STAROGRKI ODGOJ I OBRAZOVANJA (PITANJA IZ PRVOG DIJELA KNJIGE , STR.

14-179 P
I,1) )

1) Za to u poetku ovjeanstva slui odgoj i koje su pritom bile

angairane ljudske moi?
Odgovor: Sluioje
ljudskoj zajednici za uvanje i irenje drutvenog i
duhovnog oblika ivljenja vlastite vrste angairajui pritom razum i volju.
2) Je li odgoj stvar pojedinca ili zajednice?
Odgovor: Odgoj nije samo i u prvom planu tek stvar pojedinca, barem ne u
ranoj ovjekovoj razvojnoj fazi, nego prvenstveno zajednice.
3) ime je u poetku regulirano stvaranje ambijenta ivljenja?
Odgovor: Stvaranje ambijenta ivljenja regulirano je najprije nepisanim, a
onda i pisanim pravilima, normama, zakonima koji obvezuju zajednicu i
pojedinca.
4) to u odgoju znai stabilnost, odnosno nestabilnost normi, propisa,
pravila, tradicije?
Odgovor: Stabilnost, odnosno nestabilnost normi propisa i pravila, tradicije
openito, znaiti vrstinu odgojnih naela ili, u suprotnom, njegovu
nesigurnost ako se tradicija urui
5) Na emu se sve napajao heliocentrini krug kultura?
Odgovor: Na grtvu kao vrelu novine unutar svih podruja ljudske djelatnosti,
od odgojnih propisa i pravila preko likovnih i glazbenih umjetnosti, svih
moguih knjievnih vrsta, prirodoslovlja, pa sve do filozofije.
6) Na emu su se svojevremeno kolovali europski elitni slojevi?
Odgovor: Na dramama grkih tragiara, na djelima grkih filozofa,
povjesniara i matematiara, na intuiciji grkih astronoma, na spoznajama
grkih glazbenika, knjievnika, filologa, gramatiara, aritmetiara, govornika,
lijenika, vojskovoa, na vrsnoi grkih atleta, na profinjenosti grkih kipara.
7) to je za europsku kulturu grka kultura?
Odgovor: Duhovni zaetak, () kako bi se prema njemu orijentiralo u
presudnim trenutcima kulturnog rasta vlastitog entiteta.
8) to je stvoreno iznalaskom odgojne forme (paideia)?
Odgovor: Stvoreni su okviri za nastajanje poeljnijeg, kvalitetnijeg,
savrenijeg ovjeka kao ideala ali i jamstva preivljavanja same zajednice.
9) to Grcima treba pripisati kao posebno otrkie?
Odgovor: Otkrie zakonitosti (nomos) koja vlada stvarima u prirodi i to
kao opevaee naelo inei na taj nain sve pojedinano dijelom cjeline.
10)
to je cilj odgoj imajui u vidu nomos?
Odgovor: Njegov je cilj otkrivanje zakona ljudske prirode, normi duhovnoga
vodstva, logosa (), kako bi se prema njemu oblikovalo pojedinca i
zajednicu.
11)
Zato se odgajatelj ne smije odnositi prema odgajaniku kao
pukoj materiji?
Odgovor: Odgajatelj se ne moe i ne smije odnositi prema odgajaniku kao
prema pukoj materiji budui da je rije o duhovnom biu, slobodnom arbitru,

