FRANJO MARKOVI, uvodni rektorski govor

-19. Listopada 1881.

-spominje 2 najslavnija filozofska pisca Frane Petrid novoplatonovac, antiaristotelovac, utjecao na
Bernardina Teltzija, raspravljao o Aristotelovoj Poetici
- Ruer Bokovid atomistika teorija
- spominju ga Stewart, Mendelsohn, Herbart,
Spencer, Lange, Taine
-kae kako je Dalmacija Italiji i Francuskoj godinama davala uitelje i glavare koji piu latinskim
-treba te ljude pribliiti Hrvatskoj, prevesti, otkriti njihove izvore i kako su Hrvati integrirani u
europsku filozofijsku batinu krajnji cilj je uspostavljanje nacionalne filozofije
NABRAJA:
-Dominik Zlatarid rektor u Padovi, drao korespodenciju s Jurjem Zrinskim
-Benko Benkovid pisao o Dunsu Skotu, zvali ga 'prvakom svih znanosti'
-Nikola Kotoranin, biskup Modruki djelo o neumrlosti due
-Ivan Krian uitelj u Padovi
-Ivan Polikarpov Saveriten nain ivota ljudskoga etiko djelo
-Juraj Dobrotid sklonio se u Dubrovnik jer je bio neoplatonovac za to su ga progonili
-Grgur Budisaljid 6 rukopisa etike rasprave, o neumrlosti due, metafizike rasprave
-Stjepan Naljekovid opaske Tomi Akvincu
-Kliment Ranjina moraln djela, komentari Tominih tumaenja Sentencija Petra Lombardskog
-Miho Monaldi-metafizika i estetika 'Irene ili o ljepoti'
-Ambrozij Guetid predavanja o logici
-Antonij Medus tuma Aristotelove metafizike, osuuje skolastiku
-Juraj Dubrovanin studirao u Padovi, takmiio se sa Cesarom Cremeniom, pristaa panteistikog
prekorja nauke, izveo nauku da se kombinacijom svih pojmova dade izvesti sva spoznaja
-Stjepan Gradid politiki aktivan, polemike o krdanskom moralu i spis u prilog Dub. Rep.
-Benko Rogaid Euthimia ili o pokoju duevnom, teoloko djelo L'uno necessario
-Sebastian Doli moralno-politiki govor 'Boungoverno delle Republice'
-Benko Staj pisao o Descartesu i Newtonu te Bokovidu
-Andrija Kaid-Mioid Elementa peripatetica po nauci Dunsa Scota
-Petar Guetid uitelj u Parizu
-Nikola Guetid obrazovan u Dubrovniku, papa mu dao naslov doktora filozofije
- 10-ak djela komentari k Averroesu, stanje drave po Aristotelu, dijalozi o ljepoti i
ljubavi, u dijalogu o ljepoti glavni lik Flora Zuzorid koju glorificira kao umnu enu
- misli Aristotela, Platona, Plotina, Averroesa, Tome
-od 17. St. Gasi se Dubrovnik zbog Turske prijetnje
- koristio je Serafina Cervu, Appendinija i jo nekog vabu za izvore sek. Literature

Benedikt Kotruljevi
-4 spisa- Della mercatura et del mercante perfetto, De navigatione, De uxore ducenda (saznajemo u
4. Poglavlju trgovine), Della natura dei fiori (od Appendinija )
-O plovidbi tetralogija o moru
-otkriven 1995. (Darko Novakovid) 1464. Nastao, na latinskom predgovor (posveta Cristoforu Moru
i venecijanskom Senatu) i naslov, ostalo na talijanskom, nepotpun spis (2 poglavlja u 4. Knjizi)
-prva knjiga-49 poglavlja - o vodama, morima, Oceanu opdenito
- opisuje zaljeve, Jadranski najvie, pominje Veneciju i 4 otoka Korulu,
Mljet, Bra, Vis; gradove Zadar, Split, ibenik, Kotor; pohvlio vladavinu venecije
- zavrava knjgu opisom itavog nastanjenog svijeta

