INFORMATIKA U RADIOTERAPIJI

Informatika je nauka koja se bavi strukturiranjem obradom i

procesiranjem podataka i prenosom informacija.
Podaci su vrijednosti kvalitativnih ili kvantativnih varijabli koje pripadaju
skupu stavki.
Nastanak informatike ili raunarstva poinje u 19 vijeku razmiljanjem
tadanjeg genija arlsa Bebida, koji je zamislio stroj koji bi uzimao
podatke, obraivao ih na neki nain i onda obraeno nekako pokazao
onome koga to zanima.
On je to naravno zamislio kao potpuno mehaniki stroj, dok danas
raunari ne funkcioniu na taj nain, no ipak imaju neke povezanosti s
tim njegovim zamiljenim raunarom: osnova dananjih raunara je
Binarni sistem - brojevni sistem, koji se sastoji samo od jedinica i nula.
Bebid je imao ideju koritenja buenih kartica za svoj raunar, a
upravo to se i koristilo za pohranjivanje podataka dok se nije otkrilo
magnetno zapisivanje.
Osnovna ideja raunara - takozvani ulaz/izlaz sistem, tj. damo
raunaru da obradi podatke, kaemo mu na koji nain da ih obradi, on
ih obradi i nekako nam pokae do ega je doao.
Prvi funkcionalni raunar, u dananjem smislu, napravio je njemaki
izumitelj Konard Zuse 1941 godine. Programski kod maina je primala
putem

buenih

kartica

imala

samo

ogranienu

mogunost

programiranja. Raunar je radio pomou elektrinih releja i imao je

odvojenu radnu memoriju i ulaz/izlaz sistem. U to vrijeme raunari su
bili ogromni, ak veliine jedne prosjene kue, te su se najee
koristili za vojne svrhe.
1

Tako nastaju prve generacije raunara od 1937 do 1958 godine koje

imaju kao osnovu raunara elektronsku cijev.
Druga generacija raunara razvija se od 1959 do 1963 godine a
osnovu ini tranzistor, u treoj genereciji (1964/1971) temeljna jedinica
je integralni sklop. etvrta generacija nastaje od 1972 i koristi se i
danas a osnovu joj ini procesor koji je danas vrlo malih dimenzija to
omoguuje da i raunari imaju male dimenzije. Peta generacija
raunara je generacija budunosti koja se ve razvija a osnovu e joj
initi artifitial inteligence, odnosno umjetna inteligencija samog
raunara.
Osnovni dijelovi jednog raunara su hardwear, softwear, lifewear.
Hardwear ini sve ono to vidimo, dodirujemo, a ine ga:
kabinet raunara u koji su smjeteni procestor, hard disc, memorija,
audio i video kartice,
Ekran,
Tastatura i mi,
Printer,
Zvinici i kamera,
Kablovi koji povezuju opremu i izvor napajanja elektrinom energijom,
odnosno povezuju vei broj raunara i ostale opreme u mreu.
Softweare predstavlja programe koji podravaju raunar, odnosno daju
mu instrulcije ta da radi i kada. Postoji osnovni softwear za
podravanje

svih

ostalih

programa

koje

zovemo

korisnikim

softwearom i koji se specifino prave za pojedine radnje koje raunar

radi. Oni mogu biti posebno napravljeni prema specifikacijama koje mi
elimo ili mogu biti ve proizvedeni i na tritu se kupuju prema
potrebama.
2

Lifewear ine ljudi koji rade na odravanju raunara kao i ljudi koji
koriste raunar svakodnevno.
Raunarska mrea je pojam koji se odnosi na raunare i druge
ureaje koji su meusobno povezani kablovima ili na drugi nain, u
svrhu meusobne komunikacije. One se povezuju sa ciljem:
1. Zajdenikog korienja hardvera
2. Zajednikog korienja podataka
3. Zajednickog rada korisnika na nekim poslovima
4. Razmjena podataka meu korisnicima
5. Komunikacije meu korisnicima
Lokal area net (LAN) je lokalna raunarska mrea koja obino uvezuje
radne stanice, raunare, servere i printere.
Serveri su jake raunarske maine da dobrom konfiguracijom i
karakteristikama jer u kratkom vremenu obrauju veliki broj podataka i
zahtijeva, a obino ih pokreu i posebni operativni sistemi koji imaju
mnogo vie opcija od obinih operativnih sistema.
Mrea nam omoguuje povezivanje informacionih sistema lokalno,
regionalno, nacionalno i internacionalno.
Internacionalno povezivanje ini globalnu informacionu mreu
Internet. To je globalni sistem meuvezanih kompjuterskih mrea koji
koriste standardni internet protokol.
Internet je danas sastavni dio ivota ljudi. Raunare danas koristimo:

Medicinska informatika je nauka koja izuava zakonitosti stvaranja,

prenosa, obrade i korienja informacija, podataka i znanja u cilju
rejavanja medicinskih problema.
ezdesetih godina poinje primjena novih tehnologija u medicini, prije
svega, u okviru automatizovane obrade podataka. Razvijena je, po prvi
put i medicinska oprema kombinovana sa raunarima, nastaju nove
dijagnostike metode (kompjuterizovana tomografija, na primjer) i
terapijski postupci, kao i prvi prototip bolnikog informacionog sistema
(Technicon Medical Information System - TMIS).
Sedamdesetih godina broj bolnikih informacionih sistema ubrzano
raste. U poetku bili su to centralizirani zatvoreni sistemi koji su koristili
velike centralne (mainframe) computere.

Distribuirani sistemi koji podravaju specifine aplikacije i nezavisnu

evoluciju sistema u navedenim, specifinim, oblastima

nastaju

osamdesetih godina na bazi razvoja PC-personalnih raunala.

Devedesete godine obiljeene su procesima integracije: integrie se
zdravstveni informacioni sistem, formiraju integrisane baze medicinskih
i administrativnih podataka ili znanja, i komunikacije: potpuna
komunikacija u samom sistemu zdravstvene zatite kao i komunikacija
tog sistema sa ostalim sistemima.
Medicinska informatika je danas prihvaena kao bazina medicinska
nauka.
Medicinskom informacijom nazivaju se oni skupovi poruka, podataka i
znanja koji su potrebni za rjeavanje medicinskog problema.
Podatak/podaci predstavlja/ju injenicu/e, zapaanje/a. U medicini,
podatak predstavlja pojedinano zapaanje (broj eritrocita odreenog
ispitanika u odreeno vreme) ili skup pojedinanih zapaanja ( broj
eritrocita odre]enog ispitanika u toku mjesec dana). Prikupljanje i
interpretacija

podataka

zauzima

centralno

mjesto

procesu

zdravstvene zatite upravo zbog njihove neobine vanosti u procesu

donoenja medicinske odluke.
Znanje ukljuuje odnose, injenice, pretpostavke, procedure i modele
izvedene iz formalnih ili neformalnih analiza (ili interpretacija) podataka.
Baza znanja je kolekcija uskladitenih injenica, procedura i modela,
koje koristimo pri rjeavanju problema. Mnogi sistemi za podrku
odluivanju u medicini, su sistemi zasnovani na bazama znanja
(ONCOCYN, MYCIN, NCCI i sl)
Proces odluivanja mogue je posmatrati sa dva stanovita: kao
intuitivni proces, u kojem se odluke donose na osnovu intuicije,
5

iskustva ili osjeaja, odnosno, kao racionalni proces zasnovan na

stvarnim injenicama i znanju - informacijama.
Zdravstveni informacioni sistem (ZIS) je ureen i organizovan sistem
postupaka i metoda za prikupljanje, obradu, skladitenje i razmjenu
informacija u cilju upravljanja, nadzora, izvjetavanja, odluivanja i
planiranja u zdravstvu. Predstavlja i kompatibilnu sintezu hardvera,
softvera, lajfvera (tim strunjaka koji stvara i odrava informacioni
sistem i skup korisnika informacionog sistema ), orgvera (skup
postupaka, metoda i naina usklaivanja i povezivanja hardvera,
softvera i lajfvera u skladnu i djelotvornu cjelinu), i korsvera
(multimedijski skup programa za raunarski utemeljeno obrazovanje i
obuku )
Zdravstveni informacioni sistemi se klasifikuju po obimu, oblasti
primjene, vrsti podataka i stepenu sloenosti. Po obimu moe biti
lokalni, institucionalni, regionalni, nacionalni i internacionalni, a po
strukturi centralizovani i distribuirani.
Osnovne funkcije ZIS su: prikupljanje medicinskih i administrativnih
podataka, (iz medicinskih instrumenata, pomagala ili upitnika),
memorisanje

