Nakladnik:

Drutvo za socijalnu podrku

Bijenika cesta 97, Zagreb
Urednica:
Katarina Radat, dipl. soc. radnica
Autori:
Katarina Radat, dipl. soc. radnica
Ana Miljenovi, dipl.soc.radnik
prof.dr.sc. Darko Breitenfeld
Iva Jovovi, dipl. soc. radnica
Valentina Hundri, dipl.def.soc.ped.
Ljiljana ura, bacc.soc.rad.
Ilustracije:
Marina Anti
Priprema i tisak:
Goran Mili - Studio77
www.drustvo-podrska.hr
podrska@drustvo-podrska.hr
CIP zapis dostupan u raunalnome katalogu
Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 884580.
ISBN 978-953-56058-5-0
Drugo izdanje, Zagreb 2014.
Knjiica je tiskana u okviru projekta
Hvala ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju
koji su financijski potpomogli:
Ministarstvo socijalne politike i mladih
Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port

Ministarstvo socijalne
politike i mladih

Sadraj

Uvod

1.

O nama - Drutvo za socijalnu podrku

1.1. Program Hvala ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju

7
8

2.
to je ovisnost?

10
11
11
12
13
13

2.1. Put nastanka ovisnosti
2.2. Izvori ovisnosti u pojedincu
2.3. Izvori ovisnosti u obitelji
2.4. Izvori ovisnosti meu vrnjacima
2.5. Izvori ovisnosti u irem drutvu

3.

Uestalost eksperimentiranja mladih s alkoholom

3.1. Trend pijenja mladih ena


3.2. Posljedice pijenja alkohola kod djece i mladih
3.3. Posljedice pijenja u prometu

3.4. Kratkorone posljedice pijenja alkohola

3.5. Dugorone i socijalne posljedice pijenja alkohola
3.6. Faze intoksikacije alkoholom

3.7. Krenje prava djece i mladih uslijed pijenja alkohola i alkoholnih pia

14
16
17
20
21
22
23
24

4.
Novije ovisnosti

28
29
30
31
32
33
34
35

4.1. Internet sredstvo budunosti i izazov za mlade

4.1.1. Dobre i loe strane interneta
4.1.2. Simptomi zlouporabe interneta

4.1.3. Krenje prava djece i mladih prilikom koritenja interneta
4.1.4. Savjeti mladima

4.2. Ovisnost o kocki i klaenju
4.2.1. Zakonska regulativa

5.

Zlouporaba i ovisnosti o psihoaktivnim tvarima

38

5.1. Najpoznatije vrste droga

40

5.2. Koje faze prolaze ovisnici?

41

5.3. Opi imbenici rizika

42

5.4. Najei simptomi ovisnosti

43

5.5. Posljedice uzimanja droge

44

5.6. Najea pitanja mladih

45

6.

Odgovorno roditeljstvo

48

6.1. Samopotovanje i samopouzdanje preduveti za biti uspjean

50

6.2. Vjeba 1. Osvjeivanje osjeaja vlastite vrijednosti

52

6.3. Vjeba 2. Jaanje Samopouzdanja: Moj cvijet!

53

6.4. Izgradnja boljeg odnosa roditelja i djeteta

55

6.5. Preporuke roditeljima za odgovorno roditeljstvo

57

6.6. Praktini savjeti za roditelje

61

6.7. Dilema postavljanja granica djeci i mladima

62

7.

Smjernice prevencije

64

7.1. Osnaivanje mladih za zdrave stilove ivota

64

7.2. Podravanje obitelji da bude imbenik razvoja, a ne potekoa svojih lanova

64

7.3. Stvaranje podravajueg kolskog ozraja i poticanje meusobne

pomoi meu vrnjacima

65

7.4. Promicanje zdravog drutvenog ozraja

66

8.

9.

Gdje potraiti pomo?

67

69

Literatura

Uvod
Tijekom provoenja programa prevencije ovisnosti meu mladima, u proteklim godinama, na povrinu
su isplivale odreene potrebe korisnika programa kao to je proirenje samih interesnih skupina kao i
tematskih podruja. Stoga smo odluili prijanje prirunike sadrajno i tematski proiriti i na taj nain
zadovoljiti potrebe svih. U vaim rukama se nalazi proireno izdanje prijanjih publikacija u kojem smo
uz osnovne informacije o tetnostima i posljedicama sredstava ovisnosti otvorili smo i novi prostor za
osobno razvijanje svakog itatelja, mladu osobu ili roditelje koji se svakodnevno susreu s izazovima
roditeljstva kao i onima koji tee biti uspjeniji roditelji.
U dananjem drutvu mladi ovjek okruen je brojnim izazovima na koje treba odgovoriti mudro i razborito. U suprotnome cijena krivog odgovora biti e on sam. Posebno veliki izazov za mlade je podruje
psihoaktivnih tvari, od alkohola, droga do svijeta igre i zabave kao to je kocka, klaenje i internet. Kljuna stvar vezana uz potencijalna sredstva ovisnosti je velika opasnost za zdravlje mladog ovjeka, a
potom i za obiteljski i drutveni status. tetno djelovanje psihoaktivnih sredstava je kod mladog ovjeka
mnogostruko i s daleko teim posljedicama.
Izlaz iz navedenih problema ne treba traiti i gledati iskljuivo u restriktivnim mjerama kao to je zakonska regulativa kao niti medicinskim postupcima i tretmanima. Najuinkovitiji tretman ukljuuje kombinaciju terapijskog i preventivnog djelovanja koje dovodi do zbiljskih poboljanja u zdravlju pojedinca.
Podravajui metode u uspjenom roditeljstvu u konanici dovode do usvajanja novih sustava vrijednosti kod mladih. Roditelji nikada ne trebaju odustati od svoje djece, a najmanje to mogu napraviti je
pokuati barem prepoznati rane simptome ovisnikog ponaanja djeteta uslijed uzimanja droge, pijenja alkohola, posjeivanja sportskih kladionica ili nekontroliranog i pretjeranog koritenja interneta.
Simptomi ovisnikog ponaanja su jasno vidljivi i potrebno ih je prepoznati, a potom potraiti pomo
strunjaka kako bi vas ispravno usmjerili i pomogli vam u rjeavanju ovog znaajnog problema.
Kontinuirano osnaivanje mlade osobe u prepoznavanju svojih vrijednosti, uspjeha, izgradnji samopouzdanja i samopotovanja nain su kako e mlada osoba, kada se susretne s nekim od sredstava ovisnosti,
sa sigurnou znati rei:

Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju!

Drutvo za socijalnu podrku

Drutvo za socijalnu podrku vodea je organizacija u podruju prevencije ovisnosti meu
mladima kao i tretmanu ovisnosti. Tijekom svoga desetogodinjeg postojanja Podrka je razvila nekoliko projekata iz podruja prevencije ovisnosti nastojei ii u korak s vremenom. Pratei
drutvena zbivanja i drei korak s vremenom Podrka se profilirala u vodeu nevladinu organizaciju u prevenciji novijih ovisnosti kod mladih.

1.

Tijekom svoga rada u okviru Podrke okupljen je tim strunjaka, drutvenih i medicinskih
znanosti s ciljem pruanja kvalitetnije podrke onima koji se nau na putu ovisnosti, ali i socijalne iskljuenosti. Kroz svoj rad razvila je i programe za osobe starije ivotne dobi te za osobe
s invaliditetom. Time Podrka ostvaruje svoju misiju koja glasi: Osigurati i pruiti socijalnu potporu u zajednici na kompetentan, profesionalan i odgovoran nain osnaivanjem i aktivnom
participacijom korisnika u pomauem procesu, uz naglaeno isticanje ljudske dimenzije.
S ciljem pruanja to kvalitetnije i profesionalnije usluge korisnicima pojedinih programa
strunjaci su u okviru Podrke izdali itav niz edukativnih materijala, od broura, knjiica,
prirunika do edukativnih letaka.
U svrhu ostvarivanja ciljeva, ali i uspjenije provedbe projekata, Drutvo za socijalnu podrku
ugovorilo je nekoliko partnerstava s nevladinim organizacijama, lokalnim zajednicama te institucijama sukladno pojedinim projektnim podrujima. Uspostavljena je suradnja s brojnim
kolama, upnim zajednicama, nevladinim organizacijama na podruju Republike Hrvatske, ali
i meunarodnim institucijama kao to je Svjetska zdravstvena organizacija i UNDP.

www.drustvo-podrska.hr
Osigurajmo socijalnu potporu u zajednici na kompetentan,
profesionalan i odgovoran nain.

Program Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu,

drogi, internetu, kocki i klaenju
1.1.

Program Hvala, ne! Ovisnosti o alkoholu, drogi, internetu, kocki i klaenju primarno je namijenjen mladima, ukljuujui osnovnokolski, srednjokolski i studentski uzrast. U okviru programa, putem edukativnih materijala, radionica, predavanja mlade elimo informirati o rizinim ponaanjima u razdoblju
intenzivnog odrastanja, razdoblju u kojem najvie dolazi do ispitivanja granica. Ispitivanje granica kod
mladih ljudi vrlo esto ide upravo u smjeru konzumiranja potencijalnih sredstava ovisnosti, legalnih kao
to je alkohol ili ilegalnih kao to su droge. Svjesni pojave irenja modernih ovisnosti posebnu panju
posveujemo upravo sve prisutnijem problemu klaenja i kockanja meu mladima kao i tetnim posljedicama koritenja interneta. Cilj ovog programa je osnaiti mlade kako bi informiranou i znanjem prevenirali rizina ponaanja, posebno u podruju konzumiranja i eksperimentiranja alkoholom i drogama,
ali i drugih ovisnosti kao to je klaenje i kockanje s krajnjim ciljem postizanja vee kvalitete ivljenja
mladih osoba.

E-savjetovalite
U okviru programa posebno mjesto zauzima e-savjetovalite koje smo otvorili u okviru web stranice
Podrke (www.drustvo-podrska.hr) te smo time suvremenom tehnologijom omoguili irim masama
brzu dostupnost tonim informacijama o problemu ovisnosti. Poto se radi o jednom od oblika savjetovalinog rada naim korisnicima garantiramo anonimnost.
E-savjetovalite je namijenjeno
mladima, roditeljima i svima koji
ele saznati neto vie o problemu
ovisnosti. Savjete i odgovore daje
struni tim za podruje ovisnosti.

Upitnik
Prije svakog poglavlja nalazi se upitnik s pitanjima te Vam time dajemo mogunost da prije itanja
provjerite svoje znanje iz podruja ovisnosti. Preporuamo da prvo odgovorite na pitanja te nakon toga proitajte pojedino poglavlje.
Ukoliko niste znali odgovore na sva pitanja preporuamo da se, nakon to proitate pojedino poglavlje, vratite na upitnik i nadopunite ili ispravite svoje odgovore. Na ovaj nain ete provjerite

0.0.

svoje znanje, ali nauiti neto novo.

Nabrojite koje vrste ovisnosti poznajete!

Koja koliina alkohola moe ugroziti ljudski ivot?

to je FAS (fetalni alkoholni sindrom)?

Koja su sve prava djece ugroena kada mladi konzumiraju alkohol?

to je ovisnost?
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, ovisnost je stanje u kojem pojedinac osjea potrebu za nekim ili neim to mu predstavlja uvjet da bi uope mogao funkcionirati ili preivjeti

2.

(Svjetska zdravstvena organizacija, 1994.). Kada ovako proitamo prvi dio definicije jasno je da
je ovjeku potreban itav niz stvari ili ponaanja kako bi mogao funkcionirati, od bliskih ljudi,
hrane, vode, zraka i sl. Ipak, jasno je da neemo sve to nazvati ovisnou. Da bi neto nazvali
ovisnou, potrebno je da odnos pojedinca i nekoga/ili neega izvan njega bude takav da
proizvodi tetne uinke, ali unato svijesti o tetnosti, pojedinac i dalje osjea da ne moe bez
nekoga ili neega izvan njega. S obzirom da je ovisnost ovako iroko definirana, nije ni udo da
smo iz dana u dan svjedoci pronalaska sve vie vrsta ovisnosti, pa se primjerice govori o ovisnosti o alkoholu, drogama, kockanju, kompjuteru i internetu, prirodnim stimulansima, seksu,
hrani, solariju, adrenalinu, televiziji, kupovanju, steroidima, drugoj osobi, telefonima i mobitelima (ari, 2010.). Ipak, jo uvijek nisu sve ovisnosti prepoznate kao medicinski problem, pa
se primjerice najee kao problem prepoznaju ovisnosti o alkoholu i drogama, te patoloko
kockanje kao poremeaj nagona (Amerika psihijatrijska udruga, 1999.). Ovisnost, posebice
kada je rije o psihoaktivnim tvarima, ima svoju psihiku dimenziju to znai da pojedinac
osjea unutarnju prinudu za uzimanjem sredstva ovisnosti da bi doivio eljenu ugodu ili izbjegao nelagodne doivljaje zbog neuzimanja (tzv. apstinencijski sindrom), a ponekad moe
imati i fiziku dimenziju gdje se organizam ve prilagodio na funkcioniranje uz sredstvo
ovisnosti i skidanje s tog sredstva moe predstavljati veliki ok ili traumu za organizam (Sakoman, 2009.).

10

Ovisnosti su u dananjem vremenu iznimno velik problem, to dokazuje i injenica da

je ovisnosti sve vie, da pogaa sve vie populacije, da sve ee pogaa mlade osobe,
a u konanici rezultira s velikim brojem tekih posljedica po osobu i njenu okolinu.
Tako primjerice godinje umire oko 2,5 milijuna ljudi od posljedica pijenja alkohola, 6
milijuna od posljedica puenja, a 245 000 ljudi od uzimanja droga (Svjetska zdravstvena organizacija, 2009.).

Put nastanka ovisnosti

2.1.

Kako nastaju ovisnosti? Na ovo pitanje ne postoji samo

jedan odgovor, osim onoga da su izvori doista razliiti i
mnogobrojni i nalaze se gotovo svugdje oko, ali i unutar
osobe.

slika 1: Izvori nastanka i razvoja ovisnosti.

Izvori ovisnosti u pojedincu

Svaki pojedinac moe svojim osobnim obiljejima doprinijeti pojavi ovisnosti, ali i njenom sprjeavanju

2.2.

ili zaustavljanju. Ta obiljeja ine znanja, vjetine, osjeaji koje doivljava i iskustva koje je proivio. U
pozadini posezanja za nekim sredstvom ovisnosti nalaze se posve prirodne ljudske potrebe za doivljavanjem ugode te tenja i znatielja za novim iskustvima (Sakoman, 2009.). S druge strane, sredstvo
ovisnosti moe biti shvaen kao lijek koji e osobu osloboditi od osjeaja boli, patnje ili smanjiti doivljaj stresa (Medical News Today, 2013.). Ovisnosti e prije podlei osoba koja ima pozitivan, i nedovoljno
kritian stav prema nekom sredstvu ovisnosti (Sakoman, 2009.). Pored ovih, na pojavu ovisnosti mogu
rizino utjecati i neka druga obiljeja, primjerice ako osoba ima nisku toleranciju na frustraciju, nisko
samopotovanje i sklonost depresivnim raspoloenjima (Ivandi Zimi, 2011.).
Ovisnost moe biti povezana s drugim psihikim bolestima pa su osobe s duevnim smetnjama u veem
riziku da postanu ovisnici, pogotovo o drogi, alkoholu i nikotinu (Medical News Today, 2013.).
Na kraju treba rei da svoju ulogu u pojavi ovisnosti mogu imati i genetske predispozicije koji se oituju
u razvoju ivanog sustava zbog ega razliiti ljudi mogu doi u doticaj sa sredstvom ovisnosti, ali nee
se svi jednako odnositi prema njegovoj konzumaciji. Tako neke osobe mogu konzumirati alkohol povremeno, neki kontinuirano, a neki e piti velike koliine alkohola i ve pri prvom doticaju s njim (Medical
News Today, 2013.).

