Professional Documents
Culture Documents
Hemijski Parametri Kvaliteta Površinskih Voda
Hemijski Parametri Kvaliteta Površinskih Voda
Hemijski Parametri Kvaliteta Površinskih Voda
NIU
Mentor:
Kandidat:
Uvod..........4
1.Hemijski sastav voda..........5
1.1.Slatka voda...5
1.2.Slana voda........6
1.3.Bistra voda.......6
1.4.Mutna voda......6
1.5.Tvrda voda...7
1.6.Meka voda....7
2.Ostale organske i neorganske materije u vodi.....7
3.Podela voda prema poreklu i hemijski sastav.....10
3.1.Hemijski sastav atmosferskih voda.........10
3.2.Hemijski sastav podzemnih voda....10
4.Osobine hemijski iste vode.......11
4.1.Molekul vode.......11
4.2.Voda kao rastvara.......11
4.3.Anomalije vode........12
4.4.Fizikohemijske osobine vode.........12
5. Pitka voda je dragocena voda....13
5.1. Evropska povelja o vodi.13
5.2. ta je otpadna voda?...............................................................................................................14
5.3. ta je prljava voda?.................................................................................................................14
5.4. ta je "strana voda"?..............................................................................................................14
5.5. to je to kinica?.....................................................................................................................15
6. Glavni trendovi u Republici Srbiji.........20
7. Pozadina problema.........20
8. Politike opcije...21
9. Globalni trendovi i projekcije....21
10. Zatita voda.........22
11. Kakva je voda koju pijemo?....................................................................................................25
Zakljuak...32
2
Literatura.......33
Uvod
Vodeni sloj na Zemlji obuhvata morske (slane), poluslane, kopnene (slatke) i meteorske
vode. Sve ove vode su ukljuene u ciklus kruenja vode more-vazduh-kopno-more pod uticajem
Suneve sveltosti i sila Zemljine tee. Mora i okeani ine 2/3 povrine Zemlje. Na polarnim
ledenim povrinama nalazi se 2.01% vodene mase, te bi prekomerno otapanje leda dovelo do
podizanja nivoa mora. Iako je po hemijskom sastavu jedinjenje vodonika i kiseonika, ona ima i
mnoge druge rastvorene materije: minerale, soli kao i organske materije. To je providna tenost
bez mirisa i ukusa, u debljim slojevima plave boje.
Temperature na kojoj se mrzne (0C) i temperatura na kojoj kljua (100C) uzete su za
osnovne take u termometriji. Najveu gustinu ima na 4C, led ima manju gustinu od nje.
Odlian je provodnik zvuka. Zvuk kroz vodu putuje etiri puta bre nego kroz vazduh. Jedna je
od najzastupljenijih supstanci na zemlji i najrasprostranjeniji rastvara. Iako je voda prema
hemijskom sastavu jedinjenje vodonika i kiseonika, ona se u takvom stanju u prirodi ne nalazi.
Ona sadri niz raznih supstanci rastvorenih u njoj. Hemijski sastav prirodne vode na zemlji nije
jedinstven ve zavisi od brojnih faktora: poreklo vode, zemljite sa kojim je u dodiru, sezonskih
promena temperature, biljaka i ivotinja, koje ive u njoj i meavina razliitih vrsta voda.
Vode ine okeani, mora, jezera, potoci, reke, akumulacije, movare, ledene mase gleera,
zemljina vlaga, podzemne i atmosferske vode. Ona ima nestalan hemizam: mineralne soli,
kalcijum, fosfor, azot, gasovi i kiseonik.
dele na:
Slatku;
Slanu;
Bistru;
Mutnu;
Tvrdu;
Meku;
Bezbojnu;
Obojenu;
Opilescentnu;
Vodu sa mirisom.
Tabela 1. Hemijski sastav u prirodnim vodama
N
0,0
K
-
Ca
0,01
Mg
-
1
Tvrda svea voda
Morska voda
Cl
0,01
SO4
0,00
CO2
0,01
6
0,0
0,01
0,06
0,01
0,04
0,02
0,11
1
10,
7
3,39
0,42
1,31
19,3
2,69
0,07
Ukupno
0,065
0,3
34,9
Slana voda ima ve sadraj soli (natrijum-hlorida) i daje oseaj slanog u ustima. U
morskoj vodi ima 40 puta vie kalcijuma, a 1000 puta vie hlora. Ove vode su bogatije lako
topljivim solima (1-4%), jer atmosferskim uticajima stiu spirajui se sa zemljita. Koncentracija
soli u morskoj vodi je 100 puta vea nego u tvrdoj sveoj vodi, a 537 put vea nego u mekoj
sveoj vodi.