uvanje

medicinskih

zapisa,

(operacije

obrade

podataka, tabeliranje podataka, formatizovanje i produkovanje razliitih

izvjetaja),

komunikacija i integracija, (komunikacija izmeu lanova

istog i razliitih timova i integracija slinih podataka iz razliitih izvora),

nadzor, (usmjeravanje panje na znaajne dogaaje, (vakcinacija npr.
ili alergija na odreenu supstancu i sl.), pretraivanje informacija,
(dostupnost svih podataka o pacijentu ili pretraivanje medicinske
literature), analiza podataka, (grafiki ili deskriptivni prikaz podataka,
uraena analiza preivljavanja npr.), podrka odluivanju, (kliniki
6

konsultativni sistemi koji na osnovu populacione zdravstvene statistike i

kodiranog

ekspertskog

znanja

pruaju

podrku

ljekaru

dijagnostikom procesu ili pri planiranju tretmana), edukacija, (sticanje

novih znanja i sposobnosti, te obnavljanje starih).
Dijelovi ZIS su: Informacioni sistem medicinske dokumentacije je
sistem koji omoguava menadment svim tipovima medicinskih i
administrativnih podataka, odnosno, medicinskih zapisa - zdravstvenog
kartona

ili

istorije

bolesti,

medicinskih

zapisa

ima

npr.

prednosti

Korienje
nad

kompjuterizovanih

papirnim

dokumentima

(pristupanost, trajnost) ali i neke mane (velika poetna materijalna

ulaganja, posebna vrsta edukacije ili otkazi samog raunarskog
sistema).
Bolniki

informacioni

sistem

(BIS)

je

sistem

za

upravljanje

informacijama koje su zdravstvenim radnicima u bolnicama potrebne

da bi uspjeno, djelotvorno i efikasno pruali zdravstvenu zatitu.
Potpun sistem sastoji se od pet podsistema, za svaku od osnovnih
funkcija bolnice: zajednike aktivnosti u okviru bolnice (zakazivanje,
prijem i otpust korisnika); poslovno-finansijska delatnost; komunikaciju i
umreavanje

(u

bolnici

i/ili

van

nje);

podsistem

medicinske

dokumentacije (organizovanje, prikupljanje, uvanje i prikazivanje

medicinskih informacija) i podsistem za medicinsku podrku (podrka
zdravstvenim radnicima u interpretaciji medicinskih podataka i
donoenju odluka).
Informacioni sistem njege namjenjen je medicinskim sestrama, prije
svega, a projektovan je sa ciljem da proces njege, koji je danas veoma
sloen i sofisticiran, zavisan od znanja i informacija, uini to
kvalitetnijim.

Ovaj sistem

je

integralno

povezan sa bolnikim
7

informacionim sistemom, naime, podrava aktivnosti planiranja njege,

intervencija, postavljanja sestrinskih dijagnoza, evaluaciju procesa
njege, administraciju, istraivanja i edukaciju.
Laboratorijski informacioni sistem podrava osnovne funkcije u
procesovanju i upravljanju podataka. Pri tom je laboratorijska oprema
integralni deo sistema, tako da se podaci automatski prikupljaju,
analizuju, skladite i distribuiraju, prati se kvalitet rada u laboratorijama
i pruaju neophodni podaci o inventaru, procesu rada - procjenjuje se
produktivnost laboratorijskog rada.
Radioloki informacioni sistem podrava osnovnu funkciju svakog
radiolokog odjeljenja, generisanje, prikupljanje i analizu medicinskih
slika. Modaliteti generisanja slika mogu biti razliiti, rendgenski snimci,
kompjuterizovana tomografija,

ultrazvuno slikanje ili magnetna

rezonanca, dok analiza slika koristi vizuelno prepoznavanje oblika.

Skladitenje, pretraivanje i korienje medicinskih slika omogueno je
razvojem PACS - a, sistema za arhiviranje slika i njihovu komunikaciju
(Picture Archiving and Communication System).
Radioterapijski informacioni sistem podrava osnovnu funkciju svakog
odeljenja radioterapije, prikupljanje I pohranjivanje podataka o
pacijentu, generisanje, prikupljanje medicinskih slika, planiranje,
provoenje i kontrolu provoenja tretmana, praenje i kontrole
pacijenta.
Farmakoloki informacioni sistem upravlja informacijama vezanim za
osobine, korienje i efekte lijekova u procesu lijeenja.
Sistem monitoringa pacijenata, ponovljenog ili kontinuiranog praenja
fiziolokioh funkcija pacijenta, uglavnom je vezan za prikupljanje,

memorisanje,

tumaenje

prikazivanje

podataka

pacijenata

administrativno

jedinicama za intezivnu negu.

Informacioni

sistem

ordinacije

podrava

sve

finansijske funkcije, pretraivanje i korienje medicinske literature,

zakazivanje, inventar lijekova i sanitetskog materijala, generisanje i
korienje razliitih tipova medicinskih zapisa ili izvetaja.
Bibliografsko-pretraivaki sistem podran raunarom je sistem koji
sadri indeksirane baze bibliografskih podataka s direktnim pristupom i
programe za pretraivanje ovih baza u cilju dobijanja odgovarajue
informacije.
Informacioni sistem medicinskih istraivanja je raunarski podran
sistem za prikupljanje, analizu i skladitenje medicinskih podataka iz
prakse ili istraivanja u svrhu unapreenja medicinske nauke i znanja,
koje ljekari koriste kod ljeenja bolesnika.
Informacioni sistem medicinske edukacije je raunarski podran sistem
za prikupljanje, analizu i korienje medicinskih i administrativnih
podataka iz procesa medicinske edukacije u cilju unapreenja procesa
sticanja znanja i obnavljanja (usavravanja) postupaka u zdravstvu.
Radioterapijski informacioni sistem
Sveobuhvatni kliniki podaci radiolokih pretraga - imaging data, zajedno sa
relevantnim

dodatnim informacijama kljuni su za planiranje i provoenje

radioterapije kod onkolokih bolesnika. Mnogobrojni pojedinani sistemi bazirani

na tehnolokom napretku u radiodijagnostici (imaging ), u planiranju (treatment
planning), tretmanu (treatment delivery), generiraju (prikupljaju) podatke tokom
tretmanskog procesa radioterapije. Ovi podaci disperzirani u razliitim sistemima

tokom procesa radioterapije manje su efikasni radi svoje neuvezanosti i mogu

kompromitirati cjelokupni kliniki tok (slijed) tretmana.
Prednosti informacionog sistema u radioterapiji

Poveanje

kvaliteta dijagnostike

pretrage (digitalna slika,

manipulativnost)
Direktna brza komunikacija izmeu dijagnostiara i kliniara
Mogunost arhiviranja velikog broja podataka
Bra obrada pacijenta - krai bolniki tretman pacijenta
Olakana statistika obrada podataka
Koritenje baze podataka za nauna istraivanja
Efektivno koritenje vremena visokostrunih kadrova
Financijska opravdanost
Radioterapija koristi neka od najveih tehnolokih dostignua u radiodijagnosticinastanku i procesuiranju radioloke slike, terapijskoj iradijaciji i kompjuterizaciji
ovih procesa. Svi ovi napredci dodatno doprinose kompleksnosti prikupljanja i
protoka podataka u radioterapiji. U dananje vrijeme u mnogim RT odjeljenjima,
radioterapeuti imaju potrebu za posebnim stanicama za savremeno planiranje
RT, portalno oslikavanje, gdje oni mogu vidjeti plan zraenja, portalne snimke i
druge slike vezane za tretman pacijenta. Podaci o pacijentu (i njegovom
tretmanu) koji se prikupljaju tokom tretmana u individualnoj jedinici sistema gdje
se koriste,

