Chapter 3 Obiéne diferencijalne jednadZbe Diferencijalna jednadzba je vrsta jednadzbe 1 kojo} je aepornanica funkeija i u takvoj jednadzbi javija se i nneka derivacija (nepomate) funkeije. Uz diferencijalnu jednadzbu Cesto dolaze jo8 neki dodatni uvjeti koje tradena funkeija treba zadovaljiti. Rjesenje diferencijalne jednadzbe je svake funkeija koja zadovoljava arian diferencijalna jednadabu i postavljene dodatne uyjete. Stovise, rjeSenja diferencijalnih jednadzbi ‘mozenmo opéenitije promatrati kao krivulje. Zbog toga se kod rjeSavanja diferencijalnih jednadybi ne treba bbrinuti ako kao rjeSenje dobijemo krivulju koja ne mote biti graf funkcije, na primjer zato Sto vertikalni ravac sijece tu Krivulju u vi8e totaka. Pan. Pv nie 1) = ioe Seta 02 oe eee roa Honadecautadet) ee eee se a en came) = watts pect CN ao tec wi = y= tide xe" Oli 2lyfin Retest Ueteres ese, wc deo S fie)= e%s xe" | ee fg tae eae Obo)= a 7 anpogh4 O+0+0 of (0)= e*r0-e% 4 V eas ‘e® radovoljava diferencijalnu jednadabu y" ~ 2y/ + y = 0. Otto, ist diferencijalna jednadzbu: mogu zadovoljavati mnoge razlitite funkeije. Grafovi svih funkelja koje zadovoljavajt neku diferencijalnu jednadebu nazivaju se integralne kxivulje. Primjer. Zadana je porodica kzivulja y() = Ci (x — C2)*. Skiciraj tu porodicu krivulja. Odredi difer- encijalnu jeduadzbu! koju zadovoljava ta porodica krivulja, Sue ¢a@assce Bae UTA Dente ua x- 05), seante letazit preke xy ‘atim tako leratene konatante wero & polazna jednadkbu porodice kevuljegor=clet)- « g = 16,(x-G)> *e14 S, fO22uG co. 2 ea Zz gi-42 er 2 yo qo= 29" ares) piFetakyacMs _ JSEDN4PEBA RAZ. Diferenecijalne jednadabe karakterizirane su netim Sto se naziva red diferencijalne jednadibe. To je bro} nnajvece derivacije koja se u diferencijalnoj jednadabi pojasljuje. Na primjer, sve dosad spomenute difer- encijaine jednadzbe su bile reda 2 jer je u svima najveca derivacija koja se pojavljuje druga derivacija. Sve diferencijalne jednadabe koje éemo promatrati spadaju u skupinu obi¢nth diferencijalnih jednadzbi. Obitne diferencijaine jednadzbe su diferencijalne jednadzbe kojima je nepoznanica funkeija samo jedne Neke vrste obignih diferencijalnih jednadzbi prvog reda Materijal koji sljedi preuzet je od autora Ivane Baranovié i Miroslava Jerkovita s Fakulteta kemijskog Ingenjerstva i tehnologije. Samo se mali broj dif \cijalnih jednadgbi do danas uspjelo rijetiti. Neagoda je da se gotovo svaki malkice drugatij tip diferencijalne jednadzbe treba rijesavati na raaligiti natin. Zbog, toga u materijalima koj slijede obradujemo samo nekoliko najosnovnijih tipova diferencijalnih jodnadabi wdatke u materi lima koji slijede.Obiéne diferencijalne jednadzbe Uvodni pojmovi Difereneijaine jednadabe su jeduadibe oblik Seviy de) a (ovdje je y = v(e)). dakle one koje sadrte osim same funkeije y(z) i njezine Aerivacije. Primjer 1 Dane su