JU TEHNIKA KOLA

BRKO DISTRKT
BOSNE I HERCEGOVINE
KOLSKA 2014/2015 GODINE
RAZRED : III-9

PODRUJE RADA: ELEKTROTEHNIKA

ZANIMANJE: ELEKTRIAR-III STEPEN

ZAVRNI RAD
TEMA : El. instalacija jednosobnog stana

MENTOR : Jovo Vujic

UENIK : Enis Ibrisimovic

BRKO,MAJ 2015. GODINE

Zadatak: Na plocu postaviti elektricne elemente

1.Postaviti elemente na plocu.....................................................................
2.Izvrsiti spajanje elemenata.......................................................................
3.Izvrisi ispitivanje i funkcionisanje elemenata i el instalacije................
4. Pustanje u rad el. instalacije...................................................................

Izradti/Proracunati/Nacrtati:
1.Semu vezivanja spajanja..........................................................................
2.Sema djelovanja funkcionisanja..............................................................
3.Skica...........................................................................................................

Misljenje komisije o pisanom dijelu zavrsnog rada:

........................................................................................................................ .
.......................................................................................................................

Ocjena pisanog dijela zavrsnog rada:.............

Pitanja za usmenu odabranu pisanog zavrsnog rada:
1.......................................................................................................
2.......................................................................................................
3.......................................................................................................

Ocjena usmene odabrane pisanog zavrsnog rada:...............

Zakljucna ocjena zavrsnog rada:.......................

Izdvojeno misljenje komisije:

...........................................................................................................................
.....................................................................................................................

Komisija:
1. Presjednik:.............
2.Ispitivac:.................
3.Stalni clan:..............

SADRZAJ
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.

Tema (izgled zavrsnog rada) slika...................................1-2

Elektricna sema maturskog rada......................................2-3
Materijal potreban za izradu zavrsnog rada.....................3-4
Kablovi i kablovski pribor..................................................4-9
Provodnici.........................................................................9-12
Razvodni uredjaji za stambene objekte............................12-15
Kucni prikljucak.................................................................15-23
Vrste razvodnih ormara za visekatne stambene objekte..23-32
-Kuni prikljuni ormari (KPO)
-Glavni razvodni ormar (GRO)
-Glavni razvodno mjerni-ormar (GRMO)
-Centralni panelni modul (CPM)
- Etani (katni) panelni modul (EPM)
-Modul glavnog prekidaa (MGP)
-Modul zajednike potronje (MZP)
-Koncentrator
9. Elektricno brojilo i uklopni sat. 32-38
10. Osiguraci38-44
11. FID sklopka....................................................................44-47
12. Stubisni automat.............................................................47-48
13. Prekidaci.........................................................................48-54
14. Uticnice. .54-60
15. Interfon...........................................................................60-61
16. El. zvono........................................................................61-62
17. Vrste intalacija................................................................62-69
18. Pribor za izvodjenje el. instalacije..................................69-73
19. Uzemljenje.....................................................................73-75
20. Zastita od elektricnog udara...........................................75-82
-Djelovanje el struje na ljudski organizam
-Zastita od direktnog dodira
-Istovr. zast. od direktnog i ind. dodira
-Zastita od indirektnog dodira
-Oznacavanje mehanicke zastite
-Pruzanje prve pomoci
21.Zakljucak.........................................................................82-83
22.Literatura.........................................................................83-84

1.Tema (izgled zavrsnog rada) slika

2.Elektricna sema maturskog rada

3.Materijal potreban za izradu zavrsnog rada

-Monofazna uticnica (7 komada)

-Jednopolni prekidac ( 2 komada)
-Seriski prekidac( 1 komad)
-Neizmjenicni prekidac ( 2 komada)
-Trofazna uticnica (1komad)
-Sijalicno grlo (5komada)
-Indikator za kupatilo (1 komad)
-Kutija za stalni prikljucak (2 komada)-razvodna kutija
-Razvodna tabla manja(1 komad)
-El. zvono (1 komad)
-Taster za zvono (1 komad)
-Kanalice 200x25
-Razvodne kutije (5-6komada)
-Kablovi
3x1,5 (5-7m)
3x2,5 (10m)
5x2,5 (2m)-za prikljucak
-Trofazni utikac-za prikljucak

4. Kablovi i kablovski pribor

Kablovi slue za napajanje potroaa elektrinom energijom i za prijenos
elektrinih odnosno optikih signala. Elektrini signali se prenose bakarnim

vodiima, dok se optiki signali provode kroz stakleno vlakno. Optiki kablovi
su u sve iroj upotrebi u komunikacijama. Konstrukcioni elementi kabla su
prikazani na slici.

Slika 0.3 Konstrukcioni elementi kabla

Provodnici (vodii) sa izolacijom se zovu ile. Cjelina od nekoliko ila se zove
jezgro. Plat se postavlja u cilju zatite jezgra. Plat se izrauje od gume,
PVC-a ili metala. Omota je mehanika zatita kabla. Kod
telekomunikacionih kablova ile se formiraju u parice i etvorke. Dvije ile
ine paricu, a etiri etvorku. Provodnici mogu biti puni i upredeni od vie
tanjih ica. Za pokretne potroae se obavezno upotrebljavaju upredeni
(licnasti) provodnici. Danas se koriste sljedei izolacioni materijali: guma,
polivinilhlorid (PVC), polietilen i silikon. Kablovi izolirani gumom se koriste za
napajanje pokretnih potroaa. Kablovi izolirani polivinilhloridom su u najiroj
upotrebi. Polivinilhlorid gori samo ako je iznad plamena, ali se plamen ne iri.

4
Polietilen ima sve dobre osobine polivinilhlorida, a uz to ima veu otpornost
na poviene temperature. Silikon se koristi za izolaciju kablova koji napajaju
grijae i drugdje gdje je prisutna visoka temperatura. Kompletna oznaka
kabla prema vaeem JUS standardu ima sedam dijelova, ali u praksi se

najee koriste skraene oznake. Npr. kabl sa tri ile povrine poprenog
presjeka provodnika 2,5 mm2 izoliran polivinilhloridom se oznaava: PP-Y
3x2,5 mm2 .
Kao to je vidljivo prvi dio oznake se odnosi na vrstu izolacije, a drugi na broj
i prijesjek provodnika. Najee upotrebljavani kablovi su: P/L, GG/J, P, P/F,
PP-Y, PP/R, PP 00, PP41, PP 44, TI, Y(St)Y, X 00-A, X 00/0-A i koaksijalni
kablovi,slika 0.2.

Slika 0.4 Koaksijalni kablovi

5
Kabl P/L se upotrebljava za napajanje pokretnih potroaa manje snage kao
to su npr. stone lampe, radio-aparati itd. Sadre dvije ile sa licnastim
provodnicima. Za napajanje pokretnih potroaa kao to su elektrini
tednjaci, mjealice i sl. se koriste kablovi GG/J. Sadre tri ili pet ila ovisno o

tome da li napajaju monofazne ili trofazne potroae. Kabl P ima jednu ilu sa
punim provodnikom, a koristi se za oienje u elektroormarima. Kabl P/F ima
jednu ilu sa upredenim finoinim provodnikom, a najee se koristi za
galvansko izjednaavanje potencijala. Kablovi tipa PP-Y i PP/R se koriste za
izvoenje elektrinih instalacija niskog napona. Kabl PP-Y je okruglog, a
PP/R pljosnatog prijesjeka. Kabl PP-Y je kvalitetniji u odnosu na PP/R(slika
0.3).

Slika 0.5 Kabel okruglog i pljosnatog presjeka

Kabl PP/R se ne smije koristiti u vlanim prostorijama kao to su npr. kupatila
i podrumi i ne smije se postavljati direktno na drvo. Kabl PP-Y se smije
koristiti u vlanim prostorijama i smije se postavljati direktno na drvo. Kablovi
PP-Y i PP/R se izrauju kao troilni i petoilni. Troilni se koriste za napajanje
monofaznih, a petoilni trofaznih potroaa. Kod troilnog kabla izolacija
faznog vodia (L) je crne boje, izolacija neutralnog vodia (N) je plave, a
zatitnog vodia (PE) uto-zelene boje. Petoilni kabl ima jo dva fazna
vodia, jedan smee i jedan crne boje. S obzirom da kod petoilnog kabla
imamo dvije crne ile, one se razlikuju tako to je jedna na obodu, a druga u
sredini kabla. Kabl PP-Y ne smije biti izloen direktnom sunevom svjetlu.

