Laval Nugent

Grof Laval Nugent

Grof Laval Nugent od Westmeatha (Ballynacor, 3.

studenog 1777. - Bosiljevo, 22. kolovoza 1862.),
feldmaral, vitez reda Zlatnog Runa, komandant reda
Grof Laval Nugent na litograji iz 1848.
Marije Terezije i rimski princ.

Vojnu karijeru zapoinje 1793. u austrijskoj vojsci kao

kadet u inenjerskom korpusu. Zbog svojih zasluga ubrzo su uslijedila unapreenja u porunika, natporunika,
satnika inenjeraca. U bojnika je unaprijeen 1. lipnja
1800. godine, a 1801. odlikovan je vitekim kriem reda Marije Terezije zbog osobitog isticanja u bitci pokraj
Santa Crocea. Od 1807. do 1809. slijedila su promaknua u pukovnika, naelnika glavnog stoera nadvojvode
Johanna do generalbojnika. Kratko vrijeme bavio se diplomacijom, a u austrijsku vojnu slubu vratio se 1813.
godine. Iako vojno vijee nije odobrilo njegov prijedlog, Laval na svoju ruku kree prema Hrvatskoj u nakani da odvoji francuske postrojbe u Dalmaciji i povee se
s engleskom otom. Uspio je sruiti francusku vlast u
Hrvatskoj te bez borbe ui u Rijeku 27. kolovoza 1813.
godine. Nastavlja pohode prema Trstu i Veneciji. in
feldmarala lajtnanta dobio je 30. travnja 1815. godine
nakon uspjenih borbi protiv napuljskog vladara Murata.
U Rimu je uspostavio vlast te tako omoguio povratak
pape Pia VII. koji mu je u znak zahvalnosti dodijelio ti-

Obitelj Nugent

Obitelj Nugent je bila stara irska plemika obitelj s podruja Westmeatha i Riverstowna. Mnogo nejasnoa je
vezano za sam izgovor prezimena. Naime, u Velikoj Britaniji i Irskoj izgovara se Njudent, u Austriji Nugent dok
je u Hrvatskoj uobiajen pojednostavljeni francuski izgovor Nian (na kojem je i grof Laval Nugent inzistirao). U
narodu su tu inaicu esto iskrivljavali pa se u Kastavtini
izgovaralo Nuan.

2
2.1

ivotopis
Mladost i vojni poeci

Laval Nugent roen je 3. studenog 1777. u Ballynacoru,

u Irskoj, kao sin grofa Michaela Antona Nugenta.
1

3 MUSEUM NUGENT

tulu rimskog princa.

2.2

Veze s Frankopanima

enidbom s Giovannom Riario Sforza (1815.) uao je

u drevnu obitelj Sforza, koja je imala neke daljnje rodbinske veze s Frankopanima, to je znaajno utjecalo na
njegovo daljnje djelovanje i opsjednutost povijeu. Istupio je iz austrijske slube i postao vrhovni zapovjednik napuljske vojske (1817-1820.), a njegova preokupacija postaju arheoloka istraivanja i iskapanja. Povratkom u austrijsku slubu 1. travnja 1820. godine preuzeo je voenje trupa u Vicenzi. U to doba kupio je stari
frankopanski grad Bosiljevo i na taj nain se intimno vee za Hrvatsku. 27. veljae 1822. godine postaje rijeki
patricij. U svojim pismima Andriji Ljudevitu Adamiu
1824. zahvaljuje za nabavku katela - srednjovjekovne utvrde Trsata, koju e pretvoriti u muzej, a kasnije u
mauzolej te e na taj nain zauzeti istaknuto mjesto u povijesti obitelji Nugent. U listopadu iste godine postaje
lanom hrvatskog sabora. Sve vie se vee za ove prostore pa osim Bosiljeva i Trsata kupuje imanje u Stelniku (na
cesti izmeu Rijeke i Karlovca), Katel i Lovi (na cesti izmeu Karlovca i Vodostaja) te frankopanske dvorce
Stari grad Dubovac i Suicu. Neki smatraju da su rodbinske veze Lavalove supruge s Frankopanima, iako vrlo
daleke, bitno utjecale na njegov odnos i fascinaciju njihovom ostavtinom.

