Zablude o mastima

Mlae generacije odrasle su u uvjerenju da su masnoa i kolesterol opasni. Stariji,

koji se jo sjeaju da su kao djeca mazali svinjsku mast po kruhu, da nisu uklanjali
masne dijelove s mesa i da su jeli slaninu kad god su je imali, odavno su se
odrekli masne hrane iz straha da im se ne povea kolesterol i ne zaepe krvne
ile.

Meutim, prirodne masnoe ivotinjskog porijekla nikada nisu bile opasne za nae
zdravlje, ve su od pamtivijeka sainjavale vaan dio ljudske prehrane. One su
graevinski materijal za nae tijelo, neophodne za normalan rast i razvoj djece i
za funkcioniranje ljudskog organizma. Teorija o tetnosti masnoe i kolesterola, na
kojoj naalost poiva cijela medicinska djelatnost, zapravo je neutemeljeni mit,
proizaao iz loe provedenih zastarjelih istraivanja i iznad svega komercijalnih
interesa. Najnovija istraivanja ne nalaze nikakve znanstvene dokaze o tetnosti
zasienih masnoa ivotinjskog porijekla i kolesterola. Zapravo, danas znamo da
su industrijska biljna ulja i margarini tetni, dakle upravo ono to nam je
nametnuto umjesto tradicionalnih prirodnih masnoa.

Zasiene masnoe nalazimo u mesu, jajima, svinjskoj masti, maslacu, siru, vrhnju
i drugim mlijenim proizvodima, kao i u kokosovom ulju. Ove su namirnice
takoer bogate kolesterolom, posebice umanjak, i osobito su vane za mozak i
nervni sustav. Preko 60% ljudskog mozga sastoji se od masnoe, a one su
izuzetno vane i potrebne i za sve druge normalne funkcije u ljudskom
organizmu. Kolesterol, kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije
tetan, ve je to vana i potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban
je za cijeli niz zdravih tjelesnih funkcija proizvodnju hormona, popravak
oteenih stanica u tijelu i jaanje imunolokog sustava organizma. Kolesterol
izgrauje staninu stijenku, isti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim

procesima u tijelu, titi srce i mozak. I majino mlijeko obiluje kolesterolom i

enzimima koji djetetu pomau da to bolje iskoristi ovu hranjivu tvar, jer upravo
novoroenad i mala djeca trebaju puno kolesterola radi normalnog razvoja
mozga, ivanog sustava i drugih vanih funkcija u tijelu.

Hrana bogata prirodnim masnoama oduvijek je bila ovjekova izvorna i prirodna

hrana. Ono to je tetno je nova, rafinirana, industrijski procesirana hrana, puna
industrijskih ulja i trans masti, kemijskih aditiva, peninog glutena, eera i
glukozno-fruktoznog ili kukuruznog sirupa. Danas imamo vrlo ozbiljne dokaze da
je ta nova hrana uzronik civilizacijskih bolesti zapadnog svijeta: debljine,
dijabetesa tipa 2, srano-ilnih bolesti, kroninih crijevnih bolesti, autoimunih
bolesti, alergija i mnogih vrsta raka.

Ali zato nas onda strunjaci ve desetljeima savjetuju da ne jedemo masno?

Naalost, mi ne ivimo u humanitarnom, ve u ekonomskom drutvu koje se
zasniva na profitu, a prehrambena industrija, kao i sve ostalo, dio je tog
ekonomskog drutva. Proizvoai gledaju to im se vie isplati, a ne to je za nas
potroae zdravije, a k tome i dravne institucije zaduene za prehranu i zdravlje,
prvenstveno tite industriju umjesto nas. Strah od visokog kolesterola potencira i
farmaceutska industrija, iz istih komercijalnih razloga jer su statini, sredstva za
sniavanje kolesterola, najprodavaniji lijekovi na svijetu. Kampanja protiv
kolesterola zapravo je najvea prevara 20. stoljea
Kolesterol neprijatelj ili prijatelj?

Kolesterol je molekula slina molekuli masne kiseline i toliko je vana za normalan

rad organizma da sve stanice u tijelu imaju vlastitu sposobnost stvarati
kolesterol. Potreba za njim izuzetno je velika pa, kada ga stanice ne mogu
proizvesti dovoljno, u proizvodnji pomae jetra. U naem tijelu proizvodi se tri do
pet puta vie kolesterola nego to ga unesemo hranom. Ako ga hrana sadri
premalo, poveava se vlastita proizvodnja. Unosimo li ga puno hranom,
proizvodnja se u stanicama smanjuje. Tijelo treba kolesterol za razne funkcije i
proizvodi ga upravo onoliko koliko mu je potrebno.

Kolesterol je vaan za zdravo funkcioniranje mozga i titi od depresije. Djeluje kao

snaan antioksidans i ak nas titi od raka. Bez kolesterola naa koa nije u stanju
sintetizirati vitamin D iz sunevog svjetla. S premalo kolesterola nae tijelo ne
moe stvarati nove stanice, a ne uspijeva ni dovoljno brzo obnavljati stare, to
dovodi do ubrzanog starenja. Osim to je graevinski materijal za tijelo, kolesterol
se u tijelu koristi za sintezu hormona potrebnih za borbu protiv stresa. Upravo je
ovo objanjenje zato stres podie razinu kolesterola u krvi jer ga trebamo vie
da bi se tijelo nosilo s poveanim zahtjevima. Stariji ljudi imaju vie kolesterola jer
je za vrijeme njihovog ivotnog vijeka nastalo vie staninog oteenja u odnosu
na mlae osobe, zbog toga njihov kolesterol nije pametno sniavati lijekovima.
Usput reeno, ljudi s viom razinom kolesterola ive dulje od ljudi s niom
razinom kolesterola u krvi.

Kolesterol izmeu ostalog izgrauje i stabilizira stanine stijenke, tj. opnu koja
titi sve stanice naeg tijela. Prema novijim istraivanjima upravo je stijenka
glavni dio stanice koji komunicira izmjenu tvari i informacija izmeu stanice i
njenog okruenja. Kolesterol je i glavni sastojak ui koja je potrebna za probavu
masnoa, ali i svih vitamina topivih u mastima. Kolesterol predstavlja predstadij
potreban za proizvodnju hormona kao to su kortizol, D-vitamin te sva tri spolna
hormona testosteron, estrogen i progesteron. Nadalje, kolesterol se koristi za
izgradnju ivanih vlakana i prenoenje ivanih impulsa te za jaanje
imunolokog sustava organizma.

Bez kolesterola ljudski mozak ne moe funkcionirati. Kemijski procesi koji stvaraju
ivane impulse trebaju kontinuiranu lokalnu produkciju molekula kolesterola.
Zbog toga je upravo mozak organ koji sadri najveu koliinu ove vane
molekule. Kolesterol je potreban za normalnu funkciju receptora serotonina
(supstance u mozgu od koje se dobro osjeamo) te se nedostatak kolesterola
povezuje s agresivnou i nasilnim ponaanjem, depresijom i poremeajima
samodestrukcije.

Dalje, kolesterol sudjeluje u popravku oteenih stanica tijela te isti i neutralizira

toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u organizmu. Kolesterol je takoer

vaan za odranje zdravlja crijevne stijenke pa prehrana s malom koliinom

kolesterola moe dovesti do nastanka propusnosti crijevne stijenke i drugih
crijevnih problema.

Bez kolesterola nema ivota. Jaje, koje je zaetak ivota, namirnica je najbogatija
kolesterolom. Potrebno je, naime, mnogo kolesterola da bi se stvorilo jedno ivo
toplokrvno bie. Majino mlijeko posebno je bogato kolesterolom i enzimima koji
djetetu pomau da to bolje iskoristi ovu hranjivu tvar. Zato? Zato to upravo
novoroenad i male bebe trebaju hranu bogatu kolesterolom radi normalnog
razvoja mozga, ivanog sustava te mnogih drugih funkcija u tijelu.

Kolesterol je dakle prirodna tvar koju nae tijelo samo proizvodi te regulira
vlastitu proizvodnju do optimalne razine, gdje unos kolesterola hranom
predstavlja samo manji dio. Zato je pokuaj da se izvana intervenira na koliinu
kolesterola u krvi sasvim nebioloki i nelogian. Naalost, statini se prodaju i
bolesnima i zdravima iako nema dokaza da sniavanje kolesterola jami bolje
zdravlje. Jo je manje dokaza o eventualnim prednostima ovog lijeka u odnosu na
nuspojave koje izaziva. Najveu korist od ovog lijeka nemaju pacijenti, nego
industrija lijekova, meu Amerikancima podrugljivo prozvana BigPharma. Statini
su najprodavaniji lijekovi na svijetu, a profit se broji u stotinama milijuna dolara,
jer oni se ne prodaju tek za krau uporabu, ve se troe doivotno.

to je zapravo masnoa u krvi ili kolesterol u krvi? Kolesterol se

transportira putem krvi kako bi doao do stanica koje ga trebaju. Ovaj transport
se odvija u odreenim paketima koji se nazivaju lipoproteini: VLDL (u nalazima
se naziva trigliceridi), LDL i HDL*. Ukupna vrijednost ovih paketa daje ono to se
naziva ukupan kolesterol.

Trigliceridi: niska vrijednost je dobra (ispod 1,7 jedinica). Razina iznad 1,7
je znak metabolikog sindroma i znai povien rizik za srane bolesti.
Visoka vrijednost ovisi o pretjeranom unosu ugljikohidrata. Trigliceridi,
naime, ne nastaju od masnoa koje jedemo, ve nastaju u jetri od eera
koji nije iskoriten za energiju. Izvor ovog eera je sva hrana bogata
ugljikohidratima, osobito eer i bijelo brano. Veina ljudi koji se hrane
prema LCHF naelima imaju nisku vrijednost triglicerida.

HDL: Visoka vrijednost je dobra jer ovo je dobar, zatitni kolesterol. Niske
vrijednosti pokazuju rizik od sranih bolesti. Razina ispod 1,0 (mukarci) i
ispod 1,3 (ene) pokazatelj je metabolikog sindroma**. Unos zasienih

masnoa podie HDL, unos ugljikohidrata ga sniava. Veina onih koji se

hrane po naelu LCHF imaju visoke vrijednosti HDL-a.

LDL: preporua se vrijednost ispod 3,0 jedinice, ali ovo nije tako
jednostavno procijeniti budui da postoje LDL estice raznih veliina, gdje
su male i guste estice opasne, a velike i prozrane nisu. Niska vrijednost
triglicerida i visoka vrijednost HDL-a, to je oboje dobro, ukazuju da su LDL
estice velike i neopasne, pa u tom sluaju vea vrijednost LDL-a ne
predstavlja rizik. Meutim, visoka vrijednost triglicerida i niska vrijednost
HDL-a ukazuju na to da su LDL estice male i opasne, pa je u tom sluaju
visoki LDL lo.

Ukupni kolesterol/HDL: Dr. Andreas Eenfeldt (knjiga Matrevolutionen,

2011.) kae da vrijednost ukupnog kolesterola zapravo ne govori puno o
eventualnom riziku za razvoj bolesti, ve da treba gledati omjer izmeu
ukupnog i HDL kolesterola. Ako je omjer ukupnog kolesterola i HDL ispod 6
to je dobro, ispod 5 jo bolje, a ispod 4 odlino. Znai, ako je zatitni
HDL kolesterol visok, tada e i ukupan kolesterol biti vii, to je u tom
sluaju samo dobro. Npr. ako je ukupni kolesterol 8, a HDL je 2, omjer je
8:2 = 4, to je odlino. No ako je ukupni kolesterol 8, a HDL samo 1, tada je
omjer 8:1 = 8, to je loe.

Naalost, laboratoriji obino mjere samo ukupnu koncentraciju LDL kolesterola u

krvi, to nam nita ne govori o vrsti njegovih estica. Naime, bitno je znati da
postoje male, guste estice LDL kolesterola, koje su opasne jer lake oksidiraju (a
samo oksidirani kolesterol moe stvoriti naslage na ilama), te postoje velike,
prozrane estice LDL-a koje su bezopasne. Istraivanja su pokazala da LCHF
prehrana mijenja LDL estice iz malih u velike, te da dolazi do smanjivanja
njihovog ukupnog broja. Iako u nekim sluajevima LCHF prehrana moe dovesti
do blagog poveanja LDL-a, on se mijenja u benigni tip (velike estice) to
zapravo smanjuje rizik za oboljenje od sranih bolesti.

Da ponovimo:

Velike, prozrane, bezopasne LDL estice i zatitni HDL (to je dobro)

poveavaju se od zasienih masti u prehrani.

Male, guste, opasne LDL estice i trigliceridi (to je loe) poveavaju se od

ugljikohidrata u prehrani.

Male, guste, opasne LDL estice obino nalazimo kod sranih bolesnika i
osoba koje imaju visoke trigliceride, abdominalnu pretilost i druge aspekte
metabolikog sindroma.

Poveana vrijednost LDL-a (iznad 3 jedinice) i poveana vrijednost ukupnog

kolesterola (iznad 5 jedinica) zapravo su poveane samo u odnosu na
referentne vrijednosti koje su se tokom godina mijenjale, odnosno smanjivale, jer
je tako odgovaralo farmaceutskoj industriji. Dakle, ove vrijednosti zapravo ne
pokazuju nikakav rizik za oboljenje od srano-ilnih bolesti, ali ipak veina
lijenika takvim ljudima preporuuje prehranu sa manje masnoa i vie
ugljikohidrata. Ali upravo takva prehrana moe pogorati stanje jer moe dovesti
do promjene LDL estica u male, guste i opasne, do smanjivanja zatitnog HDL-a i
do poveanja triglicerida, paradoksalno, zar ne?

Ovo je poznato meu znanstvenicima koji se bave pitanjima kolesterola, ali u

lijenikim ordinacijama vladaju preporuke farmaceutske industrije, kojoj je glavni
cilj prodati to vie statina, lijekova za sniavanje kolesterola.