za koga u formiranju vrijede drukija procedura nego kod materijalne

stvarnosti.
12)
Kroz to susve otjelovljena grka inovativna iznaaa koja se
tiu odgoja?
Odgovor: Grci su otjelovili u svojoj umjetnosti skulpturalne i pisane naravi,
poglavito u herojskom epu kao ishoditu odgojne snage grkog pjesnitva i
grke literature iznaaa koja se tiu odgoja.
13)
Postoji li kod Homera pojam odgoj?
Odgovor: U Homeru pripisivanom opusu, nigdje se ne upotrebljava pojam
(paideia) odgoj, pa e rei da je on u to vrijeme Grcima, barem kao
izraz, vjerojatno bio nepoznat.
14)
U kojem smislu Eshil koristi pojam odgoj?
Odgovor: Koristi u smislu dii na noge (dijete), podii (dijete), odnosno
odgajati (dijete).
15)
Kojim se pojmom koristi Homer kako bi govorio o odgoju i to
on znai kod Homera?
Odgovor: (trof), koji znai othranjivanje, njegovanje uzgoj, a po
sebi pripada podruju skrbi oko djeteta.
16)
Za koga su Homera drali ve u Platonovo vrijeme?
Odgovor: odgajateljem cijele Grke
17)
to je krastvo prihvatilo vezano za grko i rimsko pjesnitvo?
Odgovor: Kranstvo je definitivno stalo samo uz estetske klasine forme u
grkom i rimskom pjesnitvu odbacujui pritom njegove etike, a prezirui
relilgiozne sadraje.
18)
to to znai da je Homer kreator grke humanitas?
Odgovor: To znai da je bio tvorac svega onoga to je u njegovu djelu
promicalo ovjenost kao takvu pa njegovo pjesnitvo mora biti izuavano
kroz logiku vlastitog nastanka, tj. estetsko-etikog jedinstva.
19)
Kako je Homer prakticirao pjesnitvo?
Odgovor: Ono je za nj bilo prilika iskazivanja idealnog sadraja u svjetlu
njegove sveope vanosti kroz to pjesnitvo dobiva vrhunske odgojne i
obrazovne karakteristike djelujui izazovno, motivirajue na potomstvo.
20)
Zbog ega je Homer postao odgajateljem Helade i cijeloga
ovjeanstva=
Odgovor: Homer je bio majstor predstavljanja onoga to obvezuje i to je za
sve djelotvorno
21)
to znai klea andron ?
Odgovor: Slava junaka kroz to osoba postaje javnom i vrlo prestinom
osobom.
22)
to to objedinjuje herojska pjesma kad je u pitanju odgoj?
Odgovor: S jedne strane sadaj (ast, hrabrost, herojstvo, ideal, domoljublje,
slava, potenje, vjernost, ustrajnost, pravinost, ljubav itd.), a s druge forma
koja na vrlo primjeren i uinkovit nain omoguava usvajanje ponuenih
sadraja.
23)
Koju je odgojnu vrijednost nudio starohelenski mit?
Odgovor: Vrijednost primjera, uzora, ideala.
24)
to openito s odgojnog stajalita znai herojska legenda ?

Odgovor: Herojska legenda je riznica iz koje se izvlai uzore, crpi ideale,

pronalazi norme, a nude se kao poticaj, podrka, savjet, bodrenje, odnosno
kao upozorenje, opomena, zabrana ili zapovijed.
25)
to je kod epa posebno zanimljivo za odgoj i kako to predouje
Homer?
Odgovor: Normativnost a Homer je predouje kroz velika herojska djela,
borbe aristije.
26)
Tko je agon u Homerovim epovima?
Odgovor: vrsni borac koji ostavlja bez daha okien najuzvienijom vrlinom
( - aret) koja ga ini neumrlim jamei mu slavu kroz narataj.
27)
Koju svrhu u Homera ima svevaei zakon?
Odgovor: Ravna svemirom i nita mu ne moe umai
28)
Imajui u vidu sliku ovjeka na Ahilejevu titu, kako Homer vidi
ivot?
Odgovor: Za Homera se ne moe rei ni da je samo optimist niti samo
pesimist. Moglo bi se kazati da je ukorijenjeni realist prema kojemu ne postoji
nita to bi imalo samo jednu stranu medalje.
29)
Je li boanstvo kod Homera besutno kad je ovjek u pitanju?
Odgovor: Boanstva nisu pasivne pojavnosti nezainteresirane za ivot na
zemlji i meuljudska zbivanja. Aktivna su, lojalna ili pristrana ve prema tome
jesu li ili nisu u igri i njihovi osobni interesi. I ona snose krivnje za ljudski
neuspjeh ali su i nagraena i slavljena ako se sve sretno zavrilo.
30)
Zato je grki pjesnik stalno u dosluhu s bogovoima?
Odgovor: Pjesnik je privilegirana osoba koja sagledava ljudsko u boanskom
svjetlu, mjerei relativno s apsolutnim, smjetajui kratkorono u dugorono,
provjeravajui ljudsko mjerilima religioznih normi.
31)
Zbog ega je fascinantno Homerovo djelo?
Odgovor: Jer jepostalo i ostalo klica, korijen, rasadite sveg bogatstva grke
tradicije i kulture, paideije, koja se kao takva irila narodnosnim prostorima,
kao njihovo nadahnue i podrka u stvaranju kvalitetnijeg i osmiljenijeg
vlastitog naina ivljenja.
32)
Koje je znaenje s vremenom poprimila paideia?
Odgovor: Postepeno se iskristalizirala kao elja i mogunost formiranja
vieg ovjeka za razliku od onog obinog, svakodnevnog, prizemljenog.
Paideija je postala najeminentniji izraz ovjekova stvaralatva, mentalne
kulture, preko koje su starodrevni Grci ostalim narodima, posebno onim
europskim, predali svoje duhovno stvaralatvo u naslijee
33)
Na emu se zasniva grko shvaanje odgoja?
Odgovor: na jasnoj svijesti prirodnih naela ljudskog ivota i skrivenih zakona
u pojavama i stvarima oko ega treba angairati ovjekove tjelesne i duevne
moi kako bi se dolo do unaprijed zadanih zakonitosti predoenih kroz
praslike, ideale, ideje.
34)
Postoji li kod antikih Grka prostor za apsolutiziranje pojedine
odgojne komponente?
Odgovor: Grko razmiljanje o odgoju stalno ima u vidu idealnu sliku ovjeka
pa nema prostora za apsolutiziranje jedne odgojne komponente.
35)
Za to su se drali vodei ljudi u antikoj Grkoj?