potom se distribuiraju u okviru sveobuhvatnog informacionog

sistema.
Podaci su integrirani u pacijentovom hard-copy folderu ili kao snimci, ali one
koji su kljuni za donoenje odluke o lijeenju (decision making), moe biti teko
pretraivati, tj to pretraivanje moda oduzima mnogo vremena ili se ne mogu
pronai ili se izgube, to kompromituje tok klinikog rada.
DICOM (Digital Imaging and Communications in Medicine) sistem 1997-99
proirio se sa

radiologije i na radioterapiju to je pomoglo da se uspostave

standardi za:
10

a) integraciju podataka i meuoperabilnost izmeu radioterapijske opreme i

informacionih sistema razliitih proizvoaa i
b) upotrebu DICOM dijagnostikog imidinga u radioterapiji.
Odnedavno, kljuni radioterapijski imiding i informatiki podaci integrirani su u
otvoreni sveobuhvatni elektronski sistem registriranja podataka pacijenta na
radioterapiji (electronic patient record - ePR system).
Trostruka je korist od ovakvog DICOM - RT- baziranog ePR sistema: moe se
koristiti

za uspostavu efikasnih klinikih servisa, kao platforma za razmjenu

radioterapijskih podataka i konsultaciju sa ekspertima, i za istraivanje i razvoj

medicinske imiding informatike u razvijanju inovativnih suportivnih alata i kao
znanstvena baza za poboljanje tretmana sa radioterapijom.
Dobro prilagoeni DICOM standard u radiologiji koji je preduslov za uspjean
razvoj i koritenje sistema PACS (Picture Archivig and Communication System).
(Huang HK. PACS and imaging informatics: basic principles and aplications.
Hoboken, NJ: Wiley- Liss, 2004.)
Law Y.Y.M., Liu B, and Chan LW. Informatics in Radiology. DICOM-RT-based
Electronic

Patient

Record

Information

System

for

Radiation

Therapy.

RadioGraphics 2009. 961-972)

PACS je danas postao neophodan integrirani likovni sistem u radiologiji i
bolnicama.

Radioterapija ima korist od PACS i DICOM sistema koristei

radioloke snimke, ali ne samo to, nego radi integracije ovih sistema i klinikih
podataka iz razliitih izvora.

11

Prednosti PACS sistema u radiodijagnostici

Slika 1. Ilustrira uticaj PACS sistema na protok klinikog rada u radiolokom

odjelu.
Korak 1, pacijent stie u bolnicu; korak 2, pacijent se registrira u hospitalnom
informacionom sistemu (HIS); korak 3, odreena mu je pretraga u radiolokom
informacionom sistemu (RIS); korak 4, tehnolog prima informaciju od slubenika;
korak 5, pacijnt se prati do prostorije za snimanje; korak 6, tehnolog provodi
pretragu; korak 7, zavretak pretrage; korak 8,slubenik izvlai stare snimke;
korak 9, slubenik priprema sve neophodne nalaze i filmove za radiologa; korak
10, vjea filmove da ih radiolog pregleda; korak 11, radiolog pregleda snimke,
ita nalaze, i diktira svoj nalaz; korak 12, daktilograf pie zaglavlje iz doktata;
korak 13, radilog pregleda svoj izvjetaj i potpisuje ga; korak 14, konani nalaz
unosi se u radioloki informacioni sistem za kliniku upotrebu.
Sa implementacijom PACS sistema, koraci 4, 8-10, 12 i 14 mogu se eliminisati,
inei tako protok radnji efikasnijim. (Modified, with permission, from reference 3.
Huang HK. PACS and imaging informatics: basic principles and applications.
Hoboken, NJ: Wiley- Liss, 2004; 175.)
Protok Radioterapijskih radnji
Dok protok radnji radioloke dijagnostike uglavnom ini generiranje slika i nalaza,
radioterapijski protok radnji obuhvata mnogo vie informacija iz razliitih izvora i

12

kroz due vrijeme. Protok radioterapijskih radnji sastoji se od dva stepena:

planiranja i izvoenja radioterapije.
sl. 2.

13

Sl.2. Tok radnji u radioterapiji.

ute kuice pokazuju DICOM-RT objekte koje treba generirati u toku
rada.
RT treatment plan (korak 2) sa distribucijom doze

involvira

superpoziciju RT plan radioterapijskih objekata, set RT struktura,

RT Dose na odgovarajuem setu DICOM computerizirane tomografije
skenova (CT) prema koordinatama u DICOM - RT standardu.
Korak 3 DRR = digitally reconstructed radiograph, DVH = dose-volume
histogram.
Korak 4 projekcija plana u papirnoj formi.
Korak 5 transfer plana na tretmansku mainu i izrada kalendara
zraenja
Korak 6 provoenje tretmana: portalno slikanje i verifikacija
Korak 7 generiranje zavrnog izvjetaja
Tok radnji u Brahiterapiji
Korak 1 priprema pacijenta za brahiterapiju
Korak 2 postavljanje aplikatora
Korak 3 slikanje poloaja aplikatora
Korak 4 izrada plana sa dozimetrijom u ABACUS informacionom
sistemu.
Korak 5 projekcija plana u papirnoj formi
Transfer plana na mainu i pokretanje tretmana.

Shematski prikazan I opisan tok radnji u radioterapijskom procesu

prikazan je na sl.3.
14

15

Slika 3. Grafikom ilustrira protok radnji u radioterapiji

pacijenta sa karcinomom prostate. Ovaj tok se sastoji od dva
stepena, planiranje tretmana (koraci 1-18) i tretmana (koraci
19- 30), a izdijeljen je na korake da bi se mogli koristiti u
evaluaciji efikasnosti sistema kada se on implementira. Tok
rada poinjed kada radijacijski onkolog odlui u okviru tima da
se pacijent zrai (korak 2). Sivi boksovi pokazuju korake koje
izvodi radijacijski onklog. Od ovih koraka, koraci 9 i 13 su
inkorporirani u TPS u veini sluajeva, ali koraci 15, 24, 27 i 30
takoer trebaju hard-copy zabiljeku radioterapijskih
informacija koje ne moraju biti lako pristupane.
DDR=digitalno rekonstruirani radiogrami, DVH= dosevolume
hystogram, LINAC= lin.akcelerator, QA=osiguranje kvaliteta.

Planiranje radioterapije moe zahtijevati nekoliko vizita pacijnta radi prikupljanja

snimaka kao CT ili MRI snimanja, ili simulacijskih snimaka. CT ili MRI snimci se
transferiraju

ka TPS (treatment planning system) radi izrade dozimetrijskog

plana, radi ega se generiraju DICOM dijagnostike slike, RT slike, set RT

struktura, RT plan sa ili bez RT doze (korak 3-17).
uestvuju

U ovom protoku radnji

radioterapeuti (RT tehniari), dozimetristi, medicinski fiziari,

radijacijski onkolozi.
Radioterapijski tretman moe trajati nekoliko sedmica tokom kojeg se prikupljaju i
portalni snimci to dovodi do generiranja

RT Beams Treatment Record

( biljeenja radioterapijskih zranih snopova), RT Treatment Summery Record

(zbirna zabiljeka radioterapijskog tretmana) i RT slike kada se prave portalni
snimci (korak 18-29). Radioterapijski tretman izvode RT tehniari (ing.),
odobrenje plana (korak 13), potpisivanje

propisanog tretmana (korak 15) i

potvrdu verifikacije portalnih snimaka (korak 24) obavljaju radijacijski onkolozi,

kao i sedmine kontrole pacijenta tokom radioterapije (korak 27) i kasnije
kontrole u toku praenja pacijenta (follow-up) (korak 30).
Informacije o pacijentu su pohranjene u radnoj stanici (workstation) ili sistemu
gdje su generirane u elektronskoj formi ili ak kao hard copies. Soga, onkolog na
klinici je onemoguen u pristupu bilo kojem odgovarajuem radioterapijskom
planu ili slikama izuzev hard-copy treatment record. S druge strane, sa ePR

16

(elektronski sistem biljeenja pacijentovih podataka tj dijagnostikih i tretmanskih

snimaka) integracijskim sistemom sve informacije o pacijentu postaju dostupne
iz jednog izvora.
Na slici 3. Prikazan je primjer stranice (screen shot) World Wide Web client
application stranice DICOM-RT based ePR prototipa sistema gdje je prikazan
vremenski pregled ePR pacijenta na radioterapiji radi karcinoma prostate. Po
datumima su prikazane radnje: CT/CT sim, tretmanski plan, DRR, portalni
snimci, broj tretmana po danima, tako da se broj tretmana (seansi zraenja)
moe vidjeti ve na prvi pogled. Dodatno, kljuni podaci DICOM-RT

objekata

(slika) pohranjeni su i na raspolaganju kao thumbnail slike da ih korisnik moe

detaljno pregledati koristei Web client application. U donjem lijevom uglu u
Review Update, onkolog oznaava da li treba nastaviti tretman. Na dnu je prostor
za slobodni tekst, tj napomene gdje onkolog moe upisati komentar, propisati
lijekove ili njegu.
Svaki put kada se izvodi nova procedura (tretman) ili se ponavlja, formira se novi
objekat (stranica?) sa datumom studije (poduzetih procedura), tako da su
informacije o radioterapiji prisutapne zbirno u vremenskim sekvencama, prema
vizitama pacoijenta ili provedenim procedurama ( dijagnostike i terapije).