*LDL: Low Density Lipoprotein; HDL: High Density Lipoprotein; VLDL: Very Low
Density Lipoprotein
**Metaboliki sindrom predstavlja skupinu metabolikih poremeaja koji
poveavaju rizik za razvoj srano-ilnih bolesti i dijabetesa tipa 2. Ti poremeaji
su povien krvni tlak, povien eer u krvi i/ili inzulinska rezistencija, poremeena
vrijednost masnoa u krvi (povieni trigliceridi i nizak HDL) te abdominalna
pretilost (nakupljanje masnog tkiva u podruju trbuha).
Kokosovo ulje je zasicena masnoca i vrlo stabilna na visokim temperaturama,
zato je idealno i za przenje i za kuhanje. Specijalni tzv kratki i srednji lanci masnih
kiselina koje sadrzi kokosovo ulje se ne spremaju u tijelu vec se odmah trose za
energiju i daju sitost, zato recimo caj sa kokosovim uljem moze biti kao jedan
medjuobrok. Kokosovo ulje ima ljekovita svojstva, antibakterijska i antivirusna
kao i protiv gljivica. Potpomaze mrsavljenje i poboljsava probavu.
Mozete ga koristiti na sve nacine kao bilo koju drugu masnocu ali kako mi nismo
navikli na okus kokosa u hrani to mozda nekim ljudima ne odgovara (kao i
maslinovo ulje - neki ne podnose miris a nama u dalmaciji nema spize bez
maslinovog ulja.)
Vodite racuna da kupite hladno presano kokosovo ulje (virgin) a ne rafinirano
kakvo se mozda moze naci u obicnim prodavaonicama koje je dosta jeftino. Ovo
rafinirano i stvrdnuto kokosovo ulje se izlucuje iz suhe tvari koja je ostala nakon
hladnog presanja. Ekstrahira se uz pomoc visokih temperatura te se zatim
hidrogenizira (ocvrcuje) kao margarin. Ova masnoca nema iste karakteristike kao
hladno presano ulje
u

uc je potrebna da bi razgradila masnocu iz hrane. kada redovno jedemo

masnocu proizvodi se puno zuci i dolazi do protoka zuci kroz zucne puteve sto je
dobro jer smanjuje mogucnost stvaranja kamenaca.
ako jedemo malo masnoce, proizvodi se manje zuci i mala kolicina ide u crijevo
radi razgradnje masnoce a veci dio stoji i talozi se duze vremena u zucnoj kesici.
ovo talozenje zuci je lose jer se tako lako stvaraju zucni kamenci.
dakle upravo obrnuto od onog sto nam lijecnici savjetuju: da bi sprijecili nastanak
zucnih kamenaca potrebno je jesti masnu a ne nemasnu hranu. nemasna hrana
bogata ugljikohidratima pogoduje stvaranju zucnih kamenaca.
kao sto se savjetuje pijenje puno tekucine da bi se sprijecilo stvaranje bubreznih
kamenaca, jer protok tekucine ispire bubrezne puteve, tako bi se trebalo
preporucivati jedenje dovoljno masnoce za sprecavanje stvaranja zucnih
kamenaca, jer protok zuci koji se stvara radi razgradnje masnoce iz hrane ispire
zucne puteve i sprecava stvaranje kamenca.
za one koji vec imaju zucne kamence od prije a prelaze na lchf prehranu: moguce
da veci protok zuci pokrene postojece kamence. ako su kamenci manji mogu
proci kroz zucne puteve i izaci iz tijela kroz crijeva. ali ako su kamneci veci
moguce je da zecepe prolaz kroz zucne puteve i u tom slucaju je mozda potrebno
operirati.
dakle prehrana sa malo masnoce i puno UH uzrokuje zucne kamence a prehrana
sa puno masnoce moze pokrenuti postojece kamence koji onda mogu izazvati
problem.
onaj tko je vec operirao zuc, njemu zuc ide direktno iz zucnih puteva u crijevo,
kad je potrebno razgraditi masnoce, i ne stoji vise natalozena u zucnom mjehuru
jer ga nema. ovo moze za pojedince znaciti teskocu u probavi vecih kolicina
masnoce odjednom, pa je rjesenje jesti manje kolicine masnoce cesce, dok se
tijelo ne navikne
Dobre i loe masnoe

esto se pria o kvaliteti masnoe pa ujemo da postoje one dobre i one loe.
Sigurno ste uli da su biljna ulja i margarin zdravi, a masnoe ivotinjskog
porijekla tetne. Zapravo je potpuno obrnuto. Da bismo shvatili razliku potrebno
je znati poneto o kemiji masnoa. Masnoe ili lipidi su organski spojevi netopivi u
vodi. Sastoje se od odreenog broja masnih kiselina, a masne kiseline se
uglavnom sastoje od atoma ugljika i vodika udruenih u lance raznih duljina. Ako
je odnos izmeu atoma ugljika i vodika ispravan, tj. sve raspoloive veze ugljika
su popunjene ili zasiene atomima vodika, kaemo da su masne kiseline
zasiene. Struktura im je pravilna i ravna te molekule tijesno prianjaju jedne uz
drugu, zbog ega su ove masnoe na sobnoj temperaturi u krutom stanju.
Zasiene masnoe prevladavaju u hrani ivotinjskog porijekla, u maslacu,
svinjskoj masti, mlijenim masnoama, mesu, peradi i jajima, te u tropskim uljima
kao to su kokosovo i palmino ulje. Prevladavaju takoer u majinom mlijeku, a
nae tijelo samo proizvodi zasiene masnoe iz ugljikohidrata. Zasiene masnoe
su vrlo stabilne pri visokim temperaturama, zato su pogodne za pripremu hrane.

Osim zasienih, postoje i nezasiene masnoe. To znai da nekim masnim

kiselinama nedostaju dva ili vie atoma vodika. Kod jednostruko nezasienih
(mononezasienih) masnih kiselina nedostaju dva atoma vodika pa su radi toga
dva atoma ugljika povezana dvostrukom vezom. Zbog dvostruke veze ove su
molekule zakrivljene i ne prianjaju jedna uz drugu na isti nain kao u zasienim
masnoama. Zato su ove masnoe na sobnoj temperaturi u tekuem stanju, dok
ohlaene poprimaju neto krui oblik. Prevladavaju u maslinovom ulju, avokadu i
oraastim plodovima, ali se u velikim koliinama nalaze i u hrani ivotinjskog
porijekla. Relativno su stabilne pri viim temperaturama, to znai da su pogodne
za zagrijavanje.

Viestruko nezasiene (polinezasiene) masne kiseline imaju dvije ili vie

dvostrukih veza meu atomima ugljika jer im nedostaju etiri ili vie atoma
vodika. Zbog dvostrukih veza ove su molekule zakrivljene i ne mogu prianjati
jedna uz drugu, radi toga su ova ulja u tekuem stanju i kad su ohlaena.
Polinezasiene masnoe prevladavaju u svim biljnim uljima, osim maslinovog i
kokosovog. One su vrlo nestabilne molekule, to znai da s obzirom da im
nedostaju atomi vodika one ih pokuavaju ukrasti od drugih molekula koje se
nalaze u blizini. Posebno su reaktivne u prisustvu zraka, svjetla, temperature i
pritiska, pri emu dolazi do oksidacije, tj. ulja postaju uegla. Prilikom oksidacije
stvaraju se vrlo tetni spojevi koji uzrokuju upalne procese u krvotoku, bubrezima,
pluima i crijevima, pa konzumacija ovih ulja ima izuzetno negativan uinak na
nae zdravlje. Viestruko nezasiena ulja nisu pogodna za zagrijavanje.

Dakle, za termiku pripremu hrane najsigurnije je koristiti masnoe u kojima

prevladavaju stabilne zasiene masne kiseline, a to su maslac ili ghee (proieno
maslo), kokosovo ulje, svinjska mast i druge ivotinjske masti ako su nam pri ruci:
pilea, guja, paja i govea mast. Maslinovo ulje u kojem prevladavaju
jednostruko nezasiene masne kiseline takoer moemo koristiti za pripremu
hrane. Iako nije zasieno, ovo ulje sadri polifenole i tokoferole koji tite ulje od
oksidacije. No s obzirom na visoku cijenu ovog ulja, ekonominije je priti na
ivotinjskim mastima koje su jeftinije, a maslinovo ulje koristiti kao dresing.

U svim ostalim biljnim uljima prevladavaju viestruko nezasiene masnoe i to u

vrlo nepovoljnom sastavu. Naime ta ulja sadre puno vie omega 6 nego omega
3 masnih kiselina. Meusobna povezanost omege 3 i omege 6 i njihovih funkcija
u tijelu vrlo je komplicirana. Obje su vrste esencijalne za zdravlje, ali je pri tome
njihov pravilan omjer presudan. Idealnim se smatra ako ih kroz hranu dobivamo u
omjeru 1:1, dakle jednake koliine omege 6 kao i omege 3, kako je to bilo
nekad dok su ljudi jeli prirodnu izvornu hranu. No modernom prehranom, koja se
bazira na itaricama i biljnim uljima, unosimo 20 puta vie omege 6 nego
omege 3. Ovaj nesrazmjer dovodi do upalnih procesa u tijelu koji izazivaju mnoge
kronine bolesti. Upravo je prekomjeran unos omege 6 jedan od glavnih krivaca
za aterosklerozu - zaepljenje ila. Zbog toga treba izbjegavati sva biljna ulja
osim, kako je ve reeno, maslinovog i kokosovog. Od ostalih ulja jedino u
lanenom prevladavaju omega 3 masne kiseline, meutim, i to ulje vrlo lako
oksidira.

Industrijska rafinirana biljna ulja kao to su sojino, suncokretovo, repiino,

kukuruzno i sve mjeavine koje se prodaju pod nazivom jestivo moramo
izbjegavati. Ova ulja se u procesu proizvodnje podvrgavaju visokim
temperaturama i djelovanju kemikalija, pa su ve u startu uegla i vrlo tetna.
Svakako trebamo izbjegavati margarin, koji se dobiva hidrogenizacijom
(ovrivanjem) biljnih ulja. Da bi se od tekuih ulja dobilo ovrsnuto sredstvo za
mazanje, provode se brutalne kemijske reakcije pri emu nastaju trans masti koje
su u mnogim zemljama zabranjene, jer je dokazano da su vrlo tetne za zdravlje.
Osim u margarinu, hidrogenizirana biljna ulja i trans masti nalaze se u industrijski
proizvedenim pecivima, keksima, kolaima, sladoledu, ipsu i mnogim vrstama
okolade. Na deklaraciji se navode kao djelomino ovrsnuta biljna ulja ili biljne
masti.
Margarin - izbjegavajte pod svaku cijenu!

Osim itarica, kao dio zdrave prehrane, mediji i zdravstvene ustanove su nam
nametnuli biljna ulja i margarin. Za margarin se tvrdi da je zdrav za srce, sniava
kolesterol i tlak, pomae kod mravljenja i poboljava zdravlje u svakom pogledu.
Dobro zvui, ali ima jedan problem ovo nita nije istina.

Margarin se proizvodi od biljnih ulja, koja se dobivaju ekstrakcijom sjemenja i

zrnja soje, kukuruza, suncokreta ili repice. Ekstrakcija nije isto to i preanje,
ime se dobiva maslinovo i kokosovo ulje, ve je to kemijsko odvajanje ulja uz
pomo kemijskih otapala, najee hexana. Visoka temperatura u procesu
prerade ulja unitava u njima vitamine i antioksidante i nastaju slobodni radikali
koji mogu izazvati velika oteenja u stanicama i poveati rizik od raka. Ta ulja su
ve u startu uegla i nezdrava.

Zatim se na brutalan kemijski nain, postupkom hidrogenizacije ili ovravanja,

tekua ulja mijenjaju u vrst oblik, uz upotrebu nikla kao katalizatora. Ostaci
kemikalija koje se koriste u preradi ulja i margarina, ostaju u gotovom proizvodu.
U postupku hidrogenizacije nastaju trans masti za koje je dokazano da su vrlo
tetne za zdravlje. Masnoe su graevinski materijal za staninu stjenku koja je
po Bruce Liptonu, meunarodno poznatom znanstveniku s podruja stanine
biologije, glavni dio stanice jer omoguuje komunikaciju stanice s okoliem. Ako
se u nju ugrade neprirodne trans masti, ona vie ne radi na normalan nain. Ovo
poveava rizik od inzulinske rezistencije, dijabetesa, raka, srano-ilnih bolesti,
neplodnosti i mnogih drugih bolesti. Iako su u mnogim zemljama zabranjene,
trans masti se i dalje nalaze u margarinu, ali i u kupovnim keksima, kolaima,
sladoledu, mnogim vrstama okolade i u ipsu.

Mnogi proizvoai tvrde da su prestali s postupkom hidrogenizazije, te da

margarin uvruju drugaijim postupkom promjene masnih kiselina, gdje se
molekule masnoe najprije razbijaju pa se ponovo spajaju po naelu sluajnosti
uz pomo natrij-metilata. No i te masnoe koje nastaju potpuno se razlikuju od
prirodnih masnoa i naem su organizmu neprepoznatljive.

Osjetljive viestruko nezasiene masne kiseline u margarinu ve su od starta

uegnute (oksidiraju pod djelovanjem temperature, pritiska, zraka i svjetla), pa je
ovo mazivo vrlo neugodnog mirisa i rune sive boje. Da bi se uklonio runi miris
margarin se ispire parom i deodorira, a uz pomo kaustine sode i kemijskih
sredstava za izbjeljivanje se izbjeljuje kako bi se uklonila runa siva boja. Nakon
svega dodaje se umjetni okus i umjetna uta boja, proizvod se pakira kao
zdravija alternativa maslaca i dostavlja na police supermarketa. Dobar tek

Ostaci sljedeih opasnih kemikalija mogu se nai u gotovom proizvodu

margarinu:

ekstrakcijski benzin heksan, u odreenoj koliini eksplozivan, oteuje

ivce;

aceton, zapaljiva tvar, tetan za mozak i ivce;

fosforna kiselina, jaka i opasna kiselina;

kaustina soda;

metal nikal kao katalizator kod hidrogenizacije;

metanol (stvara se od natrij-metilata u postupku promjene masnih

kiselina);

izbjeljujua sredstva;

PHA poliaromatski ugljikovodici (jedna od najjaih kancerogenih tvari).

Dio se ovih kemikalija koristi u procesu proizvodnje, a dio se stvara kao rezultat
kemijskih reakcija u tom procesu. Jedan dio kemikalija dolazi ak s brodova za
transport sirovina, jer se u istim tankovima prevoze kemikalije (npr. razna
kemijska otapala) i ulja od kojih se pravi margarin.

Pored svega, margarin se sastoji od biljnih ulja u kojima prevladava omega-6, to

pridnosi prekomjernom unosu omege-6 u odnosu na omegu-3. Ova neravnotea
izaziva upalne procese u tijelu te je uzronik mnogih kroninih bolesti.

Margarin je potpuno neprirodan proizvod prepun opasnih kemikalija, brutalno

manipuliran na molekularnoj razini te sadri masnoe strane ljudskom organizmu.
Sve vie znanstvenih studija pokazuje vezu izmeu konzumacije margarina i
alergija, ekcema, astme, alergijskog zaepljenja nosa i ulceroznog kolitisa kod
djece. Moete napraviti eksperiment i ostaviti jedan komad margarina i isti toliki
komad maslaca vani u prirodi. Maslaca e vrlo brzo nestati, jer e postati hrana
raznim ivotinjama, kukcima i mikroorganizmima koji se nalaze u prirodi, ali
margarin e ostati netaknut.

Ne zbog toga to je zdrav za srce, ve samo zbog toga to je industriji isplativ,

mediji e i dalje reklamirati margarin jer su i oni plaeni za to. Novac vlada

svijetom, ali ipak svaki pojedinac sam odluuje gdje e uloiti svoj novac. Zato
budite svjestan potroa a ne rtva i ne kupujte hranu koja to nije
Omega 3, omega 6 i eikosanoidi

Omega 3 i omega 6 su viestruko nezasiene masne kiseline od kojih su neke

podvrste esencijalne za zdravlje. To znai da su neophodne za odreene funkcije
u tijelu, ali ih tijelo ne moe proizvesti samo, pa ih zato moramo unositi hranom.
Pri tome je presudan njihov pravilan omjer. Naime, omega 3 i omega 6 upravljaju
hormonalnim sustavom eikosanoida, koji opet upravlja cijelim metabolizmom,
jer nadzire, izravno ili neizravno, inzulin i druge endokrine hormone (glukagon,
kortizol, adrenalin i druge) te njihovim posredovanjem i sve vitalne tjelesne
sustave, tj. biokemijske procese u tim sustavima.

Eikosanoidi su podijeljeni u dvije grupe, tzv. dobre i loe. EPA

(eikosapentaenska kiselina), masna kiselina iz obitelji omega 3, upravlja grupom
dobrih eikosanoida, dok AA (arahidonska kiselina) iz obitelji omega 6, upravlja
loim eikosanoidima. Oni imaju suprotno djelovanje, pa dobri eikosanoidi djeluju
protuupalno i rastvaraju krvne ugruke, dok loi izazivaju upale i zgruavanje krvi,
to je normalno i potrebno radi zatite od ozljeda, ali je bitno da obje grupe
djeluju u ravnotei. Meutim, problem nastaje kad loi eikosanoidi prevladaju nad
dobrima, jer tada se normalni upalni procesi pretvaraju u kronine upale i dovode
do srano-ilnih i drugih kroninih bolesti. To se dogaa kad kroz prehranu
unosimo vie omege 6 nego omege 3. One konkuriraju istim metabolikim
putevima, jer koriste isti enzim delta-6-dehidrogenazu, pa tako pretjerani unos
omege 6 dovodi do nedostatka omege 3 i dobrih eikosanoida.

AA, iz obitelji omega 6, koja upravlja loim eikosanoidima, nastaje iz LA (linolne

kiseline) koja prevladava u biljnim uljima, margarinu, itaricama, oraastim
proizvodima i sjemenkama. EPA, iz obitelji omega 3, koja upravlja dobrim
eikosanoidima, potrebna je i za proizvodnju DHA (dokosapentaenske kiseline)

koja izgrauje stanine membrane mozga i nervnog sistema. EPA i DHA nalaze se
samo u hrani ivotinjskog porijekla i to u plavoj ribi, mesu panih ivotinja i jajima
slobodnih kokoi. EPA se teoretski moe dobiti iz svog biljnog predstadija ALA
(alfalinolenska kiselina), kojom su npr. bogate lanene sjemenke, ali u praksi je ta
pretvorba vrlo ograniena. Dakle, omegu 3 dobivamo iz ivotinjskih masnoa, a
omegu 6 iz biljnih masnoa.