Odgovor: Uiteljima svoga naroda, oblikovateljima njegovih ideala

sinkronizirajui konkretne ljudske osobnosti s onom iskonskom, u ljudskom
duhu zabiljeenom, idealnom slikom i modelom.
36)
to su grtvo i grtina postali za europske narode?
Odgovor: postali privilegiranim mjestom pedagogijskog nadahnua i
odgojnog djelovanja, odgojnom veliinom koju je, teko pronai slinu, a jo
manje veu u krilu ovjeanstva.
37)
emu je meu inim sluilo grko olienje bogova?
Odgovor: svojevrsna su projekcija ovjekove veliine, njegova dostojanstva,
tjelesne i duevne ljepote kojima se teilo punim pluima u svim ivotnim
situacijama.
38)
to je znaio herojski ep u grkoj tradiciji?
Odgovor: On je bio ishodite onog najplemenitijeg to je smislio grki genij i
nosilac istoga kroz sva knjievna podruja tako da bi bilo bespredmetno traiti
grko obrazovanje u neemu to bi se zvalo njegovom sustavnom povijeu,
budui da takva kao zasebno vrelo ne postoji.
39)
Dok u antikoj Grkoj nije smiljen pojam odgoj ime se
izraavalo odgojno djelovanje?
Odgovor: Pojmovima trepho i tehne
40)
to u antikoj Grkoj znai pojam (tehne)?
Odgovor: znai vjetinu, okretnost, umjenost, u konanici, neku vrstu
primijenjena znanja, ali katkad i lukavosti koja je isto plod steenog iskustva
koje ovjeku jami preivljavanje.
41)
Zasniva li se plemstvo kod Homera na rasi, krvi? Ako ne, na
emu onda?
Odgovor: kod Homera plemstvo se ne zasniva na rasi, a jo manje krvi,
porijeklu i pripadnitvu, nego prvenstveno na kvalitetama, odnosno vrlinama.
42)
to kod Platona znai pojam (kalokagathia)?
Odgovor: savreno jedinstvo lijepog, dobrog i istinitog.
43)
Kako su stari Grci a kako rani krani gledali na slavu?
Odgovor: Starogrko insistiranje na slavi znailo je maksimalno pribliavanje
idealu, opoj vrijednosti koja postaje obveza svima koji tee ka savrenosti za
razliku od kranstva gdje se slavu doivljavalo kao ispraznost nad
ispraznou.
44)
Tko se u antikoj Grkoj brinuo za novoroene?
Odgovor: Prvo staranje oko novoroeneta pripalo je majci iako ona u mnogo
sluajeva nije uvijek sama hranila svoje dijete. Naprotiv, povjeravalo ga se
dvorkinji, robinji, odnosno dojilji ili njegovateljici ija je to bila dunost i
svojevrsna profesija.
45)
Kako se odgajalo djeake u antikoj Grkoj?
Odgovor: Djeaci su se najprije uili kunim poslovima, a poslije bojnim
igrama i vjetinama. Vladalo je uvjerenje da se kunim poslovima postie
spretnost i domiljatost koja je kasnije omoguavala snalaenje u svim
ivotnim prilikama pa i u samom ratu.
46)
Kad je muki postao djeakom, to se s njim radilo?
Odgovor: njegova se odgoja laao otac vodei ga sa sobom u drutvo
odraslih i postupno ga upuivao u ivotna znanja i umijea.