Tabela 2. Koncentracije pojedinih soli
So
NaCl
MgCl2
MgSO4
CaSO4
KCl
FeSO4
MgCl2
FeCl2
osetan
150
100
200
70
350
1,5
2,0
0,3
(mg/m3)
500 slan
400 gorak
500 gorak
150 na gips
700 gorak
5 gvozdjevit
4 na blato
0,5 na blato
Mg/lit
Od 0 do 4
Od 4 do 8
Od 12 do 18
Od 18 do 30
Preko 30
Gradacija
Vrlo meka voda
Meka voda
Srednje meka voda
Lako tvrda voda
Tvrda voda
Hemijski simboli
Funkcija
7
Azot
Strukturni sastojak
belanevina i
nukleinskih
Fosfor
kiselina
Strukturni sastojak
nukleinskih kiselina,
fosfolipida i kotanog
Kalijum
tkiva
Glavni rastvoreni
sastojak
Sumpor
ivih elija
Strukturni sastojak
mnogih
Kalcijum
Ca
belanevina
Regulie propustljivost
elijskih membrane,
strukturna
je komponenta kotanog
tkiva
i materije, popunjava
prostor
Magnezijum
Mg
meu elijama
Strukturni sastojak
hlorofila,
neophodan je za
normalno
funkcionisanje mnogih
Gvoe
Fe
fermenata
Strukturni sastojak
hemoglobin i mnogih
Natrijum
Na
fermenata
Glavna rastvorna
komponenta
8
vanelijske tenosti
Veina kopnenih voda sadri od 0,01do 0,2% rastvorenih mineralnih materija. Hemijski
sastav prirodne vode na Zemlji nije jedinstven. On zavisi od:
Porekla vode,
Zemljita sa kojim je voda u dodiru,
Biljaka i ivotinja koja u njoj ive,
Sezonske promene temperature,
Meavine razliitih vrsta voda.
Relativno najvei sadraj neorganskih soli sadre slana jezera u kojima koncentracije idu
i do 360gr/dm3. U morima i okeanima sadraj neorganskih soli je manji nego u slanim jezerima.
Sirova i morska voda se razlikuju po sastavu kao i po koliini rastvorenih mineralnih
materija. Morska voda je bogata natrijumom, magnezijumom, hlorid i sulfat jonima, dok u
sveoj vodi preovladava kalcijum i karbonat joni. Rastvorene materije u vodi stvaraju niz
problema rastinju i ivotinjama. Organizmi moraju da usvajaju mineralne materije iz zemljita,
vode i hrane, zatim moraju da u svom telu zadravaju viu koncentraciju tih materija nego to je
u okolnoj sredini.
Osim neorganskih soli i drugih materija, u povrinskim vodama se mogu nai i organske
materije, iji je sastav veoma razliit. U prirodnim vodama najvei sadraj ovih materija imaju
movare (koliina se kree i do 850gr/dm3), a u slatkoj i morskoj vodi znatno nie. Organske
materije mogu da stignu u povrinske vode na jedan od dva naina :
Iz atmosfere putem padavina,
Sa zemljita spiranjem i taloenjem.
U oba sluaja, organske materije se stvaraju raspadanjem biljnih i ivotinjskih vrsta i
njihovih luevina i stiu u povrinske vode. Meutim, svi nabrojani prirodni faktori sa svojim
osobinama su relativni, jer je ovekov uticaj veoma jak. Ljudske aktivnosti menjaju
karakteristike hidrosfere, esto i do razmera katastrofa.
9
mineralne materije, te vode bie mineralne. Ako su one jo i zagrejane, onda su to termalne vode.
I na kraju: u tenosti morskih organizama koncentracija jona je manja nego to je u morskoj vodi
i da ne postoji regulatorski mehanizam joni bi prolazili kroz elijske membrane iz oblasti visoke
u oblast niske koncentracije, to bi dovelo do uravnoteene koncentracije.
4. Osobine hemijski iste vode
4.1. Molekul vode
Molekul vode sasoji se iz dva atoma vodonika i jednog atoma kiseonika. Postoje 42
kombinacije ovih atoma u molekulu vode, ali je samo njih 9 stabilno, koje nastaju kombinacijom
stabilnih izotopa vodonika i kiseonika. Za sastav vode karakteristian je sledei maseni udeo
elemenata: vodonika 11,19% i kiseonika 88,81% . Jezgra atoma molekula vode rasporeena su
po uglovima jednakokrakog trougla na ijem se vrhu nalazi jezgro atoma kiseonika. U
nepobuenim molekulima vode ugao HOH, obrazovan pravcima veze kiseonik vodonik, iznosi
104027 za parno stanje, i 104031 za teno stanje.