U prolosti, dok su ljudi jeli pravu izvornu hranu, dobivali su dovoljno EPA i DHA iz
ribe, mesa panih ivotinja i jaja slobodnih kokoi, a omjer omege 6 i omege 3 bio
je pravilan, 1:1, dakle dobivali su jednaku koliinu jedne i druge. No, u drugoj
polovici 20. stoljea znaajno se poveala konzumacija biljnih ulja, margarina i
itarica pa je taj omjer danas 20:1, tj. hranom se unosi dvadeset puta vie omege
6, nego omege 3. I upravo ova neravnotea djeluje inflamatorno, odnosno izaziva
upale.

Dakle, omega 6 i omega 3, preko loih i dobrih eikosanoida, imaju suprotne

funkcije. Omega 6 preko loih eikosanoida potie upalne procese i zgruavanje
krvi. To su normalni tjelesni procesi, ali postaju tetni kad se pretvore u kronine.
Omega 3 preko dobrih eikosanoida zaustavlja upalne procese i rastvara krvne
ugruke. Nedostatak omege 3 u konvencionalnim namirnicama te pretjerani unos
omege 6 iz itarica i biljnih ulja, dovodi do prevladavanja loih eikosanoida i
stvaranja kroninih upalnih procesa koji su uzronik upalnih bolesti. Kronine
upale na arterijama dovode do zaepljena ila i srano-ilnih bolesti.

Pravilan omjer izmeu omege 3 i omege 6 nije vaan samo za zdravo srce i ile,
nego i za openito tjelesno i psihiko zdravlje i imunitet. ak je vaan i za
postizanje i odravanje normalne tjelesne teine, jer smanjuje signale u tijelu koji
stvaraju masne zalihe, a poboljava i osjetljivost prema inzulinu ime se smanjuje
rizik od dijabetesa.

Hormoni inzulin i glukagon usko su povezani s djelovanjem eikosanoida. Inzulin

potie loe eikosanoide tako to pomae da se iz LA stvara AA, dok glukagon
potie dobre eikosanoide i stimulira proizvodnju EPA iz njenog predstadija ALA. No
glukagon jedino moe djelovati u odsustvu inzulina, jer su to dva hormona sa
suprotnim djelovanjem. To znai da glukagon ne moe djelovati ako se prehranom
unosi previe eera i kroba koji potiu izluivanje inzulina.

eer i krob takoer imaju svoju ulogu u stvaranju upalnih procesa. Suvine
molekule eera veu se za razliite proteine koji onda oteuju stijenke krvnih
ila. Ovo opetovano oteenje na stijenkama pokree upalni proces i predstavlja

poetak stvaranja naslaga na ilama. Zbog vika omege 6 upala postaje kronina
i krv se poinje zgruavati, pa tako nastaje ugruak koji dovodi do zaepljenja
ila.

Nesrazmjer izmeu omege 6 i omege 3 (pretjerani unos omege 6 i nedostatak

omege 3) uz prekomjerni unos eera i kroba, predstavlja jedan od najveih
problema moderne prehrane. Postoji samo jedan nain za suzbijanje kroninih
bolesti prouzrokovanih upalnim stanjima, a to je povratak izvornoj prehrani
kojom, osim to smanjujemo unos eera i kroba, dovodimo u ravnoteu unos
omege 6 i omege 3. Prelaskom na Paleo LCHF prehranu smanjujemo unos omege
6 kroz smanjenu konzumaciju itarica, margarina i biljnih ulja, a istovremeno
poveavamo unos omege 3 putem ribe, mesa panih ivotinja i jaja slobodnih
kokoi. Na taj nain LCHF prehrana uspostavlja ravnoteu izmeu eikosanoida
ime se usklauju i drugi hormonalni mehanizmi u tijelu. Osim toga, zbog
smanjenog unosa eera i kroba, ne dolazi do vezivanja eera na proteine koji
oteuju krvne ile, a nizak inzulin omoguava djelovanje glukagona, koji potie
proizvodnju EPA i DHA kao i dobre eikosanoide, to sve djeluje protuupalno.

Omega 3 neizmjerno je vana i za ljudski mozak, koji je s obzirom na ostale

parametre, ogroman u usporedbi s mozgom ivotinja. Moda zato to se kod
ovjeka ovaj organ sastoji od 60% masnoe, od ega 10% omege 6 i 10% omege
3, i to EPA i DHA. Mozak se najintenzivnije razvija u treem tromjeseju trudnoe i
u prvih 18 mjeseci djetetova ivota. Pokazalo se da djeca koja boluju od ADHD,
DAMP sindroma, disleksije[1] i slinih poremeaja, u mozgu imaju nedostatak
omege 3. Zato je od velike vanosti da upravo trudnice i dojilje unose dovoljno
omega 3 masnoe iz ribe, ulja riblje jetre i prirodnog mesa i jaja te da izbjegavaju
margarine, biljna ulja i hranu od brana. Ovakav nain prehrane koristan je i za
sve ostale koji ele ouvati zdravlje.

Osobe s atopijskim ekcemom ili alergijama takoer imaju premalo omege 3 u

odnosu na omegu 6. Nekada su djeca dobivala riblje ulje bogato omegom 3,
sjeam se da sam ga i ja kao dijete uzimala u obliku malih crvenih kuglica. Ne
znam zato je ovo izalo iz prakse, no ako u prehrani nije zastupljeno dovoljno
ribe, posebice plave i to nekoliko puta tjedno, tada bi roditelji trebali svojoj djeci
davati ulje jetre bakalara, kao npr. Green Pasture koje je dobiveno hladnim
postupkom (nije rafinirano).

[1] ADHD (Attention Deficit Hyperactivity Disorder) deficit panje s

hiperaktivnou; DAMP (Deficits in Attention, Motor Control and Perception)
nedostatak panje, motorike kontrole i percepcije; disleksija: poremeaj u
uenju, prvenstveno itanju

Kolesterol i zasiene masnoe sprjeavaju srane bolesti: Dokazi iz 101

znanstvenog rada

Knjiga Davida Evansa "Kolesterol i zasiene

masnoe spreavaju srane bolesti: Dokazi iz 101 znanstvenog rada" analizira
podatke iz peer view znanstvenih radova lijenika, profesora i znanstvenika.
Knjiga otkriva da je kampanja za sniavanje razine kolesterola i eliminacije unosa
kolesterola i zasienih masnoa iz prehrane, imala katastrofalne posljedice za
nae zdravlje. Znanstveni dokazi ustvari pokazuju da vie razine kolesterola,
unosa kolesterola i zasienih masti NE DOVODE do zaepljenja arterija ni rane
smrti, nego upravo suprotno - spreavaju srane bolesti i produuju ivot.

Knjiga otkriva:

Kolesterol i zasiene masnoe u stvari su bitne za zdravo srce.

Visoka razina kolesterola pomae da ivimo dulje.

Najbolji nain da poveamo svoj dobar, za srce zatitni kolesterol HDL, je

da uzimamo hranu s visokim udjelom zasiene masnoe.

Prehrana s niskim udjelom masnoe ne sadri potrebne hranjive tvari.

Prehrana s visokim udjelom ugljikohidrata promie imbenike koji uzrokuju

bolesti srca.

Margarin je industrijski proizveden nezdrav proizvod kojeg treba

izbjegavati.

Nezdrava reputacija kolesterola i zasienih masti temelji se na

manjkavim pokusima na ivotinjama biljojedima i vrlo pristranim i
zastarjelim istraivanjima od prije vie od 50 godina.

Hipoteza da kolesterol i zasiene masnoe uzrokuju bolesti srca nije

dokazana tijekom posljednjih pet ili est desetljea, unato milijardama
koje su uloene u pokuaje da se to dokae.

Zanemarite ono to ujete ili proitate o mastima, kolesterolu i openito o

utjecaju prehrane na zdravlje - na televiziji, u reklamama i tisku. Informacije koje
proizlaze iz tih izvora temelje se na komercijalnim interesima a ne na
znanstvenim injenicama.
Rat protiv masti je izgubljen priznaje ugledni magazin TIME koji je
slubeno zapoeo rat prije 30 godina

1984
U oujku 1984. godine, na naslovnici uglednog amerikog magazina Time
osvanulo je poznato tuno lice nainjeno od jaja i slanine s naslovom:
Cholesterol, and Now the Bad News Kolesterol, sada loe vijesti. Unutar
asopisa, tekst je zapoeo reenicom: Cholesterol is proved deadly, and our diet

may never be the same Kolesterol je dokazano smrtonosan i naa prehrana

vjerojatno vie nikad nee biti ista.

Ovom objavom slubeno je zapoeo 30-togodinji rat protiv masti. Nove

prehrambene smjernice, slubeno prihvaene u svim naprednim zemljama,
preporuile su smanjeni unos masnoa iz mesa, jaja i mlijenih proizvoda, te
povean unos rafiniranih ugljikohidrata te industrijskih ulja i margarina.

Tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od pamtivjeka sadravala visok udio

prirodnih neprocesiranih masti ivotinjskog porijeka, zamijenili smo industrijskim
preraevinama, light i zamjenskim proizvodima.

Danas su oite posljedice ovog poremeaja ljudske prehrane: upravo zadnjih 30

godina dogodila se epidemija debljine, srano-ilnih bolesti, dijabetesa, alergija,
autoimunolokih bolesti i raka.

No zadnjih 10-tak godina dostupna su nam nova saznanja i sve je vei broj
lijenika, znanstvenika i strunjaka raznih profila koji se angairaju kako bi nas
informirali da je strah od masnoa i kolesterola bio neosnovan. Rastua
popularnost LCHF - Paleo prehrane zapravo predstavlja globalni pokret za
povratak izvornoj prehrani, povratak prirodnih neprocesiranih masti u nau
prehranu i odbacivanje industrijskih preraevina. O svemu tome itate zadnje
etiri godine i na ovom blogu.

2014
Sve je vie znanstvene literature koja potvruje da je strah od masnoa i
kolesterola bio neosnovan. Meta analiza iz 2010. god. koja je sabrala podatke iz
21 studije u kojima je sudjelovalo blizu 348 000 ljudi, nije pronala dokaze da
zasiene masnoe imaju kakve veze sa srano-ilnim bolestima. Prije par mjeseci,
u oujku ove godine (2014.), znanstveni asopis Annals of Internal Medicine
objavio je rezultate nove Meta analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija koje su
ukljuile preko 600.000 sudionika iz 18 zemalja. Najkrae reeno, ova meta
analiza NE NALAZI VEZU izmeu zasienih masnoa i pretilosti, dijabetesa,
visokog kolesterola i kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury,
vodei autor studije kae Ne trebamo se brinuti oko zasienih masnoa. Zapravo
je prehrana bogata eerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove
bolesti.
Zato ovaj post ba danas? Zato to je na naslovnici najnovijeg broja uglednog
TIME magazina (istog onog koji je objavio rat mastima prije tono 30 godina)
osvanula slika maslaca s naslovom: Eat Butter. Scientists labeled fat the
enemy. Why they were wrong. Jedite maslac. Naunici su oznaili masti kao
neprijatelja. Zato su bili u krivu. Opseni lanak Bryana Walsha "Ending the War
on Fat" moete proitati u cijelosti na hrvatskom upravo ovdje: Time magazin:
Okonanje rata s masnoama.

Rat naravno jo nije gotov. Previe je komercijalnih interesa u pitanju, velike

industrije, veliki profiti, veliki monici koji svim tim upravljaju, nemamo mi ni
priblinu sliku kako to sve izgleda Ali promjena paradigme definitivno je u toku.
I ba kako sam napisala u knjizi Istine i lai o hrani prije dvije godine:
Prehrambena revolucija je zapoela i vie se ne moe zaustaviti!
Ajmo opet: Zasiene masnoe - sve smo krivo razumjeli

Napisao: Jonny Bowden

S engleskog preveo: Nenad Maljkovi

Veliki ameriki pisac H. L. Mencken jednom je rekao: Za svako komplicirano

pitanje postoji jednostavan odgovor. Uvijek pogrean.

Ako prosjenog lijenika pitate zato biste trebali izbjegavati zasiene masnoe,
on ili ona vjerojatno e vam rei da zasiene masnoe podiu razinu kolesterola u
krvi i uzrokuju srana oboljenja. Zasiene masnoe su toliko demonizirane da je
gotovo nemogue nai da se u novinama ili asopisima spominju bez popratnog
objanjenja da zaepljuju krvne ile.

No ono to veina ljudi ne zna - ukljuujui, naalost, i prosjene lijenike - jest da

znanstvena istraivanja nisu nikada uvjerljivo dokazala vezu izmeu
zastupljenosti zasienih masnoa u prehrani i sranih oboljenja. Nikada.

Dva velika istraivanja objavljena u posljednjih par godina unakrsno su

provjeravala vrhunske znanstvene studije o masnoama i sranim oboljenjima u
nastojanju da dobiju opu sliku.

Oba istraivanja pokazala su da veza izmeu zasienih masnoa i sranih

oboljenja ne postoji. Jedno od tih istraivanja, objavljeno u znanstvenom asopisu
American Journal of Clinical Nutrition, usporedilo je savjete koje dobivamo od
vodeih zdravstvenih organizacija i stvarne znanstvene dokaze. Autori su otkrili
da unato upozorenjima o izbjegavanju zasienih masnoa zbog njihove
povezanosti sa sranim oboljenjima, znanstveni dokazi uope na to ne upuuju.
Zakljuak: Rezultati i zakljuci o unosu zasienih masnoa u odnosu na
kardiovaskularna oboljenja o kojima govore vodea savjetodavna tijela nemaju
temelja u dostupnim znanstvenim dokazima.

Drugi lanak, objavljen u znanstvenom asopisu Journal of Nutrition, ide jo dalje:

Ne postoje znaajni dokazi za zakljuak da zastupljenost zasienih masnoa u
prehrani ima veze s poveanim rizikom od koronarne srane bolesti, odnosno
kardiovaskularnih oboljenja. Drugim rijeima, unato tome to ih javno zdravstvo
demonizira i unato velikim naporima prehrambene industrije da nam prodaju
proizvode prepune eera i bez masnoa, nema dokaza koji bi ukazivali na
izravan odnos izmeu zasienih masnoa i sranih oboljenja.

Nema.

A to je s vezom izmeu zasienih masnoa i kolesterola?

Dobro da ste pitali. Zasiene masnoe u prehrani ponekad stvarno dovode do

porasta ukupnog kolesterola. No pogledajmo malo ispod haube da bismo shvatili
cijelu sliku. Naime, poznato je da postoji nekoliko razliitih pod-tipova kako HDL,
tako i LDL kolesterola, a utjecaj zasienih masnoa na na te razliite pod-tipove je
bitno drugaiji.

Dopustite da objasnim.

LDL-A je velika, paperjasta molekula koja je sama po sebi neutralna. Poput

jastuia od vate.

LDL-B je pak sasvim druga pria. To je sitna, vrsta i jako oksidirana molekula koja
je visoko inflamatorna i tetna. elimo da su nam pokazatelji LDL-A kolesterola
visoki, a pokazatelji LDL-B kolesterola najnii mogui.

Zasiene masnoe sniavaju LDL-B i podiu LDL-A kolesterol. I jo k tome podiu

HDL kolesterol, takozvani dobri kolesterol. Stoga, iako zasiene masnoe mogu
povisiti ukupan kolesterol, pokazatelji lipida u vaoj krvi zapravo su se poboljali,
a rizik od sranih oboljenja smanjio!

No da bi se razumjelo taj koristan utjecaj na vae razine kolesterola, potrebno je

zaviriti ispod haube. Zaboravite na dobre ili loe razine kolesterola - to je
zastarjelo. Od svog lijenika zatraite testiranje estica u krvi. Ta pretraga
dostupna je u brojnim laboratorijima ve barem deset godina. Tako ete dobiti
daleko korisnije informacije nego od zastarjele standardne pretrage kolesterola u
krvi.