47)
to se moe iitati iz Feniksova obraanja Ahileju a vezano za
odgoj?
Odgovor: da je u staroj Grkoj imuna obitelj imala za svoju djecu posebnog
uitelja, odgajatelja, () koji je svog tienika pratio posvuda, a
naroito kad bi iao nekome na pouku.
48)
Tko je osim Feniksa pouavao Ahileja i u emu i to to znai?
Odgovor: Hiron, u lijenikom umijeu to e rei da je uenik u antici imao
vie uitelja, ve prema tome to je on trebao nauiti i od koga.
49)
to Feniks podvlai Ahileju kao drugu stranu odgoja?
Odgovor: da je odgajanje i teret, obveza, patnja, a ne samo lagoda i ugodan
osjeaj.
50)
Iz ega moemo zakljuiti koli utjecaj odgajatelj pripisuju stari
Grci?
Odgovor: razvidno je iz toga kad Feniksa skuptina vojske postavlja na elo
povjerenstva koje se upuuje Ahileju kako bi ga se privoljelo na pomirenje s
Agamemnonom. Njega se stavlja u drutvo s Ajasom i Odisejom.
51) Tko kae za sebe da je u stanju napamet izrecitirati Ilijadu i Odiseju?
Odgovor: Nikorates.
52) to su naknadni odgajatelji nainili od Homerova djela?
Odgovor: Pretvarali su njegovo djelo u neku vrstu grkog odgojnog
katekizma, popisa obaveza naspram bogova, ivotnog pratioca praktina
morala koji je pojanjavao pojedine zapovijedi i na umu imao lijepo ponaanje.
53) Kako je izreen moralni ideal savrena Homerova viteza?
Odgovor: Moralni ideal savrena Homerova viteza izrie se pojmom junake
asti, ljubavi do slave koja ne uzmie pred kratkoom ivota, prijetnjom smrti
ili oskudnoj utjesi koja se nudi iz onostranosti.
54) ime je, a prema Ptalonu, Homer odgajao potomstvo?
Odgovor: Platon kae da je Homer nebrojena junaka djela starih okitio
slavom i tako odgajao potomstvo. Kroz savjete on im nudi velike uzore i
primjere koji u njima pobuuju borilaki instinkt i elju za natjecanjem.
55) Koji je prvi zaokrueniji tekst uropske kulture koji govori o
odrastanju svog glavnog lika?
Odgovor: Telemahija.
56) to u doslovnom smislu znai Telemah i to je njegovo pedagoko
znaenje?
Odgovor: znai borac na daljinu, odnosno borac na duge
staze to je vrlo slikovit iskaz za ovjekovo egzistencijalno dozrijevanja koje
se ne dogaa u jednom trenutku, nego pretpostavlja dug, izazovan, zahtjevan,
na momente problematian i riskantan postupak.
57) Zbog ega Telemahova situcija nije bila ruiasta?
Odgovor: S jedne strane nedostatak fizike snage, a onda i iskustva,
mudrosti i doraslosti izazovu to ga ivot stavlja pred njega kao pojedinca, a s
druge, nita manji problem upitna okruenja kojega su inili majini prosci.
58) Tko su sredinji odgojni negativci u Telemahovu sluaju?
Odgovor: Majini prosci koji koriste priliku oeve odsutnosti i protiv volje
njegove majke Penelope okupljaju se u njegovu domu.

