METODE

SOCIOLOGIJE
Svaka znanost ima vlastitu metodu
izuavanja svog predmeta, pa tako i
sociologija ima svoj nain.

Metode u znanosti
Svaka znanost, osim objekta, NUNO
MORA IMATI I SVOJU znanstvenu
metodu;
Znanstvena metoda je NAIN na koji
odreena znanost dolazi do svojih
zakljuaka;
Openita znanost o metodama naziva se
metodologijom.

Metoda u sociologiji
Sociologija takoer ima svoju znanstvenu
metodu koja za cilj ima donoenje
zakljuaka o izuavanoj stvarnosti (npr.
Stanje u drutvu, stav ljudi o nekom
aktualnom pitanju, openita analiza drutva)
Metoda, uz objekt (formalni i materijalni),
predstavlja srni dio sociologije kao
znanosti;

Dvije osnovne
skupine metoda u sociologiji
A) Metode prikupljanja
injenica tehnike
metode:
1. Upitnik, intervju i
anketa;
2. Analiza sadraja;
3. promatranje;
4. Opit;
5. Sociometrija i
6. Studija sluaja.

B) Posebne analitike
metode:
1. Povijesna metoda;
2. Statistika metoda;
3. Poredbena ili
komparativna
metoda.

A) Metode prikupljanja injenica

tehnike metode
Znanstvene spoznaje se uvijek temelje na
odreenom injeninom materijalu;
Zakljuci svake znanosti proizlaze iz konkretnih
injenica;
Istraene injenice mogu ili:
a) potkrijepiti ili
b) opovrgnuti odreenu tezu.
Najznaajnije i najee koritene metode su
upitnik, intervju, anketa i promatranje.

1. Upitnik
Tehniko sredstvo kojim prikupljamo podatke,
miljenja i stavove pojedinaca o odreenim
drutvenim pojavama;
Osnovni preduvjeti:
a) precizna i jasna pitanja
b) bez sugestivne usmjerenosti.
Dvije osnovne vrste upitnika su:
1. S unaprijed danim odgovorima i
2. Upitnik s potpunom slobodom u odgovorima.

2. Intervju
Planski razgovor izmeu istraivaa i ispitanika, u
kojem ispitanik iznosi svoja stajalita o predmetu
sociolokog istraivanja;
Vrste intervjua:
1. Pismeni (krai) ili
2. Usmeni (dui).
Moe se voditi i s unaprijed ispisanim pitanjima;
Prednost mu je osobni kontakt, zbog ega je
sigurniji od upitnika.

3. Anketa
Prikupljaju se podaci o masovnim pojavama
u drutvu, s kratkim pitanjima i relativno
kratkoga trajanja;
Anketu je najbolje odrati na cijeloj
statistikoj masi (na svim potencijalnim
ispitanicima);
Inae se odrava tzv. metodom
reprezentativnog uzorka;

4. Analiza sadraja
Postupak kojim se sadraj sredstava za masovne
komunikacije (novine, radio, televizija), isprave
raznih sjednica ili arhivski materijali ralanjuju
prema unaprijed odreenim kategorijama;
Tako se dolazi do relevantnih i uporabljivih
injenica koje daju odreena (traena) objanjenja;
Najee se koristi u izuavanju nedovoljno
istraenih povijesnih pojava;
Tri naela metode: 1. Objektivnost; 2. Sustavnost; 3.
Kvantificiranost.

5. Promatranje
Postupak usmjerena prikupljanja informacija na osnovi
organizacije perceptivnih sposobnosti jednog, odnosno
veeg broja subjekata;
Jedna od najstarijih metoda prikupljanja injenica;
Razlikuje se od obinog promatranja po tome to je
najee plansko i sistematsko;
Elementi promatranja: predmet (istraivanja), vrijeme,
prostor i instrumentarij;
Najpogodnije za promatranje manjih drutvenih skupina i
njihova ivota;
Vrste promatranja: uz sudjelovanje i prikriveno.

6. Opit
Plansko, organizirano i metodsko
proizvoenje ili mijenjanje realnih pojava u
cilju otkria nepoznatih predmeta i njihovih
svojstava, procesa i odnosa, ili u cilju
verifikacije hipoteza o ovim predmetnim
odredbama;
Vrsta promatranja, s time to se ovdje radi o
umjetno izazvanoj ili proizvedenoj pojavi;

7. Sociometrija
Tehnika istraivanja kojoj je cilj mjerenje
drutvene udaljenosti i popularnosti
pojedinaca u skupinama;
Metoda mjerenja homogenosti drutvenih
skupina koja je to vea to su njezini
lanovi povezaniji;
Na tom principu se biraju najbolje ekipe,
voe, kapetani momadi

8. Studija sluaja
Cilj mu je opisivanje pojedinanih pojava;
Primjenjuje se kada su predmet istraivanja
pojedinane pojave;
Pogodna za mikrosocioloka i istraivanja manjih
drutvenih skupina;
Uglavnom povrne deskriptivne spoznaje;
Nije pogodna za iroke generalizacije i teorijska
objanjenja kao ni velikih drutvenih skupina, ni
sloenih i trajnih drutvenih pojava.

B) Posebne analitike metode

Ovdje ubrajamo one metode koje se
uglavnom temelje na analitikom pristupu
istraivanja;
Vrlo vaan segment kod ovih metoda jest
sam istraiva, koji dolazi do zakljuaka (za
razliku od tehnikih metoda kod kojih se do
zakljuaka dolazi na temelju egzaktnih
brojki);

1. Povijesna metoda
Analiza dogaaja iz prolosti, u cilju njihove naknadne
socioloke interpretacije ili objanjenja njihova utjecaja na
druge dogaaje i ira drutvena zbivanja;
Svaka drutvena pojava ima svoju povijesnu pozadinu, a
ovom se metodom eli doi do potpunog znanstvenog
objanjenja;
Za razliku od povijesti, sociologija ovom metodom ne
analizira sve detalje odreenoga dogaaja, ve samo one
relevantne odnose koji su uvjetovali sami dogaaj;
I na suvremeni ivot svoje korijene vue iz pojava davno
odigranih, stoga analiza tih pojava pojanjava i dananje
situacije.

2. Statistika metoda
Kvantitativna metoda koja slui za prikupljanje,
obradu i analizu podataka o pojavama koje su
promjenjive i imaju masovan karakter;
Ovom se metodom mjeri kvantitativni obujam
neke drutvene pojave;
Na temelju brojane analize dolazi se do zakljuka
o npr. uestalosti neke drutvene pojave;
Rezultati mogu sluiti i za predvianje buduih
procesa i dogaaja;

3. Poredbena (komparativna)
metoda
Omoguuje da se podaci i pojave iste vrste
meusobno porede kako bi se mogli izvesti
odreeni relevantni zakljuci;
Ovom se metodom uoavaju odreene pravilnosti u
pojavama iste vrste (npr. Koliko je nasilja na
stadionima bilo prije, a koliko danas) da bi izvukla
zakljuak openito o prisutnosti odreene pojave;
Metoda koja se esto koristi u sociologiji prava,
gdje se poreenjem raznih pravnih sustava dolazi
do eventualno boljeg sustava nego li je to dananji .