4.2. Voda kao rastvara
Voda ima veliku dielektrinu konstantu, te je s toga idealan rastvara. U prirodi
zahvaljujui tome uopte nema hemijski iste vode, ve se u njoj mogu nai razliite koliine
razliitih rastvorenih soli, gasova i organskih jedinjenja. Razlozi zbog kojih je voda jedinstven i
idealan rastvara su sledei:
Pristupana je u velikim koliinama;
Vrlo slabo provodi elektrinu struju;
Uestvuje u mnogobrojnim solvolitikim reakcijama;
Ima sposobnost da potencijalne elektrolite prevodi u prave elektrolite;
U njenim rastvorima dolazi do izraaja amfoteran karakter metalnih oksida i hidroksida;
Vodeni rastvori elektrolita odlikuju se veoma dobrom elektrinom provodljivou;
11
U jednom indijanskom selu koje se nalazi u predelu Arizone (SAD) koji je oskudan sa
pitkom vodom, ljudi svakodnevno moraju preko jednog sata peaiti da bi doneli pitku vodu. Ovi
ljudi uporno su odbijali pomo ureda koji se bavi pitanjima Indijanaca, a koji je eleo izgraditi
vodovod do sela. Njihovo obrazloenje za odbijanje ovog vodovoda bilo je :
"Voda je tako dragocena da bi mi bili vredni nje moramo se dobro potruditi za nju. Samo onaj ko
najpre jedan sat dugo nosi teak kanister za vodu i znoji se na suncu osea koliko je voda
dragocena i odnosi se paljivo prema njoj".
5.5.to je to kinica?
14
To je voda koja nastaje iz padavina. Prema mestu dospevanja razlikujemo prljavu (npr.sa
autocesta) i istu (npr. sa krova) kinicu. Otpadne vode se od mesta nastajanja do postrojenja za
proiavanje, odnosno do isputanja u vodotoke, odvode kanalizacijom koju ini sistem cevi,
kanala i ureaja.
Kanalizacije nisu izum novog doba. Jo u staroj Indiji za vreme tkz. Indus kulture bila su
u upotrebi moderna postrojenja (3000 p.n.e.). Kao pravi majstori za kanalizacije dokazali su se
Rimljani. Odvod otpadnih voda starog Rima usledio je u poznatoj "Cloaca maxima". Tek u
novije vreme ovek je primetio da odvod otpadnih voda u reke ili njihovo poniranje u tlo moe
imati tetne posledice za pitku vodu. Nehigijenska, zagaena voda je esto bila uzrok velikih
tragedija i epidemija u srednjem, ali i kasnije sve do kraja XIX stolea (npr. velika epidemija
kolere 1854. godine koja je zadesila London i od koje je umrlo oko 5 000 ljudi ili epidemija
kolere u Hamburgu 1892. godine od koje je umrlo 10 000 ljudi).
Izgradnja vodovoda je uticala na koliinu otpadne vode, koja se naglo poveala, i koja je
putem kanalizacije odvoena u reke tako da je nivo samoproiavanja vodotoka bio brzo
dosegnut usled ega je proistekla nunost izgradnje postrojenja za proiavanje otpadnih voda.
15
Danas veina kanalizacionih mrea u svetu je tzv. meanog tipa gde se ista kinica
odvodi u postrojenja za proiavanje otpadnih voda zajedno sa prljavom vodom. Kod jakih kia,
sva ova voda nema dovoljno mesta u proiivau, tako da velika koliina neproiene otpadne
vode zavri direktno u vodotocima. Osim toga otpadne vode bivaju jako razreene tako da se
procesi proiavanja usporavaju.
Postoje razliite vrste postrojenja za proiavanje otpadnih voda koji se mogu videti
na sledeim slikama:
1. Mehaniko-bioloka postrojenja
17
18
4. Mehaniko-hemijsko-bioloko postrojenje
19
Dugo vremena se kod nas i u svetu vodno bogatstvo ocenjivalo prema ukupnoj koliini
vode te raspoloivom energetskom potencijalu. Nakon sve uestalijih incidenata nastalih kao
posledica zagaenja otpadnih materija dolo se do saznanja da je kvalitet vode bitan elemenat za
procenu mogue raspoloive koliine od ukupne vodne mase. Za kvalitet voda od posebnog je
znaaja isputanje tekuih i krutih razgradivih otpadnih materija te unoenje topline,
radioaktivnih i nerazgradivih otpadnih materija.
7. Pozadina problema
Dva su glavna problema povezana sa vodama: zagaenje i nedostatak vode. Globalno
gledajui, vode ima vie nego dovoljno. Meutim, postoji znaajan nedostatak vode na lokalnim
nivoima. Najvei potroai vode u svetskim razmerama su poljoprivreda i industrija.