59) to Telemah vidi kao recept, a to bi trebala biti strategija

rjeavanja njegova problema?
Odgovor: Recept je pomisao difamiranja postupka prosaca pred cijelom
zajednicom kako bi ih obeshrabrio, a strategija da se dadne u potragu za
onim koji bi mu tu mogao pomoi i ije bi to bilo prirodno pravo ali i dunost
vlastitim ocem.
60) Tko pripada uem Telemahovu odgojnom krugu?
Odgovor: otac Odisej, majka Penelopa, djed i baka s oeve strane: Laert i
Antikleja, djed i baka s majine strane: Ikarij i Periboja.
61) Koje su posebne Odisejeve vrline?
Odgovor: dosljetljivost, lukavost, hrabrost, mudrost, domiljatost, etinost,
ustrajnost, pobonost, bogolikost.
62) Koje vrline rese Telemahovu majku Penelopu?
Odgovor: Penelopa je bila vrlo mudra, pametna i razborita, naoita
spartanska princeza koja slovi kao olienje brane vjernosti.
63) to je Telemah mogao nauiti od svoje majke Penelope?
Odgovor: Penelopa je ena i majka od koje je Telemah u smislu uzorna
ponaanja mogao nauiti sve to se tie brane veze, ljubavi supruge prema
suprugu ali i majke prema sinu.
64) to je Telemah mogao nauiti od svoje bake Antikleje?
Odgovor: Mogunost razgovora s majkom o svemu, a posebno o onome to
najvie mui pa i onda kad ona nije meu ivima. Vjera djeteta, u ono to
majka kae, naroito kad je rije o vanim ivotnim pitanjima.
65) Koje je odgojne vrijednosti Homer posredovao kroz like kljuarice
Eurikleje?
Odgovor: ono to je kvalitetno to i vrijedi, da se dokazanu vrijednost ne moe
tek tako dovesti u pitanje, da se kvalitetnoj osobi daje povjerenje, da je takva
u stanju i uistinu skrbiti i brinuti se za mladu osobu upozoravajui je na
ivotne opasnosti; da je bila spremna rtvovati se do krajnjih granica zbog
zadane rijei; da je ljubav neto to omoguava vidjeti i kad drugi ne vide
66) Koje se pedagoke vrijednosti veu uz Eumeja?
Odgovor: gostoljubivosti, bogoljubnost, bogobojaznost, pravednost i
potenje, poduzetnost, odanost, respektiranje, kreativna sumnja
67) Koju pedagoku pouku prua sluga Dolije?
Odgovor: povjerljivost obzirom na vrlo delikatne zadatke, radinost i u
starosti, nerezigniranost obzirom na nadu, dobrohotnost koja ne trai puno
dokaza i argumenata, radost, razdraganost, srdanost kad je tome pravi
povod, vjernost ne samo u dobru nego i kad je zlo za vratom
68) Kako se zove Telemahov osobni prijatelj i vrnjak te iji je on sin?
Odgovor: Pisistrat, Nestorov sin.
69) Za razliku od Telemaha, u kakvoj obitelji ivi njegov prijatelj Pisistrat
i tko ju ini?
Odgovor: U cjelovitoj. ine ju otac, majka, petoro brae i sestre kao i
nevjeste.
70) Kako Nestor bodri Pisistrata u potrazi za ocem?
Odgovor: potie da se ojunai jer e ga sutra ekati slava. Preporua mu da
osobno razgovara s Menelajem koji je ovjek od istine i veoma uman.

71) Kakva je bila Nestorova obitelj?

