ZADACI IZ FIZIKE

Rijeeni ispitni zadaci, rijeeni primjeri

i zadaci za vjebu
(1. dio)
(3. izdanje)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

1. Tijelo se giba po ravnoj putanji i na sukcesivnim dionicama puta, jednake duljine s, ima
stalne brzine v1, v2, v3,, vn. Kolika je srednja brzina gibanja tijela?
Rjeenje
n

v=

s
=
t

s
i =1
n

t
i =1

s1 + s2 + " + sn
=
s1 s2
s
+ +"+ n
v1 v2
vn

n
n

v
i =1

2. Tijekom prve polovice vremena gibanja automobil ima brzinu 54 km/h, a tijekom druge
polovice vremena brzinu 36 km/h. Kolika je srednja brzina gibanja automobila?
Rjeenje
n

s
v=
=
t

s
i =1
n

t
i =1

s1 + s2
t t
+
2 2

s1 = v1t1
s2 = v2t2

t2 = t2 =

v=

t
2

v1 + v2
km
= 45
2
h

G G
3. Dva amca krenu iz istog mjesta stalnim brzinama v1 i v2 u pravcima koji meusobno
zaklapaju kut .
a) Kolika je relativna brzina gibanja amaca?
b) Koliko je njihovo rastojanje poslije vremena t0 od polaska?
Rjeenje
G
G G
a) v12 = v1 v2
v12 = v12 + v22 2 v1v2 cos

b) d = v12 t0

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

4. Izmeu dvije toke koje se nalaze sa iste strane obale, na meusobnom rastojanju od
140 km, usmjeren je motorni amac koji ide niz rijeku i prelazi to rastojanje za 5 h, a kad se
kree uz rijeku za 12 h. Odrediti brzinu protjecanja rijeke i brzinu amca u odnosu na vodu.
Rjeenje
Zamislimo koordinatni sustav kojemu je x os u pravcu kretanja rijeke. Oznaimo brzinu
rijeke sa u, a brzinu amca sa v, tako da imamo
v1 = v + u

(1)

gdje je v1 - brzina amca u zamiljenom sustavu kad se kree niz rijeku.

A ako se amac kree uz rijeku imamo
v2 = v + u

(2)

gdje je v2 - brzina amca u zamiljenom sustavu kad se kree uz rijeku.

S brzinom v1 amac pree put od 140 km za 5 h, slijedi da brzina v1 iznosi
140 km 1, 4 105 m
m
=
= 7, 78
4
5h
1,8 10 s
s

v1 =

S brzinom v2 amac pree put od 140 km za 12 h, slijedi da brzina v2 iznosi

v2 =

140 km 1, 4 105 m
m
=
= 3, 24
4
12 h
4,32 10 s
s

Jednadbe (1) i (2) ine sustav dviju jednadbi s dvije nepoznanice.

Tako je brzina rijeke

u=

v1 v2 7, 78 3, 24
m
km
=
= 2, 27 = 8,172
2
2
s
h

Brzina amca je
v = v1 u = 7,78 2, 27 = 5,51

m
km
= 19,836
s
h

5. Promatra koji u trenutku polaska vlaka stoji ispred prvog vagona primijetio je da je prvi
vagon proao pored njega za 3 s. Koliko vremena e se pored njega kretati n-ti (deseti) vagon?
Kretanje vlaka smatrati jednako ubrzanim.
Rjeenje

Kad prvi vagon duljine l proe pored promatraa moemo rei da je vlak preao put l kojeg
moemo izraziti ovako

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

l=

1 2
at1
2

Isto tako kad dva vagona prou pored promatraa moemo pisati
2l =

1 2
at 2
2

Moemo pisati openiti izraz za n vagona

nl =

1 2
at n
2

Sad podijelimo putove koje su proli n vagona i jedan vagon

t n2
=n
t12
Dobili smo vrijeme za koje pored promatraa proe n vagona
t n = t1 n

Na isti nain izraunamo vrijeme za koje pored promatraa proe (n 1) vagona

tn1 = t1 n 1

Na kraju imamo da n-ti (u naem sluaju deseti) vagon proe pored promatraa za vrijeme

t n = t n t n1 = 0,487 s
6. Tijelo je baeno vertikalno uvis poetnom brzinom 10 m/s. U trenutku kada tijelo dostigne
najviu toku svog kretanja, baci se drugo tijelo vertikalno uvis, istom poetnom brzinom. Na
kojoj visini e se tijela sudariti? Otpor zraka zanemariti.
Rjeenje

Visina do koje se tijelo popne pri vertikalnom hitcu je

h = v0t

gt 2
2

(1)

A brzina pri vertikalnom hitcu je

v = v0 gt
U maksimalnom poloaju brzina tijela je jednaka nuli pa imamo da je

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

t=

v0
g

Uvrstivi ovaj izraz u (1) imamo

h=

v02
2g

(2)