6
Tamo gdje je prisutno direktno djelovanje sunevih zraka koristi se kabl PP
00. Za kabl PP-Y se koriste i oznake PGP i NYM. Kablovi PP 00, PP 41 i PP
44 se koriste za napajanje potroaa veih snaga. Kabl PP 00 ima plat i
omota od polivinilhlorida, dok PP 41 i PP 44 imaju metalne platove to ih
ini daleko otpornijim na mehanika naprezanja. Plat kabla PP 44 je od

pocinane ice to ga ini otpornim na agresivne sredine tako da se moe

polagati u rijeke i more. Druga oznaka za kabl PP 00 je NYY. Kabl TI se
koristi za izvoenje telefonskih instalacija, a Y(St)Y za prijenos podataka
brzinom do 10Mbit/s. Za visoke brzine prijenosa podataka se koriste
osmoilni kablovi UTP, FTP i STP. Kablovi X 00-A i X 00/0-A imaju provodnike
od aluminijuma, a izolaciju od polietilena. Kabl X 00/0-A za razliku od X 00-A
ima nosivo ue. Predstavljaju samonosive kablovske snopove (SKS) i koriste
se za niskonaponske nadzemne mree i za nadzemne kune prikljuke.
Koaksijalni kablovi impedanse 75 se koriste za antenske instalacije i kod
pojedinih vrsta raunarskih mrea.
Kablovski pribor ine sljedei elementi:
1.)kablovske kape
2.)kablovske glave
3.)kablovske spojnice
4.)kablovske papuice (stopice)
5.)spojne ahure
6.)kablovske obujmice
7.)kablovske uvodnice. Kablovske kape se upotrebljavaju kao privremena
zatita krajeva kablova od prodora vlage koja moe tetno utjecati na
izolaciju kabla. Izrauje se od kablovske mase kojom se zaliva kraj kabla.
Kablovska glava je trajna zatita kraja kabla od prodora vlage, a ujedno
omoguava da se krajevi kabla otvore i ile pripreme za spajanje. Na slici 0.4
je prikazan kraj kabla sa kablovskom glavom.
7

Slika 0.6 Kraj kabla sa kablovskom glavom

Kablovske spojnice se upotrebljavaju za spajanje kablova. Dugo vremena su

bile u upotrebi metalne spojnice, a danas se sve vie koriste spojnice od
smolastih masa. Prijesjek metalne spojnice je dat na slico 0.5.

Slika 0.7 Presjek metalne spojnice

Spajanje provodnika se vri lemljenjem ili kablovskim ahurama, nakon ega

se spojnica zaliva kablovskom masom za izolaciju. Kod spojnica od smolastih
masa se ne vri zalivanje.Toploskupljajue spojnice se zagrijavanjem
plinskim gorionikom sljepljuju za kabl. Sljepljivanje hladnoskupljajuih
spojnica se vri hemijskim putem. Kablovske papuice (stopice) se koriste za
spajanje kablova u elektroormarima. Postoji prava papuica i papuica za
spajanje pod pravim uglom, kao to je prikazano na slici 0.6.

Slika 0.8 Prava papucica i papucica za spajanje pod pravim uglom

Spojne ahure slue za spajanje provodnika. Dva kraja provodnika se uvlae
u ahuru, a zatim se klijetima vri stezanje ahure ime se ostvaruje spoj
provodnika. Kablovske obujmice se upotrebljavaju za postavljanje provodnika
na zidove, stropove, uad i metalne konstrukcije. Izrauju se od metala i
plastike, a uvruju se ekserima, vijcima, lijepljenjem i savijanjem. Na slici
0.7 su prikazane razliite konstrukcije obujmica .

Slika 0.9 Konstrukcije obujmica

Za uvrivanje kablova na metalne ipke se koriste savitljive obujmice
izraene od limene trake presvuene plastikom. Kablovske uvodnice slue za
uvoenje kablova u elektroormare. Izrauju se od metala i plastike, a uloga
im je da tite izolaciju kabla od oteenja i da omogue zaptivanje uvoda
kabla u ormar.

5.Provodnici

Elektrini provodnici su materijali u kojima postoje slobodni

nosioci elektricnog naboja (elektroni) pa zbog toga dobro vode elektrinu
struju.
U elektrotehnici se materijali razlikuju prema otporu koji pruaju
protoku elektrine struje, pa osim vodia postoje elektrini izolatori kod kojih
je taj otpor vrlo velik, poluprovodnici kod kojih se otpor mijenja u velikom
rasponu i supraprovodnici koji uope nemaju otpora, ali samo na vrlo
niskim temperaturama.
U provodnicima postoje slobodni nosoci elektrinog naboja koji se mogu
kretati pod utjecajem elektrinog polja koje u provodniku nastaje kada se na
njega dovede elektrini napon, a usmjereno kretanje tih nosioca je pojava
koja se zoveelektrina struja.
U primjeni su najei metalni provodnici, od kojih je najbolje srebro, a
zatim bakar, koji je meutim znatno jeftiniji. Kada nije bitan volumen, ve
samo cijena i masa provodnika, kao npr. kod dalekovoda, koristi se aluminij.
Kako su pored vodljivosti esto vane i neke hemijske ili mehanike osobine
provodnika koriste se i mnogi drugi metali i njihove legure,
npr. zlato,platina, cink, iva, mesing, bronza, elik.
Od nemetala se esto koristi ugljik u obliku uglja ili grafita, a u provodnike se
takoer ubrajaju i elektroliti te plazma.

Slika 1.0 Provodnici

10
Tabela i slika daju usporedbu specifinih vodljivosti najee koritenih materijala u
elektrici i elektronici, pri 20 C

Slika 1.1 Tabela spec. vodljivosti

Materijal
Aluminij
Bakar
Ceka
Konstantan
elina ica
Mesing
Platina
Srebro
Ugljen
Volfram
Zlato

Specifina vodljivost
25-34,5
56-57
0,89-1,03
2
5,9
12,5-14
10
61
Oko 0,01
18,1
43,5

iva

1,04

11
Pod kablom se podrazumjevju vodii koji su elektrini izolovani i smjeteni
u zajedniki omota za zatitu od vanjskog uticaja. - Osnovni djelovi kabla su:
fazni vodi, poluvodljivi sloj, izolacija, ispuna, vodljivi zaslon (plat) i vanjski
omota. - Fazni vodii se izrauju u vidu ueta. Konstrukcija ueta slina je
kao kod nadzemnih vodova. Materijali iz kojih se izrauju fazni vodii su
bakar i aluminij. - Izolacija kabla dolazi iznad faznog vodia.
Danas se uglavnom radi o krutoj izolaciji (jedna od varijanti je i izolacija
plinom ili uljem). Najee koriteni materijal za izradu krute izolacije kabla
danas je umreeni polietilen. - Vodljivi plat se nalazi iznad izolacije kabla.
On se najee radi kao: omot iz okruglih bakrenih ica omotanih
helokoidno, preko kojih je takoer omotana u suprotnom smjeru tanka
bakrena traka. dvije bakrene trake omotane helokoidno u suprotnim
smjerovima. - Iznad vodljivog plata kabla postavlja se vanjski omota.
Obino je izraen iz nekog izolacijskog materijala, primjerice PVC-a ili
obinog polietilena, a slui za zatitu kabla od vanjskih utjecaja (mehanika
oteenja, vlaga).

Slika 1.2 Konstukcioni elementi kabla

12

6. Razvodni uredjaji za stambene objekte

Za niskonaponske prikljuke individualnih stambenih/poslovnih objekata
(smatra se objekat sa 4 ili manje mijernih mijesta) upotrebljavaju se slijedei
razvodni ormari:
-Kuni prikljuni ormari(KPO);
-Mijerni ormari (MO);
-Stanski razdjelnik (SR).
Razvodni ormari za stambene objekte su tehnikim preporukama JP
Elektroprivreda BiH od 1999 godine tipizirani. Ranije u naoj zemlji razvodni
ormari nisu bili tipizirani ve su ih elektroinstalateri proizvodili po odreenim
uslovima.

Slika 1.3 Sema elektricne instalacije individualnih objekata za podzemni

i nadzemni prikljucak
13

Slika 1.4 Podzemni prikljucak objekta na nadzemnu mrezu

14

Slika 1.5 Nadzemni prikljucak objekta sa SKS a) - preko zida, b) preko

krova, c) preko krovnog nosaca
Vrste glavnog razvoda visespratnih objekata niske I visoke
spratnosti(klasicni)

Za klasini mjemo-razvodni sistem upotrebljavaju se slijedei razvodni

ormari:
Kuni prikljuni ormari (KPO);
Glavni razvodno-mjemi ormar (GRMO);
Glavni razvodni ormar (GRO);
Ormar zajednike potronje (OZP);
Etani (spratni) razdjelnik (ER);
Etazni (spratni) mjerni ormar (EMO);
Stanski razdjelnik (SR).
15