Odgovor: pobonu obitelj iji su mnogi dani, ali i pojedini poslovi preko
dana bili praeni prinosima rtava boanstvima, posebno Posidonu i Ateni
72) Kako Telemah i Pisistrat ulaze u ivotnu avanturu?
Odgovor: s poletom, mladenakom snagom i nadom te uz podrku i poticaj
odraslih i iskusnih
73) Za kim ali Menelaj?
Odgovor: za ubijenim bratom Agamemnonom.
74) to Telemah i Pisistrat mogu nauiti od Menelajeve patnje?
Odgovor: Ne moe se ne patiti dok prijatelj pati iako se nije fiziki izloeno
istim mukama. Kako je prijateljevim ukuanima: ocu Laertu, vjernoj supruzi
Penelopi, siroetu Telemahu koje se i ne sjea svog nesretnog oca.
75) to govori Pisistrat Menelaju o svom prijatelju Telemahu?
Odgovor: Telemah je pametan ali ga je stid govoriti pred velikim, poznatim,
slavnim. Ostao je bez rijei jer ga se lijepo primilo to se s njim razgovara tako
toplo, oinski, prijateljski.
76) to je Pisistrata fasciniralo vezao za njegova brata Antiloha?
Odgovor: njegovo veliko junatvo iako je bio mladi ratnik, njegova spremnost
da se natjee s prokuanima i da ih pobijedi, sve njegove ratnike vjetine i
neustraivo srce, njegovo prijateljevanje s najboljim meu Ahejcima.
77) Koliko je za odgoj vano miljenje ljudi od imena i ugleda?
Odgovor: postoji izlaz i iz najdvojbenijih situacija kad autoritet kae da on
postoji ili da ga se barem moe slutiti. Tko bi se nosio s beznaem da nema
autoriteta?!
78) Koji je odgojni odnos izmeu Menelaja i Telamaha?
Odgovor: Menelaj uitelj je informirao, rasvijetlio, pokrenuo, podrao, a
sad Telemah uenik mora napraviti svoje.
79) Od kakve je pomoi bio Pisistratov odlazak od kue?
Odgovor: Viestruko! Naiao je na toliko dobrih ljudi, puno prijatelja koji su
ga udomljavali, hranili, pratili, pomagali, rasvjetljavali, a onda na koncu dali
takvu nadu da se vie ne moe ekati na trenutak njena ostvarenja.
80) Usporeujui Telemaha kad naputa svoj dom u potrazi za ocem i kad
se vraa od Menelaja, koja je razlika?
Odgovor: Telemah je napustio dom kao plahi djeak. Vraa se drukiji,
iskusniji, prosvjetljeniji, uvjereniji, poduzetniji, s puno vie informacija o ivotu
i ljudima. Bio je u pravoj koli zasnovanoj na ivotnom iskustvu.
81) Koju je odgojnu pouku izvukao Telemah iz susreta s Mentom i
Mentorom?
Odgovor: Njih dvoje nose ljudski lik ali su zapravo, barem dok komuniciraju s
Telemahom, boanstva. Oni djeluju po nekim drugim naelima nego to to
ine ljudi.
82) to boanstvo, Mento ini konkretno za Telemaha?
Odgovor: Kao vrsni uitelj s iskustvom i znanjem kuje cjelovit plan, izlaska
iz nesavladiva problema u kojem i za odgajanikovo miljenje ostavlja
dovoljno prostora.
83) Kako se ponaaju s odgojnog stajalita Telemahovi pratitelji na putu?

Odgovor: nita manje nisu zauzeti za njega i njegov problem te u svojim

savjetima i djelima se ne pokazuju nita manje uiteljima i odgajateljima
ali u mjeri koja je ljudima svojstvena.
84) Koja je Menelajeva odgojna poruka Telemahu?
Odgovor: pridole mladie ugouje i tako na vlastitom primjeru pokazuje da
i za velike i ugledne vrijedi obvezujui nain ponaanja prema strancima kao i
za one male. Ppoput pravog uitelja i odgajatelja brzo otvara svoje srce
mladim ljudima koji ele uiti. On ne pati od svog autoriteta. Dovoljno se
poznaje i zna koliko vrijedi.
85) Koju ulogu u antikoj Grkoj ima boanstvo kad je rije o odrastanju?
Odgovor: intervenira uvijek kad ljudske sile nisu dostupne ili dostatne, a
takvih je situacija sasvim dovoljno imajui u vidu kroz to sve ovjek prolazi
tijekom svoga ivota
86) Kakvo je boanstvo kad je rije o motivaciji?
Odgovor: vrlo inovativno ali ostavlja dostatno prostora za ljudska uvjerenja.
Na njima zasniva svoje djelovanje, a onda otvoreno nuka sugovornika da sam
neto poduzme naznaujui postupak kojim bi se moglo doi do eljenog
rjeenja
87) Koje pedagoke sadraje nudi Mentov lik?
Odgovor: boanstvo nije beutno kad se radi o kljunim ljudskim
problemima; komuniciranje je pak uoblieno u okvire ljudske raspoznatljivosti;
ne pristaje na ljudsku fikciju; daje nadu i pokazuje kakav bi mogao biti
svretak to u trenutku iskaza od ovjeka zahtijeva vjeru
88) Kakav je odnos boanstva prema ugroenom?
Odgovor: Ugroenog najprije treba potaknuti, motivirati, ohrabriti, a onda i
osobno podrati
89) Kakav je odnos boanstva prema prijestupniku?
Odgovor: Nije mu stalo do unitavanja ovjeka nego do otklanjanja svega
onoga neovjenog iz ljudskoga ivota. Problem nikad nije toliko velik da ne bi
bio savladiv.