Zagaenje vode je uglavnom prouzrokovano komunalnim otpadnim vodama u
sluajevima kada kanalizacioni sastavi ne funkcioniu kako treba, kao i otpadnim vodama od
poljoprivrede. Ovo prouzrokuje uglavnom organsko zagaenje vode i eutrofikaciju. Ostali bitni
zagaivai vode su industrija i proizvodnja energije. Industrija
moe da izazove zagaenje tekim metalima, a proizvodnja energije esto izaziva termalno
zagaenje.
20
Podzemne vode su esto jedini izvor vode za neke zemlje. U veini sluajeva, podzemne
vode se obnavljaju mnogo sporije nego to se troe, to na kraju dovodi do nedostatka
podzemnih voda i dodatnih problema, kao to su slaganje tla iznad podzemne vode, prodiranje
morske vode i opadanje vodenih stubova. Nedostatak vode u budunosti mogao bi imati uticaj na
ljudsko zdravlje, privredu i okolinu, a mogao bi dovesti i do oruanih sukoba unutar i meu
dravama (OECD, 2001).
8. Politike opcije
Politika bi trebala biti usmerena na smanjenje subvencija za korienje vode u
poljoprivredi, na spreavanje zagaenja vode, kao i opravku postrojenja za snabdevanje i tretman
vode kako bi se smanjili gubici. Mnoge OECD zemlje su poboljale svoju industrijsku efikasnost
(kroz bolje recikliranje i ponovnu upotrebu) i smanjile koliinu vode koja se koristi u industriji.
Ovo su postigle uglavnom zahvaljujui veim cenama vode i striktnijim industrijskim
standardima (OECD, 2001).
U mnogim dravama odgovornost za upravljanje vodom je podeljena izmeu raznih
lokalnih vlasti, to nije dobro, jer je potrebno da postoji integrirani pristup upravljanju na
dravnom i meunarodnom nivou. Iskustva pokazuju da uvoenje vodomera u domainstva
doprinosi boljoj naplati i manjoj potronji. Naplata za otpadne vode rauna se na osnovu utroka
vode za domainstva i na osnovu toksinosti za industriju.
Neke drave su uvele naplatu u poljoprivredni sektor na bazi ukupne potronje ubriva i
azota. Ova naplata bi mogla biti znaajna za smanjenje zagaenja vode. U nekim zemljama
postoje limiti na koliinu vode koja se uzima iz izvora u onim obastima koje pate od nedostatka
vode (OECD, 2001).
21
Do dramatine redukcije raspoloive vode po glavi stanovnika dolo je u zadnjih 50 godina (sa
17.000 metara kubnih godinje po glavi stanovnika u 1950. na 7.300 kubnih metara godinje po
glavi stanovnika u 1995). Jedan razlog je porast stanovnitva, a drugi zagaivanje vode. Za
oekivati je da e raspoloiva voda i dalje opadati te e do 2020, 250 miliona ljudi biti pogoeno
nestaicom vode, to je 75% vie nego 1995.
U manje razvijenim zemljama, najvie vode koristi se za poljoprivredu, dok se u razvijenim
zemljama vie vode koristi za industriju. Oekuje se da e u veini zemalja irom sveta,
poljoprivreda i dalje koristiti najvee koliine vode, dok e industrijski sektor rasti najbre.
Zagaivanje vode uzrokovano gradskim otpadnim vodama znatno je smanjeno sa porastom
broja domainstava koja su se prikljuila na kanalizaciju, kao i sa boljim preiavanjem
otpadnih voda. Procenat stanovnika prikljuenih na postrojenja za preiavanje otpadnih voda
porastao je sa 51% u 1980. na skoro 60% u toku 90-ih. Meutim, stanje je mnogo gore u
zemljama u razvoju (OECD, 2001).
22
Otopljeni O2
mg/l
>8
II
III
IV
>6
>4
>3
75-90
50-75
30-50
105-115
115-125
125-130
<20
Zasienost sa O2
saturacija
90-105
supersaturacija
BPK5
mgO2/l
<2
>4
<7
mgO2/l
<10
<12
<20
<40
mg/l
<10
<30
<80
<100
6,8-8,5
6,09,0
6,09,0
KPK iz utroka
KMnO4
Nefiltrirajui
ostatak
pH vrednost
6,8-8,5
konstantno trujete. Zvue ubedljivo, ali vi se ne date: ceo ivot pijete sa slavine i nije vam nita.