7. Kucni prikljucak
Kuni prikljuak je veza izmeu elektrinog brojila i distributivne, javne ili
razvodne mree. Sastoji se od spoljnog i unutranjeg dela. Kuni prikljuci se
izvode golim ili izolovanim provodnicima, provodnicima slinim kablu i
podzemnim kablovima, pa razlikujemo vazdune i kablovske kune
prikljuke.
Izvoenje vazdunih kunih prikljuaka
Pri izradi vazdunih kunih prikljuaka treba sprovoditi odredbe Tehnikih
propisa za izvoenje elektroenergetskih instalacija u zgradama i, ukoliko
postoje, propise lokalnih elektrodistributivnih preduzea. Naveemo
osnovne karakteristine podatke tehnikih propisa koji se odnose na
izvoenje vadunih kunih prikljuaka i podatke propisa i preporuka
elektrodistribucije Beograd. ukoliko su suprotni sa podacima tehnikih
propisa.
1 Raspon izmeu stuba_vazdune mree i oslonca zatezanja
provodnika na zgradi za gole i izolovane provodnike tipa G/A-J, GN/A-J
i P/J ne sme prei 20 m.
2
Presek golih i izolovanih provodnika za kuni prikljuak ne sme
biti manji od podatka u donjem pregledu.
3 Presek priklzunih vodova slinih kablu moe biti i manje vrednosti ou
onih koje su date u ta. 2. ali se tada vodovi veaju na zatezna elina
uad. U ovom sluaju dozvoljava se raspon najvie 40 m.
4 Rasponi samonoseeg kabla sa provodnikom preseka Cu 4 mm- ili
AL 6 mm2 ne smeju prei 35 mm
5 Udaljenost najnie take neizolovanog provodnika od zemlje iznad
mesta bez kolskog saobraaja treba da bude 5,0 m. U slucaju da je ova
visina manja provodnik mora biti G/A. Na mestima sa kolskim
saobraajem udaljenost najnie take neizolovanog provodnika mora
biti 6,0 no. lzuzetno je dozvoljeno da vodovi slini kablu mogu imati
sigurnosni raznak koji e biti vei od udaljenosti dmaaja ruke u
odnosu na nepokretne objekte i predmete. a manji od 6,0 m. EDB
dozvoljava da je najnia taka kunog prikljuka 4,0 m.
6 Odstojanjc vazdunih provodnika od delova zgrade, balkona,
prozora, krova sa nagibom mora iznositi najmanje:
Vertikalno na gore ----------2,5 m
Vertikalno na dole ----------1,25 m
Horizontalno ----------------1,25
16

7 Odstojanje provodnika iznad ravnog krova mora biti 2,5 m, a iznad

kosog krova 1,25 m,
8 Odstojanje grane drvea od eiekirinog voda mora biti najmanje 1,25
mm.
9 Odstojanje golih elektrinih vodova od telegral-skih i telefonskih
vodova kada su TT vodovi dole mora biti najmanje 2,0 m i elektrieni
provodnici moraju imati .uast presek najmanje 10 mm. Ako se ovaj uslov ne
moe da ispuni tada se TT vodovi postavljaju iznad elektrienih vodova koji
moraju biti izolovani (G/A), da imaju presek najmanje 6 mm- i da su ispod TT
vodova najmanje 1,0 m.
10 Ukrtanje i paralelno voenje kunog prikljuka sa antenom treba
izbegavati. U slucaju da se antene moraju postaviti iznad elektrinog voda ili
paralelno treba da budu mehaniki vrste, izolovane trajnom izolacijom i
udaljene najmanje 1.0 m od elektrinog voda, A osim ovoga tako
osigurane da je u sluaju prekida spreen prelaz jake struje na radio
aparate.
11 Svi spojevi spoljnog prikljuka sa provodnicima mree i unutranjeg
prikljuka sa sprovodnicima spoljnog prikljuka moraju biti izvedeni
odgovarajuim spojnicama. Izrada ovih spojeva uvrtanjem ico nije
zodvoljena.
12
Svaki prikljucak morn biti osiguran lo blie uvodu u zgradu,
obino na stubu razvodne mree ili na razvodnom ormariu kabla.
13
Unutranji prikljuak moe imati najmanji presek bakarnog
provodnika od 2,5 mm- a od aluminijuma 4 mm-, i to samo za manje stanove
odnosno mala optereenja.
14 U blizini imutranjeg prikljuka ne sme biti zapaljivog materijala.
Unutranji prikljuak treba da ide kroz pristupane prostorije a samo izuzelno
kroz stambene prostorije i treba da bude zatien od mehanikog naprezanja
kao i mehanikih povreda.
Prema vrsti i visini zgrade razradeni su sledei vazduni kuni prikljuci:

17

Slika 1.6 Kucni prikljucak kroz uvodnu lulu preko potpornih izolatora
ukopanih u zidu

Kuni prikljucak kroz uvodnu lulu preko potpornih izolatora ukopanih u

zidu - nalazi primenu za zgrade koie su dovoljno visoke da provodnik bude 6
m iznad zemlje i koje na strani potpornih izolatora imaju prozor udaljen od
izolatora najmanje 0,7 m. Ovo je najjednostavniji prikljucak. Mana mu je da
vlaga, mada ne znatno, ipak delimino ulazi kroz lulu u instalacion cevi.

18

Slika 1.7 Detalji kutcnog prikljucka krzo i sa uvodnom glavom preko

potpronih izolatora

Kuni prikljucak sa uvodnom glavom preko potpornih izolatora

ukopanih u zid (otklanja manu ranijeg a primenjuje se kao raniji u
instalacijama sa uvodnim GO provodnikom.
Kuni prikljuak preko potpornih izolatora uvrenih na horizontalnoj
ili vertikalnoj preki slican je gornjim prikljucima i upotrebljava se za
etvoroinu mreu ili kada ne climo da se na zidu ukopavaju nosai
izolatora.

19

Kuni prikljucak preko krovnog nosaa nalazi primenu za nie prizemne

zgrade kod kojih raniji naini ne daju potreban razmak provodnika od zemlje.
Propisi zabranjuju upotrebu krovnog nosaa na zapaljivim krovovima. elina
cev za krovni nosa dimenzionie se prema mehanikom optereenju, ali ni u
kom slucaju prenik tih cevi ne moe biti manji od 50 mm.

Slika 1.8 Kucni prikljucak preko potpornih izolatora, KP preko krovnih

nosaca

20

Slika 1.9 Detalji kucnog prikljucka preko krovnog nosaca

Kuni prikljuak preko zidnog nosaa pri menjuje se kada se ne moe

da smesti krovni nosa, jer su slabe krovne grede, ili potporni izolatori, ili je
zgrada niska. Primenjuje se na zidovima debljine najmanje jedne opeke. Ako
su zidovi toliko tanki da se horizontalni nosa ne moe dovoljno da ukopa,
podmee se pljosnato gvoe 60 X 8 mm u vertikalnom smeru, i privruje
zavrtnjima od 5/8"
Kuni prikljuak preko zasehnog stuba nalazi primenu na niske zgrade
sa slabom i zapaljivom krovnom konstrukcijom.

21

Slika 2.0 Kucni prikljucak preko zidnog nosaca,kucni prikljucak preko

zasebnog stuba

22

Kablovski kuni prikljuak

Kablovski kuni prikljuak svojstven je mestima sa kablovskom
razvodnom mreom. Takoe se upotrebljava i za kune prikljuke u mestima
sa vazdunom mreom kada preko dvorita neemo da imamo vazduni
vod ili ne elimo da potpornim izolatorima ruimo izgled fasade.
Materijal za ove prikljuke uglavnom su kablovske glave, rave i kablovi
za ukopavanje u zemlju.

Kablovske gradske mree, po zahtevu distributivnog preduzea, za kune

prikljuke neizostavno imaju prikljunu kablovsku glavu sa osiguraima
montiranu na lako pristupanom mestu, npr. na fasadi po- red ulaza u zgradu
a na oko 1,0 m iznad plonika ili u hodniku zgrade odmah pored ulaza.
Ovakav kablovski prikljuak moe biti krajnji zavrava se u posmatranoj
zgradi ili prolazni, da iz kablovske glave vodi i u susedlnu zgradu. Presek
provodnika u kablovima za ove prikljuke odreuje distributivno preduzee i
moe biti i preko 95 mm2, sto zavisi od procene optereenja u zgradi.

23

8. Vrste razvodnih ormara za visekatne stambene

objekte
Za izvoenje prikljuka viekatnih stambenih objekata i rjeavanje razvoda
unutar njih koriste se kuni prikljuni ormari klasine i modularne izvedbe
razvodnih ormara.