druga 13 poglavlja razne vrste plovila (od Antike do Kotruljevida), posada

treda 20 poglavlja vanjske okolnosti plovidbe- vjetrovi, duge, munje, planete
- meteoroloke pojave nauk iz filozofije prirode; izvori su Albert Veliki
komentar Meteorologike, spisi Meteora i Mineralia, stajalita Anaksimena, Anaksagora, Platon,
Seneka
etvrta izradio pomorsku kartu opsiao obale
- usprotivio se stavivima Flavia Bionda kako je Istra talijanska pa tako i Sv. Jeronim, citiravi
samog Jeronima koji kae kako je iz Zrinja

Spis o umijeu trgovanja

1458.
-3 inaice 1573. Frane Petrid Della Mercatura et del mercante perfetto
- 1990. Ugo Tucci Il libro del arte di mercatura
-2009. Zdenka Janekovid Romer Libro del arte dela mercatura
4 knjige posveta Franu Stjepovidu
-Ivica Martinovid ''prva etika trgovaca i etika krdanskog obiteljskog ivota''
-izvori- Antika - dijeli filozofe na teoretiare (predsokratovci) i praktiare (sokratovci)
-''Praksa kdi teorije, teorija kdi prirode, priroda kdi Boja''
- 4 glavna filozofa Pitagora, Sokrat, Platon, Aristotel Aristotela zove 'Filozofom' i 'prvakom meu
filozofima'
-koristio Diogena i Teofrasta
Aristotelova djela De anima, Nikomahova, Politica; pseudoAristotel Economica, Problemata
-vedinu Aristotelovih misli nalazio u Albertu Velikom ili Tomi, nemogude odrediti
-najvie poziva na Nikomahovu Etiku, u 7.poglavlju 4. Knjige citirao reenice iz prve knjige Etike, znai
da je bio upuden
Rimsko doba Ciceron De senectute, De republica, De oratore, De officiis
- ne treba gurati nenadarenoga u trgovtvo, sin treba nadmaiti oca
(kao to je Scipion napravio), mjesto gdje trgovac radi, ovjek se od ivotinje razlikuje samo po tome
to ima savren razum (mudrost), trgoac mora biti razborit-> potenje, mora itati
- Seneka razlikuje 3 Seneke Seneka moralist (hvali vjernost partneru),
tragiar (prilagodba vremenu), stoik (preputanje sudbini)
- pseudo Seneka Octavia hvali estitost ene (korist i naslada su
prolazne)
- de Beneficiis nikada ne treba odbiti uslugu
Srednjovjekovlje Boetije, pseudo-Boetije, Hugo iz sv. Viktora, Ivan Damaanski, Aleksandar iz
Halesa/Aleksandrije (ne treba traiti zaradu), Jean Buridan (razlika oeva i sinova), Avicena i Averroes
- Augustin ''slavni'' pronalazio misli iz Tome ili Alberta
- batinik antike tradicije ne usreduje materija, nego Bog blagostanje due
odredba pravednosti dati svakome njegovo; izvaena ili iz Albertova tumaenja
Sentencija ili Tominih, ili Tominih Suma Teologije ili Summa contra gentiles
- Toma iz njega je koristio spise drugih filozofa Hugo iz sv. Viktora, Aristotel
- Summa Teologije rasprava o opratanje krae (sitnica, nema velike tete, ne fali vlasniku),
kupnja po nioj vrijednosti/ prodaja po vioj
- Sentencije zato bog alje nevolje i opis glasne molitve unutarnja pobonost, oduenje
bogu, osjedaj iz due u tijelo