Dodue, ruak zalijete onom to, ako je promukate pa otvorite, ostanete okupani. I ba vam
prija. Kad trgovci preiivaem razoarano izau iz kue, ponovo ukljuite televizor i divite se
miiima onog koji, poto je popije vodu iz flae, valja stene. Onda vam proradi crv: kakvu mi to
vodu pijemo, ta nam nudi vodovod, a ta hermetiki zatvorena plastina boca? Postoje li u Srbiji
neki Rodni i Del, koji nam, kao ova dvojica glavnih likova iz uvene serije "Muke", prodaju
esmovau kao izvornu i tako postaju milioneri? Delimian odgovor na ovo poslednje pitanje
pronali smo u Pravilniku o kvalitetu i drugim zahtevima za prirodnu mineralnu vodu, prirodnu
izvorsku vodu i stonu vodu iz 2005. godine koji je na snazi i gde izriito pie da se prirodna
izvorska voda moe zahvatati samo sa izvora ili iz bunara buenog neposredno pored izvora, koji
crpi vodu iz akvifera koji napaja izvor.
Takoe pie da nije dozvoljeno proizvoditi stonu vodu ( uzgred, takve na naem tritu i
nema) iz vodovodske cevi. A i nai sagovornici tvrde da je takva prevara prosto nemogua, zbog
raznoraznih i strogih kontrola flairanih voda. Ali, opet, svi nai sagovornici kau da je pitanje
"kakvu vodu pijemo" - kakljivo. Zato, kako ree jedan od njih, "to svi mi koji poznajemo
materiju
smo
tom
poslu
ne
moemo
sami
sebi
da
skaemo
usta".
- Prie rekla-kazala nisu samo neozbiljne nego su i opasne. Ne smete se igrati vodom, tu nema
milosti - kae Mia Martinovi, struni saradnik na Rudarsko-geolokom fakultetu u Beogradu. Generalno, voda koju pijemo iz esme je dobra. Nai standardi o merenju kvaliteta vode su stroi
nego u Evropskoj uniji. Prvo, bakterioloki je ispravna jer svi vodovodi je tretiraju hlorom, da bi
bili sigurni da niko od korisnika nee dobiti dizenteriju, uticu ili neku slinu bolest. Nekad i
preteruju pa nije loe da je ostavite pet minuta da odstoji, da hlor ispari. to se tie minerolokog
sastava vode iz esme, ona zavisi od podruja do podruja. U tom smislu, Vojvoani nemaju
kvalitetnu vodu. Jer, kad pogledate geoloku istoriju, Vojvodina je movara. Ona ima povean
nivo gvoa, mangana, amonijaka, negde i arsena. A i poljoprivredna praksa je zagadila
izvorita. S druge strane, vi svaku vodu moete da pripremite za pie, ak i kanalizacionu, samo
je pitanje para, koliko e to da kota. A voda je socijalna kategorija ne samo kod nas, nego i u
svetu.
26
Proseno, svaki stanovnik Srbije popije oko 70 litara flairane vode Istona Srbija, niki
region, vranjski, Knjaevac, Zajear, pije najkvalitetniju vodu. - to se vie penjete, imate manju
mogunost zagaenja i imate vodu iz krenjaka koja je kvalitetna. I Beograd pije kvalitetnu
vodu, samo on mora da uloi vie para da bi je pripremio za pie, od pomenutih gradovu i
podruja - kae Martinovi. Tano je da je Srbija bogata izvorima dobrih, kvalitetnih voda. Samo
mineralnih izvora, ukljuujui i osamdeset banja, ima oko trista. Ali tano je i da ih neadekvatno
koristimo i titimo. - Drava je siromana, ali graani u lokalnim samoupravama treba da se
udrue, skupe sredstva i obezbede sami sebi kvalitetnu vodu. Barajevo, na primer, ima dvanaest
bunara, to su fantastina izvorita, kvalitet vode je za flairanje, ali oni stoje tako trideset godina.
Lokalna samouprava eka da im voda stigne iz Beograda - kae Branislav Sekulovi,
hidrogeolog po zanimanju, koji radi kao konsultant u oblasti zatite ivotne sredine u firmi
"Insitut", a pisao je i magistarski rad na temu flairanih voda. - Drugi problem vezan za kvalitet
vode koju pijemo je zatita izvorita. Voda slui za pie i kad tee iz esme i kad je pijemo iz
flae, tako da je zatita izvorita i za jednu i za drugu zakonski potpuno isto regulisana, po istom
principu kao i u svetu. Postoje tri zone sanitarne zatite, zona strogog reima oko samog
izvorita, potom zona ire i najire zatite.
Meutim, ima izvorita gde je to precizno odreeno i gde se sve potuje, ima gde je sve
nacrtano, ali se ne potuje, a ima sluajeva gde nema nikakve zatite. Na primer, u optini
Lazarevac imate izvorite pored kojeg je pijaca, a pedesetak metara od njega benzinska pumpa.