11

Izvori ovisnosti u obitelji

Gotovo da je nemogue govoriti o ovisnostima, a ne spomenuti obitelj. U mnogim istraivanjima diljem
svijeta i za razliite vrste ovisnosti obitelj se pokazuje kao jednom od kljunih izvora nastanka, ali i rjeavanja problema ovisnosti. to je to u obiteljskom ozraju tako znaajno? Prije svega, obitelj je kontekst u
kojem se razvijaju sposobnosti djeteta da kvalitetno funkcionira u svijetu oko sebe. Tako je odgoj jedan

2.3.

od presudnih utjecaja za uenje samokontrole, donoenje kvalitetnih ivotnih odluka koje ukljuuju i
preuzimanje odgovornosti te sposobnost predvianja nepovoljnih ishoda (Sakoman, 2009.). Ta mo
obiteljskog utjecaja posebno dolazi do izraaja kada se nepovoljni imbenici ponu prelamati na leima
njenih lanova.

Izvori rizika u obiteljima proizlaze iz sljedeih situacija:

nestabilnost obiteljskog sustava posebice u novije vrijeme kada se obitelji raspadaju zbog
razvoda, smrti lanova, stambenog razdvajanja i drugih razloga
pojava stresnih i traumatskih dogaaja u obitelji poput nasilja, siromatva, drugih kroninih
somatskih i psihikih bolesti
slabe potpore meu lanovima obitelji i nedostatka emocionalne bliskosti, emu uvelike
pridonosi manjak slobodnog vremena za kvalitetno ispunjavanje obiteljskih funkcija, a zbog
ega roditelji nemaju dovoljno uvida u to kako i s kim njihova djeca provode svoje slobodno
vrijeme
neadekvatnih roditeljskih postupaka bilo da se radi o preautoritarnim roditeljima, ili roditeljima koji postavljaju vrlo labave granice prema svojoj djeci.
postojanja ovisnosti u obitelji kada djeca mogu uiti ovisniko ponaanje od roditelja, a
istovremeno u djetinjstvu i mladosti biti izloeni stresnim dogaajima proizalim iz ovisnosti
roditelja (Sakoman, 2009., Ivandi Zimi, 2011.).

12

Izvori ovisnosti meu vrnjacima

U vremenu adolescencije mladi ljudi su posebno podloni utjecajima svojih vrnjaka, kao i ozraju
u kolskoj sredini. kolska sredina moe biti mjesto gdje e mlada osoba doivjeti stalne prepreke u

2.4.

izgradnji pozitivne slike o sebi, te se osjeati manje vrijedno, nemono, nesposobno i nikad dovoljno
dobro. Takva iskustva poveavaju rizik da mladi razviju psihike i somatske bolesti u kasnijoj dobi. S
druge strane, vrnjaka grupa moe izvriti pritisak na mladu osobu da uzima neko sredstvo ovisnosti,
emu ona nerijetko podlijee kako se ne bi osjeala odbaenom i ismijanom od drutva. Konzumacija
nekog sredstva ovisnosti esto se vee za odreenu supkulturu mladih i postaje njihovo temeljno obiljeje (tako su primjerice pripadnici hippy pokreta promovirali koritenje lakih droga) s ijim identitetom
se mlada osoba poistovjeuje (Ivandi Zimi, 2011.).

Izvori ovisnosti u irem drutvu

Izvori ovisnosti nalaze se u najirem smislu i svugdje oko nas jer kao to se zna rei, da nema sredstva

2.5.

ovisnosti zasigurno ni tih ovisnosti ne bi niti bilo (Hudolin, 1987.).

Drutvo u kojem ivimo moe biti rizino ako su u njemu odreena sredstva ovisnosti dostupna, i potrebno je manje krenja normi i napora da se do njih doe (Ivandi Zimi, 2011.). Primjerice u naem
drutvu mlade osobe vrlo lako dolaze do alkoholnih pia i duhanskih proizvoda. Drutvo oteava neovisniki ivot i ako stalno promovira odreena sredstva ovisnosti kao simbol poeljnog stila ivota (pr.
alkohola kao simbola zabave i rastereenja) bilo preko medija, ili u svakodnevnim interakcijama. Kada
drutvo ne pokazuje kritinost prema nekim sredstvima ovisnosti, tada ga mladi, ali i ostali, smatraju normalnim, pa i poeljnim i puno due vremena treba da prepoznaju svoje ponaanje kao tetno
i problematino. Dapae, ak i ako shvate da su upali u ovisnost, i dalje pozitivan stav drutva prema
nekoj ovisnosti ih moe stigmatizirati kao one koji su sami krivi te se u konanici pojedinci srame priznati i zaustaviti ovisniko ponaanje. Drutvena sredina negativno utjee i ako na vrijeme ne kanjava
ponaanja koja se zakonom obvezala kanjavati, a povezana su s koritenjem sredstva ovisnosti. Tako
primjerice velik broj maloljetnika bez veih tekoa kupuje alkoholna pia i duhanske proizvode, iako je
to zabranjeno, a ugostiteljski objekti i trgovine se uope ne sankcioniraju.

13

Uestalost eksperimentiranja
mladih s alkoholom

3.

Kroz povijest do danas oblikovalo se miljenje u kojemu je pijenje neto sasvim normalno,
tovie ljudsko je drutvo izgradilo niz obiaja i navika te tako alkoholizam duboko ukorijenilo
u svoju stvarnost kao uobiajenu pojavu, ne vidjevi pritom posljedice i stvarnu sliku, koju alkoholizam ostavlja za sobom. Posljedice su vidljive i na pojedincu, obitelji, ali i cijelom drutvu.
Kao i u svemu najvie stradaju one osobe koje su slabije, a u ovom sluaju mladi su najslabija
karika, jer imamo pojavu uestalog i koliinski sve veeg pijenja alkoholnih pia kako u drutvu
tako i meu mladima. Pijenje alkohola sastavni je dio ivota mladih te je svako druenje dovoljan povod za ispijanje, vrlo esto, ne malih koliina alkohola. Time alkohol kao i navika pijenja
postaju sastavni dio ivota mladih.
O tome govore i podaci brojnih istraivanja provedenih u Hrvatskoj, ali i u svijetu. Alkohol nije
problem samo pojedine zemlje nego je globalni problem.
bre dolazi do tetnog djelovanja.
ESPAD istraivanje pokazalo je da je Republika Hrvatska krajem devedesetih
godina bila daleko ispod europskog prosjeka po pijenju adolescenata dok
se 2007. Republika Hrvatska popela iznad prosjeka ESPAD zemalja (Kuzman
i sur. 2008.).

Na pitanje zato pijete alkoholna pia, mladi najee odgovaraju kako djelovanjem alkohola postaju drutveniji, lake sklapaju prijateljstva, pie izaziva dobro raspoloenje, postaju otkaeni i sl. elja mlade osobe da bude prihvaena od strane vrnjaka kao i potreba isticanja u
drutvu vrlo su snani porivi, no vrlo esto istovremeno izostaje kritian stav prema onome to
moe biti loe. Veina mladih pivo i koktele ne smatra alkoholom te ispijanje istih u drutvu
vrnjaka, u to veim koliinama koriste kao posve pogrean model dokazivanja.
Eksperimentiranje s ispijanjem sve veih i veih koliina alkohola mladi primjenjuju kao sve
popularniji obrazac ponaanja.

14

Poetak pijenja piva je put koji otvara vrata pijenju estokih pia i potencijalnom alkoholizmu, sa svim
drutvenim i zdravstvenim komplikacijama koji prate tu vrstu ovisnosti.
Pivo, koje se fermentira iz zrnja i sadri od 3 do 6% alkohola,
Vino, koje se proizvodi fermentiranjem voa i najee sadri 2
do 4% alkohola. Jaa vina sadre dodani alkohol, od 8 do 20%,
estoka pia, napravljena destiliranjem alkohola koja sadre

3.0.

40 do 50% alkohola.

Meu mladima je izuzetno popularno pijenje alkoholnih pia u kombinaciji s gaziranim piima no mnogi nisu svjesni njegove tetnosti. Mnogi smatraju da piju razvodnjena ili ak ublaena alkoholna pia
no istraivanja provedena o uincima i djelovanju alkohola u kombinaciji s gaziranim piem pokazala su
da je u tim kombinacijama uinak alkohola po mladi organizam daleko snaniji i gori te da bre dolazi
do oteenja. pekuliranje u drutvu s umjerenim pijenjem alkohola kod mladih osoba stvara odreenu
pomutnju. Vano je naglasiti da pojam umjerenog pijenja alkohola kod djece i mladih nije uvrijeen niti
poeljan, jer i male koliine alkohola kod djece i mladih mogu izazvati ozbiljne poremeaje te se odraziti
na fiziki i psihiki razvoj mlade osobe.

Alkoholni poremeaj
Kao posljedica uestalog pijenja alkoholnih pia, kod mladih se javlja alkoholni poremeaj. On je popraen poremeajem ponaanja koji ukljuuje potrebu za alkoholom i slabi nadzor pijenja uz razvoj
ovisnosti te pojavu zdravstvenih oteenja i drutvenih potekoa.
Problem konzumiranja alkoholnih pia od strane mladih odrava se na podruje ugroavanja prava
djece i mladih. Praksa i iskustva pokazuju da u sluajevima pijenja od strane mladih, kod veine djece i
mladih, nije rije o razvijenoj ovisnosti, ali je u svakom sluaju rije o sve popularnijoj pojavi i sve veoj
rasprostranjenosti pijenja alkoholnih pia meu djecom i mladima to je put koji vodi u ovisnost o alkoholu u ranim dvadesetim godinama. Neosporiva je injenica da unoenje alkohola u organizam mladog
ovjeka utjee na njegov psihofiziki razvoj te time ta populacija postaje rizina skupina za razvoj ovisnosti o alkoholu.

to je dobna granica prvog susreta s alkoholom nia,

opasnost za razvoj alkoholne ovisnosti je vea!

15

Trend pijenja mladih ena

Nekad, ne tako davno pijenje se vezivalo iskljuivo uz muku populaciju. Pijenje ena smatralo se drutveno neprihvaenim i nemoralnim ponaanjem. Danas se vrijednosti u drutvu okreu pa tako imamo
sve vie ena koje otvoreno, ne skrivajui se i ne sramei se piju na javnim mjestima. Takvo ponaanje je

3.1.

sve prisutnije kod mladih ena, one su drutvena skupina unutar koje najbre i naj zabrinjavajue raste
potronja alkoholnih pia: njihov broj raste i meu osobama koje umjereno i koje prekomjerno piju,
a raste i njihov broje meu osobama sklonim periodinim prepijanjima (tzv.binge drinking) (Torre,
2007.).
Istraivanja su pokazala da ene mlae ivotne dobi, u vremenskom
trendu biljee najveu stopu rasta pijenja alkoholnih pia. K tome, dananje mlae ene koje piju poinju u sve veem broju piti sve ranije.
Danas je preko 50 % mlaih ena koje piju poelo piti prije 16-te godine
ivota, dok je tek 14 % starijih ena koje piju poelo piti prije te dobi
(Torre, 2007.).

Djelovanje alkohola na mladi enski organizam

daleko je jae nego na muki organizam, shodno
tome vea su i tea oteenja. Kod djevojaka u alkoholiziranom stanju vea je prisutnost slobodnijeg ponaanja, breg stupanja u spolne odnose, a
ija posljedica je visokog stupnja pojavnosti spolnih
bolesti meu mladim enama.

16

Posljedice pijenja alkohola kod djece i mladih

Alkohol putem krvotoka prodire do svakog organa. Njegov tetan uinak djeluje na svaki dio tijela. S
obzirom da brzo stie u krvotok, poveava opasnost obolijevanja od razliitih bolesti. Posebno je opasno pijenje veih koliina alkohola u kratkom razdoblju, jer isto moe uzrokovati trovanje organizma, a
posljedice takvog pijenja su teke i predvidive, kreu se od nesvjestice pa sve do smrti.

3.2.

Vano je naglasiti da je djelovanje alkohola individualno. Kod svakog pojedinca javljaju se specifini
simptomi, svaki pojedinac razvija svoju osobitu skupinu problema. A i ishodi u ivotu svakog konzumenta su razliiti: ovise o ivotnom stilu i karakteru osobe, njegovoj odlunosti da rjeava problem
prekomjernog pijenja, o podrci okoline, a i o ranijem ivljenju prije razvitka problema prekomjernog
pijenja alkohola.
Alkohol snano utjee na mozak, smanjuje koordinaciju kretnji, reflekse, osjet vida i sluha, iskrivljuje
vienje sebe ali i drugih, pomie doputene granice te kratkorono izaziva gubitak pamenja.
Kod prekomjernog pijenja alkohola tipini i osnovni simptom je nemogunost funkcioniranja bez
odreene koliine alkohola u krvi. Alkohol je stimulans koji pokree osobu, bez njega osoba se osjea
kao da ne moe nita raditi. Nakon toga nastupa faza pijenja sve veih koliina alkohola, a u konanici i
nemogunost kontroliranja poriva za pijenjem uslijed ega dolazi do razvoja ovisnosti o alkoholu koja
uz sebe vee zdravstveno, radno i obiteljsko propadanje. Moemo nizati i druge popratne simptome
alkoholizma: naruena motorika, promjene linosti, razdraljivost, agresivnost, gubitak pamenja, alkoholna psihoza, i tako dalje, no o tome neto detaljnije u nastavku.

Piti alkohol nije cool!

17

Uinak na fizike i mentalne funkcije prema

koncentraciji alkohola u krvi:
3.2.

Koncentracija alkohola u krvi mjeri se promilima,

odnosno gramima po kubinom centimetru.
promili ()
0,2-0,3
0,4-0,6

0,7-0,9

1-1,25

1,3-1,5
1,6-1,9
2,0

2,5
3,0
4,0 i vie

18

Uinak ili djelovanje alkohola

osjeaj lagane euforije i umjerene oputenosti, gubitak srameljivosti
osjeaj oputenosti, veselja, pojava topline i euforije, javljaju se manje smetnje u razboritosti i sjeanju, te smanjenje opreza. U tom trenutku ljudi bi trebali
prestati piti.
lagane smetnje u ravnotei, govoru, vidu, sluhu, vremenu reakcije. Smanjena
mogunost samokontrole, te smetnje u razboritosti i sjeanju. Pripita osoba vjeruje kako funkcionira bolje nego to je to stvarni sluaj.
uz prisustvo euforije znaajne smetnje u motornoj koordinaciji i gubitak pravilne
procjene. Mogu se javiti potekoe u govoru te smetnje u ravnotei, vidu, vremenu reakcije.
velike smetnje u motorikim funkcijama i manjak fizike kontrole. Zamueni vid
i znaajan gubitak ravnotee.Smanjuje se stanje euforije i nastupa emocionalno
stanje tjeskobe, depresije i nemira.
prevladava stanje tjeskobe, depresije i nemira, moe se javiti munina
osjeaj zbunjenosti, izgubljenosti i dezorijentiranost. Osoba moe trebati pomo
kako bi se ustala ili hodala. Ukoliko doe do ozljede, mogue je da osoba to ne
osjeti.Kod nekih ljudi javlja se munina i povraanje. Mogua su razdoblja kojih se
osoba ne sjea.
ozbiljne smetnje u svim mentalnim, fizikim i osjetilnim funkcijama. Povean rizik
od guenja prilikom povraanja i ozljeda prilikom pada ili druge vrste nesree.
mogua pojava kome. Ovo stanje jednako je razini kirurke anestezije.
koma i mogua smrt zbog prestanka disanja, vrlo niskog krvnog tlaka ili guenja
tijekom povraanja zbog nepostojanja refleksa kojim bi se tekuina iskaljala iz
plua (www.ne-droga.org)

U svom razvojnom razdoblju, osobito ulaskom u pubertet, mlada se osoba susree s promjenama vlastite osobe, ali i nizom specifinih vanjskih faktora u biolokom, psiholokom i socijalnom smislu. Osobni
sukobi, esto nerazumijevanje okoline, izloenost prevelikim oekivanjima, naglaene tenje za samostalnou esto su izvor njihove anksioznosti i posezanja za alkoholom. Konzumiranje alkohola usko je
povezano sa slabijim uspjehom u koli, estim markiranjem te kretanjem u marginalnim drutvenim
skupinama (Uvodi uri, 2007.).