17

18

Figure 4. Screen shot of a World Wide Web client application page from the
DICOM-RTbased ePR system prototype illustrates the timeline overview of
the ePR for a 52-year-old man undergoing radiation therapy. In this case, CT
was
performed on June 11 and the CT scans transferred to the TPS, a dosimetric
plan was completed on June 20, a digitally reconstructed radiograph (DRR)
was generated on June 21, and a portal image was obtained on June 26, at
which point treatment was initiated. Six radiation treatments were delivered, on June
2629 and July 12, and are numbered consecutively so that the number of
treatments can be seen at a glance. In addition, key data extracted from
some of the DICOM-RT objectsare displayed as thumbnail images for the user
to select and review in greater detail using the Web client application. In
Review Update (lower left), the oncologist indicates whether to continue
treatment.
There is also an area of free text (bottom) where the oncologist can input
comments or prescribe drugs or care.

Funkcije i koristi od DICOM-RT-based ePR sistema

Funkcije:
Na primjeru prethodno prikazanog pacijenta (sl.2) vidi se slika tretmanskog plana
tj izodoznih krivulja rasporeenih na pacijentovom CT skenu (sl.3)

19

Figure 3. Screen shot (same patient as in Fig 2) illustrates the radiation dose
distribution against a set of planning CT scans obtained at different levels of
the pelvis. The isodense lines are decoded from the RT Dose object and are
displayed with reference to the CT scans. The tumor (red) and the organs at
risk (bladder [anterior to the tumor, shown in blue] and rectum [posterior to
the tumor]) are decoded from the RT Structure object. All of these structures
are overlaid on the planning CT scans and can be viewed together as a
whole.

20

Figure 4. Screen shot (same patient as in Fig 2) illustrates a detailed prescription and plan for
the radiation field. The data are extracted from the RT Plan object produced by a manufacturers
information system and are used for treatment setup at the linear accelerator.

Na slici 4 su detaljno prikazane podaci za tretmanska polja propisanog

tretmanskog plana koji su produkt informacionog sistema proizvodaa a koji se
koriste za tretmansko postavljanje na linearnom akceleratoru. Za pregled
tretmanskog plana i detalja o poljima zraenja sa ePR sistema, radijacijski
onkolog ne mora ii u kabinet za planiranje tretmana. Podaci generirani na
razliitim tretmanskim mainama (od razliitih proizvodaa) u razliitim koracima
(tretmanskog procesa) mogu se integrirati u jedan ePR sistem i pregledati na
jednoj radnoj stanici.
Seanse tretmana pacijenta je su tako rasporeene i transferirane na tretmansku
mainu. Prvog dana tretmana, a potom jedamput sedmino, portalni snimci se
21

naprave na linearnom akceleratoru da se uporede sa referentnim

slikama

(digitalno

tanost

rekonstruiranim

radiogramima-DRR)

da

se

verificira

postavljanja (namjetanja) pacijenta (setup) sl 5. Radijacijski onkolog tada

oznai da je odobrio plan klikanjem na dugme Approved, nakon ega tretman
poinje.

Figure 5. Screen shot (same patient as in Fig 2) illustrates how comparison

of the reference image with the electronic portal image is used to verify the
treatment field. The reference image (digitally reconstructed radiograph) was
generated from the CT scan as an RT Image object, and the electronic portal
image (also an RT Image object) was obtained at the linear accelerator. The
results can then be stored in the ePR database and displayed for review. Note
the
Approved button, which allowsthe radiation oncologist to indicatehis or her approval.

22

Koristi:
Tekui radioterapijski informacioni i menadment sistemi ili record-and-verify
sistemi mogu sadravati neke od DICOM-RT podataka. Meutim, ePR sistem je
sveobuhvatni i snaniji (vei) jer pretstavlja cijelu skalu DICOM-RT podataka o
objektima u vremenskom formatu za navigaciju i pregled

prethodnih i novih

tretmana pacijenta. Sa ovim sistemom sve radioterapijske informacije mogu se

dobiti na jednoj radnoj stanici (client workstation). Poto se svim podacima
vezanim za radioterapiju moe pristupiti iz jednog ePR sistema, sistem moe
poboljati protok radnji
podataka

u radioterapijskom odjeljenju jer omoguava pregled

u toku svakog koraka u procesu radioterapije pacijenta urnal

zraenja, provjera portalnih snimaka, vizite u toku tretmana. Onkolog moe

odobriti planove, pregledati i odobriti portalne snimke, komparirati tretmanske
slike sa dijagnostikim. Najvanija zakljuak iz prikazanih slika 2-5 pokazuje
kako je ePR sistem integriran sa tokom radioterapijskih radnji prikazanim
na slici 1, da su sve vane
odluke

toku

slike i informacije potrebne za donoenje

radioterapije

dostupne

jednom

(jedinstvenom)

integriranom sistemu i standardizirane u DICOM-RT formatu. (Mosaiq

sistem na klinici za onkologiju Sarajevo)
DICOM-RT bazirani ePR sistem, pored integracije svih relevantnih podataka u
jedinstveni sistem, moe pristupiti tretmanu pacijenta prihvatanjem informacija o
tretmanu iz drugih klinikih centara konsultacijom sa ekspertima. Takoer moe
sluiti kao zajednika platforma za unakrsna istraivanja u RT izmeu centara
poto su podaci standardizirani u DICOM - RT formatu. Efikasna i koherentna
kolekcija slika dozne distribucije i dose-volume histogama (DVH) generiranih sa
TPS moe biti baza za veliku skalu analiza toksinosti na normalnim tkivima i
evaluaciji ishoda tretmana.
Razvoj DICOM-RT based ePR sistema

23

Zadaa ePR sistema je da omogui da se sve informacije koje se tiu pacijenta

na radioterapiji mogu vidjeti u okviru jedinstvenog sistema glavne slike,
informativni podaci ukljuujui tretmanske planove, grafikone, slike, zabiljeke
(records), klinike znaajke integrirane iz razliitih radioterapijskih izvora
formiraju ePR sa podacima standardiziranimu DICOM-RT formatu. Razvoj
sistema obuhvata dizajn sistema, implementaciju, testiranje i evaluaciju. (Wasson
CS . System analisys, design, and development: concepts,principles, and
practice. Hoboken, NJ: Wiley, 2006).
Zakljuak
Razvoj i integracija sistema standardiziranih podataka u radioterapiji slina je kao
u radioterapiji. Za promptni, taan tretman, kljuno je obratitit panju na svaki
detalj u toku rada koji utie na ishod tretmana pacijenta. DICOM-bazirani ePR
sistem, omoguavajui sveobuhvatnu up-dejtiranu medicinsku informaciju, ne
samo da poboljava efikasnost ljekara, nego i uzgaja odlinost u radioterapijsoj
usluzi.
DICOM_RT se standardn koristi za izgradnju otvorenog DICOM-RT baziranog
ePR sistema, ime se postie mogunost interoperabilnosti modaliteta razliite
opreme (razliitih proizvoaa) i omoguava stvarnu otvorenu razmjenu
podataka neovisno o proizvoau pojedinanih sistema. Takoer omoguava
konsultacije i istraivanja meu institutcijama, usavravanja

znanja, inovacije

itd.
Korist je trostruka: sistem se moe koristiti kao osnova za uspostavu efikasnog
klinikog servisa, kao zajednika platforma za razmjenu radioterapijskih
podataka, ekspertnu konsultaciju i klinika istraivanja, i za istraivanja
medicinske slikovne

informatike za razvoj inovacijskih orua i znanja za

poboljanje radioterapijskog tretmana ( Law YYM, Liu B, and Chan

LW.
Informatics i Radiology. DICOM-RT-based Electronic Record
Information System for Radiation Therapy.