Ko je to dozvolio? U Srbiji jo nema dovoljno jakog pritiska javnosti koji bi ukazivali na takve
probleme i titili izvorita od samovolje lokalnih monika. injenica je i da kad mone
kompanije uu na trite, takvi se drugaije ponaaju, potuju zakon. Branislav podsea na
filmove "Erin Brokovi sama protiv svih" (Dulija Roberts dobila "Oskara") i "Graanska
parnica" sa Donom Travoltom, oba govore o borbi obinih ljudi protiv monih kompanija koje
su zagadile ivotnu sredinu i direktno uticale na zdravlje ljudi. - Filmovi su posledica opte klime
osamdesetih godina u Americi kada su se svi zapitali kakav je kvalitet vode, vazduha, tla. Nastale
su advokatske kancelarije koje su se specijalizovale samo za takve sluajeve, zagaivai su
27
drakonski kanjavani, mediji su ih rastrzali. Iz svega toga je nastao biznis, i to veoma profitan, u
oblasti zatite ivotne sredine. U ekoj, koja je veliine kao i Srbija, postoji 2.000 firmi za
zatitu ivotne sredine, koje uteruju strah u kosti svima. Stii e to i u Srbiju, kao i sve drugo, sa
zakanjanjem. Kao to e stii i privatizacija vodovoda, odnosno koncesija, kao to to postoji u
svetu, pa e i vodosnabdevanje biti bolje i kvalitetnije. I, oekivano, skuplje. Kao to, na primer,
Francuzi imaju vee izdatke za vodu i struju. A i uz Italijane i Nemce su najvei potroai
flairane vode na svetu.
- Nigde u svetu flairana voda nije alternativa obinoj, nego samo dopuna. Flairana
voda je, pre svega, dobar biznis, jedna od najprofitnijih grana industrije u celom svetu poslednjih
deset godina. Raste trend izvoza evropskih voda na ameriko trite. Amerikanac hoe da plati
vodu sa vajcarskih Alpa koja se po kvalitetu sigurno bitno ne razlikuje od njihovih planinskih
lokalnih voda. Tajna je samo u marketingu, u reklami i dizajnu koji uine da vi verujete da se
bolje oseate ako pijete tu vodu. U Kanadi se prodaje voda koja se topi sa gleera, u Italiji i
Francuskoj postoje barovi u kojima se pije iskljuivo voda. Izala je voda i za kune ljubimce.
Interesantno je da se forsiraju vode sa visokih planinskih izvora, one asociraju potroaa na neto
zdravo i kvalitetno, a realno situacija je obrnuta. Ali ko e da proda vodu iz Barajeva bez obzira
to se ona vue sa dubine od 150 metara, hrani se na Kosmaju i do izvorita putuje godinama
zatiena debelim slojem gline, prirodnim filterima preiena? - pita se Branislav Sekulovi.
Ako nekom proizvoau dobro krene, a izvor ne moe da izdri tranju, da li on moe da mea
vodu ili koristi neku drugu, napravi je kao original, i prodaje kao takvu, pitamo naeg
sagovornika. Nije bolja koliko je skuplja *Deklaracija za prirodnu mineralnu vodu sa
koncentracijom fluorida koja prelazi 1,5 mg/l mora da sadri navode sadri vie od 1,5 mg/l
fluorida i nije pogodna za svakodnevno korienje za bebe i decu mlau od sedam godina,
koji se stavljaju pored naziva proizvoda i moraju biti jasni i vidljivi - Teoretski to je mogue, ali
nijedna kompanija to nije pokuala. Svaka kompanija dobije dozvolu od drave, od Ministarstva
rudarstva i energetike, kod nas voda ima isti status kao ruda, i Ministarstva za zatitu ivotne
sredine, da vodu moe da eksploatie pod jasno definisanim uslovima koje su utvrdili strunjaci,
hidrogeolozi. One iz bunara, za koje je dobila eksploataciono pravo, moe da vue samo onoliko
koliko mu je dozvoljeno, drava to kontrolie. Ako bi umesto dozvoljenih pet litara po sekundi,
krenula da eksploatie deset litara, hemijski sastav vode vie ne bi bio isti. to bi onda i neko
28
udruenje potroaa lako moglo da ustanovi. U Zapadnoj Evropi upravo su udruenja potroaa,
nevladine organizacije koje imaju svoje, nezavisne izvore finansiranja, koje angauju skupe
konsultante i strunjake to se bave analizom flairanih voda, glavna kontrola njihovog kvaliteta.