3.2.

Alkohol dovodi do tekoa pri uenju, pamenju i zapamivanju

Alkohol dovodi do neopravdanih izostanaka s nastave
Alkohol dovodi do sukoba u obitelji
Alkohol potie nasilno ponaanje
Alkohol je ulaznica za kriminalni milje
Alkohol dovodi do novanog i osjeajnog osiromaenja
Alkohol smanjuje spolnu mo
Alkohol poveava rizine spolne kontakte (zarazu HIV-om, HPV-om)
Alkohol esto dovodi do neeljenih trudnoa
Alkohol izaziva stradanje u prometnim nesreama
Alkohol umanjuje ivotne anse mladih na svim razinama.

19

Posljedice pijenja u prometu

Jedna od najteih posljedica pijenja od strane mladih vidljiva je u punjenju novinskih stupaca bolnim
naslovima u ijoj pozadini se kriju posljedice prometnih nesrea uzrokovane alkoholom. Veina tih pro-

3.3.

metnih nesrea za posljedicu ima oduzimanje mladih ljudskih ivota ili u blaoj varijanti stvaraju invalidnost kod mladih bilo da su uzronici nesrea ili rtve. Stopa stradavanja mladih ljudi u prometu je
zabrinjavajua. Prema podacima PU Zagrebake u prva etiri mjeseca 2012. godine, pijani vozai sudjelovali su u svakoj osmoj prometnoj nesrei, bili su sudionici sedam nesrea sa smrtnim posljedicama
u kojoj su ljudi vozili pijani (od sedam vozaa, pet je imalo od 1,5 promila), 2661 vozaa zaustavljeno je u pijanom
stanju (2/3 mladih od 30 godina)
(http://maliplac.com).
Najei uzroci prometnih nesrea
su upravo vrlo niska tolerancija mlade osobe prema alkoholu,
neznatno vozako iskustvo (http://
www.hskla.hr/). Najkritinija razdoblja su vikendi kada mladi nakon kasno veernjih i cijelo nonih izlazaka
sjedaju za volan automobila koji su
pod pritiskom dobili na koritenje svojih roditelja.

20

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) govore da je alkohol

krivac za oko 5% posto smrti mladih u dobi od 19 do 25 godina. Sve
snaniji alarm predstavljaju podaci koji govore da je alkohol krivac za
preko 30% poginulih mladih osoba u prometu!

Kratkorone posljedice pijenja alkohola

Pijenje alkoholnih pia dovodi do razliitih oteenja. Ovisno o popijenoj koliini alkohola kao i uestalosti pijenja, dolazi do razvoja ranih ili kasnijih oteenja organizma.
Pijenja alkohola kod mlade osobe izuzetno je opasno zbog niskog praga tolerancije, fiziki jo uvijek

3.4.

njenog organizma te vrlo estog kombiniranja razliitih vrsta pia (Uvodi uri, 2007.).
Ve nakon jednog opijanja javljaju se kratkoroni tetni uinci opijenosti uz pratee simptome:

Poveani umor

Slaba panja

Glavobolja i mamurnost
Ope lo osjeaj
Lo san
Dehidracija (isuivanje) organizma
Problemi s pamenjem
Problemi pri kretanju
Osjeaj arenja i upale eluane
stjenke i povraanje.

Posljedice pijenja alkohola kod mlade osobe su vrlo brzo vidljive kroz neugodan miris kose i koe te
neugodan zadah iz usta. Kod osoba koje piju alkohol ranije se javljaju bore i ranije stari koa.

Nemojte piti samo zato to drugi piju

21

Dugorone i socijalne posljedice

pijenja alkohola
Vrlo vano je istaknuti socijalne posljedice koje se reflektiraju poremeenim socijalnim odnosima s
bliim lanovima obitelji, ali i irom drutvenom zajednicom. Kod mladih, konzumacija alkohola u blis-

3.5.

koj je vezi sa slabijim uspjehom u koli, estim izostancima i pripadnou marginalnim drutvenim skupinama. Kao este drutvene posljedice pijenja alkohola evidentirane su:
nasilni i agresivni ispadi u obitelji
esto sudjelovanje u tunjavama i kriminalu
stradanje u nenamjernom ozljeivanju
stradanje i pogibanje u prometnim nesreama
utapanje
neeljene trudnoe
spolne infekcije
samoubojstvo mladih.
Kod mladih djevojaka esti su:
poremeaji menstrualnog ciklusa
nestanak seksualne elje
s terilitet.
Uslijed estog i dugotrajnog pijenja alkohola javljaju se kronina i teka oboljenja organizma
(Hudolin, 1986). Najea su:
Ciroza jetre
Oteenje mozga i ivanog sustava
Srane bolesti
Pothranjenost
Skraen ivotni vijek

22

Faze intoksikacije alkoholom

Alkoholna bolest razvija se kao posljedica viegodinjeg uzimanja alkoholnih pia, dok u mladenakoj
dobi ee susreemo poremeaje vezane uz pijanstvo nego samu alkoholnu bolest (Hudolin, 1991.).
Intoksikacija alkoholom moe se podijeliti u pet stupnjeva sa sljedeim simptomima. (Huljev, 2000.)
1. stupanj
2. stupanj

Srea

Osoba je iznimno razgovorljiva,

Nepredvidljivo ponaanje

oputena, drueljubivija nego inae

Dolazi do slabije koncentracije

3.6.

Sposobnost rasuivanja izvan je kontrole

Emocije postaju nestabilne
3. stupanj

Zbrka

Reagiranje je usporeno
Nastupa dezorijentacija
Pojava zlovolje, jakog straha,

4. stupanj
5. stupanj

Gubitak kontrole

pojava dvostruke slike i nejasnog govora

Osoba ne moe stajati ni hodati

Nesvijest

Povraanje
Osoba koja je predozirana pada u nesvijest;
Moe doi i do smrti zbog paralize disanja.

Uvijek ima mogunost izbora, uzeti ili ne uzeti alkoholno pie!

23

Krenje prava djece i mladih

uslijed pijenja alkohola i alkoholnih pia
3.7.

Svi ljudi imaju pravo na zatitu obitelji, zajednice i radne sredine od incidenata, nasilja i drugih negativnih
posljedica upotrebe alkohola. Sva djeca i mlade imaju pravo odrasti u sigurnoj sredini slobodnoj od negativnih posljedica pijenja alkohola i biti zatieni od promidbe alkoholnih pia. (Europska povelja o alkoholu,
1995.)
Zatita i unapreenje prava djece i mladih predstavlja temelj daljnjeg razvoja djeteta na svim razvojnim
podrujima, kako osobnog tako i psihikog te tjelesnog. Suvremeno drutvo kontinuirano u svim podrujima skrbi i brige za djecu naglaava potrebu zatite prava djece kao osnova za kvalitetno ouvanje
razvoja djeteta kao i potrebu za provoenjem brojnih preventivnih programa. U tom interesu, brojne
svjetske i dravne organizacije i institucije intenzivno rade na poboljanju kvalitete zatite prava djece te
u tu svrhu donose brojne konvencije, povelje, zakone kao i druge dokumente koje ukljuuju detektiranje i preveniranje ovisnikih ponaanja kod mladih iji je cilj zatita i poboljanje prava djece i ouvanje
njihovog zdravlja. Sve aktualnije podruje zatite interesa prava djece je u podruju ovisnosti, posebno
u podruju prekomjernog konzumiranja alkohola na to nas upozoravaju brojni statistiki pokazatelji
sve vee prisutnosti konzumiranja alkoholnih pia kod djece kao i sputanja dobne granice kod prvog
opijanja.
Kada je rije o krenju prava kod pijenja alkohola tada do krenje prava dolazi, prije svega, kao posljedica pijenja alkohola. U najveoj mjeri javlja se krenje od strane same djece i mladih koji ne sagledavaju
rizike takvog ponaanja (Republika Hrvatska, Pravobranitelj za djecu, 2010).
Uslijed pijenja alkohola sukladno Konvenciji o pravima djeteta dolazi do krenja zatitnih prava koja
osiguravaju zatitu djeteta: prava na zatitu od zloporabe, zapostavljanja i izrabljivanja kao i zatitu od
droga, alkohola i duhana (Mataga, Tintor i Puljiz, 2007.).

Pravo na zdravlje

24

Tolerancija mladih ljudi na alkohol izrazito je niska te i najmanje koliine alkohola u organizmu nenaviklom na alkohol stvaraju opasne reakcije. Gubi se kritinost, izmijenjeno se doivljava stvarnost, sklonost rizinom ponaaju je poviena, kvalitativno i kvantitativno se mijenja svijest. Samo pijenje alkohola
predstavlja krenje prava djece i to posebno prava na zdravlje. Jedno od temeljnih prava djece je pravo
na zdravlje. Naruavanje ovog prava najizraenije je kod pijenja alkohola.

Tko ugroava pravo na zdravlje?

RODITELJ/MAJKA pri pijenju alkohola za vrijeme
trudnoe i dojenja to direktno djeluje na zdravlje
i razvoj djeteta. Jedno od najteih oteenja koje se
moe javiti kod djeteta je razvoj fetalnog alkoholnog
sindroma(FAS). Majke koje za vrijeme trudnoe piju
alkohol, esto raaju djecu s priroenim alkoholnim
izoblienjem, odnosno fetalnim alkoholnim sindromom
(FAS). Dojene s FAS-om ima znatno manji i izoblieni mozak s tekim oteenjima koja se oituju ispadima razliitih
modanih funkcija i intelektualnim oteenjima. Nadalje,
od moguih poremeaja kod FAS-a, najee se navodi da
djeca pokazuju oteenja fine i grube motorike aktivnosti
i oteenu sposobnost govora. Stopa mortaliteta iznosi oko
17%, a u dobi od 7 godina 44% ove djece ima granini
kvocijent inteligencije (Cunnigham i sur., 1989.).

DJECA koja kao to smo vidjeli u vrlo ranoj dobi poinju konzumirati alkohol. Pijenje i malih koliina alkohola za organizam mlade osobe izuzetno je opasan zbog niskog praga tolerancije. Pijenjem alkohola
djeca i mladi naruavaju svoje zdravstveno stanje, onemoguavaju zdrav fiziki i psihiki razvoj svoga
organizma. Pod utjecajem alkohola mladi vrlo brzo i lako skidaju sve zabrane i otputaju konice koje
ih odvode u smjeru slobodnih seksualnih kontakta. U alkoholiziranom stanju kod mladih se poveavaju rizini spolni kontakti pri emu dodatno ugroavaju svoje zdravlje izlaganjem spolnim infekcijama,
irenju spolnih bolesti kao to je HPV i druge te naposljetku pojavi neeljenih maloljetnikih trudnoa.
Najnovija istraivanja pokazuju da pijenje alkohola u mladenakoj dobi oteuje osjetljive dijelove mozga u hipokampusu. CT (kompjutorizirana omografija) snimke mozga tinejdera konzumenata alkohola su pokazale stanje hipokampusa dijela mozga odgovornog za osjeaje, pamenje i uenje, ali i
oteenja u drugim dijelovima mozga (poput eonog i sljepoonog dijela mozga te Corpus callosuma
- dijela mozga koji povezuje obje modane hemisfere) iji je razvoj posebno intenzivan u adolescenciji.

3.7.

25

Pravo na sigurnost
Uslijed pijenja alkohola djeca i mladi su u sukobu sa zakonom. U RH na snazi su jasne zakonske odredbe
o zabrani prodaje alkohola osobama mlaim od 18. godine ivota.To znai da osobe mlae od 18 godine ivota ne smiju kupovati alkoholna pia.

Tko ugroava pravo na sigurnost djece?

3.7.

MLADI Svaka kupovina bilo kojeg alkoholnog proizvoda je dolaenje u sukob sa zakonom. Vrlo esto
se dogaa da su maloljetnici svjesni postojanja zakona i zamole starije
punoljetne prijatelje da umjesto njih kupe alkohol. To
je izuzetno opasno, jer u sluaju da se uhvati na djelu
obje osobe e biti kanjene.
ODRASLI/RODITELJI Slanjem djece u trgovinu po
alkoholno pie roditelji dovode u pitanje sigurnost
svoje djece kao i trgovci koji vjeruju na rije djetetu
da je alkohol namijenjen za njegove roditelje ili da
dijete ima navrenih 18 godina.

Pravo na informacije i obrazovanje

Praksa opijanja mladih pokazatelj je da mladi ne maju odgovarajue informacije o tetnostima pijenja
alkohola uslijed ega dolazi do kontinuirane zloporabe istih te pojave i razvoja tekih posljedica. Uzrok
tome je, jednim dijelom, izostanak kontinuiranog obrazovanja mladih o opasnostima od tetnih posljedica pijenja alkohola kroz sustav samog obrazovanja. Mladi bi trebali biti inicijatori postavljanja tema
vezanih uz probleme pijenja alkohola u nastavnim sadrajima u okviru kolsko obrazovnog sustava.

Pravo na sudjelovanje

26

Sukladno Konvenciji o pravima djeteta l. 12. kojim se obvezuju sve drave ugovornice da osiguraju svakom djetetu, koje je sposobno oblikovati vlastito miljenje, pravo na izraavanje misli o svim stvarima
koje se odnose na njega te im pridavati znaaj u skladu s uzrastom i zrelou djeteta. Pravo sudjelovanja
podrazumijeva aktivno ukljuivanje djece u kreiranje politike prevencije ovisnosti. Odgojno-obrazovne
ustanove trebaju osnovati mala kolska povjerenstva koje e initi uenici, roditelji, nastavnici, lijenik
kolske medicine i istaknuti lokalni strunjaci za prevenciju ovisnosti i ostale preventivne aktivnosti (Vlada Republike Hrvatske, Ured za suzbijanje zloporabe droga, 2010.) to su pojedine kole vei uinile.
Time mladi dobivaju priliku aktivno sudjelovati u kreiranju preventivnih aktivnosti u svojoj koli. Ovim
nainom rada omoguiti e se djetetu razvijanje njegovog miljenja, stavova i izgradnje vrijednosnog
sustava neophodnog za formiranje kompletne osobe koja e se znati suoiti s problemima budunosti.

Upitnik
Koje su dobre strane interneta?

Kako trea osoba moe ugroziti sigurnost djeteta

prilikom koritenja Interneta?

Koje sve posljedice moe izazvati prekomjerno

koritenje Interneta u ivotu djece i mladih?

Je li doputeno igranje lota i binga od strane mladih?

27

Novije ovisnosti

4.

U suvremenom drutvu postignuem tehnolokog napretka u informatizaciji dolazi do podizanja kvalitete ljudskog ivota, ali istovremeno dolazi do stvaranja i negativnih posljedica
i razvijanja nekih novih oblika poremeaja. Popularno se nazivaju novije ovisnosti, a meu
njih spadaju ovisnost o internetu i ovisnost o kocki i klaenju kao posljedice zlouporabe informatike tehnologije.
Internet je, na prvi pogled, bezopasno sredstvo. U dananjem vremenu informatizacije nemogue je zamisliti poslovanje i komuniciranje bez interneta. No, ne smije se zaboraviti da
njegova nekontrolirana uporaba ima i svoju tamnu stranu. Iako kratkog vijeka pokazalo se
da moe dovesti do socijalne izolacije i postati sredstvo ovisnikog ponaanja, posebno kod
mladih osoba.
Najee, kod mladih ljudi javlja se ovisnost o internetu za koju
se moe rei da je jedan oblik ovisnosti o raunalima i oznaava fenomen pretjeranog ili ekstremnog koritenja interneta u
tolikoj mjeri da predstavlja opasnost po zdravlje.
U posljednje vrijeme, biljei se i visok porast broja ovisnika o kockanju, posebno u skupini uenika i adolescenata. Brojni strunjaci
ukazuju na problem kockanja i klaenja, upozoravajui da mogu
izazvati oblike i simptome ovisnosti poput simptoma kod drugih
priznatih ovisnosti te ih treba ozbiljno shvaati.
O vanosti rada na prevenciji problema ovisnosti o internetu, kocki
i klaenju govori injenica da kompjutorizacija i koritenje interneta zauzima sve veu popularnost meu mlaim osobama osnovnokolskog i srednjokolskog uzrasta, a kocka i klaenje uz razvijanje osjeaja zabave, esto mladoj osobi daje lanu percepciju
brze i lake zarade.