RadioGraphycs

2009. 961-972.

24

TPS Sistem za planiranje u radioterapiji

Pored ePR sistema u radioterapiji su razvijeni i informacioni sistemi za
planiranje tretmana. Ovi sistemi danas su DICOM kompatibilni i sluze
za izradi planova za 3D konformalnu radioterapiju. Na primjeru Focal
TPS sistema prikazane su mogunosti ovakvih informacionih pomagala
za 3D planiranje externalne radioterapije.
Sitem je komercionalni i podrava aparate za teleterapiju.
Sistem mogu koristiti samo ovlatene osobe. Postoje zatitne mjere
koje zahtijevaju da samo autorizirane osobe mogu pristupiti sistemu.
On pohranjuje i uva veliki broj podataka. Ima veliki broj raznih
navigacijskih instrumenata za pripremu i pravljenje planova za RT.
Otvoranje sistema nam daje mogunost da pristupimo pacijentima koji
su obavili CT simulaciju, odnosno pacijenti se mogu pretraivati putem
imena ili identifikacionog broja. To je prvi korak u pripremi planova
zraenja.

Drugi korak: biramo pacijenta i povlaimo CT slike koje nam trebaju

za pripremu plana tretmana. Onkolog unosi podatke o specifinosti
oboljenja, cilju lijeenja i specifinosti
tretretmana

25

Nakon unoenja potrebnih podataka otvara se prozor za

transfer slika za 3 D planiranje.

Prvi zadatak kad su slike prebaene treba ucrtati obris na sve skenove.
Ucrtavanje obrisa na slojeve se moe raditi jedan po jedan, ali postoji i
opcija da ucrtamo obris na sve slojeve odjednom i onda ako je
potrebno postoji mogunost popravke sitnih odstupanja.
Na svim slojevima CT se obiljeava tumor i organi pod rizikom
razliitim bojama.

26

Zavren obris pacijenta, CTV i ostalih relevantnih struktura na svim CT

skenovima

Po unoenju svih relevantnih podataka o pacijentu, tumoru, ucrtavanja

relevantnih struktura pristupa se pravljenu plana. Postoji citav niz
instrumenata za podeavanje snopova, dodavanje polja, klinova,
filtera, blokova da bi dobili zadovoljavajuu distribuciju doze i
adekvatnu zatitu rizinih struktura.
Informacioni sitem nam omoguava da brzo, jednostavno i precizno
izradimo plan tretmana i utedimo na vremenu.
Sistem ima mogunost da sam predlae najbolja rjeenja na osnovu
podataka koje smo unijeli

27

U zavrnoj fazi sistem nam izbacuje i DRR digitalno rekonstruisani

radiogram koji e mo komparirati sa portalnim slikama radi verifikacije
tanosti tretmana. Takoe u gotovom planu dobijemo i DHV dose
histiogram volumen koji nam daje podatke o doznoj distrubuciji u CTV i
PTV kao i dozi koju primaju organi pod rizikom.

DRR

DHV

Informacioni sistemu u planiranju radioterapijskih tretmana postali su

nezamjenjivi dio opreme modernog odjeljenja za RT. Zahvaljujui
njihovom koritenju mogue je odgovoriti sve veim potrebama
pacijenata za brzo i precizno isporuavanje terapije
TPS omoguuju ogromne utede u vremenu, poveavaju propusnu mo
odjeljenja za RT i BRT, poveavaju preciznost pruenog tretmana,
omoguuju bolju zatitu rizinih struktura, i bolju kontrolu u toku
provoenja tretmana.
Mana im je to zahtijevaju vea materijalna sredstva i bolju obuenost
osoblja koje radi na odjeljenju.
Arhiviranje podataka
Arhiviranje dokumentacije vri se prema standardima ISO 15489 i
ISO 11799:2003, vaeim u BiH,EU i SAD.

28

Arhiviranje dokumentacije se vri u vrstim objektima, prema gore

navedenim standardima: ( 24 sata nadzor, prostor bez vodovodnih
instalacija, opremljen detektorima vlage, poara, dima; senzorima
pokreta, kamerama za dnevno i nono snimanje, kontrolom pristupa
uz mogunost dostave izvjetaja ko je i kada pristupao
dokumentaciji...)
Obavezno je uvati dokumentaciju u papirnoj formi. Fiziko
arhiviranje dokumentacije podrazumjeva: prijem, skladitenje i
uvanje arhivske/dokumentarne grae. Izdavanje na privremenu
upotrebu arhivske/dokumentarne grae iz depoa po utvrenim
procedurama i zahtjevima ovlatenih lica. Arhiviranje je proces
saimanja vie podataka, slika u jedan paket- datoteku. Kada se
arhiviranje zavri paket sadri manje memorije od podataka koji
su arhivirani. Ovaj proces se jo zove kompresiranje a proces
raspakivanja dekompresija. Zauzima manje prostora. Ako
kopiramo podatke, aljemo ih internetom ili pravimo back upsigurnosne kopije radi uvanja bre i sigurnije e mo to uraditi sa
jednom datotekom nego sa vie.
Prednosti programa za arhiviranje- jednom napravljen paket se
moe brisati, popravljati ili u njega dodavati nove podatkeinkrementiranje
Izradom paketa moemo zadati programu veu preciznost, to je
vea preciznost to je paket manji.
Imamo mogunost ifriranja- zatite od nedozvoljene upotrebe
Segmentiranje- paket se moe podijeliti u vei broj manjih
jedinica, radi lakeg rada i pretraivanja
WinRAR
Ovaj program danas vai za najboljeg arhivera. Moe proizvoditi
samoraspakiravajue arhive, a omoguava i zatitu podataka
kriptiranjem. Ovo je jedini arhiver koji nudi i potpunu podrku (to
znai da pored itanja omoguava i kreiranje ili nadopunjavanje) za
RAR arhive. Od ostalih formata nudi i potpunu podrku za ZIP
arhive, a veinu ostalih moe samo itati.
WinZIP
WinZIP prua potpunu podrku samo za ZIP arhive. Ostale
najrairenije formate moe samo itati (ali ne i RAR format!).
Posebne su mu odlike brzina rada, te mogunost koritenja
"arobnjaka". Moe izraivati samoraspakiravajue datoteke, a
nakon instalacije integrira se u Windows okruenje.
Mana ekonomski razlog
FilZip - besplatan, a relativno kvalitetan i brz program
koji podrava veinu popularnih standarda za saimanje. Sadri mnoge
od naprednijih funkcija poput drugih komercijalnih programa. Pomalo
nestabilan u radu. Ponekad problemi sa deinstalacijom.