kao trei vojnik monarhije. Rat zavrava 13. kolovoza

1849 uz presudnu pomo ruskih postrojbi, a ve 29. srpnja 1849. bila je obavljena promocija asnika monarhije
gdje su Komandirski kri reda Marije Terezije, drugi orden po vanosti u monarhiji, dobili feldmaral grof Laval
Nugent i general topnitva grof Josip Jelai kao najznaajnije osobe za odranje Habsburga na vlasti, odmah
iza nadvojvode Johanna, feldmarala grofa Radetzkyog i
feldmarala kneza Windischgrtza koje su dobili najvee
odlikovanje; Grofovski kri reda Marije Terezije.

2.5 Posljednje godine

Grof Laval Nugent je pokuao natjerati dvor da za glavnu austrijsku vojnu luku izabere Rijeku, i time Hrvatskoj
i Rijeci donese velika ulaganja monarhije, ali i novu vojnu snagu. Sve to je grof Laval predlagao da se napravi u
Rijeci, uinjeno je u Puli. Kao dobrovoljac je sudjelovao
1859. godine u bitci pokraj Solferina, kad je katastrofalno poraena austrijska vojska.
Grof Laval Nugent umro je u Bosiljevu 22. kolovoza
1862. godine. Iz tog dvorca prebaen je u sarkofag u
grobnici MIR JUNAKA na Trsatu, do sarkofaga svoje
ene, i tu je poivao gotovo cijelo stoljee.

2.6 Remeenje vjenog mira

Prilikom restauracije trsatske gradine 1960., sedam

obiteljskih grobnica pretvoreno je u zahode i pomone
2.3 Ilirski pokret
prostorije restorana. Nakon eshumacije, kosti su stavljene u vreice i sahranjene u zajedniku grobnicu na grobGodine 1840. stupio je na dunost vojnog zapovjedni- lju Trsat, iako neki smatraju da se kosti danas nalaze u
ka Hrvatske. U to vrijeme u Hrvatskoj se rasplamsava Londonu.
hrvatski nacionalni preporod ilirski pokret. Nugent se
od samog poetka pokreta izjasnio za hrvatsku narodnost,
a zatim za ilirizam. Nije bio zadovoljan samo lanstvom
3 Museum Nugent
u pokretu ve je elio da ilirizam postane stranka koja e
vladati Hrvatskom. Bio je najmoniji plemi u Ilirskom
preporodu, vrhovni hrvatski vojniki zapovjednik, zapo- Grof Laval Nugent je uz restauraciju srednjovjekovnog
vjednik Krajine i zatitnik Ljudevita Gaja. Njegov anga- trsatskog katela 1837., koja je bila prva takve vrste u
man u hrvatskom narodnom preporodu nalazi uporite Hrvatskoj, na toj lokaciji namjeravao utemeljiti muzej u
u snu o nikad ostvarenoj frankopanskoj dravi. Laval elji za spajanjem svojih najveih strasti (umjetnost, obije, kao sredinja linost ilirizma i stvarna politika sna- teljsko naslijee i ponos zbog dubokih korijena te fasciga, vrlo elegantno uklonjen iz Hrvatske postavljanjem za nacija Frankopanima). Museum Nugent trebao je objedinjavati mauzolej obitelji Nugent te veliku umjetniku
vojnog zapovjednika unutranje Austrije i Tirola.
zbirku koju je Laval namjeravao sakupiti iz obiteljskih
izvora te kupovinom frankopanskih umjetnina. Ideja se
poela realizirati slubenim utemeljenjem Museuma Nu2.4 Povratak u Hrvatsku
genta 1843. godine. Zbirka je ukljuivala dvadesetak
U velikim revolucionarnim dogaajima 1848./1849. antikih skulptura i 1500 starogrkih vaza (iskopano u
umirovljeni Laval naglo se vraa u sredite revolucionar- okolici Napulja na Lavalovu inicijativu; danas se nalaze
nih zbivanja i nastoji ouvati poljuljanu Habsburku mo- u Arheolokom muzeju Hrvatske u Zagrebu), tridesetak
narhiju. Na nagovor Ljudevita Gaja, a uz posredovanje antikih poprsja, numizmatiku zbirku, bronane skulpnadvojvode Johanna postavlja glinskog pukovnika Josipa ture, renesansni i barokni namjetaj, zbirku dokumenata,
Jelaia za hrvatskog bana. U ratu s Maarskom, koji je zbirku graka osoba koje su bile u izravnoj vezi sa obitelji
zapoeo 11. rujna 1848., drao se relativno suzdrano, Nugent, zasebnu zbirku frankopanskih predmeta (namjeali je zato odigrao veliku ulogu u vojnim operacijama taj, dokumenti, oruje, niz portreta lanova obitelji) te