Iako je proizvodnja vode iz vodovoda u odnosu na flairanu skuplja, odnos njihovih cena na
tritu je jedan prema hiljadu. Jer, kubik vode je oko 30 dinara, a toliko proseno kota i litar
flairane vode. A jeste da, tvrde nai sagovornici, domaa flairana voda po kvalitetu na nivou
evropskih, ali joj je i cena takva, neke su ak i skuplje od svojih stranih pandana. Za jedan dan
prosena etvorolana porodica, ako bi za ishranu i pie koristila iskljuivo flairanu vodu,
morala bi da izdvoji bar 450 dinara. Zato i nije udo to smo po potronji u donjem delu svetske
lestvice. A kakav nam je ukus u odnosu na svet? - Ukus se formira prema nainu ishrane. Mi, kao
i Nemci i Maari, dajemo prednost gaziranoj vodi. Italijani piju laku vodu, negaziranu. Mada i
kod nas je sve prisutniji trend, kao to je i svetu, da mladi piju negazirane, malomineralizovane
vode - kae Sekulovi. U svetu se godinje proda vie od sto pedeset milijardi litara flairane
vode i ostvari prihod od oko sto milijardi dolara. Treinu tog kolaa deli takozvana velika
etvorka "Nestle aters", "Danone", "Coca Cola" i "Pepsi Cola". Dr Petar Papi, profesor u
departmanu za hidrogeologiju Rudarsko-geolokog fakulteta, napominje i da prve dve kompanije
razvijaju regionalne, a druge dve svetske brendove. Kao i da "Koka-Kola" i "Pepsi-Kola" nastoje
da osvoje svet i sa stonim vodama "bonakvom" i "akvafinom". - Tehnolokim tretmanom je
mogue proizvesti ovakve vode bilo gde, sa stalnim i stabilnim kvalitetom. Re je o tretiranim
vodama kojima se mineralne materije dodaju naknado - objanjava profesor. U Srbiji je, kao i u
svetu, u modi, posebno meu mladima, imati bocu hladne izvorske vode u ruci. Treina od svih
prodati flairanih voda je upravo ona sa etiketom izvorska.
Maksimalne vrednosti hemijskih sastojaka u prirodnoj izvorskoj vodi. - Flairana
izvorska voda je jedini napitak za svakodnevnu upotrebu. One ne sadre aditive, alkohol, eer,
kalorijska vrednost je nula, a sa mikrobiolokog aspekta su sterilne. Potroaa od zloupotreba
titi Pravilnik o kvalitetu prirodnih mineralnih i izvorskih voda koji kae da flairana prirodna
izvorska voda mora biti istog kvaliteta kao i voda ne mestu zahvatanja. Ukoliko doe do
zagaenja izvorita sa koga se eksploatie voda, ono se zatvara i stavlja van upotrebe - kae
profesor Papi. - Uz nju, na naem tritu se mogu nai i sva etiri tipa prirodnih mineralnih
voda: sa veoma niskim sadrajem rastvorenih mineralnih materija do 50 mg/l, sa niskim
29
sadrajem od 50 do 500mg/l, kao to je "prolom voda", zatim one koje sadre od 500 do 1.500
mg/l mineralnih materija, na primer, "knjaz Milo" i "duboka", i na kraju vode bogate
mineralnim materijama sa preko 1.500 mg/l . U ovu poslednju grupu spadaju "mivela", "voda
vrnjci", "dar voda", "akva heba", "bi voda". Od svetskih flairanih mineralnih voda izdvajaju se
francuske "Contre" i "Vichi Celestins" sa mineralizacijama od 1.700 do 3.000 mg/l, kao i "Vittel''
(Veliki izvor) sa 850 miligrama po litru. Prirodne mineralne vode, objanjava dalje profesor
Papi, imaju mineralizaciju od 50 do nekoliko stotina mg/l i one su po pravilu negazirane
("rosa", "voda voda", "akva viva", "vrnjako vrelo", "bistra", "moja voda", "jazak", "zlatibor
voda"). Od svetskih flairanih izvorskih voda izdvajaju se "Evian", "Volvic", "Valvert", "San
Pellegrino" koje su svakako najpoznatiji internacionalni brendovi. - U sluaju da prirodna
mineralna voda i prirodna izvorska voda sadre rastvoren ugljen-dioksid, tada se one stavljaju u
promet kao prirodno gazirane ili gazirane sa veim sadrajem ugljen-dioksida od prirodne
vrednosti na izvoru - kae dr Papi.