29

Power Archiver 6.1 - zadnja besplatna inaica kvalitetnog programa

za arhiviranje/saimanje koji slii WinZipu. Podrava veinu uobiajenih formata za arhiviranje datoteka.
Obavezni smo arhivirati podatke na neki vanjski medij, da se isti ne bi
izgubili zbog oteenja baze ili kavara hard disca.
Postoji veliki broj vanjskih medija na koje se mogu arhivirati podatci
radi stvaranja back up datoteka ili storia
Hibridna arhiva omoguava sigurno i trajno skladitenje svih
tipova dokumenata u elektronskom obliku, uvajui informaciju o
dokumentu i na mikrofilmu i u digitalnom obliku, ime postiemo
potpunu pravnu i arhivsku sigurnost. Sa naprednim mehanizmima
zatite i korienja dokumenata, hibridna arhiva omoguava zatitu
od gubljenja, pronevjere ili unitenja dokumenata. Sa dokumentima
u digitalnom obliku koristimo sve prednosti informacionih
tehnologija.
Vanjski Storage je specijalna naprava za uvanje podataka iz
kompjutera koja nije pod kontrolom procesora. Podatci su sauvani
obino u sekundarnom ili tercijarnom ureaju i onda se mogu fiziki
izvui ili iskljuiti iz primarnog raunara. Moraju se ponovno ubaciti
u raunar za ponovno koritenje. Ova operacija nije mogua bez
ljudskog faktora. Obezbjeuju sigurnost od upada u kompjutere, ili
drugih katastrofa, jeftini su i lako prenosivi.
Mikrofilm, takoe, poznat i kao mikrofotografija, sastoji se od
smanjenih slika ( zapisa) iji sadraj ne moe da se vidi golim okom,
tanije bez prisustva optikih pomagala. uvanje dokumenata na
mikrofilmu predstavlja sigurno, provjereno, zakonski priznato i trajno
rjeenje. Uteda prostora - dokument u papiru prema dokumentu na
mikrofilmu iznosi 99%. Papirne originale dokumenata koja se nalaze
na mikrofilmu, moete unititi
Mikrofilmska kopija dokumenta ima istu pravnu vanost kao i papirni
original. Kopija mikrofilma nas uva od nepredvienh, katastrofalnih
scenarija - poplave, poari - tzv. disaster recovery. Sa paralelnom
mikrofilmskom kopijom obezbeujete pravnu priznatost i arhivski
kvalitet vaih dokumenata, kao i trajnu zatitu (vijek mikrofilma je
500 godina).

30

Flopi disk (Floppy Disk Drive, FDD) je ureaj za pohranjivanje

podataka koji je bio glavni prenosivi medij do pojave CD-a, kasnije i
DVD ureaja i medija. Skoro 20 godina flopi disk je vladao
raunarskim svijetom te bio glavni prijenosnik podataka meu
raunarima, danas biva manje koriten zbog mnogo veih i brih CD
i DVD medija, ali flopi disk jo uvijek nije potpuno iseznuo i jo se
koristi za neke manje stvari kao to su drajveri za monitor, start-up
diskete, te razni drajveri za SATA hard diskove.Mnogo manje se
koristi za arhiviranje podataka zbog ograniene koliine podataka
koje moe sauvati, lake se oteuje i uglavnom nema mogunost
ifriranja, sigurnosnog obezbjeenja.

Zip ureaj je ureaj za snimanje podataka na Zip medije.

Predstavljen je kasne 1994. od strane kompanije Omega. Prvobitni
kapacitet je iznosio 100 MB, ali kasnije verzije su donijele kapacitete
od 250 MB pa do 750 MB. Dananji kapacitet Zip disketa iznosi 1 GB
i 2 GB. Format je postao popularan jer je nudio vei kapacitet od
Flopi diska, ali nikada nije ostvario prednost ili postao standard.
Danas je u velikoj mjeri potisnut od strane flash ureaja, kao i CD i
DVD medija. Zip disketa je po veliini slina flopi disketi i iznosi 9
cm (3,5").

31

Kompaktni disk, ili ee samo krae CD (Compact disk) je optiki

zapis razvijen u kasnim 1970-tim godinama, prvotno koriten samo
kao medij za muziku. Kasnije se medij razvio za spremanje podataka
na raunaru, tako da je danas standardni dio raunara. Pojavom
DVD- 1996. dobili smo novi standard koji na mediju iste veliine
(120 mm) uva sadraj 6 ili vie CD-ova.
DVD je optiki disk koji se koristi kao vrsta medija za visoko
kvalitetno pohranjivanje podataka, a u masovnoj upotrebi uglavnom
slui za pohranu filmova. Moe se koristiti i za pohranjivanje
tekstova i slika

Magnetska traka je medij za pohranjivanje informacije, zvuka ili

statinih i pokretnih slika. Sastoji se od magnetskog medija
presvuenog preko tanke plastine vrpce.
Na onkologiji slui za pohranjivanje i arhiviranje podataka sa
XIO- sistema za izradu planova zraenja. Pomou ovog medija se
prave kopije svih podataka sa IS za planiranje i na taj nain ove
podatke uvamo od eventualnog gubljenja ili unitenja.

32

Vanjski Hard disc- Tvrdi disk ( Hard Disk, prevodi se i kao kruti
disk) sekundarna je jedinica za pohranu podataka u raunarima.
Ona se sastoji od krunih ploa u hermetikom kuitu koje se vrte
oko jedne osi uz pomo elektromotora. Ploe su metalne ili staklene,
presvuene tankim slojem feromagnetske tvari, a magnetske glave
koje lebde tik iznad magnetskog sloja pohranjuju odnosno itaju
podatke. Mogu arhivirati nekoliko GB podataka. Na onkologiji
slue za pohranjivanje podataka sa tretmanskih maina,CT
za simulaciju i DRR. Jedan hard disk primi podatke za 2500
pacijenata. Pohranjivanje podataka se vri 3 mjeseca po zavretku
tretmana i uva 10 god.

USB flash ureaj, USB flash stick ili jednostavno flash stick je
pohranjivaki ureaj koji u sebi ima flash memoriju. USB flash stick
koristi USB 1.1 ili noviji 2.0 interfejs za komunikaciju sa raunarom
koji je veoma praktian jer ne zahtijeva nikakve dodatne drajvere za
rad (za WindowsXP i novije). Trenutno se kapaciteti memorije kreu
od 32 MB do 64 GB. USB flash ureaj se sastoji od male printane
ploe, na kojoj se nalazi flash memorija, zatvorene u neko plastino
ili metalno kuite. USB flash ureaj je jedino aktivan kada je
ukljuen u USB port ( ulaz) koji joj i obezbjeuje napajanje strujom.
Izuzetno je pogodan za uvanje podataka i arhiviranje zbog svoje
male veliine, velikih kapaciteta i mogunosti ifriranja te sigurnosti.

33

Memorijska kartica (flash kartica) je elektroniki ureaj za

pohranu podataka. esto se koriste u raznim elektronikim
ureajima, kao to su mobiteli, kamere, fotoaparati, laptopi, MP3
playeri, konzole. U novije vrijeme stavljaju se na bankarske kartice,
u razvijenim zemljama na individualne dokumente i zdravstvene
kartice. Od skoro je poela primjena magnetnih kartica na novim
zdravstvenim knjiicama i u naoj zemlji. Veliinom su male, sadraj
se moe ponovno presnimiti, i zadravaju podatke bez koritenja
elektrine energije. Budunost u arhiviranju podataka.

QA / QC
Kontrola kvalitete u RT ima ulogu da prijavljuje, prati i uva prikupljene
podatke i donosi odluke u osiguranju kvalitete usluge, aparature i
softvera u RT.
QA ima nekoliko osnovnih dijelova:
Uobiajene fantome za prikupljanje podataka sa aparata i
informacionih sistemima koje primjenjujemo u RT.
Praenje i kontrolu profesionalaca u procesu RT.
Softver koji automatski prikuplja sve podatke mjerenja, kontrolie ova
mjerenja u odnosu na vrijeme i okolnosti rada, komparira i uoava
eventualne greke, prepoznaje uzroke greaka i daje eventualna
rjeenja.
Na osnovu ovih nalaza prijavljuje nastali problem odgovornoj osobi na
lokalnoj instanici i preporuuje nain za prevazilaenje problema te
ponovljene kontrole.
Svi procesi na odjeljenju radioterapije podloni su kontroli i to najmanje
dvostrukoj - 2 neovisne kontrole, a u veini sluajeva 3 neovisne
kontrole.

34

Pozicioniranje i imobilizacija pacijenta.