Kuni prikljuni ormari (KPO)

Kuni prikljuni ormari KPO je ormari u kojem se povezuju unutarnji i
vanjski prikljuak viekatnoga stambenog objekta. Ugrauje se s vanjske
strane viekatnoga stambenog objekta tako da mu donji rub bude na visini
0,6 m od konane kote terena objekta. Umjesto KPO mogue je koristiti
postojei ili novi distributivni razvodni ormar tipa RO-IV ili RO-VI (DRO).
Kuni prikljuni ormari mora imati mogunost prikljuenja: - dva kabela
XP00-A 4x150 mm (ulaz izlaz) - objekta preko niskonaponskih NVO
osiguraa i kabela odgovarajuega presjeka - niskonaponskih odvodnika
prenapona ukoliko to zahtijeva krajnji kupac ili ukoliko je to definirano
elektroenergetskom suglasnou.
Kuni prikljuni ormari mora biti izveden od atestiranoga izolacijskog
materijala ili od vodljivog materijala uz poduzimanje mjera zatite od
previsokoga napona dodira klase II prema
Kuni prikljuni ormari sadri sljedeu osnovnu opremu: - podnoja
osiguraa tipa NV do 400, - patrone osiguraa sukladno vrnoj snazi
objekta, - stezaljke za prikljuak vodia presjeka 50 mm do 150 mm, sabirnicu za neutralni vodi, - stezaljku za prikljuak zatitnoga vodia
objekta, - kabelske uvodnice i - odvodnike prenapona.
Kuni prikljuni ormari (KPO) treba biti izveden tako da onemogui prodor
vlage i stranih krutih tijela u stupnju mehanike zatite minimalno IP 43,
sukladno EN 60529.
24

Vrata KPO moraju biti zatvorena (zakljuana) na nain da je za njihovo

otvaranjeneophodno posjedovati poseban pribor (klju).
Na vratima kunoga prikljunog ormaria mora biti trajno utisnut znak
izlomljena strelica OPASNOST OD ELEKTRINE STRUJE

Slika 2.1Kucno prikljucni mjerni ormaric

Glavni razvodni ormar GRO

Glavni razvodni ormar (GRO) glavni je elektroenergetski ormar viekatnoga
stambenog objekta (za vie od prizemlje + 5 katova). Izvodi se u produetku
KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na pristupanom, suhom i
osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).
GRO se sastoji od sljedeih dijelova (polja):
- prikljuno polje s glavnim prekidaem
- prikljuak kabela s KPO
- razvodno polje s prekidaima ili osiguraima odvoda za etane razdjelnike
- mjerno i razvodno polje zajednike potronje objekta.
25

Za stambeno-poslovne objekte u ijem se prizemlju projektom predviaju

razni poslovni prostori, u okviru GRO-a predvidjeti prostor za ugradnju mjerne
i zatitne opreme za navedene prostore.
GRO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od elektrinoga udara,
kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr. dvostruka izolacija).
U GRO ugrauje se sljedea osnovna oprema:
- odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela,
- glavni prekida,
- prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski osigurai)
za usponske vodove,
sabirnica neutralnih vodia,
- sabirnica zatitnih vodia,
- glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta,
- brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za poslovne prostore u prizemlju
(po potrebi),
- ograniavai optereenja (limitatori) poslovnih prostora u prizemlju i
- brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom

Glavno izjednaenje potencijala izvodi se prema standardima treba

obuhvatiti:
- zatitni vodi (PE) na prikljuni ormar,
- glavni vodi za izjednaenje potencijala,,
- zemljovod (temeljni uzemljiva),
- dodatni vodi za izjednaenje potencijala,
- glavni zatitni vodi (sabirnica za uzemljenje) PEN-vodi,
- opskrbni sustav izveden metalnim cijevima (voda, plin, grijanje, klima itd.)
- metalne mase antenskih ureaja.

26

Slika 2.2 Glavni razvodni ormar(GRO)

Slika 2.3 Jednopolna sema glavnog razvodnog ormara

Glavni razvodno-mjerni ormar (GMRO)

Glavni razvodno-mjerni ormar (GRMO) glavni je elektroenergetski ormar
viekatnoga stambenog objekta niske katnosti (do prizemlje + 5 katova).
Izvodi se u produetku KPO-a, a ugrauje u prizemlju objekta na
pristupanom, suhom i osvijetljenom mjestu (npr. blizu ulaznih vrata objekta).

27

GRMO se sastoji od sljedeih dijelova (polja): - prikljuno polje s glavnim

prekidaem - prikljuak kabela s KPO, - polje sa sabirnicama, - polje s
brojilima svih stambenih i poslovnih jedinica u objektu, - mjerno i razvodno
polje zajednike potronje objekta i - te polja ograniavaa
optereenja(limitatori).
GRMO ormar mora zadovoljavati uvjete klase II zatite od elektrinoga udara,
kao i odgovarajuu zatitu od neizravnoga dodira (npr. dvostruka izolacija).
U GRMO ugrauje se sljedea osnovna oprema:
- odgovarajui broj stezaljki za prikljuak kabela,
- glavni prekida,
- prekidai ili podnoja visokouinskih osiguraa (ili poluautomatski osiguraci)
za usponske vodove,
- sabirnica neutralnih vodia,
- sabirnica zatitnih vodia,
- glavna sabirnica za izjednaenje potencijala objekta,
- brojila i pripadajui prekidai ili osigurai za stambene i poslovne prostore
- ograniavai optereenja (limitatori) stambenih i poslovnih prostora,
- brojilo zajednike potronje s pripadajuim razvodom I
- koncentrator
Glavno izjednaenje potencijala izvodi se na isti nain kao i u GRO.

Etani (katni) mjerno-razdjelni ormar (EMRO)

Etani mjerno-razdjelni ormar ugrauje se u zid na prikladnim mjestima u
hodnicima po katovima, i to to blie prolazima usponskih vodova za objekte
vie katnosti (za vie od prizemlje+ 5 katova).Kuni prikljuni ormari mora
biti izveden od atestiranoga izolacijskog materijala ili od vodljivog materijala
uz poduzimanje mjera zatite od previsokog napona dodira klase II
28

Etani mjerno-razdjelni ormari EMRO trebaju imati mogunosti:

- modularne ugradnje
- tako da je omoguena ugradnja kombinacija jednofaznih i trofaznih brojila,
pri emu je mogue u jedan modul ugraditi dva trofazna odnosno etiri
jednofazna brojila I
ugradnje prekidaa ili osiguraa za odvajanje napona pripadajue etae od
usponskoga voda (u sluaju kada usponski vod prolazi kroz isti).
Osnovna je oprema koja se ugrauje u etani mjerno-razdjelni ormar :
- brojila stambenih jedinica pojedine etae (kata),
- sabirnice za povezivanje PEN odnosno PE vodia,
- sabirnice za povezivanje faznih vodia,
- prekidai ili podnoja osiguraa i
- ograniavai optereenja (limitatori).

Centralizirani panelni modul (CPM)

Etani panelni modul (EPM) predstavlja osnovni modul PMS-a kod objekata
vie katnosti (vie od prizemlje + 5 katova). Ugrauje se na prikladnim
mjestima u hodnicima po katovima u neposrednoj blizini usponskih vodova.
EPM se obvezno mora zatititi od mehanikih oteenja metalnom maskom
na vratima koja se zakljuavaju.Osnovna oprema koja se ugrauje u EPM :
- univerzalne montane ploe za ugradnju potrebnog broja brojila etae,
- sva brojila pripadajue etae (kata),
- prekidai ili podnoja osiguraa (ili poluautomatski osigurai),
- bakarne sabirnice (tvorniki izolirane),
- plastine kanalice za polaganje vodova i - ograniavai (limitatori) optereenja.

Modul glavnoga prekidaa (MGP)

Modul glavnog prekidaa (MGP) slui za ukljuenje iskljuenje dovoda
elektrine energije u objekt, a ini ga glavni prekida ugraen u plastini ili
limeni ormari sa staklenim prozorom za iskljuenje dovoda elektrine
energije u sluaju nude.

29

Modul zajednike potronje (MZP)

Modul zajednike potronje (MZP) ugrauje se na suhom i osvijetljenom
mjestu, na ulazu u viekatni stambeni objekt, a slui za razvod elektrine
energije zajednike potronje.
Ovisno o broju i snazi troila zajednike potronje, odabire se zatitna i ostala
oprema koja se ugrauje u ormar zajednike potronje.

Koncentrator
Kod klasinog razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka objekata
manje katnosti koncentrator se ugrauje u posebno polje GRMO-a.
Kod panelnoga se razdjelno-mjernoga sustava izvoenja prikljuka manje
katnosti koncentrator ugrauje u plastini ili limeni ormar neposredno uz CPM
i MGP

Stanski razvodnik(SR)
Stanski razdjelnici se ugrauju u stanu, najee iznad ulaznih vrata,
nadbukno ili podbukno. Namijenjeni su za stambene, poslovne, kolske i
sline objekte. Stanski razdjelnici se izrauju od termoplasta (npr. polyflam)
kao 1,2,3, 4-redni. U stanske razdjelnike se ugrauju osigurai i zatitnostrujne sklopke za prekostrujnu zatitu strujnih krugova u stanu,
postavljanjem na standardni nosa (letvu) 35mm. Tehnikom preporukom JP
elektroprivreda BiH od 1999 godine zatita od indirektnog dodira dijelova pod
naponom se vri obaveznom ugradnjom strujno-zatitne sklopke s
diferencijalnom strujom prorade 30mA u strujne krugove troila sa metalnim
kuitima i prostorijama sa kadom i tuem ili ugradnjom jedne strujno-zatitne
sklopke sa strujom prorade 30mA za cjelokupnu instalaciju objekta (limitator
u brojilu sa strujom prorade 500mA predstavlja samo dopunsku zastitu).
30

Stanski razvodnik je ormar sa osiguraima montiran u stanu, a slui za

razdiobu elektrine energije po strujnim krugovima stana.

Slika 2.4 Stanski razvodnik podzbukni

31

Slika 2.5 Unutrasnjost stanskog razdjelnika

U SR se mogu ugraditi i signalna sijalica, instalacioni kontaktor, zujalica,
zvonce itd. Svaki stanski razdjelnik mora imati stezaljke za neutralni i zatitni
vodi N/PE, kao i bakarne sabirnice za fazne vodie (sabirnice se montiraju
direktno na osigurae).