Zasiene masnoe ne samo da poboljavaju va profil lipida, takoer su kritian

nutrijent za mozak. David Perlmutter, dr. med. - integrativni neurolog koji je uz to
i lan strukovne udruge nutricionista American College of Nutrition - ukazuje da
su i kolesterol i zasiene masnoe od vitalne vanosti za zdravlje mozga.

Kao prvo, u pravu je. Studija Klinike Mayo objavljena u znanstvenom asopisu
New England Journal of Medicine dokazala je da osobe koje konzumiraju vie
zasienih masnoa imaju ak za 36% manji rizik od razvijanja demencije.

Kao drugo, Zasiene masnoe su temeljni graevni materijal za modane

stanice, kae Perlmutter. Zanimljivo je da je jedan od najbogatijih izvora
zasienih masnoa koji postoji u prirodi upravo ljudsko majino mlijeko.

Ba iz tog razloga u svim svojim programima nikada ne savjetujem eliminaciju

zasienih masnoa. Trans masti? Sigurno. Ueglih, podgrijavanih masnoa na
kojim se pri u restoranima. Itekako. Hidrogeniziranih biljnih ulja? Apsolutno. I
eera? Ma nemojte me Definitivno postoje loe masnoe (vidi navedene
primjere).

Ali zasiene masnoe ne spadaju u tu kategoriju. I nikada zapravo nisu.

Dr. Jonny Bowden, poznat i kao nestani nutricionist, skupa s kardiologom dr.
Stephenom Sinatrom, napisao je knjigu The Great Cholesterol Myth. Svojim
nutricionistikim programima pomae ovladati udnjom i ovisnostima o
odreenim vrstama namirnica.
vedska postaje prva razvijena zemlja koja dogmu o nemasnoj prehrani
odbacuje u korist prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim
udjelom masnoa (LCHF)

vedske mesne okruglice sada "OK"

lanak napisao: Brian Shilhavy, urednik Health Impact News

S engleskog preveo: Nenad Maljkovi
vedska je postala prva razvijena zemlja koja priprema nacionalne smjernice za
prehranu kojima e se odbaciti opeprihvaena dogma o nemasnoj prehrani, a
savjetovat e se prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom
masnoa - LCHF.
Preokret u preporukama za prehranu uslijedio je nakon objavljivanja rezultata

dvogodinje studije neovisnog vedskog vijea za procjenu zdravstvenih

tehnologija. Ta struna radna skupina pregledala je rezultate vie od 16.000
znanstvenih istraivanja objavljenih do 13. svibnja 2013.
vedski lijenik Andreas Eenfeldt, autor u Skandinaviji najpopularnijeg bloga o
zdravlju DietDoctor.com, prenosi najvanije zakljuke studije:
Pokazatelji zdravlja poboljavaju se uz prehranu s niim udjelom ugljikohidrata:
...znatno povienje razina HDL kolesterola (tzv. dobar kolesterol) bez ikakvih
tetnih uinaka na razine LDL kolesterola (tzv. lo kolesterol). To se odnosi kako
na umjereni unos ugljikohidrata (do 40% ukupnog kalorijskog unosa), tako i na
strou prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata (do 20% kalorijskog unosa). Uz
to, stroa prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata dovodi do poboljanja razina
glukoze kod pretilih i dijabetiara, uz marginalno smanjenje razina triglicerida.
(Izvor.)
Dr. Eenfeldt takoer prenosi lanak vedskih novina u kojem se izvjetava o
nalazima radne skupine:
Maslac, maslinovo ulje, punomasno vrhnje i slanina nisu tetne namirnice. Istina
je upravo suprotna. Masnoe su najbolja namirnica za one koji ele smraviti. I ne
postoji veza izmeu visokog unosa masnoa u prehrani i kardiovaskularnih
oboljenja.
U ponedjeljak je SBU, vedsko vijee za procjenu zdravstvenih tehnologija, bacilo
bombu. Nakon skoro dvogodinjeg rada na studiji kojom je pregledano i
usporeeno preko 16.000 znanstvenih istraivanja, izvjetaj pod naslovom
Prehrambene preporuke kod pretilosti naglavce izvre konvencionalne
prehrambene smjernice za pretile i dijabetiare.
Godinama je zdravstveni sustav javnost savjetovao da se izbjegavaju masnoe,
osobito zasiene masnoe, i kalorije. Prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata
(LCHF Low Carb High Fat, koja je zapravo vedski izum) odbacivala se kao
opasna podvala ili pomodna dijeta bez ikakvih znanstvenih temelja.
Umjesto toga, zdravstveni je sustav dijabetiare upuivao da jedu puno voa (a to
znai eera) te proizvode s malo masnoa i znatnim koliinama eera ili
umjetnih zaslaivaa, koji su zapravo opasni okidai za osobe ovisne o eeru.
Ovaj izvjetaj potpuno izokree trenutane smjernice, pa kao najuinkovitiju
mjeru protiv pretilosti zagovara prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i
visokim udjelom masnoa.
U strunoj radnoj skupini bilo je deset lijenika, od kojih je nekolicina na poetku
studije bila vrlo skeptina prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. (Izvor.)
Jedan od lanova strune radne skupine bio je i prof. Fredrik Nystrm iz
Linkpinga, poznat kao dugogodinji kritiar prehrane s niskim udjelom masnoa i

zagovornik dobrobiti zasienih masnoa iz maslaca, punomasnog vrhnja i slanine.

Evo nekoliko citata prof. Nystrma koje je prenio dr. Eenfeldt:
Godinama sam radio na ovome. Odlian je osjeaj dobiti potvrdu ovako temeljite
znanstvene studije, a posebno zato to je tijekom naeg rada nestao skepticizam
mojih kolega prema prehrani s niskim udjelom ugljikohidrata. Kada se usporede
sva najnovija znanstvena istraivanja rezultat je nedvojben: na pretjerani strah
od masnoa potpuno je neutemeljen. Od masne hrane se ne debljamo, jednako
kao to od kalcija ne dobivamo aterosklerozu, niti pozelenimo ako jedemo zeleno
povre.
Nystrm je godinama zagovarao znatno smanjeni unos namirnica bogatih
ugljikohidratima u obliku eera i kroba jer se tako postiu zdrave razine
inzulina, lipida i dobrog kolesterola u krvi. To znai da je potrebno odbaciti eer,
krumpir, tjesteninu, riu, penino brano i kruh, uz poveanu potronju
maslinovog ulja, oraastih plodova, maslaca, punomasnog vrhnja, ribljeg ulja i
masnijih dijelova mesa. Kad pojedete krumpir to je potpuno isto kao da ste pojeli
nekakav slatki. Krumpir ima sastojke koji se u probavnom sustavu pretvaraju u
eer. Takva prehrana dovodi do naglog povienja eera u krvi i, posljedino, do
istog takvog povienja insulina.
Mnogim su nas mantrama uili kao da su istinite:
Kalorije su kalorije, bez obzira u kojem ih obliku unosimo.
Najvanija je ravnotea izmeu unosa i troenja kalorija.
Ljudi se debljaju zato to se ne kreu dovoljno.
Doruak je najvaniji obrok u danu.
Naravno da sve to nije istina. Zbog ovakvih gluposti pretili imaju grinju savjesti,
kao da do pretilosti dolazi samo zato to nemaju dovoljno jaku volju. Za veinu
ljudi poveani unos masnoa znai da se osjeaju sitima, da dulje ostaju siti i ne
osjeaju potrebu da neto pojedu svakih pet minuta. S druge strane, nema
osjeaja sitosti nakon to se popije Coca Cola ili nakon vonog jogurta u kojem
gotovo da nema masnoa, ali ima puno eera. Naravno da je zbog vie razloga
dobro vjebati, ali ono to stvarno utjee na tjelesnu teinu je prehrana. (Izvor.)

Hoe li sada Ministarstvo poljoprivrede SAD izmijeniti svoje smjernice?

Znanstvena literatura koja ukazuje na opasnosti od rafiniranih ugljikohidrata i
dobrobiti zdravih masnoa objavljuje se ve nekoliko desetljea. Jedan od razloga
zbog kojih je ovakva studija napravljena u vedskoj je i taj to se u toj zemlji
mnogi ve tako hrane. U vedskoj se procjenuje da je samo 14% populacije
pretilo, za razliku od 33% u SAD.

I hoe li se onda i SAD pridruiti, pa razmotriti potrebne promjene u

prehrambenim smjernicama svojeg Ministarstva poljoprivrede (USDA)? To je malo
vjerojatno.
Kako sam nedavno ukazao u lanku pod naslovom Mi, porezni obveznici,
financiramo industrijsku poljoprivredu u otimaini nae prehrane, prehrambene
smjernice USDA preporuaju prehranu penicom, sojom i kukuruzom, a to su
namirnice u iji se uzgoj ulae ogromne dravne poticaje. Sadanji odnos
politikih snaga u SAD je takav da su nemogue bilo kakve smjernice koje bi
utjecale na smanjivanje profita korporacija i njihovu proizvodnju jeftinih namirnica
kojima dominiraju u ponudi na svjetskom tritu.
Savjeti za prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa
potjeu jo iz 1920. godine, kada je u bolnici John Hopkins razvijena ketogena
dijeta kojom se lijeila epilepsija u djece koja nisu reagirala na lijekove. No s
pojavom prehrambenih smjernica USDA, poevi od Izvjetaja McGovern 1970-ih,
krenulo je osuivanje masnoa, a prehrana s niskim udjelom masnoa postala je
uobiajeni savjet u zdravstvenom sustavu. Izvornu televizijsku vijest o tom
izvjetaju iz 1977. moete pogledati u isjeku iz filma The Fat Head:

Prirodnoznanstveni novinar Gary Taubes poeo je 2002. pisati o opasnostima

prehrane s visokim udjelom ugljikohidrata i dobrobitima prehrane s visokim
udjelom masnoa, a njegov je lanak bio objavljem u dnevniku The New York
Timesu i asopisu The Time Magazine. Naslov je bio to ako je sve bilo jedna
velika, debela la!?
Uz prenoenje istine o zabludama prehrane s niskim udjelom masnoa poetkom
2000-ih skoro u svim medijima, Dr. Atkins i njegova, tada ve godinama
dostupna, dijeta s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa,
stekao je jako puno sljedbenika. Trenutano se u SAD promoviraju razni oblici
prehrane s niskim udjelom ugljikohidrata i visokim udjelom masnoa, no i dalje ih
se smatra graninim i ekstremnim. Prehranu s niskim udjelom ugljikohidrata i
visokim udjelom masnoa vlasti i zdravstveni sustav rutinski napadaju, ak i dok
farmaceutske kompanije ure patentirati lijekove koji bi oponaali uinke
ketogene dijete, osobito za lijeenje karcinoma, najveem trinom udjelu
farmaceutskih kompanija.
I dok vedska ini veliki korak naprijed prihvaajui nalaz strune radne skupine
koja je pregledala preko 16.000 znanstvenih istraivanja i potvrdila znanstvene
dokaze o kojima se godinama govori, ne treba oekivati da e Vlada SAD uskoro
uiniti ita slino. Na nama je da sami prouimo i prihvatimo PRAVE injenice o
zdravoj prehrani.
Zasiene masnoe nisu problem - Raskrinkavanje mita o njihovoj ulozi u
sranim oboljenjima

lanak napisao: Aseem Malhotra, voditelj odjela specijalizacije kardiologa,

Sveuilina bolnica Croydon, London,
BMJ (British Medical Journal) 2013;347:f6340
S engleskog preveo: Nenad Maljkovi

Ope je prihvaeno meu znanstvenicima da trans masti - koje nalazimo u brzoj

hrani, pekarskim proizvodima i margarinu - poveavaju rizik od kardiovaskularnih
oboljenja zato to uzrokuju upalne procese u organizmu.(1) Ali zasiene
masnoe su sasvim druga pria. Mantra da zasiene masnoe treba izbjegavati
u prehrani kako bi se smanjio rizik od kardiovaskularnih oboljenja, dominirala je
prehrambenim savjetima i smjernicama skoro etiri desetljea.

Pa ipak, znanstveni dokazi nam pokazuju da je taj savjet - paradoksalno - doveo

do poveanja rizika od sranih oboljenja. I ne samo to. Opsjednutost javnozdravstvenih vlasti ukupnim razinama kolesterola, to je milijune navelo na
pretjeranu potronju statina, odvratilo je nau panju od daleko opasnijeg rizinog
faktora - aterogene dislipidemije.

Demonizacija zasienih masnoa poela je jo sa znamenitom studijom sedam

zemalja Ancela Keysa iz 1970.(2) Tu je zakljueno da postoji korelacija izmeu

uestalosti koronarnih sranih oboljenja i ukupne koncentracije kolesterola, koja je

zatim dovedena u korelaciju s omjerom energije iz zasienih masnoa. Ali
korelacija nije uzronost. Bez obzira na to, savjetovano nam je da unos masnoa
smanjimo na 30% ukupne energije, a zasienih masnoa na 10%.(3) Smatra se
da kod zasienih masnoa u prehrani najvei utjecaj na rizik od kardiovaskularnih
oboljenja imaju poveane koncentracije lipoproteina niske gustoe, LDL
kolesterola. No smanjenje LDL kolesterola do kojeg dolazi uslijed smanjenog
unosa zasienih masnoa javlja se samo kod velikih, plutajuih estica LDL
kolesterola (tip A), dok su zapravo male, guste estice LDL kolesterola (tip B)
kritine za kardiovaskulara oboljenja - a to su estice koje reagiraju na unos
ugljikohidrata.(4)

Recentna dugogodinja istraivanja na velikim uzorcima populacije zapravo nisu

dokazala da postoji znaajna veza izmeu unosa zasienih masnoa i rizika od
kardiovaskularnih oboljenja.(5) Umjesto toga zakljueno je da su zasiene
masnoe zatita. Pri tome je vano odakle dolaze zasiene masnoe. Mlijene
namirnice obiluju vitaminom A i D. Kao to postoji veza izmeu nedostatka
vitamina D i znaajno poveanog rizika smrtnosti od kardiovaskularnih oboljenja,
tako kalcij i fosfor iz mlijenih namirnica vjerojatno imaju antihipertenzivni uinak,
to doprinosi smanjenju rizika od kardiovaskularnih oboljenja.(6-8) Jedno je
istraivanje pokazalo da se vea koncentracija trans-palmitoleine kiseline u
plazmi, a ta se masna kiselina veinom nalazi u mlijenim namirnicama, moe
povezati s poveanjem koncentracija lipoproteina visoke gustoe, smanjivanjem
koncentracije triglicerica i reaktivnog C-proteina, smanjem inzulinske
rezinstencije te smanjenjem pojave dijabetesa kod odraslih.(9) Crveno meso je
jo jedan veliki izvor zasienih masnoa. Ali samo konzumacija industrijskih
mesnih preraevina moe se povezati sa sranim oboljenjima i dijabetesom
melitusom - ne i crvenog mesa - to se objanjava primjenom nitrata i natrija kao
konzervansa.(10)

Ozloglaenost masnoa temelji se na njezinoj veoj energiji po gramu u usporedbi

s bjelanevinama i ugljikohidratima. No istraivanja biokemiara Richarda
Feinmana i nuklearnog fiziara Eugenea Finea o termodinamici i metabolikim
prednostima prehrane s razliitim omjerima makronutrijenata, pokazala su da ih
tijelo ne metabolizira na isti nain.(11) Kekwick i Pawan proveli su jedno od
najranijih istraivanja pretilosti, objavljeno u znanstvenom asopisu Lancet 1956.
(12) Usporedili su skupine koje su u prehrani konzumirale 90% masnoa, 90%
bjelanevina i 90% ugljikohidrata. Pronali su da je do najveeg gubitka teine
dolo u skupini koja je konzumirala masnoe i zakljuili da je sastav prehrane
oito puno vaniji od unosa kalorija.

Teorija da nisu sve kalorije iste dodatno je potvrena nedavnim istraivanjem

objavljenim u amerikom znanstvenom asopisu JAMA. To je istraivanje pokazalo

da prehrana s niskim udjelom masnoa dovodi do najveeg smanjenja utroka

energije, do nezdravih pokazatelja lipida, te poveane insulinske rezistencije u
usporedbi s prehranom s niskim udjelom ugljikohidrata i prehranom namirnicama
s niskim glikemikim indeksom.(13) U posljednjih 30 godina u SAD je udio
energije od konzumacije masnoa pao sa 40% na 30% (iako je ukupna
konzumacija masnoa ostala ista), no ipak je dolo do poveanja pretilosti.