Ivan Stojkovi
-dominikanac, teolog iz 15. St. I najplodniji pisac,

-Alois Krchnak 111 spisa govori i teoloke rasprave

-1413. I 1417. U odlukama dubrovakog vijeda o stipendiji pomogli mu Tomo Bunid, Ivan Menetid,
Leonardo Dali poslali ga da tumai Sentencije Petra Lombardskog
- Erit tibi Gloria (tebi na ast) treai osnutak uilita u Dubrovniku gjde bi i sam predavao
1422. ini consilium, coge consilium SAZOVI SABOR
1423. Flet Unum ovil et unus pastor na saboru u Paviji
sabor premjeten u Sienu i rasputen bez obzira na njegove reformatorske govore
1431. Uvodna besjeda i glavna uloga na saboru u Baselu
etverostruko svojstvo pratitelj papina legata, proukurator dominikanaca, izaslanik parikog
sveuilita, lan izaslanstva u Carigrad
-Oratio de communione sub utraque specie (govor o priesti pod obe prilike)
-protiv Jana de Rrokycane i stava o priesti pod dvije prilike
-govori o pravilima o itanju Biblije, koje naziva pretpostavkama i kasnije opdim pretpostavkama
-prve 3 o nadahnudu, istinitosti, spasonosni sv. Pisma, pa 5 o prenesenom smisl, 9. O kontekstu, 10. O
knjievnim vrstama, 16. O autoritetu crkve
-Tractatus de Ecclesia prva dogmatska rasprava o Crkvi u pov. Teologije to i gdje je crkva
3 knjige 1. Rasprava o rijei ecclesia skup dobrih i zlih pratitelja Isusa Krista
2. Crkva je jedna, sveta, katolika i apostolska
3. Crkva je tamo gdje su znakovi katolika Crkva
-spekulativna jezgra nauk o Mistinom tijelu Pavlov nauk
-obnova zbog pomiraenja s bogom, uknalnjanja raskola i mira
-pomirenje s Husitima,ujedinjenje s Gricam
-u Carigradu pregovarao s Ivanom 3. Paleologom, i patrijarhom Josipom
-sprjeavao ih je Garathon, izaslanik Pape Eugena
-nabavljao spise za knjinicu Marko Aurelije, Atenagora, Kuran, ostavio ih samostanu na uvanje
-izabran za branitelja protupape Felixa kad je sabor premjeten u Ferraru, kardinal od Sixta 1440.

Zenko starija hrv. Filozofija

-starija, novija, suvremena
-starija latinski i talijanski jezik, Dalmatin, Petrid, Bokovid protuskolastici
-novija na hrvatskom jeziku, 1850., pad skolastike
-poetak starije znai integracija Hrvatske u Europu i stvaranje nacionalnog identiteta naroda
-Bazala promatra filozofiju Hrvata s obzirom na vanjske utjecaje kulturna oplodnja ali i
razmekanje bida oituje se u borbi za neradni jezik, konstituciju, manjak osvajanja ideal
slobode
iskon hrvatske filozofije renseansni hmanizam poetci hrv. Umjetnosti, knjievnosti
- religijski poetak pokrtenje Hrvata
-etniko nacionalni pristup graa u govorima
-nitko osim Grka nije poeo filozofiju od sebe, svaija je kombinirala kransko-skolastiku s
nacionalnom
- hrvatska nema knjigu povijesti filozofije

Frane Petri
-1529.-1597.
-kolovan u Mlecima, studirao u Padovi (medicina, Filozofija)
-oduevio se Ficionivim uratkom o Padovi.
-najznaajnija djela nastala 1577.-1592. (Peripatetike rasprave, Nova Sveopde Filozofija)
-Tematski- renesansni mislilac univerzalac matematika, prirodne znanosti
- antropoloke teme ppvijest, govor, zajednitvo
- militantni antiaristotelizam