28

Patoloko koritenje interneta i njegova zlouporaba,

ima sline karakteristike kao i zlouporaba kockanja i droge

Internet-sredstvo budunosti i izazov za mlade

Internet je danas veliki izazov za djecu i mlade. Internet je medij na kojemu se moe nai pregrt sadraja od edukativnih, znanstvenih do informativnih i zabavnih. Mogu se nai sadraji za zabavu, ali i za
uenje i irenje vlastitih spoznajnih vidika.
Internet je posebno zanimljiv medij, neiscrpan izvor zabave, rezultata najnovijih znanstvenih otkria,

4.1.

ali i povijesne kulturne batine starih naroda, najaktualnijih informacija, velikih iznenaenja, ugodnih i
neugodnih. To je novi virtualni svijet u koji mladi moraju mudro i razborito ui. To je budunost novih
generacija s kojom treba ii ukorak.
S obzirom na sve veu prisutnost interneta u svakodnevnom ivotu mladih, ali i ne kontrolirane uporabe istog vrlo brzo dolazi do zlouporabe te pojave fizikih i psihikih poremeaja kod pojedinaca kao
i naruavanja drutvenih odnosa. Uporabom interneta javljaju se i drugi oblici zlouporabe istog kao
to je meuvrnjako zlostavljanje, seksualno
uznemiravanje mladih od strane vrnjaka, ali
vrlo esto i odraslih (pedofilija) i drugi oblici
neugodnog iskustva.
Djeca i mladi trebaju biti upoznati sa svim dobrim i loim stranama koritenja interneta, jer e u
budunosti biti sredstvo njihovog
ivota, uspjeha ili pada.

29

Dobre i loe strane interneta

4.1.1

Za razliku od drugih psihoaktivnih sredstava (alkohola, droge) koje izazivaju ovisnost internet je sredstvo bez ijeg koritenja je teko zamisliti dananje poslovanje i komuniciranje. Za razliku od drugih psihoaktivnih sredstava internet ima pregrt pozitivnih strana. Tek kada uslijedi nekontrolirano koritenje
istog dolazi do zlouporabe pri emu se razvijaju negativne posljedice za pojedinca. Vrlo brzo se javljaju
ozbiljni problemi kod pojedinca ukljuujui psihike i fizike simptome ovisnosti te promjena ponaanja koja je vrlo slina, ako ne i ista kao kod drugih oblika ovisnosti.

Dobre strane interneta

bre, jednostavnije i lake komuniciranje s ljudima iz razliitih dijelova svijeta

irenje socijalne mree bez teritorijalnih granica
dostupnost mnotva pozitivnih podataka iz razliitih podruja
sredstvo, izvor informacija i uenja
mogunost razmjene miljenja i iskustava
osobama koje su povuene u sebe i koje tee stupaju u kontakt s drugima omoguava
ruenje barijera

Loe strane interneta

30

bre i jednostavnije se dolazi u kontakt s ljudima koji imaju loe namjere

kraa identiteta i zlouporaba osobnih podataka
Iznoenjem svoga miljenja (na blogu) moe se povrijediti drugu osobu
Objavljivanjem fotografija i video sadraja moe se naruiti privatnost druge osobe

Simptomi zloporabe interneta

Zbog mnogih pozitivnih strana koritenja informatike komunikacije kao to je primjerice irenje
socijalne mree mimo teritorijalnih granica, uz mogunost razmjene miljenja i iskustva, ponekad je
veoma teko definirati tanku granicu koja dijeli korisnost i zloporabu.
Najizraeniji simptomi i posljedice zloporabe koritenja interneta (Perini, 2008.) su:

4.1.2

gubitak osjeaja za vrijeme

kronian umor i neispavanost uslijed poremeenog dnevnog ritma
ne zadovoljavanje osnovnih potreba kao to su spavanje i hrana
gubitak tjelesne kondicije
fizika oteenja (slabljenje vida, deformacija lokomotornog sustava)
udnja za on-line aktivnostima
naruavanje emocionalne ravnotee
gubitak osjeaja za realnost
pojava ljutnje, napetosti, agresije ili/i depresije kada raunalo nije dostupno
smanjen uspjeh u koli
obmana, laganje, pomanjkanje kontrole, povlaenje u sebe
fizika drutvena izolacija
lanstvo u grupama sumnjive etinosti
stvaranje vlastitog virtualnog svijeta.

Istraivanja su pokazala da vrsta pojedinih aktivnosti na internetu pridonosi brem javljanju ovisnosti. Tako e prije ovisnici postati one osobe koje na internetu najvie koriste drutvene mree kao to
su facebook i twitter te MSN.

31

Krenje prava djece i mladih prilikom

koritenja interneta
4.1.3

Internet, naizgled bezazlen medij, dok je jednim dijelom edukativan drugim dijelom nudi veliku slobodu te nam se na prvi pogled ini kao da ne poznaje granice i upravo u tom dijelu veliki je izvor naruavanja i ugroavanja prava djece i mladih te iste moe dovesti u vrlo ozbiljnu i teku situaciju iz koje mladi
ovjek ne moe sam nai izlaz.
Neka od ugroavanja prava djece i mladih su:

Pravo na zdravlje

Uslijed nekontroliranog koritenja interneta dolazi do naruavanja zdravlja kod mlade osobe i time i
ugroavanja samog prava na zdravlje. Opasnosti se javljaju ve u samim poecima koritenja interneta
i upoznavanja s njegovim mogunostima, periodu u kojem je kod mlade osobe prisutan visok stupanj
potrebe za sve veim otkriima i istraivanjima internetskih sadraja pri emu dolazi do provoenja sve
dueg vremenskog perioda za raunalom. Uslijed toga dolazi do razvijanja neeljenih simptoma (pogledat prethodno poglavlje) to se odrava na zdravstveno stanje djeteta odnosno mlade osobe.

Pravo na sigurnost

Posebno je narueno kod koritenja interneta. Uslijed nekontroliranog koritenja pojedinih sadraja kao
i uslijed zloporabe ovog medija od strane drugih, bilo djece, bilo odraslih dolazi do razliitih oblika
zlostavljanja. Razlikujemo: cyberbullying jedan je od oblika zlostavljanja koji oznaava svaku komunikacijsku aktivnost cyber tehnologijom koja se moe smatrati tetnom kako za pojedinca tako i za ope
dobro.

Pravo na privatnost

Svaka osoba ima pravo na privatnost osobnih podataka kao i informacija o svome privatnom ivotu, a
posebno to imaju djeca i mladi. Pojavom interneta to pravo na privatnost kao da nikada nije niti postojalo. Sve manje postoji prisutnou i populariziranjem drutvenih mrea kao to su facebook, my space,
twitter.

32

Negiranje kao i ugroavanje prava na privatnost vidljivo je pri izlaganju osobnih fotografija djece i mladih, video sadraja kao i prikupljanjem osobnih podataka koji se kasnije zloupotrebljavaju. Kada je u
pitanju svijet interneta tada se dijete ili mlada osoba vrlo esto nau u ulozi rtve, ali i zlostavljaa i to
najee zbog neznanja.

Savjeti mladima
Svoju lozinku (password) dri tajnima! Lozinku moe povjeriti samo roditeljima!
Ne ostavljaj osobne podatke (ime, prezime, ime i prezime roditelja, broj telefona, kunu adresu,
radno mjesto roditelja, naziv kole, broj kreditne kartice roditelja) na internetu.

Budi oprezan/na u komunikaciji preko interneta. Osoba koja djeluje simpatino se moe lano
predstaviti i moe imati zle namjere.

4.1.4

Osobne fotografije, kao niti fotografije lanova obitelji nemoj slati nepoznatim osobama.
Ukoliko se osjea nelagodno pri nekom razgovoru na internetu ne nastavljaj razgovor nego ga
prekini.

Razgovaraj s roditeljima i povjeri se roditeljima o neugodnostima s kojima si se susreo/la prilikom

koritenja interneta.

Ne odgovaraj na nepristojne, sugestivne poruke ili na poruke zbog njih osjea nelagodno.
Ako eli ostvariti osobni kontakt s i upoznati se s online prijateljima prvi susret dogovori s roditeljima, nemoj odlaziti sam na prvi susret. Sjeti se da o online prijateljima zna samo onoliko koliko
su oni rekli o sebi.

Bez obzira to je Internet

virtualni svijet potuj pravila
ponaanja kao i u
svakodnevnom ivotu.

33

Ovisnost o kocki i klaenju

4.2.

Jedna od novijih ovisnosti je ovisnost o kocki i klaenju

odnosno o igrama na sreu. Iako kockanje i klaenje predstavlja jedan oblik igre i zabave istraivanja su pokazala da
kockanje/klaenje moe izazvati ovisnost i to oblike poput
ovisnosti o heroinu i alkoholu te i ovaj oblik ovisnosti treba
ozbiljno shvaati. Kockanju i klaenju kao modernim ovisnostima ne pridaje se znaaj kao ovisnostima o drogama, alkoholu ili puenju i esto ih se drutveno relativizira, drei
ih ak zgodnim oblicima zabave i razonode, iako u podjednakoj mjeri vode prema destrukciji linosti (Hrvati, 2007.).
Ovisnik, iako esto svjestan svih tetnih posljedica, uporno
nastavlja i uvjerava sam sebe kako e velikim dobitkom rijeiti sve svoje probleme i tek onda prestati. Kod mnogih
patolokih ovisnosti, poanta nije u samom dobitku, ve uzbuenju koje proizlazi iz oekivanja dobitka.
Strunjaci pretpostavljaju kako se u Hrvatskoj od 1 do 3% stanovnika uputa u kockanje. Najee su
ivotne dobi od 15 do 25 godina, preteito mukog spola a omjer djevojaka i mladia kree se oko 1:4.
Ova ovisnost ima za posljedicu visok postotak suicidalnosti pojedinaca tako u kasnijim stadijima ovisnosti oko 20% patolokih kockara poini samoubojstvo (Slobodna Dalmacija, 2006.).
Kod adolescenata, negativni utjecaj kocke i klaenja reflektira se na sve vidove ivota: od kolskog
neuspjeha do problema s fizikim i mentalnim zdravljem. Prvi simptomi koji govore kako neto nije u
redu nalaze se u stalnim zahtjevima za dodatnim deparcem, izostancima iz kole, stalnim praenjem
sportskih rezultata, udaljavanje od obitelji i prijatelja.
Statistike procjene govore da igre na sreu graanima Hrvatske, godinje, odnesu
oko 3 milijarde kuna (Slobodna Dalmacija, 2006.). Problem je jo znaajniji jer je
klaenje sve prisutnije meu sve mlaom populacijom.

34

Igre na sreu nanose tetu i unitavaju obiteljske odnose.

Zakonska regulativa

(Iz Zakona o igrama na sreu)

Uviajui postojanost interesa graana, prije svega mladih do 18 godine

ivota, za sudjelovanje u igrama na sreu kao i igrama na automatima, zakonodavac je zatitio maloljetnike Zakonom o igrama na sreu (NN 87/09) u
koji je stavio sljedee odredbe:

4.2.1

lanak 43.
(1) Posjet kasinu i sudjelovanje u igri doputen je samo punoljetnim osobama
koje su svoj identitet dune dokazati identifikacijskom ispravom.
(5) Osobe u uniformi mogu ulaziti u kasino samo radi obavljanja slube. Posjet
kasinu i sudjelovanje u igrama na sreu prireiva moe privremeno zabraniti ili ograniiti pojedinim osobama ako postoji osnovana pretpostavka da
uestalost i intenzitet njihova sudjelovanja u igri dovode u opasnost njihov
egzistencijski minimum, te ako to zatrae ustanove koje se bave zatitom
obitelji, u sluajevima kada igra zbog nekontroliranog igranja nanosi tetu
sebi ili obitelji koju uzdrava.
lanak 49.
(1) Zabranjuje se primanje uplata za klaenje od osoba mlaih od 18 godina.
(2) U sluaju sumnje u ispunjenje uvjeta iz stavka 1. ovoga lanka, igra je
duan prireivau pruiti dokaze o svojoj punoljetnosti.
lanak 60.
Posjet i sudjelovanje u igri na automatima doputen je samo punoljetnim
osobama koje su tu injenicu, na zahtjev prireivaa, dune dokazati identifikacijskom ispravom.
Gore navedenim Zakonom ele se zatititi prava djece. Posljedica ne potivanja ovih zakonskih odredbi je krenje prava djece i to u podruju sigurnosnih
prava gdje djeca dolaze u sukob sa zakonom. Ovu odredbu vrlo esto kre i
mladi i odrasli.

35

Biljeke

Upitnik
Nabrojite vrste droga koje poznajete i koje posljedice mogu prouzroiti?

Koji su razlozi zato se mladi poinju drogirati?

Je li bi znali prepoznati rane simptome kod mladih da se pone drogirati?

37

Zloporaba i ovisnosti
o psihoaktivnim tvarima

5.

U Hrvatskoj, kao i u svijetu, ovisnost o drogama sve je rairenija. Novi konzumenti droga obino se navode da probaju travu, nekoliko cigareta marihuane pomijeane s duhanom, to je
polazna toka u potrazi za proizvodima sa sve jaim uincima, da bi se na kraju dospjelo do
heroina. Prema novijim istraivanjima, od poetka uzimanja droge do trenutka kada obitelj
sazna da unutar nje postoji problem ovisnosti o drogama, u prosjeku prou 2- 4 godine.
U bliskoj budunosti potranja za opojnim sredstvima ostat e jednako velika. Potranja za psihotropskim supstancama, koje imaju neposredan uinak, openito raste, a bez dugoronoga
tetnog utjecaja (poput izgleda za razvoj ovisnosti). Zbog potranje koja vlada meu populacijom na Zapadu u veine populacije, iroka je upotreba jakih supstanci previe tetna. Upotreba lakih supstanci, koje su stvorene, ili e u budunosti biti stvorene s posebnom svrhom,
postat e sve popularnija - poput inaica XTC-a ili drugih novodobnih droga sintetskoga ili
biolokoga podrijetla.
Mladi trebaju biti informirani o psihoaktivnim sredstvima koja u drutvu popularno nazivaju
droge stoga emo i mi koristiti taj termin. Takoer trebaju biti upoznati s posljedicama konzumiranja istih. Zloporaba droga podrazumijeva uporabu droga izvan drutvenih, medicinskih
i zakonskih norma.
Psihika ovisnost je jaka potreba za uzimanjem odreene droge da bi
se izazvalo zadovoljstvo ili izbjegla nelagoda (Thaler i sur., 2004).

38

Fizika ovisnost se oituje razvojem tjelesnih simptoma (drhtavica,

znojenje, bolovi) a javlja se u sluajevima kada se droga ne uzme u vrijeme kada organizam to oekuje s obzirom na naviknuti ritam uzimanja.

Najei razlozi zbog kojih se djeca okreu ovisnosti su:

pritisak vrnjaka
dosada
ele se osjeati odraslima
bijeg od problema
pobuna
kako bi se dobro osjeali

5.0.

Preko 80 % ovisnika navodi da je prva droga koju su konzumirali

bila marihuana.
Prvi susret s drogom najee je posljedica sluajnosti, droga se
obino kua iz znatielje ili na nagovor prijatelja. Takva naivna
iskustva mogu kobno zavriti. U takvim situacijama najbolji je
odgovor: Hvala, ne!

39

Najpoznatije vrste droga

5.1.

Simptomi uslijed konzumiranja:

Mogue posljedice:

DERIVATI KONOPLJE
(marihuana, pot, grass)

usporeno razmiljanje, usporeni refleksi,

smanjena koordinacija i koncentracija, smanjena motivacija, apatija, proirene zjenice,
krvave ili staklenaste oi.