diferencijaine jednadzbe prvog, drugog, i Cetvrtog reda: a) yf + 2ey-y" 0, b) ay! + ay 2sine ©) yl) —2y" + Yur BE = 0. Iz primjera je jasno da je red diferencijalne jednadibe jednak najyesem stup- ju detivacije koja se u jednadsbi pojavljuje. Neka funkeija predstavlja rjeSenje diferencijalne jednadzbe ako ju zadovoljava, tj. ako kad uvrstimo odgvarajuce parametre s lijeve strane (1) s desne zaista dobijemo mulu. 6, Primjer 2. Provjerite da je funkeija y(x) = 5x? rjetenje sljedece diferencijaine jednadzbe: zy/ = 2y. Rjegenje: Imamo xy’ — 2y uveStavamo naSe funkeije u jednadabu ay ~2y = 52? zaista rjefenje dane dif. jednadibe. U nasem primjera je y/(r) = 10r. Sada 1027 =0 paje Zadatak 1 Provjerite da li su navedene funkeije rjesenja zadanih dif, jednadzbi: a) yf = +29, ula) = 2, 1 y(t) = sina ~ Acosz, yesevo 7 1 03, ©) uv! —2y' + y= 0, (a) = ze", (2) d) (z+ ude + ady = 0, ylz) = Se Napomena: Kao i uvijek, vrijedi y’ = #2 i to tako shvagamo pa je npr yl +2? = y isto Sto i dy + 22de = ye. ‘Ako je zadana neka diferencijalna jednadiba, grafove njenih rjeSenja nazi vamo integralnim krivuljama, Ponckad su zadane porodice krivulja i zanima nas koja je njihova pripadna dif. jednad2ba. Nju nalazimo tako da jednadzbu ‘tadane porodice deriviramo dok ne dodemo u moguénost konstante izrazimo preko ©, y, y's.» itime jednadaba familie krivulja postane oblika (1). Dakle, ‘moramo deriviratl onoliko puta koliko imamo nezavisnih. konstanti Primjer 3 Nadite diferencijalnn jednadzbu porodice parabola zadane s y(2) = C22. Skicirajte tu porodicu.Rjetenje: Tratimo prvo dif. jednadzbu, deriviramo jedanput (jer je jedna onstanta) pa imamo: i Bs ioe v(a) =2Cz c=£ Sada to uvxStavamo u podetnu jednadabu nasih kriealja dase rijesimo konstante i dobivamo tiaras: sto je tratena diferencijalna jednadaba te familije krivulja. Rijet je o€ito o svim parabolama s tjemenom 1 ishodistu ‘Zadatak 2 Odredite diferencijalne jednadabe sijedecih familija krivulja i skici- rajte te familije: 8) ule) = Cx, bye) Cute —Cn?, Rhekeuo a Sik, (0%, / 108, ©) ule) = Ce, a) t+yac. Separacija varijabli, homogene jednadzbe Diferencijalne jednadabe rjeSavaju se razli¢itim metodama. Mi ¢emo raditi samo fone najjednosiavnije. Vetini tih metoda cl je diferencijainu jednadzbu na ova} ili onaj natin (npr supstitucijom) svesti na oblik koji zovemo: diferencijalna jednadba sa separiranim varijablama. Taj oblk amo dirokino rie Naim, kod separiranh varjabli fmamo situacju da se jednadeba mote zapisath oval v= ouifle) aie funkeija g ima 2a varjablu samo y, a funekija J samo x (otuda { naziv ceparirane variable"), Sada g(y) prebacujemo na suprotn strani a y/ 2a- pitemo kao 44 4 dobivamo: dy 1 we f) at = s(a)d gaia LO = gy FOS Zadnju jednakost motemo sada integrirati i dobiti sjesenje, 2 XePrimjer 4. Rijesite diferencijalnu jednadzbu: ayy! = 1— Rjefenje: To je otito sluéaj separiranih