- vlastiti sustav filozofije novoplatonski

Humanistiki spisi
Sretan grad
-sretna zajednica koja ea za dobrim iz Boga
-treba zemlju, dobre ljude, zakone, ljubav, mornaricu
-stalei SELJACI, ZANATLIJE, TRGOVCI ne smatraju se ljudima, ne mogu postidi sredu
VOJSKA, UPRAVA, SVEDENSTVO mogu postidi sredu jer imaju predispozicije, navike, razum
VRLINE
kraj spisa o ratu, braku, tjelovjebi
10 dijaloga o povijesti
-povijest kao savjetnica, trai istinu i tako usreduje, no istina je rijetka zbog politike manipulacije,
razilaenja svjedoka itd.
-obrada se razumu, objektivnost
-pokuava sve svesti u jednu znanost platoniki pristup, ne uspijeva
10 dijaloga o retorici rjeitost istinita? Moda kao univerzalna retorika koja je davno izgubljena
-odnosi se na miljenje o stvarima nema predmet, nije znanost
-savrena retorika zna svoj predmet u potpunosti (kako to kad nema predmeta pojma nemam, al
tako tvrdi), ona je uzor, nedostina primjer Jupitera i prometeja i boanske vatre unutar Jupiterova
kipa
O poetici
povijesna dekada- nastanak poezije; disputativna kritika mimesisa kod Aristotela, zanos je izvor
pjesnitva; udesna pjesnik je tvorac uda; plastika izmiljanje; univerzalna dogmatska, polusveta
i sveta normativna pitanja
-nema elje za oznanstvenjenjem, ide se prema zanosu
Peripatetike rasprae
4 sveska 1. Citati i izvjetaju
2. Slaganje Aristotela i predsokratovaca Aristotel plagijator
3. Razlike u uenju Aristotel svodi filozofiju na mnijenje
4. Ocjena aristotela najznaajnija je prirodna filozofija, inae proturijei i neprimjereno je
-negativni tip filozofiranja branitelji svode na elju za objektivnodu i kritiku aristotelovih tumaa
-Metafizika znanost o bidu kao bidu, mudrosti i principima znanosti; Aristotelovo djelo trebalo se
zvati antefizika jer dolazi prije fizike
Nova sveopa filozofija 1591. I 1593.
-Panaugia metafizika svjetla
-Panarhija prvo poelo, svesjedinjenje Petrideva metoda razmiljanja; polazite je pokrenuta dua
i zahtiiejva opstojnost nadosjetnog svijeta
Pampshija rasprava o dui posredniku slika viih, uzor niih
-Pankozmija najvedi i najznaajniji dio rasprave o principima, prirodi; ujedinjenje svega u jedan
sustav u kojem nije ovjek, on ga samo promatra

Telezije i Petrid su jedini predstavnici renesansne filozofije prirode.

Marulieva etika misao

-renesansni mislilac afirrmira novovjekovni duh vrlina, blaenstvo, navjie dobro, mudrost,