Slika 2.6 Ugradnja u Stanski razdjelnik(SR)

32

9. Elektricno brojilo
Elektricna brojila sluze za mjerenje i regiristranje potronje elektrine
energije. lzradjuju se kao jednofazna i trofazna (za tri ili etiri vodia), a to su
troina ili etverozina trofazna brojila.

Slika 2.7 Elektricno brojilo

Na niskom naponu (za domainstva) upotrebljavaju se elektromehanika
monofazna, odnosno trofazna trosistemska etverozina brojila aktivne
energije. lzradjuju se kao jednotarifna i dvotarifna tj. s jednim ili s dva
cifarnika (6 ili 7 cifara).
Za industrijske potrebe izradjuju se i brojila za mjerenje aktivne ili reaktivne
energije, brojila s pokazivaem vrnog optereenja i brojila za prikljuak
preko strujnih i naponskih mjernih transformatora.
33

-Visetarifna elektricna brojila

Dvotarifna ili vietaritna brojila se koriste u distributivnim podrujima u kojima
postoji dnevna; (via) i nona (nia) tarifa tj. cijena Kilovatsata. Takva su
elektromehanika broiila s dva cifarnika (brojanika) i jednim kretnim
mehanizmom. Odredjeni elektromagnet prebacuje jedan ili drugi cifarnik na
kretni mehanizam. Ukljuivanje elektromagneta vri elektrini uklopni sat koji
moe biti u brojilu ili pored brojila. Kada je uklopni sat zasebna cjelina, moe
da slui za vie dvotarifnih brojila u istom razvodnom ormaru. Savremeno
prebacivanje sa jedne na drugu tarifu vri se elektronski iz centra uz pomo
elektronske jedinice ugradjene u samo brojilo ili upotrebom MTK
tonfrekventnih prijemnika (mrena telekomunikaciona komanda).
Elektronika brojila registriraju potroenu elektrinu energiju pomou
mikrokontrolera. Njemu se dovode uzorci trenutnih vrijednosti struje i napona
uzeti u odreenim vremenskim intervalima (0,2ms) i na temelju tih podataka
se izraunava potronja. Razliite su izvedbe ovih brojila, a mikrokontroler
omoguava i integriranje razliitih dodatnih funkcija brojilu.

Slika 2.8 Trofazno jednotarifno elektricno brojilo

34

Slika 2.9Trofazno dvotarifno elektricno brojilo

Nazivni naponi I struje za koje se uzradjuju elektricna brojila

Brojila se izradjuju za nazivni napon 230V (jednofazna); 3x 230/400V
(etverozina trofazna); 3x400V (trozina trofazna); 3x100V i
3x(100/1,73)/100V (trozina i etverozina trofazna za prikljuak preko
naponskih mjernih transformatora) i dr. Nazivna struja brojila moze da iznosi:
1; 2,5 i 5A (za prikljuak preko strujnih transformatora.), i 10, 15 i 20A (za
direktan prikljuak). Maksimalna struja je struja koju brojilo moe da podnese
je 2-6 puta vea od nazivne, to se oznaava na brojilu npr. 10(40)A ili 1040A.
35

Slika 3.0 Indukcisko brojilo

Slika 3.1 Sema vezivanja elektricnog brojila i uklopnog sata

36

Uklopni satovi sluze za vrijeme/tarifu skupe i jeftine struje. Uklopni sat salje
impulse brojilu da prebaci tarifu, a takodje moze i upravljati
elektromagnetnom sklopkom.

Slika 3.2 Uklopni sat

37

Slika 3.3 Unutrasnjost I prikljucni kontakti uklopnog uklopnog sata

38

10. Osiguraci
Osigura je sklopni aparat koji sluzi za zastitu instalacioni vodova od velikih
struja kratkog spoja. Struja kratkog spoja gotovo je uvijek dovoljno jaka da
razori izvor, pa se u izvore ugrauju osigurai koji prekidaju strujni tok ako
struja kroz njih preraste doputenu vrijednost. Prejake struje mogu otetiti i
troila, ali i instalacije, pa se i skuplja troila, kao i sve elektrine instalacije,
tite odgovarajuim osiguraima.Postoji vie vrsta osiguraa, a to su:
Topljivi osiguraci tipa D
Nozasti osiguraci tipa N
Automaski osiguraci
Najjednostavnija vrsta osiguraa je tzv. rastalni osigura. Za male napone i
jakosti struje (uglavnom u elektronici) rastalni osigurai se izvode u obliku
tanke metalne niti u staklenoj cjevici. Takav osigura prikazuje gornja slika.
Slino tome, osigurai za vozila imaju tanku limenu trakicu razapetu preko
malog keramikog tapia. Ako struja preraste doputenu vrijednost, metalna
nit se rastali i pregori, pa time prekida strujni krug i sprjeava oteenja
troila, izvora struje ili vodova elektrine instalacije.

Slika 3.4 Topljivi osiguraci

39
Za kune instalacije gradskog napona koriste se rastalni osigurai sa
izmjenjivim umetcima u keramikom kuitu. Tono dimenzionirana otporna
nit ugraena je u keramiku "boicu" s limenim kapicama na oba kraja, koju
zovemo umetak. Na zadnjem kraju iz umetka stri zadebljani kraj rastalne niti
(tzv. zastavica) koji otpada u sluaju pregaranja osiguraa, pa po tome vidimo
koji je osigura pregorio ako ih je vie u grupi. Umetak se umee u
porculansko kuite osiguraa sa kalibriranim sjeditem, koje sprjeava da se
u kuite umetne jai osigura (debljeg vrha) od onoga koga je za nau
instalaciju predvidio projektant
elektroinstalacije.Razlikujemo brze i trome osigurae. Brzi osigurai pregore
im struja preraste nazivnu vrijednost osiguraa, to bi ponekad moglo
onemoguiti normalno koritenje nekih troila (elektromotori, hladni grijai i
dr. normalno uzrokuju kratkotrajni strujni udar u elektrinoj instalaciji prilikom
ukljuenja). Tromi osigurai doputaju kratkotrajna preoptereenja, a
pregorjet e samo ako struja iznad doputene, potraje vie od sekundu, dvije.
Kod rastalnih osiguraa to se postie punjenjem kvarcnog pijeska u umetak.
Okoljnji pijesak, dok je hladan, hladi metalnu nit osiguraa i sprjeava njezino
trenutno taljenje, meutim ako suvie jaka struja potraje, osigura e ipak
pregorjeti kad se zagrije i okoljnji pijesak.Kada osigura pregori, uniteni
umetak (patrona) mora se zamijeniti novim.

Slika 3.5 Presjek topljivog osiguraca

40
Topljivi osiguraci tipa D su izradjeni od porculana i mesinga. Postavljaju se
na noseu metalnu plou.

Slika 3.6 Topljivi osigurac tipa D

41
Niskonaponski visokouinski osigurai,osigurai tipa N se koriste na mestima
u elektrinoj mrei gde se oekuje velika snaga kratkog spoja. Ovi osigurai
se koriste za zatitu kablova i rasklopnih ureaja od struja preoptereenja i
struja kratkih spojeva. Izrauju se za napone do 500 V naizmenine struje i
do 600 V jednosmerne.
Podnoje osiguraa je izraeno u obliku temeljne porculanske ploe sa
kontaktnim viljukama i prikljunim stezaljkama, dok je patron izraen u
obliku zatvorenog keramikog tela, sa kontaktima u obliku noa. Kontakti
patrona odgovaraju kontaktima na postolju. Za bezopasno stavljanje i
vaenje patrona upotrebljava se izolaciona ruka,
Za struje do 600 A postoje tri osnovne veliine NV 200, NV 400 i NV 600.

Slika 3.7 Nozasti osigurai tipa N

42
Danas se i u kuanstvima esto koriste magnetski (automatski)
osigurai (desno) koji su daleko praktiniji od rastalnih. U
njima elektromagnet iskljuuje ugraenu sklopku kada struja preraste
nazivnu vrijednost osiguraa.

Slika 3.8 Presjek automaskog osiguraca

43

Nakon "ispadanja" takvog osiguraa, iza otklanjanja uzroka preoptereenja

dovoljno je polugicu sklopke vratiti u gornji poloaj, ime se sklopka
osiguraa opet ukljuuje. Magnetski osigura se koristi i u ulozi limitatora. U
toj ulozi on sprjeava istovremeno ukljuenje veeg broja jakih troila u
kuanstvu. Time se nastoje smanjiti vrna optereenja elektrine mree u
vrijeme kada svi koriste vie struje (priprema ruka i sl.), pa se optereenje
ravnomjernije rasporeuje tijekom dana i noi. Ako limitator ispada,
privremeno treba iskljuiti neko jae troilo (npr. bojler)
U industriji i energetskim sustavima koriste se i drugaiji osigurai za velike
jakosti struje, visoke napone i dr.

Slika 3.9 Automaski osiguraci

44

11. Fid sklopka

FID ili diferencijalna sklopka slui za mjerenje ravnotee struje u sklopci, i njeno
diferenciranje.