Mogui razlog: kada uklonite masnou, hrana ima loiji okus. Da bi to rijeila,
prehrambena industrija je zasiene masnoe zamijenila eerom. Sve je vie
znanstvenih dokaza da je eer vjerojatno najznaajniji uzrok metabolikog
sindroma (to je kombinacija hipertentzije, disglikemije, poveanih triglicerida,
niskog HDL kolesterola i nakupljanja sala oko struka).

U prethodnim su generacijama kardiovaskularna oboljenja bila rijetka. Sada dvije

treine pacijenata koji su u bolnice primljeni s dijagnozom akutnog infarkta
miokarda ima i metaboliki sindrom - no 75% tih pacijenata ima potpuno
normalne razine kolesterola.(14) Moda zato to ukupna razina kolesterola
zapravo i nije problem?

Dugogodinje Framinghamsko istraivanje sranih oboljenja proglasilo je ukupni

kolesterol faktorom rizika za oboljenja koronarnih arterija, to je dovelo do toga
su statini postali najvie propisivanim lijekom u SAD i temelj globalne industrije
vrijedne puste milijarde dolara. U Velikoj Britaniji osam milijuna pacijenata
redovito uzima statine, to je puno vie od pet milijuna prije 10 godina. I uz 60
milijuna recepata za statine koji se izdaju svake godine, ne moe se potvrditi da
oni imaju uinak na smanjivanje kardiovaskularnog mortaliteta koji bi bio vei od
uinka smanjenja puenja ili primarne angioplastike.(15)

Unato opem vjerovanju da je visoki kolesterol znaajan faktor rizika za

oboljenja koronarnih arterija, nekoliko neovisnih istraivanja populacije zdravih
odraslih osoba pokazalo je da je upravo nizak ukupni kolesterol povezan s
kardiovaskularnim i drugim mortalitetom, to ukazuje da visoki ukupni kolesterol
nije faktor rizika kod zdrave populacije.(16-18)

Nedavno istraivanje 150.000 stvarnih pacijenata koji su uzimali statine pokazalo

je neprihvatljive nuspojave - meu kojima su bile glavobolje, poremeaji u
probavi, smetnje spavanja i memorije, te erektilna disfunkcija - kod 20%
pacijenata, zbog ega su prestali koristiti lijek.(19) To je potpuno u suprotnosti s
rezultatima glavnih klinikih istraivanja statina koja su kao nuspojavu pokazala
samo bolove u miiima kod jednog od 10.000 sluajeva.

Meta-analiza podataka iz istraivanja, za koja je uglavnom plaala farmaceutska

industrija, pokazala je da je u nisko-rizinoj skupini osoba u dobi od 60 do 70
godina koje su uzimale statine, broj onih kojima je tijekom jedne godine bila
potrebna lijenika intervencija radi sprjeavanja pogoranja (NNT) bio 345.(20)
Najbolje utemeljeni dokazi za statine su u sekundarnoj prevenciji, kod koje se
svim pacijentima nakon infarkta miokarda propisuju maksimalne doze bez obzira
na ukupan kolesterol, i to zbog protuupalnog uinka statina i njihovog uinka na
stabilizaciju koronarnog plaka. U toj skupini NNT je 83 za mortalitet tijekom pet
godina. To ne znai da svaki pacijent ima malo poboljanje, ve da njih 82 nemaju
prognozu poboljanja.(21) injenica da niti jedan drugi lijek za sniavanje
kolesterola ne dovodi do smanjenja mortaliteta podrava hipotezu da su koristi od
statina neovisne od njihovog uinka na kolesterol.

Prihvaanje mediteranske prehrane nakon sranog udara je skoro tri puta bolje u
smanjivanju mortaliteta od uzimanja statina. Nedavno objavljeno istraivanje na
sluajnom uzorku PREDIMED bilo je prekinuto vrlo brzo nakon to je pokazalo da
je u rizinoj skupini za kardiovaskularna oboljenja mediteranska prehrana dala
30% bolje rezultate od prehrane s niskim udjelom masnoa.(22)

Farmakoterapija moe ublaiti simptome ali ne moe promijeniti patofiziologiju.

Lijenici se trebaju baviti prevencijom jednako kao i lijeenjem. Do najveih
poboljanja u pobolu i smrtnosti nije dolazilo zbog osobne odgovornosti ve zbog
javno-zdravstvene politike. Vrijeme je da raskrinkamo mit o ulozi zasienih
masnoa u sranim oboljenjima i prekinemo sa tetnim prehrambenim savjetima
koji su poveali pretilost.

Sukob interesa: nije prijavljen.

Izvor i recenzije: narudba urednitva; recenzirano.

1. Wallace S, Mozaffarian D. Trans-fatty acids and non lipid risk factors. Curr
Atheroscler Rep 2009;11:423.
2. Keys A (ed). Coronary heart disease in seven countries. Circulation
1970:41(supp):s1-211.
3. Committee on Medical Aspects of Food Policy. Diet and cardiovascular
disease: report of the panel on diet in relation to cardiovascular disease.
1984

4. Musunuru K. Atherogenic dyslipidaemia: cardiovascular risk and dietary

intervention. Lipids 2010;45:907-14.
5. Siri-Tarino PW, Sun Q, Hu FB, Krauss RM. Meta-analysis of prospective
cohort studies evaluating the association of saturated fat with
cardiovascular disease. Am J Clin Nutr 2010;91:535-46.
6. Alonso A, Nettleton JA, Ix JH, de Boer IH, Folsom AR, Bidulescu A, et al.
Dietary phosphorus, blood pressure and incidence of hypertension in the
atherosclerosis risk in communities study and the multi-ethnic study of
atherosclerosis. Hypertension 2010;55:776-84.
7. Sacks FM, Willett WC, Smith A, Brown LE, Rosner B, Moore TJ. Effect on
blood pressure of potassium, calcium, and magnesium in women with low
habitual intake. Hypertension 1998;31:131-8.
8. Geleiijnse JM, Kok FJ, Grobee DE. Blood pressure response to changes in
sodium and potassium intake: a metaregression analysis of randomised
trials. J Hum Hypertens 2003;17:471-80.
9. Mozaffarian D, Cao H, King IB, Lemaitre RN, Song X, Siscovick DS, et al.
Trans-palmitoleic acid, metabolic risk factors, and new-onset diabetes in US
adults: a cohort study. Ann Intern Med 2010;153:790-9.
10.Micha R, Wallace SK, Mozaffarian D. Red and processed meat consumption
and risk of incident coronary heart disease, stroke and diabetes mellitus: a
systematic review and meta analysis. Circulation 2010;121:2271-83.
11.Feinman R, Fine E. A calorie is a calorie violates the second law of
thermodynamics. Nutr J 2004;3:9.
12.Kekwick A, Pawan GL. Calorie intake in relation to body-weight changes in
the obese. Lancet 1956;271:155-61.
13.Ebbeling CB, Swain JF, Feldman HA, Wong WW, Hachey DL, Garcia-Lago E,
et al. Effects of dietary composition on energy expenditure during weightloss maintenance. JAMA 2012;307:2627-34.
14.Champeau R. Most heart attack patients cholesterol levels did not indicate
cardiac risk. UCLA Newsroom. 2009.
http://newsroom.ucla.edu/portal/ucla/majority-of-hospitalizedheart75668.aspx.
15.British Heart Foundation. Trends in coronary heart disease, 1961-2011.
2011. www.bhf.org.uk/publications/view-publication.aspx?ps=1001933.
16.Nago N, Ishikawa S, Goto T, Kayaba K. Low cholesterol is associated with
mortality from stroke, heart disease, and cancer: the Jichi Medical School
Cohort Study. J Epidemiol 2011;21:67-74.

17.Bae J-M, Yang Y-J, Li Z-M, Ahn Y-O. Low cholesterol is associated with
mortality from cardiovascular diseases: a dynamic cohort study in Korean
adults. J Korean Med Sci 2002;27;58-63.
18.Simes RJ. Low cholesterol and risk of non-coronary mortality. Aust N Z J
Med 1994;24:113-9.
19.Zhang H, Plutzky J, Skentzos S, Morrison F, Mar P, Shubina M, et al.
Discontinuation of statins in routine care settings. Ann Intern Med
2013;158:526-34.
20.Cholesterol Treatment Trialists (CTT) Collaborators, Mihaylova B, Emberson
J, Blackwell L, Keech A, Simes J, et al. The effects of lowering LDL
cholesterol with statin therapy in people at low risk of vascular disease:
meta-analysis of individual data from 27 randomised trials. Lancet
2012;380:581-90.
21.Newman D. Statins given for 5 years for heart disease prevention (with
known heart disease). NNT. www.thennt.com/nnt/statins-for-heart-diseaseprevention-with-knownheart-disease.
22.Estruch R, Ros E, Salas-Salvad J, Covas MI, Corella D, Ars F, et al. Primary
prevention of cardiovascular disease with a Mediterranean diet. N Engl J
Med 2013;368:1279-90.

Izvor: znanstveni asopis BMJ (British Medical Journal) 2013;347:f6340 (objavljeno

22.10.2013.)
S engleskog preveo: Nenad Maljkovi
TIME magazin: Okonanje rata s masnoama

Time magazin 2014

Uvod u ovaj lanak nalazi se ovdje: Rat protiv masti je izgubljen - priznaje ugledni
magazin TIME koji je slubeno zapoeo rat prije 30 godina

lanak napisao: Bryan Walsh

S engleskog preveli: Anita upe & Tomislav Mller
Jedite maslac.
Znanstvenici su oznaili masnoe kao neprijatelja. Zato su bili u krivu.
Ve desetljeima, masnoa izaziva nakostruenost u Amerikoj borbi protiv
pretilosti i kroninih bolesti. A to je upravo ono gdje smo bili u krivu. | Bryan
Walsh

Ne krivite masnou
Ve desetljeima, to je bio najocrnjeniji nutrijent u amerikoj prehrani. No,
moderna znanost otkriva da masnoe nisu ono to oteuje nae zdravlje.

Okus mog djetinjstva bio je okus obranog mlijeka. Rasporedili bismo svijetlo uti
margarin po pecivima za veeru, jeli nemasnu zobenu kau iz mikrovalne s
jabukama i cimetom, stavljali nemasni "Ranch" dresing na nae salate. inili smo
samo ono to nam je bilo reeno.

1977. godine, godinu dana prije nego sam se rodio, odbor Senata, predvoen
George McGovernom, objavio je svoje smjernice Prehrambenih ciljeva za
Sjedinjene Amerike Drave (engl. Dietary Goals for the United States), pozivajui
Amerikance da jedu manje masnog crvenog mesa, manje jaja i mlijenih
proizvoda, te da ih zamijene sa vie kalorija iz voa, povra, a posebice iz
ugljikohidrata.

Do 1980. godine ta je mudrost bila kodificirana. Ameriko ministarstvo

poljoprivrede (engl. U.S. Department of Agriculture, USDA) objavilo je prve
prehrambene smjernice, a jedna od primarnih smjernica bila je da se u prehrani
izbjegava kolesterol i bilo kakve masnoe. Nacionalni instituti za zdravlje (engl.
National Institutes of Health, NIH), preporuili su svim Amerikancima da od dobi
od dvije godine starosti smanje potronju masnoa, a iste te godine amerika je
vlada objavila rezultate 150 milijuna dolara vrijedne studije koja je imala jasnu
poruku: Jedite manje masnoa i kolesterola kako biste smanjili rizik od sranog
udara.

Prehrambena industrija, kao i Amerike prehrambene navike, skoile su preko

noi. Police trgovina ispunile su se "light" jogurtima, nemasnim mikrovalnim
gotovim veerama, krekerima s okusom sira, keksima. Obitelji poput moje,
slijedile su savjet: govedina je nestala s tanjura, jaja su bila zamijenjena
dorukom sa itaricama, ili samo sa bjelanjcima (u sklopu poznatog Egg Beaters
komercijalnog proizvoda) a punomasno mlijeko je skoro u potpunosti nestalo sa
naih stolova. Od 1977. do 2012. godine konzumacija tih namirnica po glavi
stanovnika je pala, dok je unos kalorija, navodno iz zdravih ugljikohidrata,
povean - to nije za uditi, s obzirom da su kruh, itarice i tjestenina bile baza
piramide prehrane Amerikog ministarstva poljoprivrede (engl. United States
Department of Agriculture, USDA).

Time magazin 1984

Ukrcali smo se na "golemi nutricionistiki eksperiment", kako je to 1980. godine
izjavio Philip Handler, skeptini ravnatelj Nacionalne akademije znanosti (engl.
National Academy of Sciences, NAS). No, s gotovo milijun Amerikanaca godinje
koji su umirali od sranih bolesti sredinom osamdesetih, morali smo pokuati
uiniti neto.

Gotovo etiri desetljea kasnije, rezultati su ovdje: ovaj eksperiment bio je

neuspjeh. Smanjili smo masnoe, no Amerikanci su po svakoj mjeri bolesniji nego
ikada. Uestalost dijabetesa tipa 2 poveala sa za 166% od 1980. do 2012.
godine. Gotovo 1 od 10 Amerikanaca boluje od ove bolesti, kotajui tako
zdravstveni sustav SAD-a 245 milijardi amerikih dolara godinje, s procjenom da
86 milijuna ljudi pati od predijabetesa. Smrtnost od sranih bolesti se smanjila,
to se pripisuje boljoj hitnoj medicinskoj skrbi, smanjenju konzumacije cigareta i
lijekovima za kontrolu kolesterola - statinima, no kardiovaskularne bolesti u SAD-u
ostaju i dalje ubojica broj jedan. ak nas ni pojaana fizika aktivnost nije bila u
stanju odrati zdravima. Vie od treine stanovnika SAD-a je sada pretilo, inei
nas tako jednom od najpretilijih zemalja sve pretilijeg svijeta. Amerikancima je
bilo reeno da reduciraju masnoe kako bi izgubili na teini i sprijeili srane
bolesti, kae Dr. David Ludwig, ravnatelj New Balance zaklade za prevenciju
pretilosti pri Bostonskoj djejoj bolnici (engl. New Balance Foundation Obesity
Prevention Center at Boston Childrens Hospital). "Postoji golemi razlog da
uinimo upravo suprotno."

No, temeljiti sluaj na tome kontroverzno je, unato dokazima koji to podravaju.
Ocrnjivanje masnoa sada je duboko usaeno u naoj kulturi, s odnosom ljubavi i
mrnje prema hrani i opsesijom tjelesnom teinom. To je uvelike pomoglo u
preoblikovanju golemih agrikulturnih prostora, kako se hektar do hektara sadio
subvencionirani kukuruz radi proizvodnje kroba i zaslaivaa koji sada pune
procesirane industrijske proizvode. Ovo je promijenilo poslovanje, sa tritem
zamjenskih umjetnih sastojaka koji zamjenjuju masnoe u komercijalnim
proizvodima - grana djelatnosti koja raste gotovo 6% na godinu. To je ak
promijenilo nain na koji razgovaramo, dodavanjem moralne konotacije
nutrijentima u polemikama oko "loeg" naspram "dobrog" kolesterola i "loih"
naspram "dobrih" masnoa.

Sve ovo znai da se saznanja nee promijeniti samo tako mirno. "Ovo je golemi
pomak paradigme u znanosti", kae Dr. Eric Westman, ravnatelj Duke Lifestyle
Medicine Clinic, koji radi s pacijentima na ultra niskougljikohidratnim dijetama
(engl. ultra-low-carb diets). "No, studije koje to podravaju, doista postoje".

Istraivanja koja osporavaju ideju da masnoa ini ljude pretilima i da je ona veliki
rizini faktor za srane bolesti sve se vie gomilaju. A ulozi su visoki - za
istraivae, javno-zdravstvene ustanove, te za prosjenog ovjeka koji samo eli
znati to da stavlja u usta tri puta dnevno.