Neovisna provjera tretmanskog polja.
Portal filmovi ili EPID.
Kontrola kvaliteta za simulator (kvaliteta slike i kontrola mehanikih
parametara, podeavanje lasera).
Kontrola kvaliteta ureaja za kompjuteriziranu tomografiju i magnetnu
rezonancu (CT i MR; kvaliteta slike i kontrolu mehanikih parametara,
akvizicija podataka o pacijentu).
Kontrola sprave za uzimanje obrisa.
Kontrola podataka o tretmanskim ureajima u toku komisioniranja, te
kontrola kvaliteta za tretmanske ureaje i sisteme za planiranje
radioterapije.
Kontrola kvaliteta cijelog proces transfera podataka ukljuujui digitalni
transfer podataka, digitajzer - skener filma.
Proraun distribucije doza, evaluacija plana tretmana.
Proraun monitorskih jedinica (MU) ili vremena tretmana.
Izrada blokova i modifikatora polja zraenja, kontrola MLC .
Provjera od strane drugih specijalista radijacijske onkologije na
ljekarskom sastanku (provjera od strane kolega).
Raunalo kontrolira i nadzire rad; tretmanske maine i motorizirani
automatski klin; dinamian klin; vielistini kolimatori (MLC); sisteme
zapisa i verificiranja; naprave za portalno snimanje.
Softwer za kontrole u dozimetriji OMNIPRO slui za automatsko
prikupljanje podataka sa velikog vodenog fantoma i provjeru
karakteristika snopova na mainama, provjeru doza,
kalkulacije i komparacije.
Za siguran rad potrebno je pridravati se smjernica utvrenih od
strane proizvoaa za te sisteme.
Moderni i napredni tretmani u radioterapiji su u stalnom porastu i sve
vea sofistiranost tretmana zahtijeva transfer podataka sa sistemna za
planiranje, glavnog servera i tretmanskih maina.
Pojava radijacionog predoziranja ili subdoziranja zbog greke u
transmisiji nije esta ali je mogua. To zahtijeva kontrolu kvalitete ovih
informacionih sistema i ukupnog toka procesa na odjeljenju. Iako je broj
ovih greaka trenutnoi vrlo nizak, problem i oteenje pacijenta koji oni
mogu izazvati zahtijeva oprez. S druge strane sofisticirani softver kao
to sreemo u modernim TPS, ini pravljenje efikasnih QA programa
kompatibilnih sa dnevnom rutinom vrlo tekim. Analizom greaka koje
su se javljale u koritenju ove opreme najea greka je vezana za
rizik pogrene kalkulacije monitor jedinica. Ovo je bio rezultat slabog
razumjevanja mogunosti softvera kombiniranog sa manjkom znanja i
sposobnosti odgovorne osobe u odnosu na podatke uneene u sistem.
Da bi reducirali ove rizike, neophodno je napraviti sveobuhvatan
program osiguranja i kontrole koji pokriva sve stepene procesa
ukljuujui i komisioniranje novog sistema i sistematske provjere
35

individualnih tretmanskih planova. Trenutno nema konzensusa za

internacionalni protokol QA kompjuteriziranih sistema koje koristimo u
RT, to zahtijeva razvijanje programa na nacionalnom ili lokalnom
nivou.
Za ove svrhe nam treba sistem koji e moi prikupljati podatke
transmisije izmeu centralne baze i tretmanske maine, pratiti
isporuke tretmana, te prepoznati pojedine pacijente i njihove
tretmanske planove. Kod pojave bilo kakvog odstupanja automatski
poslati upozorenje osoblju koje je odgovorno.
Moderni softver daje mogunost kontrole osoblja, edukacije, ekspertize,
organizacije rada te pomae u lakoj i brzoj tranziciji kod nabavke nove
opreme, primjene novih tehnika, novih informacionih sistema ili update
starih informacionih sistema.
Budui da QA program u nekoj instituciji obuhvata vrlo irok opseg,
saradnja izmeu razliitih profesionalnih grupa: radijacijskih onkologa,
medicinskih fiziara, ininjera medicinske radiologije i dozimetrista je
iznimno vana. Adekvatno obueni injenjeri kompjuterskih nauka koji
bi pomogli u razvijanju odgovarajuih softvera za sve etape QA
programa bi trebali biti dio ovog tima.
Informatika u Edukaciji
Pretpostaviti je da je svaka generacija od postanka ljudi nekako
prenosila svoja saznanja, vrijednosti, tradiciju, i vjetine na budue
generacije. Kako su znanja postajala kompleksnija kroz razvoj ljudskog
roda tako su i specifina znanja i vjetine preneena od strane osoba
koje su bile vjete u odreenim poslovima. ( obrada zemlje, vjetina
ratovanja, lova, ribolova i sl.)
Usmeno prenoenje znanja bio je prvi oblik obrazovanja u ljudskol
historiji do razvitka pisama i pismenosti. U poetku obrazovanje u
pismenosti bilo je omogueno samo privilegovanim slojevima drutva,
bilo u religioznim institucijama ili u palaama bogataa.
Opismenjavanje veine je privilegija nastala zadnjih 150-200 godina, ili
ak 50 godina u zemljama treeg svijeta.

36

Danas neki oblik obrazovanja je obavezan za sve ljude u veini

zemalja. Zbog porasta stanovnitva na zemlji dolazi i do porasta
obrazovanja i UNESCO je proraunao da e u narednih 30 godina vie
ljudi biti formalno educirano nego tokom cijele ljudske historije.
Nepismenost je opala i procenat ljudi bez kole je sa 36% u 1960 pao
na 20% u 2000 godini. U razvijenim zemljama taj procenat je danas
izmeu 6%-1%. Varijacije meu zemljama u razvoju u procentu
kolovanih ljudi su velike i kreu se od 10% do 65% dok je ta razlika u
razvijenim zemljama 2% do 17%.

37

Moemo rei da je ljudski rod proao dugaak put u procesu edukacije.

Vrtoglavi razvoj u svim oblastima ljudskog drutva zahtijeva danas i
razvoj u oblasti edukacije.
Edukacija je oblast za inovacije kroz primjenu informatike. Veza izmeu
edukacije i ineformatike je prirodna jer je informatika sva o tome kako
da pronaemo i iskoristimo informaciju, odnosno kako da nauimo. Ipak
jo uvijek je svijet edukacije i svijet informatike razdvojen to smanjuje
mogunost da profitiramo kroz njihovu saradnju. Najvei dio
implementacije informatike u edukaciju sveo se na isporuku
tradicionalnih naina instrukcija koristei raunar. Pojava
internacionalnih mrea informatikih resusrsa i multimedijskih
kapaciteta pozicionira edukaciju i informatiku u zajednitvo. Na ovaj
nain se mogu razviti nove strategije kako, gdje i kada uimo.

Klasina edukacija

Informatika u edukaciji

Nastavnik u uionici

On line e - uenje

Radne grupe

e - instrukcije, praenje

Face to face uenje i praenje e - ispitivanje

Printane knjige i skripte

e knjige, e - mail

Praktina nastava

E simulacije, mobilno uenjemobilni telefoni, tableti

Edukacija u zdravstvenim profesijama je u potpunosti isprepletena sa

praktinim radom. Primjena informatike koja podrava praktini rad je
ustvari edukativna. Donoenje odluke kao vaan dio procesa pruanja
zdravstvene usluge je zapravo proces uenja. Moemo rei da proces
uenja poinje i prije ulaska u profesionalne kole i nikad ne zavrava,
jer je on kontinuirani proces kroz itav profesionalni ivot, a neki e rei
i iza penzije nastavljamo da se educiramo.
Kako informatika podrava sve nove tehnologije i tehnike u zdravstvu,
tako ona neophodno podrava i sistem edukacije. Zdravstvena
edukacija danas je izloena mnogobrojnim izazovima.
Kako da omoguimo studentima sticanje znanja o klinikom radu,
prosuivanju i vjetinama?
Kako da studenti razumiju koncept i principe bazine nauke?
Kako da obezbijedimo pristup oskudnih izvora biblioteka sve veem i
stalno narastujeem broju studenata, posebno onih koji ive izvan
mjesta akedemskih zajednica?
38

Kako da pomaknemo edukaciju sa prostog memoriziranja ogromnog

broja injenica na razumjevanje principa, posebno ako su injenice
podlone promjenama?
Kako da pribliimo studente novim tehnologijama i novim tehnikama u
radioterapiji, kompleksnosti rada i sofisticiranosti opreme?

Danas studenti, sutra profesionalci moraju biti pripremljeni da efikasno

i glatko uu u budui kliniki ivot koji e sadravati vie opreme i
superiornije tehnike nego to danas imaju najopremljeniji centari.
Ustanove koje pruaju uslugu edukacije moraju osmisliti odgovarajue
programe i obezbijediti odgovarajue prostore za praktinu edukaciju
sa svom potrebnom opremom i resursima, da budu ispred svog
vremena. Ovo je vrlo zahtijevan zadatak, posebno ako shvatimo da je
svijet postao selo te da je potreba za jedinstvenim programima
edukacije danas imperativ. Dobro dizajniran informativni sistem e
omoguiti pristup odgovarajuim preporukama za dizajniranje
seminara i programa za uenje studenata, laku i brzu komunikaciju
meu slinim institucijama irom svijeta radi razmjene iskustava i
konano obezbijediti nastavnicima u procesu edukacije potrebne alate
za kvalitetno, efikasno i zanimljivo prenoenje znanja i vjetina krajnjim
korisnicima.