varijabli, imamo: Obieno sjedenja i ostavljamo w ovakvom implicitnom obik fr je ekspliitn obiik ponsladd nemoguce dobiti, Rjesenje koje je v impliitnom obliku nazivamo pei integralom jednadzbe. Gornja konstanta C upuéuje na to da imamo ‘tava familja rjeenja ustvari, Nilhovi grafori daju gore spomenute familje integralnih krivulja. Zadatak 3 Rijesite sljedoce diferencijalne jednadibe sa separiranim varijablama: a) ny! — >) =-2 ©) ysina = yiny,phlesere 4 TR. MF 4) (tanz}dy— yz =0. Kao Sto vidimo, rjeSenja difezencijalnih jednadzbi prvog reda nisu jedinstvena ‘ye¢ imamo jednu proizvoljau konstantu (vidi i kod integralnih krivulja, dobijemo Gtavu porodicu njih). Ako uzmemo jednadzbu drugog reda, dobit ¢omo dvije proizvoline konstante, 2a onu tre¢eg reda tri itd. Stoga rjeSenja dif. jednadzbe zovemo | opéim rjeSenjem. Ako Zelimo jedinstveno rjetenje, moramo dodati ineke rahtjeve kao Sto su vrijednosti rjesenja y = y(z) (ili ncke njegove derivacije) ‘U nekoj specijalnoj todki, Da bi imali jedinstveno zjeSenje, tih uvjeta mora biti oliki je stupanj jednadabe i oni se zovu potetni uvjeti. Rjesenje koje njih zadovoljava zove se partikularno rjesenje Primjer 5 Nadite partikularno rjesenje koje zadovoljava sljedece potetne uvjete: (G+e)-y =e vO)=1 Rjedenje: RieSavamo prvo zadanu diferencijalnu jednadzbu: ay wie L+e a ae O+e)ny ae fort [Fae = in(t +e) +€.Koristimo potetni uyjet da odredimo konstantu C: 1_ #0) aoa) { trateno partikularno sjefenje je: ma te)+C=m240 + C F ematey+4 Fmin(t +e") +5 Zadatak 4 Nadite partikulamo rjetenje koje zadovoljava sljedece potetne tavjete: 2) (ay? +2)dz + (2y—wldy = 0, 0) ap RIESINO MM STE. 8. b) y’sinz=ylny, vd Prijedimo sada na novu grupu jednadibi kao primjer jednad2bi koje se jed- nostavnom supstitucijom svode na jednand2be sa separiranim varijablamia: ho- mogene diferencijalne jednadibe. To su one jednadzbe koje mozemo 2a pisati u sljedecem oblileu: v=1(%) Q) Supstitueja je y = ws gle je w= u(x) nova nepomnata funketja i onda imamo yaw-oru Primjer 6 Nadite opce rjesenje judnadabe y’ = 4 —1 Rjeienje: Otito je rijec 0 homogenoj jednadabi (2) gdje je f(t) Uvodimo supstituciju y= uz i dobivamo: ‘odnosno fo Sada je y=u-r = (-Inz+ InC)z [hw wx--meone ene Primjer 7 Za jednadzbu (27 + y*)dx = 2rydy nadite porodicu integralnih ikrivulja i izdvojite one krivulje koje prolaze kroz tock (4,0) odnosno (1,1) Rjesenje: Imamo: ‘To je homogena jedandzba (2) 2a f(t) = }(¢-! +t). Supstituelja y = a nam daje: Perweh(sss) = 4BAVA TAC 4,@) Mi SikAM = ASA. af on Ee dng i alae Jot a ten dé 4 See a, XS) Sleeljrcas Stu CAEU/ aso [ 29 tyro ae i: re te f=4 ane oy se oe Lilley] gr eran) xs 4 ie 4 af jdt fe [4 =biltl= Lldag | a ae STRAMA Be zh J tones Sx She fe = aes eed “ [= (Eh le bond JocBAdATAKC +b) MA STEAM 442, yi mena ey ; g4yr | vir Rjeseuje ! | @AvarKa Do) ! ( ; MA SiRAM 44F bey =Dt.(%) WRETHO YT qt ee ¢7