Ve neko vrijeme nam je poznato da nas neke biljne masnoe poput maslinovog
ulja ili masnoe iz ribe, poput lososa, zapravo mogu zatititi od sranih bolesti.
Sada postaje jasno da ak i zasiena masnoa, koju nalazimo u srednje peenom
odresku ili u komadiu maslaca - zdravstvenim neprijateljima br. 1 i 2 - ima
sloeniji, i u nekim sluajevima benigni uinak na tijelo, nego to se ranije
vjerovalo. Demoniziranje masnoa moda nam se osvetilo na nain kojeg tek
poinjemo shvaati. Kada su Amerikanci smanjili kalorije iz maslaca, govedine i
sira, taj unos kalorija nije jednostavno ovdje nestao. "Vjerovalo se, kada ljudi
smanje unos zasienih masnoa, da e ih zamijeniti sa zdravim voem i
povrem", kae Marion Nestle, profesor nutricionizma, studija hrane i javnog
zdravlja na Sveuilitu New York (engl. New York University). "Pa, to je bilo naivno
razmiljanje".

Novo istraivanje sugerira, da je zapravo prekomjerni unos ugljikohidrata, eera i

umjetnih zaslaivaa, najvei krivac epidemije debljine i dijabetesa tipa 2.
Rafinirani ugljikohidrati - kao oni iz "peninog" kruha, skriveni eeri, nemasni
krekeri i tjestenina, uzrokuju kemijske promjene u naoj krvi koje potiu
organizam da pohranjuje vie kalorija kao masnou, te pojaavaju osjeaj gladi,

inei tako jo teim pokuaj mravljenja i gubitka na teini. "Argumenti protiv

masnoa bili su totalno i u potpunosti pogreni", kae Dr. Robert Lustig, pedijatar
sa Sveuilita Kalifornija u San Franciscu (engl. University of California, San
Francisco) i ravnatelj instituta za odgovornu medicinu (engl. Institute for
Responsible Nutrition). "Zamijenili smo jednu bolest s drugom".

Kratkovidno fokusiranje na masnoe, deformiralo je nau prehranu i pridonijelo

najveoj zdravstvenoj krizi s kojom se SAD suoava. Vrijeme je da prekinemo taj
rat.

Time magazin 1961

The Fat Man ovjek koji je demonizirao masnoe
Dugo su nam govorili da manje kalorija i vie tjelesne aktivnosti dovodi do
gubitka tjelesne teine. I mi smo eljeli vjerovati da je znanost isto stvar
podataka - da e vrhunsko istraivanje uvijek iznjedriti pravi odgovor. No,
ponekad se istraivanje ne moe uskladiti sa jakom osobnou. Nitko to bolje ne
utjelovljuje nego Dr. Ancel Keys, autokrativni fiziolog, koji je postavio temelje za
borbu protiv masnoa. Keys se proslavio tokom Drugog svjetskog rata, kad mu je
od strane Amerike vojske bio postavljen zadatak da razvije ono to je kasnije
postalo poznato kao "K obrok", trajna hrana koju su vojne trupe nosile na bojite.
Tek je u narednim godinama strah od sranih bolesti eksplodirao diljem SAD-a,

potpiren jo i sranim udarom predsjednika Dwighta Eisenhowera 1955. godine.

Te godine je gotovo polovica svih smrtnosti u SAD-u bila prouzrokovana sranim
bolestima i mnoge od rtava bili su naizgled zdravi mukarci sa iznenadnim
sranim udarima. "Golemi strah je zavladao zemljom", kae Nina Teicholz,
autorica nove knjige Big Fat Surprise (hrv. Veliko debelo iznenaenje). "Epidemija
sranih bolesti inilo se da dolazi niotkuda".

Keys je imao objanjenje. On je smatrao da visoke razine kolesterola guste

supstance nalik masnoi koja je prisutna u nekoj hrani, ba kao to je i prirodno
prisutna u naem organizmu, moe zaepiti arterije to dovodi do sranih bolesti.
Keys je ujedno ponudio i rjeenje. Poto unos masnoa povisuje LDL kolesterol,
Keys je zakljuio da treba reducirati masnoe u prehrani da bi se smanjio rizik od
sranih bolesti. (Razina LDL kolesterola smatra se markerom za srane bolesti,
dok HDL kolesterol smatramo da ima kardioprotektivnu ulogu.) 1950-tih i 60-tih
godina Keys je "istjerao" tu hipotezu, putujui svijetom da prikupi podatke o
prehrani i sranoilnim tj. kardiovaskularnim bolestima. Njegovo istraivanje
Seven Countries Studies (hrv. Studija Sedam zemalja) ustanovilo je da ljudi koji su
konzumirali manje zasienih masnoa imaju manje sranih bolesti. Zapadnjaka
prehrana, "teka" na mesu i mlijenim proizvodima, povezala se sa visokom
stopom sranih bolesti. Ta studija pomogla je Keys-u da 1961. godine osvane na
naslovnici TIME asopisa u kojem je prozvao Amerikance da smanje unos kalorija
iz masnoa za jednu treinu kako bi izbjegli srane bolesti. Iste te godine,
slijedivi Keysove jake argumente, Amerika srana udruga (engl. American
Heart Association, AHA), po prvi puta savjetuje Amerikancima da smanje zasiene
masnoe. "Ljudi bi trebali znati injenice", rekao je Keys TIME asopisu. "Onda,
ukoliko se ele na smrt prederavati, njihova volja."

Keysovo djelo postalo je temelj znanstvene rijei koja implicira da su masnoe

glavni rizini faktor za nastanak sranih bolesti. Njegovo istraivanje Seven
Countries Studies referencirano je blizu milijun puta. Ocrnjivanje masnoa
takoer se uklopilo u nastanak ideje o kontroli teine, koja se fokusirala na
unesene kalorije "In" i potroene kalorije "Out". "Svi su pretpostavili da je sve u
kalorijama", kae Lustig. A budui da masnoe sadre vie kalorija po gramu od
proteina ili ugljikohidrata, miljenje je bilo da ako uklonimo masnoe iz prehrane,
kalorije e takoer biti smanjene.

To je ono u to je vjerovao Keys, koji je umro 2004. godine, a to je ono u to

vjeruje i veina Amerikanaca. Meutim, Keysovo istraivanje imalo je problema
od samog poetka. Naime, on je odabirao svoje podatke za istraivanje kako mu
je odgovaralo, izostavivi zemlje kao to je Francuska i biva Zapadna Njemaka
koje su imale u svojoj prehrani visok udio masnoa, ali niski udio sranih bolesti.
Keys je isticao grki otok Kretu, gdje gotovo da i nije bilo mesa i mlijenih
proizvoda a gdje su ljudi doivjeli visoku starost sa krvnim ilama bez naslaga

plaka. No, Keys je posjetio otok Kretu u godinama nakon Drugog svjetskog rata
kad se otok jo uvijek oporavljao od njemake ratne okupacije i kad je prehrana
na umjetan nain bila oskudna tj. nemasna. Dodatno zbunjujue, Grci na
susjednom otoku Krfu konzumirali su daleko manje zasienih masnoa nego
Kreani, ali su imali jo i veu stopu sranih bolesti. "To je bilo izuzetno manjkavo
istraivanje", kae Dr. Peter Attia, predsjednik i ravnatelj Nutricionistike
znanstvene inicijative, neovisnog znanstvenog centra za istraivanje pretilosti
(engl. Nutrition Science Initiative, independent obesity-research center). "Nije bilo
na razini dananjeg modernog epidemiolokog istraivanja."

Keysovo nepokolebljivo pouzdanje i njegova odlunost da "srui" bilo kojeg

istraivaa koji se nije slagao s njim, bila je barem jednako vana kao njegovi
veliki skupovi podataka. (Kada je biostatistiar Jacob Yerushalmy 1957. godine
objavio dokument koji propituje uzronu vezu izmeu masnoa i sranih
oboljenja, Keys je odgovorio tada vrlo otro, pisavi da su Yerushalmyjevi podaci
izrazito manjkavi.) Keysovo istraivanje odigralo je takoer veliku ulogu u irenju
prie da su Amerikanci nekada jeli dominirajue biljnu prehranu, prije nego su
prelaskom u 20. stoljee krenuli na prehranu baziranu na crvenom mesu.
Uslijedile su srane bolesti, kao da smo bili kanjeni za taj svoj prehrambeni
grijeh.

No zapravo su neke "vrste brojke" vezane za Ameriku prehranu vrlo oskudne

prije sredine stoljea, a prije 1900. godine niti ne postoje. Povijesni podaci pak
upuuju da su Amerikanci bili prodrljivi svederi, konzumirajui u obilju tadanju
divlja koje je bilo diljem zemlje. U svojoj knjizi Putting Meat on the American
Table (hrv. Stavljajui meso na Amerike stolove), povjesniar Roger Horowitz
zakljuuje da je prosjeni Amerikanac 19. stoljea jeo 150-200 funti (oko 68-90
kg) mesa godinje - u skladu s onim to jedemo i sada.

Meutim, poruka protiv masnoa postala je opeprihvaena u javnosti, a do

1980-ih godina, tako se vrsto ukorijenila u modernu medicinu i nutricionizam, da
je postalo gotovo nemogue izazvati propitivanje te odluke. Dr. Walter Willett,
sada ef odjela nutricionizma kole javnog zdravlja na Harvardu (engl. Harvard
School of Public Health, HSPH), kae da je sredinom 1990-ih sjedio na
kontradiktornim dokazima koje nije htio objaviti niti jedan od vodeih Amerikih
znanstvenih asopisa. "Vjerovanje da su zasiene masnoe uzronici sranih
bolesti bilo je toliko vrsto, da je prualo otpor svemu to bi ga propitivalo", kae
Willett. "No, pokazalo se, da ovdje ima puno vie nijansi od toga." On je pokrenuo
dugorono epidemioloko istraivanje koje je pratilo prehranu i zdravlje srca vie
od 40,000 mukaraca srednjih godina. Willett je ustanovio da, ukoliko su sudionici
istraivanja zamijenili hranu bogatu zasienim masnoama sa ugljikohidratima,
ipak nisu doivjeli nikakvo smanjenje sranih bolesti. Willett je naposljetku objavio
svoje istraivanje u asopisu British Medical Journal 1996. godine.

Djelomino zbog Willettova istraivanja, polemike oko masnoa su se poele

mijenjati. Pronaeno je da mononezasiene (MUFA) i polinezasiene (PUFA)
masnoe - one koje moemo nai u nekim biljnim vrstama i ribi, blagotvorno
djeluju na zdravlje srca. Mediteranska prehrana, bogata ribom, oraastim
plodovima, povrem i maslinovim uljem, skoila je u svojoj popularnosti. Ali bitno
je napomenuti da Mediteranska prehrana uope nije niska u masnoama. I do
40% njezinih kalorija dolazi iz poli- i mononezasienih masnih kiselina. Danas ak
i medicinski centri kao to je Klinika Mayo (engl. Mayo Clinic) prihvaaju ovu
prehranu za pacijente koji su zabrinuti za zdravlje srca, a ak ju je prihvatila i
prema mastima skeptina Amerika srana udruga (engl. American Heart
Association, AHA). "Sve je vie dokaza da je Mediteranska prehrana prilino zdrav
nain konzumacije hrane", kae Dr. Rose Marie Robertson, glavna znanstvenica
AHA-e.

Ali, to je sa zasienim masnoama? Ovdje je popularno vjerovanje jo tee

promijeniti. 2010. godine Ameriko ministarstvo poljoprivrede (engl. U.S.
Department of Agriculture, USDA), preporuuje u svojim prehrambenim
smjernicama manje od 10% dnevnih kalorija iz zasienih masnoa - ekvivalent
polovice hamburgera, ali bez sira, slanine i majoneze, koji se esto dodaju na
njega. Amerika srana udruga (engl. American Heart Association, AHA) jo je
restriktivnija: Amerikanci od dobi od dvije godine trebaju limitirati unos zasienih
masnoa na manje od 7% kalorija dnevno, a 70 milijuna Amerikanaca kojima bi
koristilo sniavanje kolesterola, trebali bi limitirati masnoe ispod 6% kalorija
dnevno - ekvivalentno dvjema krikama Cheddar sira. Amerikanci su obiavali
dobivati 349 kalorija iz crvenog mesa dnevno, no sada je taj broj smanjen na 268
kalorija. Neki strunjaci kau da im nije ba jednostavno odrei se zasienih
masnoa. "Kad zamijenite zasiene masnoe sa polinezasienim ili
mononezasienim masnoama, time smanjite LDL kolesterol", kae Dr. Robert
Eckel, bivi ravnatelj AHA-e, koautor njezinih aktualnih smjernica. "To je sve to
trebam znati."

Meutim, to nije cijela slika. to vie saznajemo o masnoama, to vie uviamo

da one imaju kompleksniju ulogu u naem organizmu.

Istina o masnoama
Ideja da su zasiene masnoe tetne kao da ima nekog instinktivnog smisla, ne
samo iz razloga to koristimo isti izraz za masnu tvar koja mesnom odresku daje
okus, i kilogramima koje nosimo oko trbuha i struka. Kemijski, one nisu toliko
razliite. Masnoe koje kolaju naom krvlju i akumuliraju se na abdomenu, zovu
se trigliceridi, a visoki nivo triglicerida povezan je sa sranim bolestima. Ne treba
puno imaginacije da pretpostavimo da ukoliko jedemo masnoe, to e nas
udebljati, zaepiti nae arterije i uzrokovati bolesti srca. "Zvui kao zdrav razum ono ste to jedete", kae Dr. Stephen Phinney, nutricionistiki biokemiar koji je
godinama prouavao prehranu sa niskim unosom ugljikohidra.

Meutim, kada su znanstvenici sukobili brojke, veza izmeu zasienih masnoa i

kardiovaskularnih bolesti sve je vie dolazila u pitanje. Meta-analiza (u osnovi
istraivanje drugih istraivanja) iz 2010. godine, zakljuila je da ne postoji
relevantan dokaz da su zasiene masnoe povezane s poveanim rizikom od
nastanka kardiovaskularnih bolesti. Te iste rezultate potvrdila je i druga metaanaliza publicirana u oujku ove godine (2014.) u medicinskom asopisu Anali
interne medicine (engl. Annals of Internal Medicine), koja je objedinila gotovo 80
istraivanja koja ukljuuju vie od pola milijuna ispitanika. Tim kojeg je predvodio
Dr. Rajiv Chowdhury, kardiovaskularni epidemiolog na Sveuilitu Cambridge
(engl. Cambridge University), zakljuio je da trenutni dokazi ne podravaju
preporuke za smanjenu konzumaciju zasienih masnoa niti poveanu
konzumaciju polinezasienih masnoa, koje se esto smatraju zdravima za srce.
Iako su autori kritizirani zbog naina na koji su procijenili dokaze, oni stoje iza

svojeg zakljuka, uz napomenu da je cilj njihovog istraivanja ukazati na potrebu

za daljnjim istraivanjima. "Glavna poruka je da ima jo dosta posla kojeg treba
uiniti", kae Chowdhury.

Budui da se sluaj sa zasienim masnoama dugo smatrao zatvorenim, ak i

sam poziv da se preispitaju dokazi, oznaava ozbiljnu promjenu. No, ukoliko su
nova razmiljanja o zasienim masnoama iznenaujua, to je moda zbog toga
to smo pogreno shvatili to meso i mlijeni proizvodi ine naem organizmu.
Nedvojbena je istina da e zasiene masnoe podignuti nivo LDL kolesterola, koji
je povezan sa viim stopama sranih bolesti. To je najei proklinjani bioloki
dokaz protiv zasienih masnoa. No, kolesterol je puno sloeniji od toga. Zasiene
masnoe takoer podiu nivo takozvanog dobrog HDL kolesterola, koji uklanja
LDL kolesterol, koji se moe nakupiti na stjenkama arterija. Podiui HDL i LDL
kolesterol, zasiene masnoe nam zapravo ispiru kardiovaskularni sustav.

Osim toga, znanstvenici sada znaju da postoje dvije vrste LDL estica: male,
guste i velike, prozrane. Velike izgleda da su uglavnom bezopasne - a upravo se
one podiu od masne prehrane. S druge strane, izgleda da unos ugljikohidrata
poveava one male, ljepljive estice, koje se sada povezuju sa sranim bolestima.
"Ta zapaanja navela su me da se upitam koliko je zapravo jak dokaz veze izmeu
zasienih masnoa i sranih bolesti", kae Dr. Ronald Krauss, kardiolog i istraiva
koji je sproveo pionirski rad na LDL kolesterolu. "Postoji rizik da su ljudi voeni u
pogrenom smjeru gledajui na LDL kolesterol, umjesto na LDL estice, kao na
faktor rizika."