Nagle promjene raspoloenja, gubitak pamenja, povean rizik

obolijevanja od nekih vrsta raka, napadi panike, samoobmana,
paranoidne ideje. Moe tetno utjecati na razvoj mlade osobe.

ECSTASY
(E, eccy, xtc)

Ubrzan puls, znojenje, vruina, krgutanje

zubima, tjeskoba, uzbuenost, drhtanje,
nesanica, proirene zjenice.

Kronini problemi sa spavanjem, napukli zubi od krgutanja, visok

tlak, dehidracija, nervoza, halucinacije, smanjena kontrola emocija,
letargija, teka depresija, visoka temperatura, poremeaj rada srca.

AMFETAMINI
METAMFETAMINI
(speed, uppers, ice,
crystal meth, shabu)

povien tlak i ubrzan puls, ubrzano disanje,

uzbuenost, tjeskoba, nemir, nesanica,
groznica i znojenje, proirene zjenice,
munina i povraanje, gubitak apetita, nagle
promjene raspoloenja.

Gubitak teine, paranoja, halucinacije, kronini problemi sa

spavanjem, napukli zubi od krgutanja, visok tlak, napadi panike,
tjeskoba, nervoza, smanjena kontrola emocija, teka depresija,
nasilniko ponaanje, psihoza uzrokovana koritenjem speeda,
poremeaj rada srca ili samoubojstvo.

OPIJATI
(heroin, morphine,
methadone, H, smack)

Pospanost, euforija, usporeno disanje.

Visok rizik od ovisnosti, depresija, tjeskoba i napetost, zaraza HIV/

AIDS-om i hepatitisom zbog zajednikog koritenja istih igli, ne
fatalno predoziranje, smrt zbog predoziranja.

djeluje slino kao THC u marihuani,

proirene zjenice i staklene oi, umor, smijeh
bez razloga, ope stanje slino laganom
pijanstvu

Jo traju ispitivanja ove droge, no svakako je alarmantno to se

legalno prodaje kao osvjeiva prostora, to ne umanjuje moguu
tetnost, upravo suprotno, mogla bi imati pogubne uinke zbog
upitnog sastava. Utjee na koncentraciju, dolazi do smanjenja
seksualne elje, moe izazvati shizofreniju, kroninu tjeskobu,
poremeaj osobnosti, te depresiju. Nezainteresiranost, promjene
u koli, lijenost, gubitak motivacije za obaveze, nagle promjene
raspoloenja, povlaenje od obitelji, svadljivost, promjena navika
jedenja i spavanja.

stakleni pogled, suha usta, osjeaj pospanosti, plitko disanje, ne razgovijetan govor
(slino kao kod pijanstva), osoba djeluje
umorno, ponaa se nezainteresirano, smanjena koordinacija, osjeaj iscrpljenosti u tijelu.

Osobe koje uzimaju sedative dulje od nekoliko mjeseci mogu

postati ovisne o njima, a takoer mogu postati depresivne i
agresivne. Kada pokuaju prestati s uzimanjem mogu trpjeti
neugodne simptome odvikavanja (nemir, nesanica, napadi panike,
povraanje, miini grevi)

SPICE
( sintetiki kanabis)
(afgan, hindu, zmaj,
pica)

SEDATIVI
(apaurin, lexaurin, praxiten, diazepam, valium,
loram, Xanax, helex,
normabel) pilsevi

Druge opasne droge s kojima se mladi mogu susresti ukljuuju kokain, halucinogene droge (kao LSD, arobne gljive) i GHB. Ljudi mogu postati ovisni o bilo kojoj od tih droga. To moe ukljuiti gubljenje kontrole nad uzimanjem
droga, i nastavljanje s uzimanjem droga ak i kad shvate da im to kodi.
Dananja farmakologija je napredovala i izradila je nekoliko pouzdanih testova kojima se moe u nekoliko minuta
testirati osoba. Dostupni kuni testovi:

40

AbuGnost MDMA- test za otkrivanje ecstasya u mokrai

DOA MultiGnost 3-4- test za otkrivanje heroina, benzodiazepina, ectasya u mokrai
DOA MultiGnost 3-7-test za otkrivanje marihuane, ectasya i amfetamina u mokrai
DOA MultiGnost 3-1-test za otkrivanje marihuane, heroina , amfetamina u mokrai
(dostupni kuni test i na spice) (www.ne-droga.org)

Koje faze prolaze ovisnici?

Put ovisnosti prema amerikom strunjaku dr. Robert Schwebelu, uglavnom uvijek slian i vodi kroz
etiri faze.

Prva faza: PROBA

Drogu se uzima obino iz radoznalosti kako bi se isprobao njezin uinak ili na neiji nagovor. Na taj nain

5.2.

zadovoljava se osobna znatielja i tu se treba zaustaviti. Ali netko na tome i ostane, a netko

Druga faza: SVE EE S DROGOM

Nakon prvih pokuaja, neki e za narkotikom posegnuti i drugi, trei, i tko zna koji put. Drogu uzimaju
u drutvu i za dobro raspoloenje. Pritom na to troiti sve vie novca i energije. Sve ti se jo uvijek ini
bezopasnim i prevladava osjeaj da se jo uvijek moe prestati.

Trea faza: NAVIKA

Ovu fazu obiljeava potpuna posveenost i zaokupljenost drogom. Razlozi za uzimanje su brojni - problemi u koli, problemi u obitelji, U meu vremenu se oko tebe stvorilo posve novo okruenje drutvo
narkomana.
Zaboravlja, obaveze, ostaje bez starih prijatelja. Sada je gotovo nemogue odustati. Moda samo nakratko, ali prva prigoda, prvi problem, prvi tulum, opet te vraa njoj.

etvrta faza: OVISNOST

U ovoj fazi droga postaje sredite tvog ivota. Droga prestaje biti izvor zadovoljstva, ali bez nje se ne
moe.Vrti se u zaaranom krugu: od problema koje je izazvala droga bjei uzimajui ba tu drogu. Trebat e snage, volje i upornosti da se iz toga izvue. Neki e rei da se mogu izvui kad god poele, ali ih
ivot, injenice i statistika demantiraju. Ne vjeruj im. Ovisnost o drogi manifestira se u svim podrujima
ivota. Ovisnik zanemaruje kolske obaveze, kasni ili ne dolazi na nastavu, dobiva sve loije ocjene, neprimjereno se ponaa u razredu. Mijenja mu se i drutveni ivot, gubi prijatelje, a do napetosti i sukoba
dolazi i u obitelji (http://www.moravek.net).

41

Opi imbenici rizika

Brojni su imbenici rizika koje valja spomenuti glede zloporabe psihoaktivnih tvari. Newcomb navodi
sljedee imbenike rizika (Newcomb, 1994.):

5.3.

kultura i drutvo:

psihosocijalni:

zakoni koji promiu upotrebu

rani i trajni problem u ponaanju

socijalni standardi koji promiu upotrebu

neuspjeh u koli - daljnjem kolovanju

dostupnost

u loem odnosu sa kolom

neuobiajeno loe ekonomske prilike

buntovnost

dobrohotan stav prema upotrebi

poetak koritenja u ranoj dobi

interpersonalni:

upotreba meu roditeljima i lanovima

obitelji

biogenetiki:

dobrohotan stav prema upotrebi

genetiki imbenici odreuju ranjivost

unutarneposredne/cijele obitelji

psihosocijalna ranjivost na uinke

loi/zaputeni obiteljski odnosi

svae i razvod u obitelji

odbaenost od prijatelja povezanost s

prijateljima koji su korisnici

42

supstanci

Najei simptomi ovisnosti

Svima jasno vidljivi znaci su proirene zjenice, suzne oi, curenje iz nosa, nekontrolirano cupkanje nogama, zijevanje i stiskanje u uei poloaj. Promatra na osobi koja je u krizi moe uoiti uznemirenost
do razine panike, nevjerojatnu razdraljivost koja lako prelazi u agresivnost, elju da se na brzinu nekamo ode i da se prekapa po stvarima. Takva osoba izmilja nebulozne razloge zbog kojih mora nakratko
izai i neto obaviti (Sakoman, 2002).

5.4.

Znakovi koji upozoravaju na zlouporabu sredstava ovisnosti kod adolescenata:

Zanemarivanje osobne higijene

Z
aputen izgled
Doivljaj sebe kao manje vrijednog
Nastupi nasilnosti kod kue
Uestala upotreba kapi za oi
Neoekivan gubitak na teini
Poremeaj u spavanju
Umor ili hiperaktivnost
N
ejasan govor
Povreda kunog reda izlazaka
Kretanje u sumnjivom drutvu
Bjeanje od kue
Oiljci na koi
Agresivnost prema lanovima obitelji
Dah na kemikalije
S taklasti pogled
C
rvenilo oiju
Nestanak vrijednih stvari
Posjedovanje neoekivanih vrijednih

K raa/posuivanje novca
D
epresivnost
A
patija
N
erazborito ponaanje
Nedostatak brige za budunost
Odbacivanje obiteljskih vrjednota
N
epotivanje roditelja
Udaljavanje od roditelja i prijatelja
L aljivost/nepotenje
P odlo ponaanje
P reziranje posljedica
Gubitak interesa za zdrave aktivnosti
Uvredljiv govor
Manipulativnost/ orijentiranost samo
na sebe
M
anjak motivacije
B esposliarenje
Lo uspjeh u koli i zanemarivanje
kolskih obveza (www.moravek.net)

stvari

43

Posljedice uzimanja droge

Posljedice dijelimo na zdravstvene (psihika i fizika oteenja), ekonomske, socijalne, etike i zakonske.
Ovisnici ee obolijevaju od raznih tjelesnih bolesti. Sklonost upotrebe prljavih prica i igala dovodi
do HIV-a i hepatitisa B i C. Osim to su to neizljeive bolesti, postoji stalna opasnost da ih ovisnici dalje

5.5.

ire. Nagla smrt ovisnika nije rijetkost. S vremenom ovisnici esto postaju drutveno i radno nesposobni. Potraga za sve veom koliinom droge nagoni na asocijalnog ponaanja (prosjaenje, prostitucija) i
kriminalnih radnji (krae, provale, razbojstva, otmice, krvni delikti). Ozljede koje zadobivaju u kriminalnim aktivnostima i tunjavi dovode do trajnih oteenja ekstremiteta. Infekcije i alergijske reakcije zbog
ubrizgavanja neiste droge esto zavravaju amputacijom ruku.
Posljedice uzimanja droga su i neuspjeh u koli, sukobi s obitelji, gubitak prijatelja, dehumanizacija osjeaja u intimnim vezama, neeljene trudnoe i spolne bolesti.
Posljedica uzimanja droge su i veliki financijski izdaci kako obitelji tako drave za skupe programe lijeenja ovisnika.

44

Uvijek ima mogunost izbora!

Najea pitanja mladih

Kako marihuana djeluje na mlade osobe?
U poecima konzumiranja odnosno puenja marihuane nema nekih vidljivih oteenja ili teih posljedica pa je zato mladi smatraju lakom drogom i zagovaraju njeno uzimanje. No marihuana djeluje na
brojne receptore u mozgu, uzrokujui istovremeno razliita djelovanja. Istraivanja su potvrdila da se

5.6.

neposredno nakon konzumacije znaajno smanjuje sposobnost uenja - pamenje gradiva je oteano,
sporije je prisjeanje kod ponavljanja, a i motivacija da se sjedne uz knjigu je oslabljena. Smanjena je i
koncentracija prilikom obavljanja skoenijih poslova, poremeena je psihomotorika, brzina reagiranja u
izvanrednim situacijama je smanjena, to poveava rizik stradavanja u prometu (Sakoman,2002.).

Je li opasno puiti marihuanu?

Najpopularnija droga je marihuana. Meu mladima je jo popularni naziv trava. U organizam se unosi
puenjem. Izaziva blau psihiku ovisnost dok fizika ovisnost nije potpuno dokazana. Simptomi kratkotrajnog djelovanja su bezrazlono veselje, razdraganost i kriva procjena vremena i udaljenosti. Katkad
se pojavljuju i halucinacije. Dugotrajno puenje izaziva duevne poremeaje sa stanjima smuenosti
i depresijom (esto i Juki, 2004.). Marihuana je prva stepenica na putu koji vodi u ovisnost mladih o
teim drogama i zbog toga je vrlo opasna.

Moe li se umrijeti bubajui se bonkasima?

Bonkas, eks ili bombon je naziv za ecstasy. Radi se o ilegalnom pripravku koji se prodaje u obliku tableta.
Djelovanje ecstasyja nastupa dvadesetak minuta nakon uzimanja, a manifestira se osjeajem poveanje
energije i bezbrinosti. Mladi je esto uzimanju prilikom veernjih izlazaka da bi se bolje zabavljali pa je
se esto naziva i plesnom drogom. Konzumiranje dovodi do dehidracije, suhoe usta i munine te poveanja tjelesne temperature. Moe dovesti i do povienja krvnog tlaka i ubrzanog pulsa. Dehidriranost
moe dovesti i do smrti (esto i Juki, 2004.).

45

Zato se mladi poinju drogirati?

Mladi koji su bili u svijetu ovisnosti uglavnom izjavljuju da su razlozi za prvo uzimanje droge znatielja,
pozitivna oekivanja, elja da se ne bude izdvojen iz grupe ili elja da se pobjegne od problema ili
neugodne situacije, osjeaj dosade i dr. Upravo je utjecaj vrnjaka imbenik za koji se smatra da ima
odluujuu prevagu u odluci da se posegne za sredstvom ovisnosti (http://www.plivazdravlje.hr).

5.6.

Veina ovisnika odgovara da su zapoeli iz znatielje i/ili na nagovor prijatelja. No im su to, i prvi puta
uinili, poveao se rizik da e s time i nastaviti. Ako dananje ovisnike pitate zbog ega su nastavili s
uzimanjem poto su zadovoljili svoju znatielju i probali drogu, odgovorit e da im se dopalo ili da su
bili u drutvu prijatelja koji su to radili pa je bilo logino da se s njima solidariziraju. Poslije, kada je prolo
odreeno vrijeme morali su nastaviti s uzimanjem droga jer vie nisu mogli prekinuti (Sakoman, 1995.),
potreba za uzimanjem sredstva bila je jaa od elje da se prestane.

Koliko je potrebno da se navue na drogu?

Osoba moe biti ovisna o vie droga. No, dok se ovisnost o nekim drogama razvija vrlo brzo, ve kroz
nekoliko tjedana (heroin, kokain), kvaenje na neke druge droge traje sporije (marihuana) (esto i Juki,
2004.). Crack (oblik kokaina za puenje) moe izazvati psihiku ovisnost ve nakon prvog uzimanja. Radi
se o stanju pobuene, unutranje neodoljive udnje da se ponovi uzimanje droge, unato spoznaji o
moguim ili ve izraenim tetnim posljedicama droge. Svakodnevno uzimanje heroina izazvat e ve
nakon tri tjedna uzimanja stanje fizike i psihike ovisnosti kod oko 90% osoba. Kod mlaih i psihiki
nestabilnih osoba ovisnost se razvija jo i bre (Sakoman,2002.).

46

Upitnik
Kako zatiti svoje dijete od ovisnosti?

0.0.
Na koji nain mogu razviti samopouzdanje kod djeteta?

to znai odgovorno roditeljstvo?

Gdje se moe potraiti pomo ukoliko mlada osoba i

ma problema s nekom od ovisnosti?