Drugim rijeima FID prati ulaz i izlaz potencijala na nultom i faznom vodiu. Taj
odnos mora uvijek biti isti odnosno, potencijal ne smije imati razlike. Ukoliko se
zbog gubitka struje u mrei koja protjee FID-om, detektira diferencija, svitak koji je
ugraen u FID i relej e odmah iskljuiti napon u mrei.
Dakle, proboj faze na masu, isto e reagirati na FID kao i na osigura. Meutim,
osigura e reagirati tek na struju za koju je dimenzioniran (npr 25 A).
Poznato je da je smrtonosna struja za ovjeka ve od 10 mA (ovisno o konstituciji
ovjeka, spoja tijela sa vodiem).

U sluaju da je alat koji nema metalno kuite , dakle bez mogunosti dodirnog
napona oteenih kablova, samim dodirom kabla pod naponom moe doi do
strujnog udara.
FID sklopka e tada brzo reagirati i iskljuiti mreu.

Tako je posve onemoguen dodirni napon u instalaciji a da FID ne reagira.

ovjek moe prevariti FID sklopku na nain da istovremeno dodirne obje ice koje
prolaze kroz FID. Tada e potencijal ostati uravnoteen.

45
Tada FID miruje, ali naalost ovjek otputuje.
Prema Zakonu o Elektrodistribuciji u RH od 1985 god., svako domainstvo je
obavezno ugraditi FID sklopku.
Jo bolji nain je za mokre vorove kao to su kupaonice, perionice, i svi prostori
koji dolaze u dodir sa vodom, da ugrade posebne FID sklopke manjih osjetljivosti.
Takova sklopka trebala bi biti osjetljivosti oko 20 50 mA.
Poto je glavna FID sklopka obino i najee oznake 25/500mA. To znai da je
ona dimenzionirana na snagu od 25 A, a reagira na osjetljivost 500 mA.

-Vrste FID sklopki:

Slika 4.0 FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10Ka

46

Slika 4.1 FID Strujne zatitne sklopke DFS, 230V, 50 HZ, 10Ka

Slika 4.2 FID Strujna zatitna sklopka DFS4 FT, s daljinskim okidanjam
za FID sklopke DFS 2 i DFS 4, 230/400V, 50 HZ, 10kA, AC 230V/6A, DC
230V/1A

47

12.Stubisni automat
Elektroniki stubini automat STA namijenjen je prvenstveno za ukljuivanje
stubine rasvjete. Svojim malim dimenzijama i irinom 17,5 mm prilagoen
je montai u razdjelnike, gdje zauzima jedno mjesto, ili na razvodnu plou
pomou ine DIN EN 50022.
Regulacija vremena moe se kontinuirano ugaati od 15 s do 5 min. Automat
posjeduje reset to znai da kod uzastopnih ukljuenja brojanje vremena
uvijek poinje iz poetka.
Visina je ista kao i kod automatskih osiguraa pa se ureaj vizualno bolje
uklapa u razdjelnik. Osim toga, STA ima dodatnu mogunost servisni mod.

Kad se gumb za ugaanje vremena okrene do kraja u smjeru kazaljke na

satu, STA ce, nakon aktivacije tipkalom, ostati stalno ukljuen. Ta se funkcija
moe koristiti prilikom odravanja stubine rasvjete ili slinih radova. Po
zavretku dovoljno je gumb okrenuti na eljenu poziciju i STA 3 e se, nakon
odbrojanog vremena, iskljuiti. Trenutno stanje ureaja prikazuje LED,

Slika 4.3 Stubisni automat

48

13.Prekidaci
Prekidai su ureaji koji slue za uklapanje i sklapanje strujnih krugova, ali
takoer i za zatitu strujnih krugova od struja kratkog spoja. Djelimo ih na
visokonaponske i niskonaponske. Kod visokonaponskih prekidaa javlja se
problem elektrinog luka. Pa tako kod visokog napona prekidai se djele na:
uljne, malouljne, hidromatske, pneumatske, SF6, plinotvorne, s uskim
rasporom, DEION, vakuumski. VN prekidai se najee koriste u rasklopnim
postrojenjima u trafo stanicama. Postavljaju se prije rastavljaa, jer se prema
rasporedu iskapanja prvo se iskljuuje prekida, a zatim rastavlja.
Jednopolni prekidac:
Jednopolni prekida se koristi za ukljuenje rasvjete, zidnih elektrinih
grijalica, ventilatora itd. Oznake jednopolnog prekidaa su na slici 4.4.

Slika 4.4 Oznaka jednopolnog prekidaca

Na slici 4.5 su date seme spajanja jednopolnog prekidaa i sijalice.

Slika 4.5 sema spajanja jednopolnog prekidaca I sijalice

49
Za spajanje se koristi kabl PP-Y 3x1,5 mm2 ili PP/R 3x1,5 mm2 koji imaju po
tri provodnika. Nain spajanja je prikazan na slici 4.6 .

Slika 4.6 Spajanje prekidaca I sijalice

Slika 4.7 Jednopolni prekidac

50
Prekida se obavezno postavlja na fazni vodi. Pri spajanju sijalinog grla
faza se spaja na sredinji kontakt grla, a neutralni vodi na navoj. Posebna
vrsta jednopolnih prekidaa su potezni prekidai ija oznaka je data na slici
4.8.

Slika 4.8 Oznaka posebnih vrsta jednopolnih

prekidaca(potezni prekidac)

Oni se smiju ugraivati i u kupatilima, a najee se koriste za ukljuenje

zidne grijalice. Oznaka jednopolnog prekidaa sa ugraenom regulacijom
jaine svjetlosti je prikazana na slici 4.9.

Slika 4.9 Oznaka jednopolog prekidaca sa ugradjenom

regulacijom jacine svjetlosti
Ovi prekidai se ponekada zovu potamnjivai.

51
Dvopolni prekidac:
Dvopolni prekida se koristi za ukljuivanje bojlera. Obino se izvodi sa
polugom (kip prekida). Oznake dvopolnog prekidaa su na slici 5.0.

Slika 5.0 Oznake dvopolnog prekidaca

Seriski prekidac:

Serijski (dvostruki) prekida se koristi kada je potrebno sa jednog mjesta

ukljuivati dva potroaa. Oznake serijskog prekidaa su na slici 5.1.

Slika 5.1 Oznaka serijskog prekidaca

52
Sijalice se spajaju kablom sa tri ile, a prekida kablom sa pet ila (PP-Y
5x1,5 mm2 ili PP/R 5x1,5 mm2 ), jer su nam potrebna dva fazna provodnika.

Slika 5.2 Dupli prekidac

Slika 5.3 Spajanje duplog prekidaca

53
Izmjenicki prekidac:
Stubita i hodnici su esto osvijetljeni jednom sijalicom. Da bismo tu sijalicu
mogli upaliti i ugasiti i na poetku i na kraju hodnika, odnosno stubita,
konstruirani su izmjenini prekidai. Oznake izmjeninog prekidaa su na slici
5.4.

Slika 5.4 Oznake izmjenicnog prekidaca

Seme spajanja sijalice i dva izmjenina prekidaa su na slici 5.5

Slika 5.5 Sema spjanja sijalice I dva izmjenicka prekidaca

Sijalica se spaja kablom sa tri ile, a razvodne kutije i prekidai kablom sa pet
ila. Slika 5.6 Nacin spajanja

54

14.Uticnice
Uticnica je sprava koja omogucava elektricoj opremi da se ubacivanjem
utikaca u istu poveze na primarni izvor elektricne energije u objektu.
Elektricne uticnice se razlikuju u jacini napona I struje za koje su predvidjene,
obliku,velicini I tipu konektora.Postoje monofazne i trofazne uticnice.

Slika 5.7 Monfozna uticnica

55

Ugradnja monofazne uticnice(ispitivanje):

Za razliku od utinice sa uzemljenjem takozvane uko utinice, koja ima tri

provodnika, monofazna utinica ima samo dva. Fazni i nulti provodnik. Osim
toga, u osnovi, radi se o istoj stvari. Ovakva vrsta utinica je retka i moe se
nai jo samo kao deo neke stare instalacije.

Slika 5.8

Monofazna utinica raspolae sa dve stezaljke sa rafovima. Na njih je

potrebno uvrstiti raspoloiva dva provodnika, jedan fazni provodnik i jedan
nulti provodnik. Raspored provodnika na rafovima nije bitan.

Slika 5.9
56
Postavite monofaznu utinicu na zid i privrstite stezajui rafove na prednjoj
strani.

Slika 6.0

Sa prednje strane uoljiv je nedostatak limova na monofaznoj utinici koje

poseduje uko utinica.

Slika 6.1

57

Slika 6.2 Trofazna uticnica

Ugradnja trofazne uticnice(ispitivanje):

Da bi ste mogli da postavite trofaznu utinicu neophodno je da mesto na zidu

raspolae sa pet provodnika. Tri nezavisne faze, nula i uzemljenje. Fazni
provodnici su obino braon i crne boje. To e te potvrditi ako za trenutak
ukljuite osigurae i probnom lampom dotaknete provodnike. Probna lampa
e svetliti na faznim provodnicima i treba da ih bude tri. A potom iskljuite
osigurae. Treba obratiti panju da trofaznu utinicu tite tri osiguraa. Tako
da je neophodno iskljuiti sva tri osiguraa i probnom lampom proverite da
provodnici nisu pod naponom, pre nego to se zapone montaa trofazne
utinice. Zatitni vod ili uzemljenje je obino uto zelene boje, a nulti
provodnik je plave boje.