umjetnost, pravednost, sloboda, sreda, ast

-hrv. Pisci tog doba Kotruljevid, Modruki, Guetid, Marulid, Vranid, Petrid
-Marulideva djela fil. Etike obrauvali su Talanga, Glaviid, Martinovid, Iva Grgid
-Repertorium, De instititione bene vivendi per exempla sanctorum, Quinquaginta parabolae,
Evangelistarium
REPERTORIUM
1921. Pronaao ga Ferdo iid, 1923. Predloio naziv Collecta
nije ga htio tiskati jer 1) nema autorskog pridonosa (zbornik citata), 2) nema povijesti, geografije,
etnografije, 3) nema domadih primjera, 4) nema hrv. Filozofije
1989. Mirko Tomasovid se suprotstavlja toj misli, 1994. Bene, Tomasovid i Glaviid idu pregledati
rukopis, T. I G. Piu lanke zato je vaan repertorij 1998.
-405 listova ispisanih, 453 ukupno
-Index auctorum preko 40 autora (nedostaju Nikola Lirski, Ivan Zlatousti, Plinije Mlai, Sabella,
Rabula); Index dictionum 346 natuknica navedeno, tentatio dva puta, 388 zaprave
-interdisciplinarno djelo
-filozofski izvori su mu Platon, Seneka, pseudo-Aristotel, Aleksandar Afrodizijski, Diogen iz Laerte i
Ciceron te Origen i Augustin
-favoriziranje-libido najvie zapisa Diogen De vitis philosophorum
-Ciceron uz najvie natuknica o fil. (92), Seneka opdenito najvie (837)
-bonus, fortuna, iustus, sapientia, temperantia, utilitas sve iz fil. Izvora
Etika dimenzija o gajenju Istine i Ljubavi
-navodi proroke iz Betela (suenje ruke kralja), Mihej (upozorio na poraz), Zaharija (kudio
idolopoklonike), Hananija (lani prorok)
Jeremija, Izaija i Amos umrli u mukama -> blaenstvo
Ahior Betulija nepobjediva
-Teon i Beon nikad nisu slagali
-mogao je navesti bolje primjere Krist
-Sandoval imao 13 intervencija koje su knjigu dovele na index librorum prohibitorum et
expurgatorum
-relativizirao moralne postavke katkad valja lagati, spajao to sa krdanskim linostima
-LANO predstavljanje Abraham, Izak rekli da su ene njihove sestre
Jakov predstavio se kao brat, Gibeonci lagali da nisu iz Izraela da ih ne
unite, samo su proobljeni
-LANE OPTUBE Josip svojoj bradi da se pokaju
-LANA POSLUNOST Egipatske babice lagale da ne moraju ubiti novoroenad
-LANA SVJEDOENJA Rahaba nije izdala uhode koje su unitile Jerihon
-LANO SVJEDOENJE I LUDILO David da ne umre od gladi, da ne ubija Izraelce i da ga ne ubiju
-LANO PRIJATELJSTVO Huaj savjetovao Abalona da ne slua Ahitofela i tako spasio Davida
-LANA PRESUDA Salomon i sea dece na pola
-LANA LJUPKOST Judita
-LANA POBONOST Pavao slijedio idove da pridobije to vie ljudi na krdanstvo, Petar radio isto
iz straha za ivot
-LANO PRESELJENJE opat i pustinjak Arhebije davao svoju kudu drugima i sebi pravio novu
-LANAN ZADATAK starjeina spasio imuna od besposlice
-LAAN IDENTITET Abraham se maskirao kako bi naao nedakinju prostitutku
-LANO LUDILO Nikola Grk, Marko Solon, djevica iz Tebadijskog samostana zato su morali lagati?
-LAAN SPOL- Eugenija, Marina, Teodora, Pelagija pretvarale se da su muko da budu opati
-opravdanja valstitih interesa, veleizdaja Rahabe protiv Juditina rodoljublja dvojbene situacije
Parabole etika dimenzija

-nema definicije vrline, kontrast vrlina i nevrlina

istina-la, dobro-zlo, hrabrost-kukaviluk, umjerenost- neumjerenost, milostinja-lakomost
1. Parabola o sestrama koje pokazuju put Istina pokazuje pravi KRIST ; la pokazuje krivi
(POGANICI), sumnja je u dvojbi (FILOZOFI)
2. O tornju koji pada jer nije na dobrom temelju filozofi ne mogu postidi blaenstvo jer sumnjaju u
Krista
3. idovska nevjera ubojstvo krista
30. O lai lik hinio ozljedu pa mu kasnije nitko nije htio pomodi kad se zaprave ozljedio kloniti se
lai koja krivi vjeru, uzrokuje tetu
Etika dimenzija Evanelistara etika iznad svega ureuje vladanje u ivotu
iako su filozofi okrili dosta mudrosti ona je neusporediva s bojom
3 vrline vjera, ufanje, ljubav
nauk o lai u poglavljima o ufanju i ljubavi (3. Poglavlje, 2. Knjiga, 9. P 3. Knj, 9 p. 6. Knj)
-3.2. tumaenja zapovijedi ne govori lana svjedoanstva Isus je istina, nije svaka la teka
neke lai nose zasluge izmiljanje parabola, apologetske lai, upuuje na Instituciju i Parabole.