VRTNO KOMPOSTIRANJE

KOMPOSTIRANJE, TO JE TO?

Kompostiranje je razgradnja biootpada uz pomo niza ivih organizama pri emu

nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost. To je najstariji i najprirodniji nain
recikliranja otpada! Biootpad koji se moe kompostirati ukljuuje kuhinjski otpad
(ostatke od pripreme hrane) i vrtni ili zeleni otpad.

ZATO KOMPOSTIRATI?
TEDIMO NOVAC
- Kompost je kvalitetnije organsko gnojivo koje je potpuno besplatno!
TITIMO OKOLI
- Kompostiranjem se koliina otpada koja zavrava na odlagalitu moe smanjiti ak za 1/3!
- Time pomaemo rjeavanje gorueg problema zatite okolia Republike Hrvatske.
- Odvajanjem otpada smanjujemo oneienje podzemlja procjednim vodama s odlagalita,
smanjujemo stvaranje staklenikog plina metana koji doprinosi klimatskim promjenama te
smanjujemo opasnost od poara! Izbjegavamo upotrebu umjetnih gnojiva koja smanjuju
kvalitetu voda i tla te ugroavaju zdravlje ljudi, biljaka, ivotinja.
- Kompost poboljava strukturu tla i spreava isuivanje.
TO KOMPOSTIRATI?
Kompostirati se moe sav biljni otpad iz kuhinje, vrta, vonjaka i travnjaka. Kvalitetan
kompost emo dobiti ako dobro izmijeamo to vie razliitog i usitnjenog biljnog materijala.
Biootpad bogat duikom
50%

Biootpad bogat ugljikom

50%

- ostaci voa i povra

- kore voa i povra
- talog kave i aja
- pokoena trava
- korov i ostaci biljaka iz vrta
- uvenulo cvijee

- lie
- usitnjeno suho granje
- slama i sijeno
- ostaci kod orezivanja
voaka i vinove loze
- hoblovina i piljevina
- iglice etinara

-

Osim toga u kompost moemo umijeati:

papirnate kutije za jaja
ljuske od jaja
kamenu prainu.
U kompost ne stavljati:
novinski papir i asopise u boji
plastiku, metal, staklo
lijekove
vreice iz usisavaa za prainu
papirnate pelene
pepel od ugljena

izmet pasa i maaka

kosti, meso, masnoe, jela od mesa i ribe
osjemenjeni korov
jako bolesne biljke
lie oraha
drvo koje je bilo bojano ili lakirano
biootpad koji je bio u dodiru s naftom,benzinom,uljanim i
zatitnim bojama i pesticidima.

KAKO KOMPOSTIRATI?

Sav materijal usitnimo (priblino na veliinu palca) kako bi se lake razgradio.

U jednakom omjeru pomijeamo biootpad bogat duikom (bre se razgrauje i

osigurava vlagu) i biootpad bogat ugljikom (sporije se razgrauje i osigurava
prozranost).

Materijal stavimo na hrpu koju moemo i dodatno ograditi icom, drvetom ili ciglom
(na dno hrpe poeljno je staviti sloj granja da se osigura prozraivanje!). Kompostnu
hrpu zatitimo od prejakog sunca i oborina (npr. nadstrenicom ili slamom
izbjegavati pokrivanje plastinim vreama!).

Hrpu povremeno (bar jedanput mjeseno) preokrenimo kako bi osigurali prozraivanje i

nikad ju ne zbijati zrak je neophodan za rast i razvoj organizama u kompostu i sprjeava
pojavu neugodnih mirisa.

Provjeravajmo vlanost tzv.metodom knedle. Uzeti aku kompostnog materijala i lagano

ga stisnuti. Ako iz ake curi tekuina, previe je vode. Ako se u stisnutoj aci ne osjea
vlanost voda nedostaje. Kada materijal u aci ostaje zbijen u grudi, vlanost je primjerena.

Kad kompost postaje rastresit, tamne boje i poprimi specifian miris umske zemlje,
umijeamo ga u zemlju svog vrtnog ili kunog bilja (otprilike nakon 9 mjeseci).

Kompostite moemo urediti i sami ili nabavimo posude u vrtnim centrima i slinim
prodajnim mjestima

VANO!

Materijal za kompostiranje nikad ne stavljamo u rupu u tlu, jer e
zbog nedostatka kisika doi do truljenja i neugodnog mirisa.

Kompostite ne smjetamo na kamenu, betonu ili neku drugu
nepropusnu podlogu. Kompostna hrpa mora biti u izravnom
dodiru s tlom kako bi mikroorganizmi iz tla imali nesmetan
pristup kompostitu.

Pokoenu travu na hrpu stavljamo u vrlo tankom sloju zbog
opasnosti od truljenja. Pokoenu travu prethodno ostavimo da
se prosui.

Organski otpad usitnimo i mjeamo, a svaki odloeni sloj
moemo posuti vrtnom zemljom ili gotovim kompostom. To e
pospjeiti proces razgradnje kompostnog materijala.

PROBLEMI I RJEENJA