58

Slika 6.3
Sada treba povezati provodnike na kontakte trofazne utinice. Tri gornja
kontakta predstavljaju faze i na njih e te stegnuti fazne provodnike (crne i
braon boje). Raspored faznih provodnika na ta tri rafa nije bitan. Na donji
levi raf, kao to pokazuje slika, uvek se povezuje zatitni vod ili uzemljenje
(uto zeleni provodnik). Na preostalu stezaljku, dole desno, uvek se vezuje
nulti provodnik.

Slika 6.4

59

Preostaje da se sa dva namenska rafa uvrsti trofazna utinica u dozni.

Slika 6.5

I na kraju postavite plastinu zatitnu masku i uvrstite je rafovima i montirali

ste trofaznu utinicu po principu uradi Sam.

Slika 6.6

60

15.Interfon
Interfoni su ureaji koji slue za govornu komunikaciju unutar jedne zgrade ili
manjeg kompleksa zgrada. U zgradama za stanovanje se koriste za
povezivanje ulaza i unutranjosti kue. Posebna vrsta interfona koji se koriste
u komunikaciji sa telefonskom centralom se zovu domofoni. Savremeni
interfoni imaju ugraene mini kamere i monitore koji omoguavaju vizuelnu
kontrolu ulaza. esto se u kombinaciji sa interfonom koriste i elektrine brave
za vrata. Vrsta kabla za povezivanje interfona je propisana od strane
proizvoaa.

Slika 6.7 Dijelovi interfona

61

16.Elektricno zvono
Elektrine instalacije zvona za kontrolu ulaza su vrlo jenostavne. Sastoje se
od tastera elektrinog zvona koji se postavlja na ulazu, elektrinih vodova i
zvona. Ukoliko je radni napon elektrinog zvona nii od faznog napona mree
220 V; 50 Hz, tada se kao sastavni dio elektrinih instalacija zvona ugrauje
transformator za elektrino zvono koji mreni napon transformie na niu
vrijednost koja odgovara radnom naponu zvona i kree se od 5 do 8 V;
220/5-8V.
Tasteri za elektrino zvono predstavljaju dio instalacija elektrinog zvona, ali
su istovremeno i dio elektrinih instalacija objekta. Zbog toga se izrauju u
razliitim oblicima, bojama i veliinama, ali uvijek usklaeni sa ostalim
elementima elektrinih instalacija (utinicama, prekidaima i sl.) prikazano na
slikama 6.8.

Slika 6.8 Tasteri za elektricno zvonce

62

17.Vrste instalacija
Elektrine instalacije se izvode u stambenim objektima, poslovnim
prostorima, industriji, poljoprivrednim dobrima, gradilitima itd. Postoje
sljedee vrste instalacija: elektroenergetske, gromobranske,
telekomunikacione i signalne. Elektroenegetske instalacije se izvode kako bi
se osiguralo napajanje potroaa elektrinom energijom. Gromobranska
instalacija se postavlja u cilju zatite ljudi i objekata od tetnog djelovanja
atmosferskog elektrinog pranjenja.
Telekomunikacijske instalacije omoguavaju prijenos podataka.
Postoje sljedee vrste telekomunikacijskih instalacija:
-telefonske instalacije,
-instalacije interfona,
-instalacije zajednikih radio i TV antena,
-instalacije interne televizije,
-instalacije razglasa,
-instalacije raunarskog sistema,
-instalacije centralnog sistema asovnika itd.
U signalne instalacije spadaju:
-instalacije elektrinog zvonca,
-instalacije protivpoarnog sistema,
-instalacije protivprovalnog sistema i instalacije poziva u hotelima i bolnicama.

Kao to se vidi, signalne i telekomunikacione instalacije su srodne i oekivati

je da e daljim razvojem tehnike doi do njihovog integrisanja.
Elektroenergetske i gromobranske instalacije spadaju u grupu instalacija jake
struje dok se telekomunikacione i signalne instalacije ubrajaju u instalacije
slabe struje.

63
Izvodjenje telekomunikacionih instalacija:

Od telekomunikacionih instalacija najee se instaliraju instalacije

telefona, mree raunara i radio i TV antene. Telefonska instalacija
se uvodi u zgradu:
- nadzemnom mreom (sl.6.9) i
- podzemnom mreom (sl. 7.0).

Slika 6.9 T.i u zgradi nadzemnom mrezom

Slika 7.0 T.i u zgradi podzemnom mrezom

64

Za izvoenje telefonskih instalacija se upotrebljavaju cijevi i pribor

kako slijedi: -za telefonsku instalaciju se koriste samo izolacione
cijevi; -usponski vodovi se izrauju 29 mm za koje je potreban
otvor u zidu 60x60 mm; -za razvod na pojedinim spratovima se
upotrebljavaju cijevi 23 mm sa otvorom u zidu 40x40 mm; -za
razvod do pojedinog aparata se koriste cijevi 16 mm sa otvorom
na zidu 30x30 mm. Preporuuju se prjenici provodnika u ovisnosti
o duini linije dati u tabeli.

Slika 7.1 precnici provodnika u ovisnosti o duziniji linije

Grananje instalacije se vri u razvodnim ormariima (telefonskim

razdjelnicima) i razvodnim kutijama. Najee se za svaki sprat postavi po
jedan razdjelnik. Izvedba antenske instalacije je prikazana na slici (sl. 7.2).

Slika 7.2 Izvedba antenske instalacije

65
Izvodjenje signalnih instalacija:

Postoje signalne instalacije za: stambene objekte, hotele i bolnice.

U stambenim objektima se od signalnih ureaja uglavnom koristi
elektrino zvonce. Postoje zvonca koja se napajaju naponom 220 V
i zvonca na niski napon (3-8 V). Niski napon se dobiva pomou
transformatora koji se ugrauje na glavnoj razvodnoj tabli (GRT). U
bolnicama se koristi zvonce za pozivanje medicinske sestre. U sobi
deurne sestre se nalazi zvonce i signalna tabla na kojoj se u
sluaju poziva pali sijalica tako da sestra moe znati iz koje sobe je
upuen poziv. U hotelima imamo tri sistema pozivanja: dozivanje
sobarice, dozivanje konobara i dozivanje nosaa. U kupatilima,

iznad kade, ugrauje se potezni prekida za poziv u pomo (SOS

prekida).

66
Instalacija pod malter:
Kod instalacije pod malterom prvo je potrebno nadogr. Zidarske radove, tj
obiljeziti I nparaviti mjesto za MO,CR, za trase vodova I mjesto za razvodne I
montazne kutije.
U napravljene otvore u zidovima se prvo polazu kanalice, pa nakon toga se
smjestaju u njih kablovi.

Razvodne kutije u kanalice se ucvrscivaju pomocu gipsa, I onda se vodovi

provlace od kutije do kutije, s tim da se mora paziti da se u kutijama ostavi
prepust od bar 15cm.

Slika 7.3 Zagipsana razvodna kutija u zid

67
U stanskom razdeljniku se ostavlja prepust kablova otprilike 15 cm radi
lakseg spjanja na stezaljke osiguraca. Zavrsi el instalerski radovi se ivode
nakon malterisanja a sastoji se povizavnju vodova(spajanje) u instalacionim
kutijama, postavljanje sklopki,uticnica i montrazne rasvjete.

Slika 7.4 Instalacija pod malter kroz buzire

68
Instalacija na malter:
Instalacija na malter se najcesce izvodi u radionicama, garazama ili
podrumima.

Vodovi se ovdje polazu pomocu odstojnih obujmica n avec gotove zidove, a

ove obujmice pricvrscujemo kabal na zid I sprecava direktno nalijeganje. Za
trananje strujnih krugova sluze plasticne ili metalne razvodne kutije a po
potrebi vodovi se mogu smjestiti u metalno ili cvrsto-plasticno cijevi.
Ova instalacija je jako pogodna za fabrike, radionice, skladista, gdje se
radi.Jer u radionciama, garazama,fabrikama jako cesto postoje nekakve
izmjene tej e onda mnogo lakes sve izmjeniti, nego u instalacija pod malter.

69

18. Pribor za izvodjenje el. Instalacije

Pribor za izvodjenje ove instalacije dijeli se na materijale I alat.

Materijal potrbena za izradu standardne elektricne kucne instalacije je

sledeci:
1.Uklopni I mjerni sat
2.Kutija sa osiguracima
3.Razvodne kutije
4.Uticnice monofazne i trofazne
5.Prekidaci,naizmjenicni, jednopolni I dvopolni
6.Grla za sijalice
7.Elektricno zvono
8.Kablovi ( provodnici)
Alat:
1. Razni odvijaci (najcesce krstasti i ravni)
2.Ispitivaci
3.Kombinerke
4.Spicasta klijesta
5.Sjecice
6. Klijesta za skidanje izolacije
7.Skalpel.itd.