3
vie od 200 slika preuzetih iz zbirki obitelji d'Este (Ferrara, Modena) i Foscari (Venecija).
S ovom zbirkom na Trsatu Rijeka je mogla postati kulturni centar europskog znaaja. Ekonomskim padom obitelji krajem stoljea zbirka se rasula, a u Rijeci su tek
ostale krhotine romantiarskog zanosa jedne od najveih
linosti hrvatske povijesti. Ono to je i ostalo od zbirke u Hrvatskoj, danas se nalazi u Arheolokom muzeju u
Zagrebu i u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog
primorja O vanosti zbirke govori i povjesniar Ferdo ii koji je prijenos 86 sanduka umjetnina iz Nugentova
muzeja na Trsatu u zagrebaki Hrvatski narodni muzej
(danas Arheoloki muzej) 1894. godine oduevljeno pozdravio rijeima: Ova je steevina osobito digla cijenu
naem muzeju, jer je sada, po svoj prilici, iza Bekog,
prvi muzej u Monarhiji obzirom na kiparske radnje. Na
alost, to bogatstvo nikada nije utjecalo na kulturni ivot
Rijeke, to je u prvom redu bila posljedica zatvorenosti
obitelji Nugent.
Iz svega navedenog evidentno je da je Trsat bio prvi muzej u Hrvatskoj (Narodni muzej u Zagrebu, danas Arheoloki muzej, slubeno poinje s radom 1846. godine), i
da je bio muzej u dananjem smislu rijei, jer je uz izloenu postavu pozornost bila posveena restauratorskoj
djelatnosti (Paronuzzi je restaurirao Trsat) odnosno evidenciji i obradi spomenika i dokumenata, a to je klasina
zadaa kustosa (Mijat Sabljar).

Posjedi
Trsatska gradina, danas u posjedu Grada Rijeke
Grad Bosiljevo, dvorac je danas vlasnitvu g. Beaneca
Dvorac Suica, danas Stara Suica - u posjedu Grada
Rijeke, koristi ga Dom Mladih
Imanje u Stelniku (na cesti izmeu Rijeke i Karlovca)
Katel
Lovi (na cesti izmeu Karlovca i Vodostaja)
Dvorac Dubovac

5 TEXT AND IMAGE SOURCES, CONTRIBUTORS, AND LICENSES

Text and image sources, contributors, and licenses

5.1

Text

Laval Nugent Source: http://hr.wikipedia.org/wiki/Laval%20Nugent?oldid=4055785 Contributors: SpeedyGonsales, Argo Navis, Sombrero, Damirux, SashatoBot, Duh Svemira, Papa Strumpf, SpeedyBot, CrniBot, Wenders, EmxBot, CrniBot2, PipepBot, BodhisattvaBot,
Jotterbot, Netelo, Vesta144, Addbot i Anonymous: 1

5.2

Images

Datoteka:Laval_nugent.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/5/54/Laval_nugent.jpg License: ? Contributors:

muzej grada Rijeke
Original artist:
Michele Canzio, Tomamaso Darin, Francesco Beda, 1873. godine, ulje na platnu
Datoteka:Nugent.jpg Source: http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/e/eb/Nugent.jpg License: Public domain Contributors: ?
Original artist: ?

5.3

Content license

Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0