47

Odgovorno roditeljstvo
Biti roditelj u razdoblju visokog stresa, jurnjave za ugroenom egzistencijom, transformacije
drutva i obitelji nije nimalo jednostavno. Biti uspjean roditelj je umijee koje se postie ve-

6.

likim i napornim predanim svakodnevnim radom na sebi i odnosima s drugima, posebno s

djecom. Jednostavno je rei budite odgovorni roditelji jer to je najbolja prevencija ovisnosti;
pouite dijete slobodnom i samostalnom odluivanju uz potivanje vlastitih i obiteljskih obveza.
No, to ako se kola ivota ipak otkotrljaju u neeljenom smjeru? Tada je bitno znati da obiteljsko okruenje moe biti znaajan rizini ili pak zatitni imbenik (Sakoman i sur. 2002.) u razvoju
ovisnosti kod djeteta.
Vano je znati da roditelji svojim cijelim postojanjem u svakom trenutku odgajaju svoju djecu.
Sve ono to ine ili ne ine je odgoj. Ako su sami za neto visoko motivirani, mogu djetetu biti
uzor uz kojega e dijete rasti, razvijati svoje interese i motivaciju (Filipovi, 2005.).
Ve od najranijih dana roditelji trebaju pomagati svojoj djeci, usmjeravajui ih osobnim primjerom kako izgraditi sustav vrijednosti kojim e doprinositi osobnom rastu i razvoju da postanu uspjene osobe. Roditelji su model ponaanja svojoj djeci. Djeca prihvaaju roditeljske
vrijednosti i stavove te ih prenose na odnose s drugim osobama stoga je izuzetno bitno da
roditelji budu pozitivan primjer svojoj djeci.
Imati informaciju prije drugih je bogatstvo. Informacija je mo koja nam omoguava da upravljamo pojedinim procesima. Kada je u pitanju problem ovisnosti one imaju izrazito veliku
mo u prevenciji i sprjeavanju pojave ovisnosti. Zato je bitno da roditelji budu ti koji e biti
prvi i imati pravu informaciju te ju znati plasirati u pravom trenutku i pravom smjeru.

48

Roditelj treba djetetu dati do znanja da je protiv droge i

alkohola, ali da nije protiv djeteta!
Disciplina
Unato tome to se djeca esto protive disciplini, zapravo su im potrebna ogranienja koja e im pomoi u snalaenju u svijetu. Takoer, djeca esto smatraju popustljivost nebrigom te mogu privlaiti
panju. Istovremeno je vano ne pretjerati u disciplini. Kanjavanje nikako ne smije biti fiziko.

6.0.

Dopustite djetetu rast

Od malena neka pomae u obavljanju kuanskih poslova; neka dijete sudjeluje u donoenju odluka
koje ga se tiu; uite dijete da bude odgovorno prema drugima.

Nadzirite i vodite brigu s kime i kada se drue

Openito, djeca e najee zlorabiti cigarete, alkohol i drogu u drutvu s drugom djecom i to osobito sa
prijateljima ili kada su na tulumima te je zato potrebno upoznati djetetovo drutvo te uiti dijete kako
se oduprijeti vrnjakom pritisku kada je rije o konzumiranju droga.

Razgovarajte s djecom o ovisnostima

Bitno je znati da ne postoje tabu teme. Ukoliko
dijete ne dobije odgovore od roditelja o
temama koje ga zanimaju dobit e ih od
nekoga drugog. Pitanje je hoe li ta osoba
imati iste namjere i hoe li dati informaciju
koja e dijete usmjeriti na pravi put.

Ohrabrujte djetetove
pozitivne interese!

49

Samopotovanje i samopouzdanje
preduvjeti za biti uspjean
6.1.

Kada govorimo o ovisnostima trebamo znati da nema jedno obraznog odgovora na pitanje kako nastaje ovisnost. Uzroci nastanka ovisnosti su mnogobrojni. esto se pitamo zato je jedno dijete otilo u
ovisnost, a drugo nije, tovie izuzetno je uspjena osoba (dobar uenik, student). Treba znati da postoje
rizine skupine mladih koje imaju veu predispoziciju za odlazak u ovisnost. U rizinu skupinu mladih
spadaju oni mladi koji su u loim odnosima sa lanovima svoje obitelji, ali i u loem odnosu prema sebi.
Rizini imbenici su i pretjerana popustljivost majke i oca ili ako je otac pretjerano strog te ako pije i pui
i ako ive u krajnjem siromatvu ili krajnjem bogatstvu (esto i Juki, 2004.).
Mladi e prije posegnuti za drogom ako su u loim odnosima s roditeljima, ako su nezadovoljni nastavnicima, bjee s nastave, imaju loe ocjene, ponavljaju razrede i skloni su drutveno neprihvatljivom
ponaanju, rano poinju sa seksualnim aktivnostima uz esto mijenjanje partnera, te ako imaju pozitivan stav prema lakim drogama. Vei rizik za odlazak u ovisnost su sigurno osobe koje imaju manjak
samopotovanja i samopouzdanja. Samopotovanje je svijest o vlastitoj vrijednosti, naim jakim stranama i slabostima, pozitivnim i negativnim osobinama. Prihvaanje sebe onakvima kakvi jesmo. Samopotovanje je vrijednosna i emocionalna komponenta pojma o sebi. Uvijek moemo rei ne samo ja sam
ovjek nego i ja sam dobar ovjek. Samopotovanje je subjektivna kategorija, to je naa osobna procjena samoga sebe i sastoji se od dva dijela: osjeaja vlastite vrijednosti i samopouzdanja. Osoba openito
ima visoko samopotovanje ako o sebi misli i osjea dobro, odnosno ima nisko samopotovanje ako o
sebi misli i osjea loe.
Samopouzdanje je uvjerenje kako smo sposobni razmiljati, uiti, birati, donositi odluke, svladavati izazove i promjene. Osoba niskog samopouzdanja ne osjea se sposobnom suoiti se sa ivotnim izazovima i nema bazino povjerenje u svoje intelektualne sposobnosti i nain razmiljanja (Miljkovi i Rijavec,
1996.).

50

Visok stupanj samopotovanja pomae djetetu u odupiranju vrnjakom pritisku jer vjeruju
kako e ih drugi prihvatiti bez koritenja droga te e biti u stanju nositi se s odbacivanjem
ukoliko bude odbaeno iz grupe.

Neke osobine samopouzdane i nesamopouzdane djece:

Samopouzdano dijete

Ne samopouzdano dijete

Prihvaa odgovornost

pretjerano je stidljivo

Zna se kontrolirati

boji se novih situacija

Nije agresivno

agresivno je

Lako sklapa prijateljstva

teko podnosi neuspjeh, lako odustaje

Spremno je na suradnju

pretjerano je osjetljivo na kritiku

Radoznalo je, voli nove aktivnosti

esto govori Ja to ne mogu ili To je teko

Kreativno je

pretjerano je vezano uz roditelje

Uporno je, ne odustaje na prvoj prepreci

u koli postie manje od svojih mogunosti

Nije pretjerano vezano uz roditelje

sklono je perfekcionizmu

Podnosi kritiku i neuspjeh

teko donosi odluke i daje svoje miljenje

6.1.

ne prihvaa pohvale, podcjenjuje se

zavidno je i ljubomorno na drugu djecu

(Miljkovi i Rijavec, 2002.)

Jednostavno volim te
Nitko drugi nije kao ti. Ti si svojevrstan, jedinstven, posve originalan i neponovljiv.
Ne vjeruje u to, ali nitko nije kao ti - oduvijek i dovijeka to se mene tie, ne mora biti
nepogreiv, bez greke i savren, jer: ja te jednostavno volim.
Phil Bosmans

51

Vjeba 1. Osvjeivanje osjeaja vlastite vrijednosti

Pokuajte se prisjetiti i osvijestiti si neke vlastite pozitivne osobine, vjetine i uspjehe. Istaknite pozitivne
osobina na koje ste posebno ponosni kao npr. komunikativnost, odgovornost, ljubaznost, iskrenost.
Vjetine su npr. crtanje, pjevanje, plivanje. Uspjesi su npr. ispravljena ocjena iz nekog predmeta, uspje-

6.2.

no organiziranje slobodnog vremena, imati prijatelje.

U dolje navedeni prostor upiite svoje pozitivne osobine, vjetine i uspjehe
Neka va popis bude to vei.
Moje vjetine:

Moje
pozitivne osobine:

Moji uspjesi:

Uspjena osoba
je osoba koja je kod sebe
pronala barem jednu pozitivnu
osobinu, jednu vjetinu i jedan uspjeh.
Zakljui sam/a
koliko si uspjean/uspjena!

52

Vjeba 2. Jaanje samopouzdanja: Moj cvijet!

U ivotu se potrebno i samostalno uzdizati. Najbolji nain za jaanjem samopouzdanja je da zastanemo,
napravimo rekapitulaciju onoga to imamo, to smo napravili kako bi znali koji kapital imamo za daljnji
put. Sve to ste naveli kao svoje prednosti, kvalitete, vjetine moe vam koristiti kao odskona daska ili
poetni kapital za ostvarivanje svojih ciljeva. Kako bi bili to uspjeniji sve to imamo pozitivno svakodnevno trebamo nadograivati novim vrijednostima.

6.3.

Ispuni svoj cvijet tako da u pojedine dijelove cvijeta upiete sve svoje prednosti, kvalitete, vjetine koje
posjedujete.

Moj cvijet
1

1. Dvije prednosti s kojima si roen/a

2. Dvije prednosti koje si u ivotu
stekla/o
3. Dvije kvalitete osoba koje su ti podrka, poticaj i motivacija u ivotu
4. Dvije vjetine koje bi elio/eljela

5
6

svladati
5. Dvije stvari koje eli ostvariti u
ovoj godini
6. Tvoj najvei uspjeh

Ne nastojte ostvariti uspjeh, nego stei vrijednost.( Albert Einstein)

53

Djeca
A ena s edom na grudima ree:

6.3.

Govori nam o djeci.

I on prozbori:
Vaa djeca nisu vaa.
Ona su sinovi i keri enje ivota za samim sobom.

6.1.

Ona stiu kroz vas, ali ne i od vas.

I premda su s vama, ona vam ipak ne pripadaju.
Vi im moete dati svoju ljubav, ali ne i svoje misli.
Jer ona imaju vlastite misli.
Vi moete udomiti njihova tijela, ali ne i njihove due.
Jer njihove due stanuju u kui od sutranjice,
u koju vi ne moete ui, ak ni u snovima.
Moete se truditi da budete poput njih,
ali nemojte nastojati da oni budu poput vas.
Jer ivot ne kroi unazad, niti oklijeva oko jueranjice.
Vi ste lukovi s kojih se odapinju vaa djeca poput ivih strijela.
Strijelac vidi metu na stazi beskraja,
i On vas Svojom snagom napinje,
kako bi Njegove strijele poletjele hitro i daleko.
Kahlil Gibran - Prorok (prijevod Vesna Krmpoti)

54

Izgradnja boljeg odnosa roditelja i djeteta

S odrastanjem djeteta i pribliavanjem adolescenciji, roditelji primjeuju brojne promjene, kako u
njegovim prioritetima, tako i u nainu komunikacije s okolinom. Izmeu ostalog, tinejder e zahtijevati vie vremena kojeg e provoditi izvan doma, a posebno je osjetljiv na ouvanje svoje privatnosti.
Istovremeno, roditelji tinejdera se esto ale da ih njihovo dijete uope ne slua ili ak jasno odbija
njihove prijedloge i zahtjeve. Gotovo je sigurno da e se svaki roditelj nai u slinoj situaciji, koja je,

6.4.

tvrde strunjaci, posve normalna. Sreom, postoje naini na koje moete sebi i djetetu olakati ovu fazu
odrastanja.
Prisjetite se sebe kada ste bili njihovih godina. I vi ste eljeli provoditi vie vremena s prijateljima, a manje s lanovima obitelji. Takva elja je u potpunosti normalna i dio je prirodnog procesa osamostaljivanja.
Da bi ova faza prola to bezbolnije, vano je tinejderima dati vie slobode, istovremeno postavljajui
razumna ogranienja. Ona mogu ukljuivati vrijeme do kada najkasnije
smiju ostati vani i izlazak tek kad je zadaa napisana. Vano je znati kamo
i s kim djeca izlaze, te jasno dogovoriti da se u sluaju promjene plana
moraju obavezno telefonski javiti doma. Postave li se stvari na ovakav
nain, dijete e imati veu slobodu, a vi ete
biti sigurniji i kontrolirati situaciju.

55

6 bitnih imbenika za bolji odnos

6.4.

Razgovarajte

Uvaite njegovo miljenje

Moda je lake ako vi zaponete razgovor. Umjes-

Iako ne morate prihvatiti njegovo miljenje kao

to ispitivanja, pokuajte diskutirati. To to ste

ispravno, morate ga uvaiti. Na taj nain pokazu-

roditelj, ne znai da s djetetom ne moete razgo-

jete djetetu da je vano, te da se njegove elje i

varati o zanimljivim temama kao to su sport,

stavovi potuju.

zabava, prijatelji ili kola. Ovakvi razgovori pomau u oblikovanju ugodnije konverzacije, pa

Potiite njegove interese i talente

ak i kada se u budunosti dotaknete ozbiljnijih

Mnogi tinejderi vole eksperimentirati kako bi

tema.

pronali neto u emu su stvarno dobri. Najbolja potpora koju mu moete pruiti je da jednos-

Sluajte

tavno budete uz svoje dijete. Ako se bavi spor-

Ako je dijete previe kritino prema vama, saslua-

tom, posjeujte njegove utakmice. Pridrui li se

jte ga i pitajte to oekuje od vas. U ovakvoj je

dramskoj skupini ili pjevakom zboru, pogledajte

situaciji dobro drati emocije pod kontrolom i

predstave u kojima sudjeluje.

razgovarati smireno

Postavite pravila

Dogovarajte zajednike
aktivnosti

Adolescent mora shvatiti to je prihvatljivo, a

Zajednike aktivnosti su odlian nain za pobol-

to nije. Takoer mu moraju biti jasne posljedice

janje svakog odnosa roditelja i djeteta. Pitajte

krenja pravila. Granice morate postaviti kako

svog tinejdera to bi volio raditi s vama. To mogu

biste usmjerili dijete. Moda ono to nee cijeniti

biti jednostavne stvari poput igranja video igrice

sada, ali za nekoliko godina e mu stvari biti puno

ili odlaska u trgovaki centar. Vrijeme koje prove-

jasnije.

dete sa svojim djetetom je neprocjenjivo , i moda vam, za nekoliko godina kada se potpuno osamostali ili jednostavno ode na fakultet, bude ao
proputenih prilika (www.roditeljski.info).

56

Preporuke roditeljima za odgovorno roditeljstvo

Pozitivna strategija
Djeci su potrebne pozitivne strategije kako bi uivala u ivotu kroz postignua, tako to vole i to su voljena. Preporuuju se pozitivne alternative koritenju droga - svi interesi ili aktivnosti zbog kojih se djeca
dobro osjeaju i koje ispunjavaju njihovo slobodno vrijeme, poput:
vjebanje (etanje prirodom, tranje)
bavljenje portom (amaterski i profesionalni sport)
rad kojim dostiu osobne ciljeve (dodatne izvannastavne aktivnosti uenja stranih jezika, dodatni
sati prirodnih predmeta...)
pomaganje drugima (susjedima, starijim osobama, volontiranjem u udrugama)
pronalazak hobija (putovanja, izviake organizacije, skupljanje odreenih predmeta)
konstruktivno okruenje kod kue (primjerice, stimulativne aktivnosti kod kue, poput rada na
kompjuteru, ienje stana ili kue, zajednike obiteljske veere i druenja)

6.5.

Takoer, visok stupanj samopotovanja pomae djetetu u odupiranju vrnjakom pritisku jer vjeruju
kako e ih drugi prihvatiti bez koritenja droga te e biti u stanju nositi se s odbacivanjem ukoliko bude
odbaeno iz grupe.

Razgovarati o svemu s djecom

Biti roditelj nije jednostavno, a jo je manje jednostavno biti uspjean roditelj. No to nije nemogue.
Samo je potrebno uloiti veliki trud. Mnogi roditelji si postavljaju pitanje: Trebam li razgovarati s
djetetom o problemima s kojima e se susresti u drutvu? Najee se tu misli na problem dolaska u
doticaj sa sredstvma ovisnosti. Odgovor brojnih strunjaka na to pitanje uvijek je pozitivan. Roditelji
trebaju razgovarati o svemu sa svojom djecom!