70

Slika 7.5 Sjecice

Slika 7.6 Skalpel

71

Slika 7.7 Hilti

Slika 7.8 Kombinerke

72

Slika 7.9 Ispitivac

Slika 8.0 Klijesta za skidanje izolacije

73

19.Uzemljenje
Uzemljenje je zatita strujnog kruga od prevelike struje koja moe nastati
udarom munje ili se primjenjuje s namjerom kratkog spajanja, kako bi se
iva bia zatitila od strujnog udara. Naziv dolazi od toga, jer se uzemljeni
vod spaja direktno sa zemljom, dakle svodi se na elektrini potencijal zemlje.
Izvodi se direktnim spajnjem vodia i zemlje (kratkim spojem vodia i zemlje)
sa to manjim otporom kod primjene za zatitu ivih bia. Kod radova na
naponskim postrojenjima iskljuuje dovod se elektrine energije
primjenomrastavljaa, a uzemljenje je dodatna zatita, ako doe do
neeljenog spajanja rastavljaa. Osigura se ne smije stavljati na vod, koji je
uzemljenje, jer bi njegovim pregaranjem uzemljenje postalo neuinkovito.
Osigura se, kao dodatna mjera zatite, moe staviti prije ili poslije
uzemljenja u same uzemljene vodove.
Kod zatite od prenapona, koji moe nastati udarom munje, rabe se
prenaponski odvodnici, koji su spojeni izravno s uzemljenjem. Ako doe do
prenapona, klizne struje s vanjske strane probiju kroz zrak put u uzemljenje
(iskre ili korona), te se viak napona odvede u zemlju.

74

Dovoenjem potencijala vodia na potencijal zemlje (naponsku razinu

zemlje), sav se protok struje kroz vodi zaustavlja i time se sprjeavaju tetne
posljedice (poar, taljenje plastinih masa itd.)

Slika 8.1 Uzemljenja

75

20.Zastita od elektricnog udara

Slika 8.2 Elektricni udar

76
Djelovanje elektrine energije na ljudski organizam.
Djelovanje elektrine energije na ljudski organizam zavisi od sljedea tri
faktora: 1.)napona izvora, 2.)frekvencije struje i 3.)vremena djelovanja. Struje
visokih frekvencija teku povrinom koe i uglavnom izazivaju opekotine.
Struje niskih frekvencija i jednosmjerna struja izazivaju grenje miia zbog
ega je uobiajen naziv ,,elektrini udar. Naime, pri dodiru dijela pod
naponom usljed grenja miia dolazi do brzog pomjeranja tijela ovjeka.
Sumnjiv provodnik nikada ne treba doticati unutarnjom, ve vanjskom
stranom ake, da se usljed grenja ake ne bi vrsto uhvatio provodnik pod
naponom. Doticanje treba vriti desnom rukom da struja ne bi tekla kroz srce.
Ljudsko srce je po svojoj grai mii i u sluaju da kroz njega potee dovoljno
jaka struja usljed snanog grenja srca dolazi do smrti ovjeka. Pri proticanju
struje niske frekvencije kroz ljudski organizam ovisno o jaini struje i vremenu
djelovanja nastupaju sljedee posljedice: 1.)struja se ne osjeti (I < 1 mA);
2.)struja se vrlo slabo osjeti (1 mA < I < 30 mA); 3.)osjea se bol (I > 30 mA);
4.)nastupa ukoenost; 5.)nastupa smrt; 6.)nastupa ugljenisanje tijela.
Posljedice su ilustrirane na slici 3.0.

Slika 8.3 Ilustirane posljedice kroz ljudski organizam

77
Zatita od direktnog dodira
Zatita od direktnog dodira dijelova pd naponom se vri: 1.)izoliranjem
dijelova pod naponom, 2.)stavljanjem dijelova pod naponom u kuita,
3.)stavljanjem dijelova pod naponom iza prepreka i 4.)stavljanjem dijelova
pod naponom van dohvata ruke (postavljanje na visinu od minimalno 2,5 m ili
na horizontalnu udaljenost 1,25 m). Kao dopunska zatita od dodira dijelova
pod naponom se vri ugradnja ureaja koji vre automatsko iskljuenje dijela
pod naponom u sluaju dodira.

Istovremena zatita od direktnog i indirektnog dodira

Ova zatita se izvodi tako to se vri napajanje iz izvora sa niskim naponom.
Dozvoljen je izmjenini napon do 50 V i jednosmjerni do 120 V. Kao izvori
niskog napona se koriste: transformatori, ispravljai, generatori i akumulatori.
Utinice i utikai za niski napon imaju posebnu konstrukciju, tako da se
ureaji predvieni za niski napon ne mogu grekom ukljuiti na visoki napon.

Zatita od indirektnog dodira

Indirektni dodir nastupa u sluaju kvara ureaja. Npr. u sluaju proboja
izolacije grijaa bojlera na njegovom kuitu se javlja visoki napon. Zatita se
izvodi: 1.)ugradnjom ureaja za automatsko iskljuenje napajanja u sluaju
kvara,
2.)upotrebom ureaja sa dvostrukom izolacijom,
3.)stavljanjem ureaja u neprovodne (izolirane) prostorije tako da visoki
napon na kuitu nije opasan,

4.)izjednaavanjem potencijala svih provodnih dijelova koji se istovremeno

mogu dodirnuti,
78
5.)elektrinim odvajanjem napajanjem iz transformatora ili generatora koji
nisu uzemljeni (sl.3.2).
6.)ugradnjom FI sklopke.

Slika 8.4 Elektricno odvajanje

Automatsko iskljuenje napajanja u sluaju kvara se najee realizira

pomou osiguraa. Na slici 3.3 je prikazana situacija u trenutku kvara.

Slika 8.5 Situacija u trenutku kvara

79
U sluaju kvara preko faznog vodia L1, metalnog kuita i zatitnog vodia
PE se uspostavlja strujni krug kroz koji potee znatno jaa struja nego u
normalnom radu. Usljed toga pregori osigura ime se prekida napajanje
ureaja. Da bi zatita djelovala kuite ureaja mora biti uzemljeno. Postoje
sistemi uzemljenja: TN-S, TN-C, TN-C-S, TT i IT. Njihovo izvoenje je
prikazano na slici 3.4.

Slika 8.6 Izvodjenje sistema uzemljenja

Stari nazivi za sisteme uzemljenja su: TN nulovanje, TT zatitno

uzemljenje i IT nadzor izolacije. Prema tehnikim preporukama
Elektroprivrede BiH u objektima za stanovanje je obavezna primjena TT
sistema uzemljenja.

80
Oznaavanje mehanike zatite
Mehanika zatita elemenata i ureaja elektrinih instalacija se oznaava
slovima IP iza kojih slijede dva broja, npr. IP 41. Slova IP su skraenica od
engleskih rijei International Protection [internenl protekn] to znai
meunarodna zatita. Prva cifra nakon slova IP oznaava mehaniku zatitu
od dodira dijelova pod naponom. Brojevi znae:
0 bez zatite
1 zatita od dodira rukom
2 zatita od dodira prstom
3 zatita od dodira izvijaem
4 zatita od dodira icom
5 zatita od ulaska praine
6 zatita od ulaska vazduha.
Druga cifra nakon slova znai stepen zatite od prodiranja vode. Brojevi
znae: 0 bez zatite

1 zatita od vertikalnog pada vode

2 zatita od pada vode pod uglom od 15
3 zatita od pada vode pod uglom od 60
4 zatita od prskanja vodom
5 zatita od mlaza vode
6 zatita od zapljuskivanja vodom
7 zatita od potapanja u vodu
8 ureaj moe raditi pod vodom.
81
-Pruzanje prve pomoci
A krvarenje. Toke na kojima je najlake pritisnuti vee arterije na kost i
tako zaustaviti krvarenje: 1. na sljepoonici, 2. na kljunoj kosti, 3. na vratu,
4. na nadlaktici, 5. na bedru, 6. na preponama, 7. na zapeu. Pomagala: 8.
gumena cijev, 9. i 10. tap i dva rupca; B imobilizacija slomljene ruke s
pomou kuhae (1) i slomljene noge s pomou dviju palica (2); C
spaavanje utopljenika: 1. hvatanjem za glavu, 2. hvatanjem pod pazuho; D
disanje usta na usta: spaavatelj zabaci glavu onesvijetenoga unatrag (1) i
udahne (2) svoj zrak kroz usta unesreenoga u plua, pritom pazi (3) na
dizanje i sputanje prsnoga koa; E poloaj ruku pri prijenosu ozlijeenoga;

F umjetno disanje: 1. i 2. metoda po Silvestru, 3. i 4.

Slika 8.7 Razno pruzanje prve pomoci pri el. udaru

82

21.Zakljucak

83

22.Literatura
Knjige: Elektricne instalacije
Web:
http://etssa.edu.ba/stari/pdf/SKRIPTA_PRAKSA_ZA_DRUGI_RAZRED_III_S
TEPEN.pdf
www.wikipedia.com

http://idabg.weebly.com/uploads/5/4/0/0/5400352/elektrine_instalacije_i_osvj
etljenje

84