Vano je shvatiti, da u prehrambenoj studiji ne postoji takva stvar kao to je

placebo. Kada smanjimo unos jedne hranjive tvari tj. nutrijenta, moramo ga
zamijeniti s neim drugim, to znai da znanstvenici uvijek prouavaju nutrijente
u odnosu jedan prema drugome. Takoer je vano razumjeti da nova znanost ne
znai da ljudi trebaju udvostruiti svoj unos cheesburgera ili mijeati velike
koliine maslaca u svoje jutarnje kave, kao to rade neki sljedbenici ultra
niskougljikohidratnih dijeta (engl. ultra-low-carb diets). Iako zasiene masnoe u
najmanju ruku imaju neutralan uinak na pretilost i srane bolesti, drugi oblici
masnoa mogu biti korisniji. Postoje dokazi da Omega 3 masne kiseline, vrsta
masnoa koje se mogu nai u lanu i lososu, mogu tititi od sranih bolesti. Studija
iz 2013. godine u asopisu New England Journal of Medicine, otkriva da prehrana
bogata polinezasienim i mononezasienim masnoama znaajno smanjuje rizik
od glavnih kardiovaskularnih bolesti.

Ali postoje razlike ak i u samoj kategoriji zasienih masnoa. Studija iz 2012.

godine pokazuje da masnoe iz mlijenih proizvoda - izvor iz kojeg Amerikanci
dobivaju najvie zasienih masnoa - ini se imaju veu zatitnu ulogu nego

masnoe iz mesa . "Glavno pitanje ovdje je usporedba", kae Dr. Frank Hu,
nutricionistiki strunjak u koli javnog zdravlja na Harvardu (engl. Harvard
School of Public Health, HSPH). "S ime usporeujete zasiene masnoe?"

Od 1970. godine, sve manje kalorija dobivamo iz ove hrane:

Punomasno mlijeko (78% manje): Jedna alica sadri 5g zasienih masnoa - 23%
preporuenog dnevnog unosa po USDA-i.
Rafinirani bijeli eer (35% manje): Ne jedemo manje slatkog, ve se poveao
unos kukuruznog eera.
Govedina (29% manje): Amerikanci su poeli smanjivati unos crvenog mesa u
korist mesa sa smanjenim udjelom masnoa, poput piletine.
Jaja (21% manje): umanjci sadre kolesterol, za koji su strunjaci smatrali da
moe podizati LDL kolesterol u krvi.
Maslac (8% manje): Djelomino je zamijenjen margarinom, za koji je dokazano da
je puno nezdraviji.
Povre (3% manje): Nada da e Amerikanci zamijeniti masnoe sa povrem, nije
urodila plodom.

Ali zato dobivamo puno vie kalorija iz:

Visoko-fruktozni kukuruzni sirup (8,853% vie): Subvencioniranje kukuruza uinilo
je ovaj zaslaiva jeftinim i posvuda prisutnim.
Kukuruzni proizvodi (198% vie): Ova sorta itarica postala je bazom Amerike
prehrane.
Obrano mlijeko (129% vie): Mlijeko sa smanjenim udjelom masnoa esto se
kombinira sa zaslaivaima kao to je to okolada.
Piletina (112% vie): Nemasno pilee meso stoji rame uz rame uz govedinu kao
najpopularnije meso.
Puretina (102% vie): Meso sa niskim udjelom masnoa, takoer je nisko u
vitaminima i kolesterolu.
Dodane masti i ulja (67% vie): Polinezasiene masnoe, kao to je to kukuruzno
ulje, najvie se koriste u procesiranoj tj. preraenoj hrani.

Piramidalna shema - Kako su se Amerike prehrambene preporuke

mijenjale tokom vremena:

1979. godine - The Hassle-Free Daily Food Guide (hrv. Jednostavne dnevne
prehrambene smjernice): Amerika vlada preporuuje limitiranje konzumacije
masnoa, eera i alkohola.
1984. godine - Food Wheel: A Pattern for Daily Food Choices (hrv. Prehrambeni
kota - Uzorak za dnevni odabir prehrane): Crveni kri preporuuje od 6 do 11
porcija itarica dnevno i samo 2-3 porcije mesa i mlijenih proizvoda na dan.
1992. godine - Food Guide Pyramid (hrv. Piramida prehrambenih smjernica):
USDA preporuuje da baza Amerike prehrane budu itarice i kruh.
2005. godine - MyPyramid Food Guidance System (hrv. MojaPiramida Sustav
prehrambenih smjernica): Ovaj vodi preporuuje poveanu tjelesnu aktivnost i
poziva na odabir prehrane sa niskim udjelom masnoa.
2011. godine - MyPlate (hrv. MojTanjur): Aktualne preporuke sugeriraju obilje
itarica i povra, uz mlijene proizvode sa smanjenim udjelom masnoa.

Nepromiljena dijeta
Ako nita, prehrambena je industrija inventivna. Suoeni s javnim miljenjem
protiv masnoa u 1980-ima, proizvoai su se prilagodili, napunivi police
keksima, krekerima i kolaima s niskim udjelom masnoa. Nain razmiljanja za
potroae bio je jednostavan: Masnoa je opasna, ovaj proizvod nema masnoa,
stoga mora da je zdrav. To je bilo doba Snack Wellsa, komercijalne marke kolaia
s niskim udjelom masnoa, koje je predstavio Nabisco 1992. godine, a koji je u
samo dvije godine nadmaio asni Ritz kreker i postao broj jedan snack - zalogaj
Amerike nacije. No, bez masnoa, neto se moralo nadodati i Amerikanci nisu
dobro zavrili. "Jednostavno smo smanjili masnoe a dodali cijelu masu nemasne
junk hrane koja je poveala sveukupan unos kalorija", kae Dr. David Katz,
osniva i ravnatelj Prevencijskog i istraivakog centra sveuilita Yale (engl. Yale
Universitys Prevention Research Center)."To je bila prehrana s nepromiljenim
posljedicama."

Te posljedice bile su teke. Od 1971. do 2000. godine, postotak kalorija iz

ugljikohidrata poveao se za gotovo 15%, dok je udio kalorija iz masnoa pao - u
skladu s preporukama strunjaka. Godine 1992. Ameriko ministarstvo
poljoprivrede (engl. U.S. Department of Agriculture, USDA) preporuuje do 11
porcija itarica dnevno, te samo dvije do tri porcije mesa, jaja, oraastih plodova,
graha i ribe zajedno. kolski okruzi diljem zemlje zabranili su punomasno mlijeko,
ali zaslaeno okoladno mlijeko bilo je i dalje na meniju, sve dok je sa niskim
udjelom masnoa.

Ideja je bila djelomino smanjiti kalorije, meutim Amerikanci su zapravo zavrili

jedui vie: 2,586 kalorija dnevno 2010. godine, u usporedbi sa 2,109 kalorija

dnevno 1970. godine. Tijekom tog istog razdoblja, kalorije iz brana i itarica
porasle su za 42% (2010. godine Amerikanci su unosili 610 kalorija dnevno iz
brana i itarica, dok su 1970. godine unosili 429 kalorija), a pretilost i dijabetes
tip 2 doivjeli su pravu epidemiju. "Nepobitno je da smo skrenuli na krivi put",
kae Jeff Volek, fiziolog na Sveuilitu u Connecticutu (engl. University of
Connecticut).

Moda je teko shvatiti zato prehrana bazirana na rafiniranim ugljikohidratima

moe dovesti do pretilosti i dijabetesa. To ima veze s kemijom krvi. Jednostavni
ugljikohidrati kao to su kruh i kukuruz moda ne izgledaju kao eer na vaim
tanjurima, ali u organizmu, to je ono na to se razlau kad se probave. "Vae tijelo
ne razlikuje pecivo od vreice Skittles bombona", kae Dr. Dariush Mozaffarian,
budui dekan nutricionizma na Sveuilitu Tufts (engl. Tufts University).

Ti eeri potiu proizvodnju hormona inzulina, to uzrokuje prekomjerno

pohranjivanje masnih stanica, to dovodi do debljanja. Budui da je manje
kalorija preostalo da napaja tijelo, poinjemo osjeati glad, a metabolizam poinje
usporavati u nastojanju utede energije. Jedemo vie i dobivamo jo i vie na
teini, nikad ne osjeajui sitost. "Glad je smrtno zvono svake dijete za
mravljenje", kae Dr. Eric Westman sa Sveuilita Duke (engl. Duke University).
"Dijete sa niskim udjelom masnoa ili niskim udjelom kalorija ne funkcioniraju".
Budui da se ovaj proces ponavlja, nae stanice postaju sve otpornije na inzulin,
to uzrokuje da dobijamo jo vie na teini, to opet poveava otpornost na
inzulin i tako upadamo u zaarani krug. Pretilost, dijabetes tipa 2, visoki
trigliceridi i nizak HDL, sve ovo moe uslijediti - a da je unos masnoa jedva
ukljuen. Ispostavilo se da nisu sve kalorije stvorene jednake. "Kada se
fokusiramo na masnoe, ugljikohidrati se neizbjeno poveavaju u prehrani", kae
Dr. David Ludwig, ravnatelj New Balance zaklade za prevenciju pretilosti pri
Bostonskoj djejoj bolnici (engl. New Balance Foundation Obesity Prevention
Center at Boston Childrens Hospital) i koautor nedavnog komentara na tu temu u

asopisu The Journal of American Medical Association (JAMA). "Ne biste davali
laktozu ljudima koji su intolerantni na laktozu, ali ipak dajemo ugljikohidrate
ljudima koji su intolerantni na ugljikohidrate.

Ultra niskougljikohidratna dijeta postala je popularna otkako je Dr. Robert Atkins

prvi poeo promovirati svoju verziju prije gotovo 50 godina. (Ona nikada nije bila
popularna meu glavnim medicinskim krugovima; Amerika Dijabetika udruga
(engl. American Diabetic Association, ADA), jednom se osvrnula na Atkinsovu
dijetu kao na "nutricionistiku nonu moru.") Westmanova istraivanja otkrila su
da smanjivanje ugljikohidrata uz poveavanje masnoa u prehrani moe pomoi u
kontroli dijabetesa, pa i njegovom povlaenju. Istraivanje iz 2008. godine u
asopisu New England Journal of Medicine prouavalo je vie od 300 ispitanika,
koji su bili na prehrani s niskim udjelom masti, ili na prehrani s niskim udjelom
ugljikohidrata, ili na Mediteranskoj prehrani. Pokazalo se da su ljudi na prehrani sa
niskim udjelom masnoa izgubili manje na tjelesnoj teini, nego oni koji su bili na
prehrani sa niskim udjelom ugljikohidrata ili na Mediteranskoj prehrani, od kojih
obje sadre vee koliine masnoa. Ti rezultati nisu iznenaujui - istraivanje za
istraivanjem otkriva da je veoma teko izgubiti na teini na dijeti sa smanjenim
udjelom masnoa, vjerojatno zbog toga to masnoa i meso proizvode dulji
osjeaj sitosti, koji je tee postii konzumiranjem ugljikohidrata.

Ne slau se svi strunjaci. Dr. Dean Ornish, utemeljitelj neprofitnog istraivakog

instituta preventivne medicine (engl. Preventive Medicine Research Institute), ija
se nemasna, gotovo veganska prehrana, u jednom istraivanju pokazala da
reverzibilno djeluje na arterijska zaepljenja, brine da poveanje konzumacije
ivotinjskih proteina moe dovesti do drugih zdravstvenih problema, napominjui
istraivanje koje je povezalo crveno meso s poveanim rizikom od raka debelog
crijeva. Tu je i neugodna injenica da meso, osobito govedina, ima golemi utjecaj
na nau planetu. Gotovo treina Zemljine ukupne povrine bez leda koristi se na
ovaj ili onaj nain za uzgoj ive stoke. ak i ako je konzumacija vie masnoa
bolja za nas - to Ornish ne vjeruje - to moe nositi ozbiljne posljedice po okoli,
ukoliko doe do vee konzumacije mesa. "Ova istraivanja samo govore ljudima
ono to ljudi ele uti", kae Ornish. "Postoji redukcionistika tendencija da se
trae jednostavna rjeenja.

Rat protiv masnoa daleko je od kraja. Potroake navike duboko su formirane, a

cijela industrija se temelji na demoniziranju masnoa. TV vrvi reality emisijama o
mravljenju. Police su i dalje pune nemasnih grickalica. Veina nas jo uvijek
osjea trunku srama kada se dograbimo odreska. A publicirana znanstvena
istraivanja koja proturjee ili propituju ono to su nas odavno nauili u vezi
zasienih masnoa, mogu biti jednako teka sada, kao to su bila za Dr. Waltera
Willetta u 90-ima. ak i strunjaci poput Dr. Franka Hua, sa kole javnog zdravlja
na Harvardu (engl. Harvard School of Public Health, HSPH) koji kae da ljudi ne bi
trebali biti zabrinuti sveukupnim masnoama, povlae crtu ne oslobaajui u
potpunosti ni masnoe. "Zabrinut sam da bi ljudi, ukoliko shvate da su zasiene
masnoe dobre, mogli razviti nezdrave navike", kae Hu. "Trebali bismo se
usredotoiti na kvalitetu hrane, ba prave hrane."

Gotovo svaki strunjak se slae da emo biti zdraviji, ukoliko naa prehrana bude
bazirana na onom to pisac Michael Pollan otvoreno naziva "pravom hranom".
Zapanjujui porast pretilosti u zadnjih nekoliko desetljea ne proizlazi samo iz
rafiniranih ugljikohidrata koji izazivaju poremeaj metabolizma. Sve vie i vie
onoga to konzumiramo dolazi od prehrambene industrije dizajnirano na takav
prikladan nain da poelimo jo. Postoje dokazi da i samo procesiranje poveava
opasnosti za zdravlje te iste hrane. Istraivanja ukazuju na to, da procesirano tj.
preraeno meso moe poveati rizik od sranih bolesti na naine na koje to
nepreraeno meso ne ini.

Kako jedemo - da li sami kuhamo ili usput grabimo gotovu brzu hranu - igra ulogu
ba kao i to jedemo. Dakle, ne osjeajte krivnju za vrhnje u kavi, ili umanjke u
jajima, ili povremenom odresku sa Barnaise umakom od maslaca i umanjaka no, nemojte misliti da kraj rata s masnoama znai sve one dodatne obroke koje
moete pojesti. Kao to je Katz istaknuo "hladna i kruta istina je, da je jedini nain
da se jede dobro - dobro jesti". to, zahvalan sam istaknuti, ne mora ukljuivati
obrano mlijeko.
Preporuke o niskom unosu masnoe rezultat su nadriznanosti ali
prehrambeni autoriteti ne ele priznati poraz

Tekst napisala: Nina Teicholz za Wall Street Journal

S engleskog prevela: Andrea Mari
Wall Street Journal objavljuje: Posljednji pohodi boraca protiv masnoe

Ispostavilo se da je prehrana temeljena na niskom unosu masnoe rezultat

nadriznanosti, meutim Ministarstvo poljoprivrede SAD-a (USDA) teko prihvaa
tu injenicu.

Priznanje koje je prolog mjeseca iznijela Alice Liechtenstein, vodea

znanstvenica na elu odbora koji izdaje slubene prehrambene smjerice amerike
Vlade, iznenadilo bi mnoge Amerikance. Rekla je da prehrana s niskim unosom
masti vjerojatno nije dobra ideja. Bilo je to rijetko javno priznanje propusta na
kojem se ve 35 godina temelje slubene amerike prehrambene smjernice.

Ipak, strunjaci koji upravo sastavljaju nove preporuke o pravilnoj prehrani,

zaglavili su unutar istih okvira predrasuda o masnoi i neutemeljenih znanstvenih
dostignua koji su i bili prvotna osnova za propisivanje prehrane s niskim udjelom
masnoa. Iz tog razloga zanemaruju veliki obujam strogo-znanstvenih dokaza koji
predstavlja najveu nadu u borbi protiv epidemije pretilosti, dijabetesa i sranih
bolesti.