Razlozi zbog kojih djeca ne ele razgovarati o drogama:

ljutnja jer ime se ne vjeruje

strah od kazne
nelagoda da e opet sluati prodike
sumnjiavost vezana uz iznenadnupotrebu roditelja da razgovaraju s njima
sumnja da bi ga roditelji mogli razumjeti
(www.ne-droga.org)

57

6.5.

Od malena djetetu treba slati jasne poruke o tetnosti puenja, zlouporabe alkohola i droga, kocke i
klaenja. Jedan od najuspjenijih naina odvraanja mladih ljudi od koritenja droga i drugih psihoaktivnih sredstava je roditelj koji je spreman provesti vrijeme s njima. Netko tko razgovara s njima o njegovim prijateljima o svemu to se dogaa u koli, o sportu kojim se djeca bave i o onome to njih zanima.
to su roditelji i drugi lanovi obitelji vie ukljueni u ivot svoje djece, djeca e se osjeati sigurnija u
sebe i vea je mogunost da e povoljno reagirati na stajalite svojih roditelja. Pokazujui spremnost
da ih sasluate, pomoi ete djeci da se osjeaju manje neugodno sluajui vas. Za vrijeme razgovora,
trudite se ne upadati im u rije ili reagirati kako nebi izgubili volju rei ono to su htjeli. Ohrabrite ih da
vam kau kakve imaju probleme i recite im da vam kau svoje miljenje kada se donose odluke koje se
tiu cijele obitelji. To pokazuje da cijenite njihovo miljenje.
Neki savjet na koje je potrebno obratiti panju prije samog razgovora:
elite li razgovarati s djetetom o drogama i/ili alkoholu, potrebno je odabrati pravi trenutak. Ako
pokuate zapoeti takav razgovor, a dijete odbije razgovarati, moete mu rei da razmisli nekoliko
dana o tome, pa onda moete razgovarati.
Preduvjet za bilo kakav razgovor je korektan svakodnevni odnos, zato prije svega pokuajte stvoriti
pozitivnu i otvorenu atmosferu. Recite da vam je ao to inae niste vodili sline razgovore, te da ga
nemate namjeru napadati ili osuivati.
Djetetu dajte do znanja da ete ga otvoreno sluati, bez kritiziranja i moraliziranja i onda zaista tako i
uinite. Ukoliko vam prizna da je uzimao/la ili uzima neku drogu i/ili alkohol, nemojte poeti paniariti, koliko god vam je to teko sluati. Pokuajte biti na strani djeteta i pokaite mu da cijenite njegovu
iskrenost te da ete mu pokuati pomoi. To ne znai da ete se sloiti s njegovim postupcima ili ih
podravati, naprotiv.
Pokuajte napraviti s djetetom sporazum u kojemu ete odrediti koja su vaa oekivanja, koje su
njegove elje i koji je realan cilj koji elite postii.
Imajte na umu da cilj nije samo da dijete prestane s uzimanjem droge i/ili alkohola, nego i da naui
samostalno donositi odluke. Ovaj scenarij se prije svega odnosi na tzv.lake droge i dolazi u obzir
pod uvjetom da je vae dijete spremno na suradnju, to esto nije sluaj.
Ukoliko niste uspjeli na ovaj nain, ne oajavajte ve potraite profesionalnu pomo. Nemojte djetetu
nametnuti odlazak kod strunjaka. Otvoreno mu recite da postoji ta opcija i, ukoliko eli, moete ii
s njim ( to bi bilo poeljno).

58

Za radikalne mjere uvijek ima vremena, a sada na poetku je bolje pokuati s prijateljskim pristupom
jer na taj nain gradite zdrav i kvalitetan odnos sa svojim djetetom, koji je kljuan za sve to e se
kasnije dogaati.

Komunikacija
U kreiranju meuljudskih odnosa kvalitetnijim odnosima meu lanovima obitelji posebno branih
partnera kao i roditelja i djece pridonosi kvalitetna komunikacija. Ona omoguuju stvaranje pozitivnog
obiteljskog ozraja za razvijanje djeteta u zdravu i odgovornu osobu.
Jedan od preduvjeta ostvarenja kvalitetne komunikacije s djetetom je sposobnost aktivnog sluanja. To
znai poticati mladu osobu da govori o sebi, onome to ju zanima, ime je nezadovoljna, zbog ega je

6.5.

nesretna, to nju ili njega ini sretnim te uti i razumjeti probleme koje mue mladu osobu. to i koliko
e mlada osoba kazati ovisi o osjeaju sigurnosti, o tome koliko povjerenja ima u roditelje. Mladi moraju
biti uvjereni da smiju govoriti i o onome to roditeljima nije ugodno uti; biti sigurni da ih roditelj nee
prestati voljeti iako su ih nekim svojim postupcima rastuili, naljutili ili razoarali; biti sigurni da e im
roditelji pokuati pomoi i razumjeti ih. U toj komunikaciji nije dovoljno samo sluati rijei, ve je osobu
potrebno i promatrati je li moda snudena, podrhtava li joj glas, oblijeva li je crvenilo, drhte li joj ruke
i slino. Roditelji bi morali pokuati dokuiti smisao onoga to nije izreeno, ali je na neverbalnom planu
nagovijeteno djelima ili ponaanjem (Lali i sur., 1999).

DOBRA KOMUNIKACIJA
prenoenje tonih informacija
iskazivanje povjerenja
umijee sluanja
zajedniko zanimanje za ope dobro

LOA KOMUNIKACIJA
este svae
napete i nejasne situacije
nerazumijevanje
slanje nejasnih i dvostrukih poruka

svakog lana obitelji

otvorenost i iskrenost

Uloga roditelja u uenju komunikacije

oslukivanje pojedinca to eli saopiti

obostrano povjerenje

zahvalnost

korigiranje djece s ljubavlju i strpljenjem

ohrabrenje

zajedniki dogovori oko obiteljskih situacija

pohvala

isticanje ivotnih vrijednosti (Barii, 2008.).

59

Povjerenje (kako razviti meusobno povjerenje roditelja-djece)

Povjerenje je osnova svakog kvalitetnog odnosa i nuan uvjet zdrave komunikacije u obitelji. Izgradnja
povjerenja je dugotrajan proces koji se zasniva na postupcima svih sudionika odnosa. Daleko je jednostavnije i bre unititi povjerenje nego to ga je mogue izgraditi.

6.5.
Povjerenje se gradi:

Povjerenje se unitava:

paljivou i obazrivou u komunikaciji s djecom

neprihvaanjem djeteta onakvim kakvo je

odravanjem obeanja

okrivljavanjem

prihvaanjem djeteta onakvim kakvo je

kritikom

sluanjem

prosuivanjem i vrednovanjem

potenjem

napadima

izraavanjem brige, topline, ljubavi

odbijanjem

priznavanjem pogreaka

nepotenjem

ispravljanjem pogreaka

ismijavanjem

davanjem mogunosti da se pogreke isprave

stalnim ispitivanjem

razumijevanjem.

prodikama

stalnim dijeljenjem savjeta

(Dela Hrupelj i sur., 2000.)

POZITIVNO OBITELJSKO OKRUENJE

Karakteristike pozitivnog kunog okruenja:

roditelji djeci pruaju ljubav, podrku i savjete

roditelji se vrsto protive koritenju droga, ne pue, ne pretjeruju u pijenju,

odnosno sami se ne drogiraju

60

adekvatna disciplina se koristi konzistentno

postoji dobra komunikacija meu lanovima obitelji

Praktini savjeti za roditelje

Tata je rekao: Sva djeca moraju brinuti za svoj vlastiti odgoj. Roditelji moraju samo dati dobar savjet ili ih
staviti na pravi put, ali konano oblikovanje karaktera osobe lei u njezinim vlastitim rukama.
(Dnevnik Anne Frank)

6.6.
Savjeti za poticanje samopotovanja i jaanje samopouzdanja djece:
Sluajte dijete, pokaite mu da ste ga uli i prihvatite njegove osjeaje.
Ponaajte se prema djetetu s potovanjem. Prihvatite ga takvo kakvo jest. Svi imamo pozitivne i negativne strane. Njegujte pozitivne.
Kada ga hvalite, budite specifini, tono odreeni. Budite iskreni s njim.
Kada kritizirate, takoer budite specifini. Kritika se treba odnositi na ponaanje, a ne na linost djeteta.
Primjerice: Nije u redu da udari brata ako ti ne da igraku umjesto Zloesta si.
Izbjegavajte reenice koje poinju s Ti nikada ili Ti uvijek, ali koristite one poticajne, tipa Ti to
moe uiniti ili Znam da e uiniti najbolje to moe i sl.
Upotrebljavajte ja-poruke umjesto ti-poruka kada elite izrei da neto ne valja. Primjerice: Ja zaista
teko podnosim glasnu muziku umjesto Ti stvara takvu buku.
Iako su svakom djetetu potrebni dosljednost, pravila i kontrola, jo mu je potrebniji prostor kako bi moglo
nauiti upravljati svojim ivotom. Dajte mu odgovornost, neovisnost i dobi adekvatnu slobodu u izborima koje radi.
Ukljuite dijete u rjeavanje problema i donoenje odluka u stvarima koje se odnose na njegov ivot.
Potujte osjeaje, potrebe, elje, sugestije i pamet djeteta.
Zapamtite: vae je dijete sjajno i zadivljujue u svojoj jedinstvenosti, iako se njegova jedinstvenost uvelike
razlikuje od vae.
Budite dobar uzor - imajte dobro miljenje o sebi. Radite stvari za sebe.
Poruite djetetu da je dobro cijeniti sebe. U redu je osjeati zadovoljstvo zbog svojih postignua. Dobro je
ugoditi sebi i priutiti si uitak.
Izbjegavajte stalno prosuivanje, esto ponavljanje trebao/la bi, mora i nepotrebne savjete.
Shvatite dijete ozbiljno. Prihvatite njegovo/njeno miljenje (Galeti i Markovanovi, 2010.).

61

Dilema postavljanja granica djeci i mladima

Saetak predavanja prof. Jasenke Pregrad (mr.sc.Sandra Milotti Apan, prof.psihologije)

6.7.

Trebamo imati na umu da se samopotovanje djece ne razvija roditeljskim divljenjem nego potivanjem djeteta(njegove osobnosti i njegovih osjeaja). Isto tako samopouzdanje djece se ne razvija neprestanim hvaljenjem djeteta niti uvanjem od frustracija i ivotnih neuspjeha, nego se gradi pomaui
djetetu da vlastitim trudom i vjetinama savlada tekoe i doe do uspjeha.
Djecu je potrebno odgajati odnosom u kojemu se potuje ravnopravno dostojanstvo roditelja i djeteta,
a ne iskljuivo autoritetom ili podilaenjem (usreivanjem) djeteta.
Djeca esto nisu svjesna svojih potreba, ali gotovo uvijek znaju to ele. Zato su im potrebni roditelji
koji imaju u vidu njihove potrebe, svoje potrebe, dugorone ciljeve, prioritete i mogu (na podlozi toga)
donositi odluke. Ako roditelji ne odluuju, nego zadovoljavaju djeje elje, onda djeca odluuju, a to nije
njihova zadaa i dakako da e donijeti krive odluke. U sutini ne bismo smjeli rei NE osnovnim djejim
potrebama:za povezanou, bliskou, hranom, brigom, odjeom i spavanjem. Svemu ostalome moemo rei NE.
Kad kaemo NE djeca postaju frustrirana, razoarana, ljutaTo treba shvatiti ozbiljno (jednako kao i
sebe i svoje NE)!

Pritom treba znati:

62

da je to nuno i hranjivo za odrastanje

ne uvjeravati ih u to da osjeaju/misle krivo ako su tuni
ne kritizirati
ne ismijavati
ne okrivljavati
ne tjeiti i ne zaustavljati nezadovoljstvo
prihvatiti da je dijete nezadovoljno i suosjeati s njim, ali ostati dosljedan sebi
otii se baviti onim to je obitelji/nama vano
pustiti djetetu vremena da se pomiri sa naim NE i da iz te pozicije pristane uraditi kako traimo
izdrati djetetovu ljutnju i tugu (ono ima pravo na svoje osjeaje)
(www.zdravi-grad-porec.hr)

Lista dobrih knjiga za roditelje:

Beever Sue,

Sretna djeca sretni vi

Aldert Naomi,

to nas djeca mogu nauiti

Hendrix Harivlle,

Kako pruati ljubav koja iscjeljuje

Juul Jesper,

Prostor za obitelj
Ovo sam ja! Tko si ti?
Znati rei NE mirne savjesti

Martin Seligman:

Optimistino dijete

6.7.

Plummer Deborah Malghan, Kako pomoi djeci da prevladaju promjene, stres, tjeskobu
Jelena Janii Holcer,

101 nain kako pokazati djetetu da ga volite

Uspjean roditelj-uspjeno dijete

Slavko Sakoman,

Obitelj i prevencija ovisnosti

Tony Buzan,

Kako izraivati mentalne mape

Irina Mlodik,

Knjiga za nesavrene roditelje

Sinia Brlas,

Kako pronai izlaz-vodi za pomo

u suzbijanju ovisnosti meu djecom i mladima

63

Smjernice prevencije

7.

Na samom kraju potrebno je progovoriti i nekoliko rijei o samoj prevenciji. to je sve potrebno uiniti kako bi se sprijeili ovisnosti u drutvu kako bi one bile efikasne?
Moemo rei da se s ovisnostima treba uhvatiti u kotac tamo gdje one nastaju, poevi od
same mlade osobe, njene obitelji, vrnjake grupe i kole do ire drutvene zajednice.

Osnaivanje mladih za zdrave stilove ivota

7.1.

7.2.

64

Mladim ljudima jo od najranijeg djetinjstva treba osigurati takve uvjete u kojima e moi realizirati svoje potencijale i razviti pozitivnu sliku o sebi. Takoer, vano ih je poticati da mogu
izraziti svoje miljenje, i uiti vjetine donoenja kvalitetnih odluka uz preuzimanje odgovornosti za iste.

Podravanje obitelji da bude imbenik

razvoja, a ne potekoa svojih lanova
Obiteljima u suvremenom drutvu potrebno je mnogo podrke kako bi se mogle djelotvorno
nositi sa svakodnevnim stresovima koje susree. Podrku obitelji je potrebno iskazati ve na
poetku njena zasnivanja kako bi se moglo pripremiti za nadolazee ivotne izazove. Roditeljima koji ne znaju gdje se mogu obratiti za pomo i savjet trebaju biti dostupne grupe podrke,
pomoi kao i otvorene savjetovaline institucija u lokalnoj zajednici. Vanost obitelji i obiteljskog zajednitva treba sustavno njegovati na razini itavog drutva kako bi i poslodavci imali
razumijevanja prema zaposlenim roditeljima. U sluaju kada obitelj doivi neke teke situacije,
poput nasilja, kroninog siromatva ili teke bolesti ili gubitka nekog od svojih lanova, drutvo treba njene potrebe prepoznati pravovremeno i na njih adekvatno reagirati.
S obzirom da je jedan od najznaajnijih utjecaja obitelji roditeljstvo, njemu emo posvetiti
dodatnu pozornost.

Stvaranje podraavajueg kolskog

ozraja i poticanje meusobne pomoi
meu vrnjacima
S obzirom da kola i vrnjaci mogu imati izniman utjecaj na mladu osobu, potrebno je taj utjecaj
preokrenuti u pozitivnom smjeru kako bi bili zatitni, a ne rizini imbenik.