39

Uvoenje elktrinih pomagala za uenje kao to su tableti, mobilni

telefoni omoguuju studentima da proces uenja mogu obavljati bilo
kada i bilo gdje. Mnoga unapreenja moemo postii zamjenom proste
didaktike prezentacije u multimedijski pristup sa primjenom video i
simulacijskih filmova koji e angairati same uenike u procesu uenja i
vjebanju za sticanje novih znanja i vjetina. Potreba za nabavkom
skupe, nepraktine i obimne pisane literature nestaje uvoenjem e
knjiga i skripti.

40

Danas u naprednom svijetu postoji trend pruanja edukacije on line to

omoguuje studentima da se educiraju u svojim sredinama gdje ive.
Jedan broj kolskih ustanova uveo je dijelove programa, odnosno neke
seminare u svoje kurikulume za on line edukaciju. Decentralizirati
proces edukacije omoguujui pristup internetu i stranicama kao to je
MEDLINE ili MEDSCAPE sa njihovim ogromnim brojem dokumenata koji
sadre fakte, tekstove i slike bazirane na odreenoj uskoj profesiji. Ovo
je posebno znaajno u procesu kontinuirane edukacije, i usavravanja
u toku profesionalnog rada. Proces up date znanja postaje dostupan
svima i na svakom mjestu sa vrlo malo ulaganja.

41

Uloga informatike u testiranju i provjerama znanja ima potencijal da

unese revoluciju u ovu oblast. Novi kompjuter bazirani adaptibilni
testovi imaju mogunost automatskog dinamikog biranja pitanja kako
student progredira kroz svoj ispit, i danas se sve vie koriste u
razvijenom svijetu. Primjena specifinih simulacionih softvera
omoguuju provjeru ne samo znanja nego i vetina studenta u
rjeavanju odgovarajue situacije u procesu pruanja specifine
zdravstvene usluge. Jedinstven sistem vrijednovanja odgovora prua
mogunost za sticanje uniformnih mladih strunjaka irom svijeta.
42

Telemedicina
Telemedicina (od starogrog tele daljina, udaljenost ili odnos prema daljini) oznaava
daljinsku medicinu ili medicinu na daljinu. Telemedicina sama po sebi nije medicinska
struka, nije neka medicinska specijalnost, ve nain na koji medicinske struke realiziraju
svoju djelatnost. Stoga se govori o teleotorinolaringologiji, telekardiologiji, teleonkologiji
ili telepatologiji.
Potencijalne primjene telemedicine ukljuuju (Coles 1995):
daljinsku dijagnostiku upotrebom videofonije ili telemetrije koja se temelji na
medicinskoj opremi koja ukljuuje, primjerice, monitoriranje rada srca i
kompjutorsko tomografiranje;
konsultacije meusobno udaljenih lijenika vezane za probleme interpretacije
rendgenskih slika, prijenos EEG-a i drugih biomedicinskih signala u realnom
vremenu ili brzi prijenos slika;
telehirurgiju, koja ukljuuje interaktivnu video vezu izmeu operacijske dvorane i
udaljenog eksperta koji savjetuje hirurga tokom operacije;
telerobotiku, koja ukljuuje raunarski podravanu hirurgiju i klinike aplikacije
virtualnih realnosti;
tele-edukaciju, kao dodatnu mogunost upotpunjavanja medicinskog znanja;
interaktivnu uporabu elektronikog medicinskog zapisa;
medicinsko monitoriranje i alarm koji povezuju bolesnika na kunoj njezi i hitnu
medicinsku slubu;
mogunost dobivanja tekstovnih informacija, detaljnih slika ili videa odnosno
pokretnih slika iz izvora organiziranih i povezanih preko Interneta;
prijenos podataka generiranih tokom razvoja novih lijekova i istraivanja
Vlade razvijenih zemalja suoavaju se danas s velikim problemima vezanim za rastue
trokove zdravstvene zatite i demografske promjene koje radikalno mijenjaju
zdravstveno trite. Sistemi zdravstvene zatite irom svijeta doivljavaju radikalne reevaluacije i reforme. Ciljevi su obino viestruki. Npr. u SAD-u se tei realizaciji
trostrukog cilja:

osigurati univerzalnu dostupnost zdravstvene zatite,

ograniiti rast trokova,

43

odrati kvalitetu.
Uvoenje telekomunikacijskih tehnologija omoguuje slanje podataka o
bolesniku (umjesto slanja bolesnika) na velike, praktiki neograniene
udaljenosti. Podatci se alju ekspertima koji mogu pomoi u rjeavanju
zdravstvenog problema bolesnika u daleko kraem vremenu nego to bi to bilo
mogue kada bi se umjesto podataka prenosio bolesnik.

Eskalirajui porast trokova zdravstvene zatite pripisuje se uglavnom tehnolokom

napretku. Od telemedicine se oekuje da te trokove reducira. Jedna amerika studija
koju je vodio Arthur D. Little pokazala je da se uvoenjem elektronikog medicinskog
zapisa, elektronikih uputnica, elektroniki slanih nalaza i videokonferencijama moe
godinje utedjeti vie od 36 milijardi dolara.
Premda se moe rei da je telemedicina zapoela s izumom telefona ili beine
telegrafije, ozbiljniji razvoj telemedicine biljei se u ranim 60-tim godinama ovog
stoljea kada je NASA u okviru svojih projekata istraivanja svemira Apollo zapoela sa
slanjem ljudskih posada u svemir. Tada je zapoeo razvoj telemedicine sa svrhom
biomedicinskog monitoriranja i zdravstvene zatite astronauta. Istovremeno NASA je
nastavila primjenjivati svoje iskustvo u telemedicini u razliitim podrujima u svijetu
pogoenim prirodnim i drugim katastrofama. Pored toga, ustanovila je i
telekomunikacijsku infrastrukturu koja treba podravati daljnu suradnju u podrujima
koja ukljuuju preventivnu medicinu, javno zdravstvo, medicinsku edukaciju, biologiju
svemira, bioloke znanosti, mikrogravitacijske znanosti, svemirsku i zrakoplovnu
medicinu, te medicinsku informatiku. Inicijalno je postavila satelitsku vezu (768 kbps) za
komunikaciju putem Interneta, s planom da se preko stotinu ruskih sveuilita povee s
amerikim centrima te ukljui u tele-edukaciju.
Drugi vaan faktor u razvoju telemedicine je vojska. Gledajui povijesno, na razvoj
meunarodne telemedicine bitno je utjecalo ameriko ministarstvo obrane. Primjerice
projekt ,,Akamai, projekt vojnog medicinskog centra za elektroniku dijagnostiku i
konzultaciju u zranoj bazi ,,Hickam na Havajima, ima kao svoj dugoroni cilj
realizirati telekomunikacijski sustav za medicinske informacije, ukljuujui PACS
(Picture Archiving and Communication System), telemedicinu, teleradiologiju, digitalni
zapis o bolesniku te svaku novu telekirurku i telepatoloku tehnologiju im ona postane
mogua. Sistem podrke dijagnostici na temelju medicinskih slika razvio je LoralSiemens.

Telemedicina je jeftin i efikasan sistem pruanja zdravstvene

usluge. Ona omoguuje demokratizaciju, ujednaavanje
najbolje mogue zdravstvene usluge za sve ljude irom svijeta.
Telemedicinska konsultacija moe biti obavljena na bilo kojoj
pogodnoj lokaciji ukljuujui privatnu kuu, kliniku, ambulantu,
kole, domove za stara lica, grupe za podrku ( veterinarske,
zubarske, centre za rtve, kriminalistike centre i sl.)

44

Ona moe ukljuivati multidisciplinarne konsultacije za nejasne

dijagnoze, terapijske pristupe, organizaciju zdravstva i
regularno folow up praenje.

45

46