Amerike prehrambene smjernice, koje svakih 5 godina zajedniki izdaju

Ministarstvo poljoprivrede (USDA) i Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi (HHS),
imaju znaajan utjecaj na hranu koju Amerikanci proizvode i konzumiraju. Od
1980-e godine potiu na smanjenje unosa masnoe, posebice zasienih masnoa,
koje se veinom nalaze u hrani ivotinjskog podrijetla kao to je crveno meso,
maslac i sir. Umjesto toga, Amerikancima je reeno da 60% kalorija treba unositi
iz hrane bogate ugljikohidratima kao to su tjestenina, kruh, voe i krumpir. A oni
su to u cjelosti i posluno prihvatili.

Meutim, poetkom ovog tisuljea, klinika ispitivanja koja su proveli ameriki

Nacionalni zdravstveni instituti (NIH) pokazali su da prehrana s niskim udjelom
masnoe nije poboljala zdravlje ljudi, a niti im je smanjila opseg struka.
Posljedino, u smjernicama iz 2000-e Odbor koji donosi prehrambene smjernice
polako se poeo udaljavati od ideje niskog unosa masnoe, a do 2010-e njegovi
lanovi odustali su i od samog spominjanja ograniavanja ukupno unesene
masnoe.

Ipak, prema posljednjem Gallupovom istraivanju, veina Amerikanaca se i dalje

aktivno trudi izbjegavati masnou. Naime, nisu svjesni radikalnog zaokreta u
prehrambenoj politici Ministarstva, zato to promjene nisu javno niti objavljene.
Moda to nisu uinili kako ne bi odgovarali za posljedice koje za sobom nosi
dvadestpetogodinje neutemeljeno savjetovanje, tim vie jer mnotvo strunjaka
vjeruje da je upravo slubeno preporueno poveanje unosa ugljikohidrata i
pridonijelo poveanju stope pretilosti i epidemiji dijabetesa.

*Autorica Nina Teicholz govori zato bi Amerikanci trebali prestati vjerovati u

nadriznanost koja propagira prehranu s niskim unosom masnoe.

Takav poraavajui preokret trebao je potaknuti struni Odbor, koji priprema

prehrambene smjernice za 2015-u, i koji e svoj predzadnji javni sastanak odrati
6-og i 7-og studenog, na temeljito promiljanje svoje dogme usmjerene protiv
masnoe. Umjesto toga, Odbor sada svoj gnjev usmjerava iskljuivo na zasiene
masti. Novije smjernice su sustavno strmoglavile doputenu koliinu navedenih

masti u prehrani na 7% unesenih kalorija ili manje, to predstavlja najniu

razinu koju je Vlada ikada savjetovala, razinu koja je rijetko kada, ili nikada,
zabiljeena kod zdravih ljudskih populacija.

Najnoviji i vrsto utemeljeni znanstveni radovi o zasienim mastima kreu se u

suprotnom smjeru od smjera Odbora Ministarstva poljoprivrede SAD-a. Znaajna
meta analiza svih dostupnih dokaza, provedena ove godine od strane
znanstvenika s Cambridgea i Harvarda, izmeu ostalih, i objavljena u asopisu
Anali interne medicine (Annals of Internal Medicine), donosi zakljuak prema
kojem zasiene masnoe, na kraju krajeva, ne mogu uzrokovati bolesti srca. Iako
zasiene masnoe umjereno podiu lo LDL-kolesterol, to oito ne vodi do
nepovoljnih ishoda po zdravlje, kao to su srani udar i smrt. Druga meta analiza,
objavljena 2010-e u uglednom Amerikom asopisu za kliniku prehranu
(American Journal of Clinical Nutrition), dovela je do istog zakljuka. Odbor
Ministarstva poljoprivrede SAD-a zanemario je ove pronalaske.

Bez sumnje, prihvaanje istih bio bi jo jedan neugodan obrat za prehrambene

strunjake. Ministarstvo poljoprivrede SAD-a, Nacionalni zdravstveni instituti i
Amerika Srana Udruga (American Heart Association) potroili su milijarde
dolara nastojei dokazati i promovirati ideju da zasiene masnoe uzrokuju
srane bolesti.

Navedene organizacije savjetovale su Amerikancima da, umjesto zasienih

masnoa, konzumiraju sve vee koliine nezasienih masnoa, koje uglavnom
potjeu iz sojinog i ostalih biljnih ulja. No, klinikim pokusima je dokazano da
prehrana bogata navedenim uljima dovodi do zabrinjavajuih efekata po zdravlje,
ukljuujui viu stopu uestalosti raka. Tako se Ministarstvo poljoprivrede SAD-a,
koje preuzima obvezu pronalaska zdravih prehrambenih obrazaca s uporitem
u prolosti, sada nalazi u paradoksalnoj situaciji govorei Amerikancima da veinu
masnoe unose iz visoko preraenih biljnih ulja, makar o konzumaciji istih u
ljudskoj prehrani ne postoji niti jedan dokaz datiran prije 1900-e.

Najoptimistiniji put vodi u suprotnom smjeru: Golema je vanost istraivanja u

prolom desetljeu pokazala da prehrana s niskim udjelom ugljikohidrata
dosljedno nadilazi svaki drugi nain prehrane u podruju poboljavanja zdravlja.
Primjerice, dijabetiari svoju razinu glukoze u krvi mogu najuinkovitije
stabilizirati smanjenim unosom ugljikohidrata; pacijenti sa sranim bolestima
mogu podii razinu dobrog HDL-kolesterola, istovremeno smanjujui
trigliceride. K tome je preko dvadeset dobro kontroliranih prehrambenih
istraivanja, koji ukljuuju tisue ispitanika, pokazalo da ograniavanje unosa
ugljikohidrata dovodi do izraenijeg gubitka kilograma nego li ograniavanje
unosa masnoe.

Odbor Ministarstva poljoprivrede SAD-a ima obvezu preispitati aktualna

znanstvena i medicinska znanja. Usprkos tome, devet punih dana tijekom kojih
se sastajao ove godine, jo uvijek nije suvislo ocijenio nijednu od ovih studija,
koje nedvojbeno predstavljaju najperspektivniji obujam znanstvene literature na
temu prehrane i bolesti u 50 godina. Umjesto toga, Odbor se usredotouje na
nove razloge za osuivanje crvenog mesa, primjerice kako njegova proizvodnja
teti okoliu. Meutim, ovo pitanje je posebno znanstveno pitanje koje nije pod
ingerencijom Ministarstva poljoprivrede.

Uestalost pretilosti u SAD-a dramatino se poinje poveavati upravo oko 1980e, upravo one godine kada su prehrambene smjernice prvi put predstavljene.
Preko tri desetljea kasnije, jo vie ponavljanja istih savjeta oekivano moe
proizvesti sline alosne posljedice po zdravlje. A cijena, u ljudskim i novanim
iznosima, nastavlja biti katastrofalna.

Ovo su neosporni razlozi zbog kojih bi Kongres trebao traiti od Ministarstva

poljoprivrede te Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi da preustroji Odbor za
izdavanje prehrambenih smjernica, kako bi njegovi lanovi mogli predstavljati
puni opseg strunog miljenja. Odbor bi tada trebao biti obavezan temeljito
preispitati osnovne pretpostavke smjernica, s uporitem u najboljim i
najaktualnijim znanstvenim saznanjima. Ove mjere pruile bi kakvu-takvu ansu
milijunima Amerikanaca koji se bore s pretilou, dijabetesom i sranim
bolestima, te bi napokon poele ponitavati loe uinke krivih prehrambenih
smjernica.

Nina Teicholz napisala je knjigu The Big Fat Surprise: Why Butter, Meat, and
Cheese Belong in a Healthy Diet (Veliko debelo iznenaenje: zato su maslac,
meso i sir zdrava hrana); izdava: Simon&Schuster, 2014.
Prehrambene smjernice o izbjegavanju masnoa bile su pogrene

Domaa svinjska mast

Od 2010. itate na ovom blogu da prirodne masnoe ivotinjskog porijekla nisu
tetne. Nakon 5 godina vijest se napokon probila pa i domai portali ovih dana
objavljuju veliku vijest...

Meta analiza (pregled znanstvenih radova) objavljena u medicinskom urnalu

Open Heart pod naslovom Evidence from randomised controlled trials did not
support the introduction of dietary fat guidelines in 1977 and 1983: a systematic
review and meta-analysis pokazala je da su prehrambene smjernice iz 70-ih i 80ih godina o izbjegavanju masnoa bile neutemeljene. Zbog toga su prolog tjedna
najpoznatiji svjetski portali svi odreda objavljivali ovu novu vijest: masti nisu
tetne kako smo to donedavno vjerovali.

The Telegraph: Guidelines to avoid fat should never have been introduced
TIME: Where Dietary-Fat Guidelines Went Wrong
Times LIVE: Weve been sold a big fat lie
Reuters: The fat fight: Study fuels row over UK, U.S. diet guidelines
The Verge: Low-fat diet advice was based on undercooked science
Daily Record: Butter isnt bad for you after all: Scots researchers claim advice on
fatty foods was flawed
Mashable: Butter and cheese may not be so bad for you after all, study says
Mail Online: What irony. By scaring us off butter theyve made us fatter and
more unhealthy
The Herald: Its official (38 years on): links between saturated fat and health have
no scientific basis

Tech Times: Forget Low Fat: Butter, Other Fatty Food Not Bad For You, Says New
Study
NHS: 1980s fat guidelines lacked evidence, study argues

Meutim, ve odavno, zadnjih 10-tak godina, mnogi strunjaci, lijenici i naunici

upozoravaju protiv pogrenih prehrambenih smjernica radi kojih smo prije 40
godina smanjili unos prirodnih masnoa i poveali unos rafiniranih ugljikohidrata i
industrijskih ulja. Ozloglaene zasiene masnoe ivotinjskog porijekla iz mesa,
maslaca, jaja, svinjske masti i punomasnih mlijenih proizvoda zapravo nikad nisu
ni bile tetne, ve su od pamtivijeka sainjavale vaan dio ljudske prehrane iz
kojeg crpimo vitamine topive u masti, esencijalne masne kiseline, energiju i
dugotrajnu sitost. One su graevinski materijal za nae tijelo, neophodne za
normalan rast i razvoj djece i za funkcioniranje ljudskog organizma. Kolesterol,
kojeg nasilno nastojimo smanjiti lijekovima, zapravo nije tetan, ve je to vana i
potrebna tvar koju ljudsko tijelo samo proizvodi. Potreban je za cijeli niz zdravih
tjelesnih funkcija proizvodnju hormona, popravak oteenih stanica u tijelu i
jaanje imunolokog sustava organizma. Kolesterol izgrauje staninu stijenku,
isti i neutralizira toksine koji nastaju raznim upalnim procesima u tijelu, te titi
mozak i ivani sustav od tetnih uinaka stresa.

Teorija o tetnosti masnoe i kolesterola, na kojoj naalost poiva cijela

medicinska djelatnost, neutemeljeni je mit proizaao iz loe provedenih
zastarjelih istraivanja i iznad svega komercijalnih interesa. Zbog nametnutog
straha od masnoa i kolesterola, tradicionalnu ljudsku prehranu koja je od
pamtivjeka sadravala visok udio prirodnih neprocesiranih masti ivotinjskog
podrijetla, zamijenili smo industrijskim preraevinama, light i zamjenskim
proizvodima. Danas su oite posljedice takvog poremeaja ljudske prehrane:
upravo zadnjih 40 godina dogodila se epidemija debljine, dijabetesa tipa 2,
srano-ilnih bolesti, kroninih crijevnih bolesti, neurodegenerativnih i autoimunih
bolesti, alergija i mnogih vrsta raka.

Stvari su se pokrenule u pozitivnom smjeru jo prole godine u oujku, kada je

znanstveni asopis Annals of Internal Medicine objavio rezultate nove Meta
analize, tj znanstvenog pregleda 76 studija koje su ukljuile preko 600.000
sudionika iz 18 zemalja. Najkrae reeno, ova meta analiza nije nala vezu
izmeu zasienih masnoa i pretilosti, dijabetesa, visokog kolesterola i
kardiovaskularnih bolesti. Kardiolog dr Rajiv Chowdhury, vodei autor studije
rekao je Ne trebamo se brinuti oko zasienih masnoa. Zapravo je prehrana
bogata eerom i rafiniranim ugljikohidatima krivac za sve ove bolesti. Ubrzo
nakon toga je ugledni ameriki asopis TIME objavio poznatu naslovnicu "Eat
Butter" koja je obila cijeli svijet i "okonala rat s mastima".

Uffe Ravnskov, doktor medicine i docent iz Lunda (vedska) koji se preko trideset
godina bavi znanstvenim radom na podruju kolesterola i zasienih masnoa, jo
je 2000. godine pisao:

Ne postoje dokazi da poveani unos zasienih masti ivotinjskog podrijetla

uzrokuje aterosklerozu, niti infarkt.

Osobe s niskim kolesterolom u krvi obolijevaju od ateroskleroze u istoj

mjeri kao i osobe s visokim kolesterolom u krvi.

Osobe koje su doivjele infarkt nisu konzumirale nita vie masnoe od

osoba koje nisu doivjele infarkt.

Ljudi s visokim kolesterolom u krvi ive due.

Osim to smo krivo vjerovali da su masnoe nezdrave, potpuno pogreno i dalje

vjerujemo da su itarice zdrava hrana i da trebaju sainjavati osnovu zdrave
prehrane. No u novije vrijeme imamo i po tom pitanju neka nova saznanja, tj. sve
je vie znanstvenih dokaza da prehrana temeljena na itaricama uzrokuje cijeli
niz vrlo ozbiljnih zdravstvenih problema. itarice sadre antinutrijente koji
ometaju apsorpciju hranjivih tvari u organizmu, lektine koji izazivaju oteenje
crijevne sluznice i dovode do upalnih procesa u tijelu, one su nutritivno siromana
hrana, bogata krobom (koji je zapravo isto to i eer jer se sastoji od iste
glukoze). Penini krob je posebno tetan jer podie eer u krvi jo vie nego
obini eer, pa tako pekarski proizvodi od peninog brana pridonose razvoju
dijabetesa, pretilosti i metabolikog sindorma. Penica sadri i gluten,
neprobavljivi protein, za kojeg znamo da izaziva cijeli niz kroninih i autoimunih
bolesti.

Puno je pogrenih uvjerenja u vezi prehrane, koja su nam nametnuta ne zbog

brige za nae zdravlje nego zbog komercijalnih interesa velikih industrija.
Pozitivno je to se sve pomalo razotkriva, ali problem i dalje ostaje
neinformiranost radi koje e se ljudi i dalje hraniti pekarskim proizvodima i
margarinom, dok e se zgraati nad slaninom i jajima.

Kako je dolo do pogrenih prehrambenih smjernica, zato su masnoe zdrave a

itarice nezdrave, koja nas hrana ubija a koja lijei, kako mraviti bez gladovanja i
sauvati svoje zdravlje o svemu tome detaljno se moe itati u mojoj knjizi
Istine i lai o hrani.

Citat iz knjige:
Doli smo do kraja jedne ere koja je zapoela prije nekoliko desetljea, kad su nas
mediji i medicinski establiment prisilili na prehranu siromanu mastima, a
bogatu ugljikohidratima, iz moda dobronamjernog, ali neutemeljnog pokuaja da
se suzbiju srano-ilne bolesti. Ta era zavrila je kao totalni fijasko: porastom
oboljenja od srano-ilnih bolesti i epidemijom debljine, dijabetesa, autoimunih
bolesti i mnogih drugih modernih bolesti.
Mitovi o tetnosti masnoa, ispoetka zasnovani na zastarjelim istraivanjima,
ubrzo su postali komercijalno isplativi. Na njima su profitirali mnogi: prehrambena
i farmaceutska industrija, poljoprivredni biznis, dravne slube, medicinski
strunjaci i mediji. A mi, obini ljudi i potroai, sve smo to platili svojim
zdravljem, sudjelujui u jednom eksperimentu globalnih razmjera, kao kakvi
pokusni kunii.
No, taj ekperiment blii se kraju. Moderna znanstvena saznanja potvruju ono to
smo negdje duboko u sebi, oduvijek i sami znali: prirodne masnoe iz prave hrane
nisu tetne, niti je povieni kolesterol rizik za srano-ilne bolesti.