- Nae prirodne mineralne vode uglavnem sadre ugljen dioksid i do nekoliko grama na
litar kao "knjaz Milo", "vrnjci", "heba", "duboka", "Karaore", "dar-voda", "bi-voda". Prirodne
izvorske vode uglavnom ne sadre ugljen-dioksid, ali ima pokuaja da se on dodaje u neke od
njih. Ipak, istie profesor Papi, trite ih je slabije prihvatilo, najverovatnije zbog izmenjenog
ukusa. Jer, proizvoai su vremenom navikli potroae na sve vee sadraje ugljen-dioksida. A
ta je zdravo? - Flairana voda nije lek, jer da jeste, prodavala bi se u apotekama, a ne u
prodavnicama i ugostiteljskim objektima kae profesor Petar Papi. - Zdravim ljudima
strunjaci savetuju da naizmenino koriste nekoliko vrsta vode, najmanje tri, kako ne bi dolo do
poremeaja mineralnog balansa u organizmu. A bolesni bi za savet trebalo da se obrate svom
lekaru. Uza sve ovo, nai sagovornici smatraju da nije zgoreg kad se bira flairana voda poneti sa
sobom tabelu sa propisanim maksimalno dozvoljenim koncentracijama materija za odreene
vrste vode. To je dobar nain da proverite da li je i vaa omiljena voda rizina po vae zdravlje.
Flae pod lupu eksperata Prema podacima kojima raspolae Branka erovi, predsednica
Udruenja industrije mineralnih voda, u Srbiji je lane prodato 570.000.000 litara flairane vode,
a izvezeno 20.000.000, to znai da po stanovniku Srbije dolazi oko sedamdeset litara takve
vode. Najvei konzumetni, Italijani, Nemci, Francuzi, popiju po 170 litara. Iako u Srbiji ima vie
od trista izvorita mineralne vode, a kako kae dr Petar Papi, u poslednjih nekoliko godina
30
Ministarstvo nauke i zatite ivotne sredine je obradilo vie od sto prijava za dobijanje istranog
prava za mineralne i izvorske vode irom Srbije, trenutno u naoj dravi radi 27 punionica. Ali s
obzirom na to da je ova industrija poslednjih pet godina u ekspanziji, rast joj sedam do osam
odsto, ne samo u Evropi nego i u Srbiji, moe se oekivati je da e njihov borj rasti kao i lepeza
proizvoda. A i marketinki pritisak na potroae. - Ugovorom o osnivanju naeg udruenja, koje
broji petnaest lanica i gde su svi veliki proizvoai flairanih voda u Srbiji, regulisani su odnosi
lanica kao i dobri poslovni obiaji. Do sada smo imali dva odstupanja, u sluaju "rose" i "vodavode".
Oba puta su bile sporne reklame - kae Branka erovi, predsednica Udruenja. - Da bi
se izbeglo dovoenje potroaa u bilo kakvu zabludu, nae udruenje je iniciralo da se na
flairanim vodama uvede znak kvaliteta i definie i odredi znak za prirodni proizvod. To ve
postoji u nekim evropskim zemljama. Rangiranje voda radila bi nezavisna ekspertska komisija u
koju bi uli predstavnici ministarstava zdravlja, poljoprivrede, zatite ivotne sredine i
predstavnika grupacije, proizvoaa flairanih voda. Tako bi bili zatieni i potroai, ali i sami
proizvoai od nelojalne konkurencije.1
1 http://www.aquaserbia.com/?strana=forum&forumid=1&id=55
31
ZAKLJUAK
Iz svega navedenog se moe zakljuiti da su povrinske i podzemne vode vaan deo prirodnog
hidrolokog ciklusa. Povrinske vode obuhvataju reke, jezera i gleere, dok su podzemne vode i
danas nedovoljno istraene i zbog toga je teko odrediti potencijal ovog resursa.
Povrinske vode glavni su izvor vodosnabdevanja u Evropi - u proseku oko 70%
ukupnih izvora vode za ljudske potrebe, meutim i u tom pogledu postoje varijacije meu
evropskim zemljama. Uopteno gledano, u Evropi nema oskudice vode. Meutim, koliina
vode raspoloive za odrivu potronju nije jednako raspodeljena po kontinentu. Postoje
ekstremne varijacije u u rasponima koliina od manje od 100 kubnih metara po glavi stanovnika
godinje, to je sluaj na Malti, do vie od 630 000 kubnih metara godinje po glavi stanovnika
Islanda.
32
LITERATURA:
o ukanovic, M., Ekoloki izazov, Elit, Beograd, 1991.
o Water Quality Assessments - A Guide to Use of Biota, Sediments and Water in
Environmental Monitoring - Second Edition, Deborah Chapman, Great Britain, 1996.
o Popovi, D., Hemijski parametri radne i ivotne sredine - izvodi sa predavanja,
Fakultet zatite na radu, Ni, 2009.
o forum.sztvz.hr
o www.mojaskola.me
o oktopus.awardspace.com
o http://www.aquaserbia.com/?strana=forum&forumid=1&id=55
33