7.3.

to je potrebno da kole budu ozraje pozitivnog razvoja mladih? Da bi to postala, kolske institucije
trebaju obnoviti svoju ulogu odgojnih institucije, posebice kada obitelji imaju sve manje kapaciteta da
adekvatno obave tu funkciju (Sakoman, 2009.). Stoga kole trebaju razmisliti i primijeniti adekvatne
postupke prema svim uenicima, ali i specifine aktivnosti prema djeci i mladima koji su u veem riziku.
Za podravajui odnos prema svim uenicima vano je da kolski djelatnici razviju odnos potovanja
prema mladima uz davanje poticaja da ue kritiki razmiljati, a ne samo zadovoljavati obrazovne kompetitivne standarde. kole trebaju ponuditi dodatne sadraje i programe u kojima e mladi moi uiti
ivotno vane vjetine, razvijati pozitivnu sliku o sebi i kvalitetno se socijalizirati (pr. poput sportskih aktivnosti, obrazovnih grupa, grupa podrke za mlade i sl.). Mladi se esto u kolama zbog odnosa strunjaka, kao i opeg natjecateljskog ozraja mogu osjetiti manje vrijednima to moe biti itekako rizino
za njihov budui razvoj i samopotovanje. Zbog toga je vano da strunjaci prepoznaju potencijale
kod svake mlade osobe i potiu ju na to konstruktivnije ostvarivanje tih potencijala. Nadalje, nuno je
da kolski strunjaci razviju specifine mjere prepoznavanja rizika i brzog reagiranja kada su u pitanju
djeca i mladi u posebno ranjivoj obiteljskoj i socijalnoj situaciji. Da bi to bilo mogue, potrebno je da se
strunjaci kontinuirano educiraju kako bi mogli pratiti dramatine promjene koje su se dogodile u vezi
s mladima u drutvu, ali i da stalno surauju s ostalim institucijama (poput centrom za socijalnu skrb,
lokalnom samoupravom, policijom, udrugama) kao i roditeljima (Sakoman, 2009.).
to se utjecaja vrnjaka tie, on neminovno postoji i ne moe ga se odbaciti. Dapae, treba ga koristiti da mladi razviju meusobno solidarnost, empatinost, da promiu kao poeljne obrasce ponaanja
one koji su zdravi i pridonose kvalitetnim meuljudskim odnosima. Mladi ljudi mogu prepoznati svog
prijatelja u problemu ili riziku i treba ih ohrabriti da se meusobno savjetuju i bodre za pozitivan razvoj. Mladima treba skrenuti pozornost da mogu biti od velike pomoi svojim vrnjacima, te da razviju
odgovornost jedni za druge.

65

Promicanje zdravog drutvenog ozraja

Prevencija ovisnosti moe poeti od samog pojedinca, ali je potrebno da drutvo razvije konsenzus o
tome da su ovisnosti ozbiljan drutveni problem ispred kojeg interesi kapitala ili politikog povlaivanja
ne mogu biti prioritetniji. Kada govorimo o drutvu, tada mislimo na opu javnost, drutvene institucije,
medije i politiku javnost.

7.4.

itava drutvena zajednica, bez obzira susrela se s problemom ovisnosti izravno ili neizravno, treba
njegovati kritini stav posebice prema onim sredstvima ovisnosti ije je djelovanje iznimno tetno
(posebice kad je rije o drogi, alkoholu, duhanskim proizvodima i kocki).
Naem drutvu su potrebni pozitivni modeli ponaanja i stila ivljenja koji trebaju imati prednost u
medijskim kampanjama. Iako su do sada bile medijske kampanje koje su nedvosmisleno govorile protiv
nekog sredstva ovisnosti, potrebne su nam i medijske kampanje koje promiu i govore za zdrave stilove
ivota.
Konano, svoj doprinos prevenciji ovisnosti mogu i trebaju dati dravne, javne i civilne organizacije.
Dravna politika treba preuzeti odgovornost za provoenje zakona kojima titi lanove drutva od tetnog utjecaja ovisnosti. Javne i civilne organizacije trebaju promicati suradniki multisektorski pristup
prevenciji ovisnosti, jaajui meusobnu suradnju i posebno osnaujui programe u dijelovima Hrvatske gdje tih programa nedostaje. Sve usluge koje postoje za mlade u svrhu prevencije ovisnosti trebaju biti dostupne to je mogue veem broju mladih.

66

Gdje potraiti pomo?

Svaki pojedinac se tijekom ivota vrlo esto nae u kriznoj situaciji, nekom problemu koji ne
moe i ne zna rijeiti sam nego mu je potrebna pomo. Pomo se prije svega moe dobiti unutar svoje obitelji, ali i od svojih prijatelja. Kada se radi o problemima vezanim za sredstva ovisnosti vrlo esto u ranoj fazi ne primjeujemo problem i negiramo ga. Bitno je znati da emo biti
uspjeniji u rjeavanju problema to ga prije zaponemo rjeavati.
U Republici Hrvatskoj imamo razvijen itav niz institucija koje pruaju razliite oblike pomoi,
od dravnih kao to su bolnice i Centri za prevenciju i lijeenje ovisnosti do neprofitnih organizacija koje imaju razvijen itav niz razliitih kvalitetnih programa preventivnog djelovanja,
savjetovalita, ali i programe lijeenja i resocijalizacije.

8.

Savjetovalite
U okviru Drutva za socijalnu podrku i web stranice www.drustvo-podrska.hr oformljeno je
e-savjetovalite. Ovaj oblik savjetovanja omoguuje korisnicima interneta brzu dostupnost informacijama suvremenom tehnologijom. Informacije o problemu ovisnosti dostupne su irim
masama te se relativno brzo mogu dobiti konkretne informacije o problemu ovisnosti, a pri
tom se moe ostati i anoniman. E-savjetovalite je namijenjeno mladima, roditeljima i svima
koji ele saznati neto vie o problemu ovisnosti. Rad savjetovalita je osiguran od stranog
tima za podruja ovisnosti. Uspjean je onaj koji kada padne zna se dii i krenuti dalje!

Klubovi lijeenih alkoholiara(KLA)

Klubovi lijeenih alkoholiara su udruge graana u kojima se provodi resocijalizacija lijeenih
alkoholiara i njihovih obitelji pod strunim voenjem strunog djelatnika odnosno terapeuta. Apstinenti i lanovi njihovih obitelji, na principu samopomoi i uzajamne pomoi, meusobno si pomau u odravanju apstinencije i postizanju kvalitete ivota.
Klubovi se nalaze u gotovo svim vanijim gradovima u Hrvatskoj, a detaljna informacija o
mjestu i vremenu rada pojedinog KLA mogu se dobiti na http://www.hskla.hr/adresar.htm

67

Obiteljski centri
Obiteljski centri su ustanove osnovane u cilju zadovoljavanja potreba obitelji s djecom za strunom
pomoi u suoavanju s problemima i izazovima dananjice (Strievi i Juki, 2010.). U okviru svoje djelatnosti Obiteljski centri, uz savjetodavni i preventivni rad namijenjen svim lanovima obitelji, provode i
programe prevencije svih oblika ovisnosti kod djece i mladei.
Pruanje pomoi odnosno davanje podrke obitelji i svim njenim lanovima usluge savjetovanja pruaju obrazovani i iskusni strunjaci. Obiteljski centri djeluju na razini upanija i Grada Zagreba, a osnovano
ih je sveukupno 17 (u Bjelovaru, Dubrovniku, Karlovcu, Koprivnici, Krapini, Poegi, Puli, Rijeci, Senju, Sisku, Splitu, ibeniku, Varadinu, Vinkovcima, Virovitici, Zadru i Zagrebu) (Strievi i Juki, 2010.) u kojima
se mogu dobiti besplatne usluge uz zagarantiranu diskreciju.

Terapijske zajednice
U Republici Hrvatskoj postoji 8 terapijskih zajednica s 30 terapijskih kua koje djeluju i rade kao nevladine organizacije te pruaju tretman i psihosocijalnu rehabilitaciju ovisnicima o drogama, kao udruge ili
religijske zajednice u okviru humanitarne djelatnosti, ili su ustrojene i registrirane kao domovi socijalne
skrbi za ovisnike.

Udruge
U Republici Hrvatskoj registrirano je preko 50 udruga - nevladinih organizacija koje se bave suzbijanjem
zloporabe droga u Republici Hrvatskoj. U okviru svojih djelatnosti provode preventivne programe, ali
i programe kojima se na konkretan nain pomae pojedincu, obitelji u rjeavanju problema ovisnosti.

Slube za prevenciju i izvanbolniko lijeenje ovisnika

Pri svim upanijskim zavodima za javno zdravstvo postoje Slube za prevenciju i izvan bolniko lijeenje
ovisnika (bivi Centri). Njihova se djelatnost protee od rada s mladima koji su rizini za eksperimentiranje s psihoaktivnim drogama i njihovim obiteljima, suradnje sa kolama i Centrima za socijalnu skrb
kao i drugim zdravstvenim slubama, pa do tretmana i rada s ovisnicima i kontrole apstinencije ili farmakoterapije. Pri svakoj se slubi odnosno centru mogu dobiti odgovori na pitanja koja vas mue i/ili
savjeti kako postupiti u situacijama koje ne znate razrijeiti.

Korisni linkovi
68

http://www.drustvo-podrska.hr/
http://www.udruga-let.hr/
http://www.hskla.hr

http://www.ocgz.hr/
http://obiteljskicentar-sdz.hr/
http://klub.posluh.hr/droga/roditelji.htm
http://www.uredzadroge.hr/home

Literatura:
1. Amerika psihijatrijska udruga (1999). Mini DSM-IV - Dijagnostiki kriteriji iz DSM-IV.
Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Barii, A. (2008). Komunikacija u obitelji. Dostupno na mrenoj stranici HKDMST
http://www.hkdmst.hr/content/view/35/32/
3. Cunnigham, FG., i sur.(1989). Connecticut/San Mateo, California: Appleton & Lange. 1989:567.
4. Dela Hrupelj, J., i sur. (2000). Lijepo je biti roditelj-prirunik za roditelje i djecu.
Velika Gorica: Tipomat.
5. Europska povelja o alkoholu, (1955). Pariz.
6. Filipovi, I. (2005). Knjiga za roditelje. Zagreb: HUSR.
7. Galeti, G., Markovanovi, I. (2010.) Samopotovanje i samopouzdanje. Preuzeto dana 26.03.2013.
s mrene stranice http://www.ringeraja.hr/clanak/samopouzdanje-i-samopostovanje_551.html
8. Hrvati, Neven; Kockanje: pedagoka prevencija novih ovisnosti; Kockanje - 1. hrvatski interdisciplinarni simpozij s meunarodnim sudjelovanjem, Virovitica, 2007.
9. Hudolin V. (1991). Alkoholoki prirunik. Zagreb: Medicinska naklada.
10. Hudolin, V. (1994). Ovisnost mladih o alkoholu i drogi. Bogoslovska smotra, 56 (3-4), 285-307.
11. Hudolin, V. (1986). Alkoholizam mladih, Zagreb: kolska knjiga.
12. Huljev, M. Alkohol meu mladima, studentski rad, Zagreb. Dostupno na mrenoj stranici Filozofskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu: http://infoz.ffzg.hr/afric/MetodeII/Arhiva02_03/HuljevMa.htm
13. Humanitarna organizacija Zahednica susret www.ne-droga.org Datum preuzimanja 5.3.2013.
14. Ivandi Zimi, J. (2011). Rizini imbenici za pojavu ovisnosti o drogama s naglaskom na imbenike
u obiteljskom okruenju. Kriminologija i socijalna integracija, 19 (1), 65-80.
15. Izvjee o radu pravobraniteljice za djecu za 2009. Prijedlozi za poduzimanje mjera za izgradnju
cjelovitog sustava zatite i promicanja prava i interesa djece. (2010), Republika Hrvatska,
Pravobranitelj za djecu, 89-185, Zagreb.
16. Konvencija o pravima djeteta (1990). Zagreb: Unicef.
17. Kuzman, M. I sur. (2008). Europsko istraivanje o puenju, alkoholu i drogama meu uenicima Izvjee za Republiku Hrvatsku i Grad Zagreb. Zagreb: Hrvatski zavod za javno zdravstvo. Vol 6, br.22.
18. Lali, D. I sur. (1999). Avanturizam roditeljstva. Adolescencija, prevencija. Split: Des-Split.
19. Mataga, Tintor, A. Puljiz. S. (2007). Vodi za roditelje. Velika Gorica: Grad Velika Gorica.

9.

69

70

20. Medical News Today (2013). What Are The Risk Factors For Addiction?
Dostupno na mrenim stranicama Medical News Today
http://www.medicalnewstoday.com/info/addiction/risks-of-addiction.php
21. Miljkovi, D. Rijavec, M. (1996.) Razgovori sa zrcalom psihologija samopouzdanja. Zagreb: IEP.
22. Miljkovi, D. Rijavec, M. (2002.) Bolje biti vjetar nego list psihologija djejeg samopouzdanja,
Zagreb: IEP
23. Nacionalni program za mlade 2009.do 2013. godine (2009.) Zdravstvena zatita i reproduktivno
zdravlje 63-73. Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Zagreb.
24. Nacionalnim programom prevencije ovisnosti za djecu i mlade u odgojno obrazovnom sustavu
te djecu i mlade u sustavu socijalne skrbi za razdoblje od 2010. do 2014. godine (2010.) Sadraj
i podruja nacionalnog programa (18-44)Zagreb, Vlada Republike Hrvatske. Ured za suzbijanje
zlouporabe droga.
25. Newcomb, Michael D. (1994). Prevalence of alcohol and other drug use on the job: cause for concern or irrational hysteria?, The Journal of Drug Issues, br.24, str. 403.-416.
26. Perini,R. (2008). Ovisnost o internetu, Zdrav ivot 64/2008. Dostupno na mrenoj stranici Zdrav
ivot: http://www.zdrav-zivot.com.hr/
27. Savjetovalite Mali plac, www.maliplac.com Datum preuzimanja 15.3.2013.
28. Sakoman, S. (2009). kolski programi prevencije ovisnosti. Zagreb: Agencija za odgoj i obrazovanje.
29. Sakoman, S. (2002). iste glave bez cuge i trave. Zagreb: Sys Print d.o.o.
30. Sakoman, S. (1995). Doktore, je li istina da trava isti plua? Zagreb: Sys Print d.o.o.
31. Sakoman, S. i sur. (2002). Rairenost zlouporabe sredstava ovisnosti meu hrvatskim srednjokolcima, Zagreb, Drutvena istraivanja Zagreb; god. 11 BR. 2-3 (58-59), STR. 311-334.
32. Schwebel, R., Sakoman, S.(1995). Rei ne nije dovoljno. Zagreb: SysPrint.
33. Strievi, I., Juki, A. (2010). Dijete i drutvo asopis za promicanje prava djeteta, Zagreb: Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti; god 12, br.1/2, str. 349-377.
34. Svjetska zdravstvena organizacija (1994). Lexicon of alcohol and drug terms. Geneva: World Health
Organization.
35. Svjetska zdravstvena organizacija (2009). Global health risks. Mortality and burden of disease attributable to selected major risks. Dostupno na mrenim stranicama World Health Organization
36. ari, H. (2010). Socijalni rad s ovisnicima. Tuzla: OFF-SET Tuzla.
37. esto, S., Juki, V. (2004). NE, HVALA!. Zagreb: Znanje d.d.

38. Thaler, V. i sur. (2004). Psihijatrija; suvremene osnove za studente i praktiare;

Zagreb: Naklada CSCAA.
39. Torre, R. (2007). Prekomjerno pijenje ena. Alkoholoki glasnik, 7/8 (145/6), 35-37.
40. Uvodi uri, D. (2007). Mladi i alkohol. akovec: Autonomni centar-ATC.
41. Udruga za unapreenje ivljenja LET (2007) Europski prirunik za prevenciju puenja, alkohola i
droga. hrvatski prijevod. Zagreb.LET.
42. Zakon o igrama na sreu, Narodne novine, br. 87/09.
43. http://www.slobodnadalmacija.hr , intervju sa Zorii Z. od 05.11.2006.
44. http://www.moravek.net
45. http://www.plivazdravlje.hr
46. http://klub.posluh.hr/droga/tisak/20000514.htm
47. http://www.snz.hr
48. http://www.ccsa.ca/aodbasic.htm Alcohol and Other Drug Information - Basic Reference Sources
49. http://www.arf.org/isd/info.html Resources and Information on Alcohol, Tobacco and Other Drugs

71

Biljeke

Biljeke

Biljeke