Tijela e se susresti na nekoj visini h1

h = h1 + h 2

(3)

Drugo tijelo pree put h1 za isto vrijeme za koje prvo tijelo pree put h2
h2 =

g 2
t
2

h1 = v0t

(4)
g 2
t
2

(5)

Iz (4) i (5) slijedi

h1 = v0

2h 2
h2
g

(6)

Jednadbe (2), (3) i (6) ine sustav od tri jednadbe s tri nepoznanice. Rjeavanjem ovog
sustava dobiva se rezultat

h1 =

3 v02

= 3,823 m
8 g

7. Tijelo slobodno pada s visine h. U toki A ima brzinu v A = 29,43 ms-1, a u toki B brzinu
v B = 49,05 ms-1. Kolika je visinska razlika toaka A i B? Za koje e vrijeme tijelo prei put
AB?
Rjeenje

Vrijeme za koje tijelo doe u toku A je

tA =

vA
g

A vrijeme za koje doe u toku B je

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

tB =

5
vB
g

Tako e tijelo prei put AB za vrijeme

t = t B t A =

vB v A
= 2s
g

Udaljenost toke A od polazne toke je

gt A2
hA =
2
Udaljenost toke B od polazne toke je
gt B2
hB =
2
Duljina puta AB je
h = AB = hB h A =

g 2 2
( tB tA ) = 78,5 m
2

8. Lopta je baena s ruba krova zgrade vertikalno uvis, poetnom brzinom od 30 m/s. Koliku
e brzinu imati lopta jednu sekundu nakon njenog prolaska pored ruba krova pri padanju na
tlo?
Rjeenje

Lopta e se popeti na visinu H i poeti padati. Kod ruba zgrade imat e brzinu jednaku
poetnoj to je lako pokazati.
Lopta e se popeti na visinu H
H = v0t g

t2
2

gdje je brzina nula v = 0.

A poto je
v = v0 gt

Ako ovo uvrstimo u izraz za H imamo

H = gt 2 g

t2
t 2 v2
=g = 0
2
2 2g

Iz tog poloaja lopta poinje padati, a brzina joj iznosi

v0 = gt

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

v = v0 + gt

dok je v 0 = 0

Trebamo brzinu izraziti preko visine tj. preko duine puta kojeg prelazi.
Duina puta kojeg prevali lopta padajui je
s=g

t2
2

t=

2s
g

Uvrtavajui ovo u izraz za v imamo

v=g

2s
= 2 gs
g

Pored ruba zgrade lopta e biti kad prijee put s =H tako da je brzina u tom trenutku
v' = 2 gH = 2 g

v 02
= v0
2g

Sad moemo uzeti ovu brzinu kao poetnu brzinu i u iduem trenutku e brzina, koju emo
oznaiti sa v1 biti zbroj te brzine i brzine koju lopta dobije ubrzavanjem u vremenu t.
v1 = v'+ gt1 dakle v = 30

m
m
m
+ 9,81 2 1 s = 39,81
s
s
s

9. Tijelo je baeno horizontalno brzinom 20 ms-1. Odrediti radijus putanje tijela 2 s nakon to
se poelo kretati. Otpor zraka zanemariti.
Rjeenje
G
Tijelo e se nakon 2 s kretati nekom brzinom v pod kutom u odnosu prema poetnoj brzini
G
G
v0 . U tom trenutku ubrzanje g moemo rastaviti na tangencijalnu komponentu u pravcu
G
G
kretanja tijela at , te na radijalnu komponentu ar .
Radijalna komponenta ubrzanja iznosi

ar =
gdje je

v2
= g cos
R

cos =

vx v0
=
v
v

(1)

(2)

Brzina iznosi
v = v02 + g 2t 2

Iz (1), (2) i (3) dobijemo radijus zakrivljenosti

(3)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

(v
R=

2
0

+ g 2t 2 ) 2
gv0

= 112, 088 m

10. Tijelo je baeno pod kutom prema horizontu poetnom brzinom v0. Vrijeme kretanja
tijela iznosi 2,4 s. Odrediti najveu visinu na kojoj e se tijelo nai pri tom kretanju. Otpor
zraka zanemariti.

Rjeenje
y - komponenta brzine u ovisnosti o vremenu iznosi:
vy = v0 y gt

(1)

U maksimalnom poloaju brzina tijela vy = 0, tako da je

v0 y = gt

(2)

Isto tako visina u ovisnosti o vremenu je

gt 2
y = v0 y t
2

(3)

Uvrstivi (2) u (3) dobivamo za maksimalni poloaj

y max = gt 2

gt 2 gt 2
=
2
2

(4)

U tekstu zadatka nam je zadano vrijeme (tD = 2,4 s) kretanja tijela od bacanja do padanja, tako
da e tijelo biti u maksimalnom poloaju za pola ovog vremena.
g ( tD / 2 )
gt 2
=
= D = 7, 063m
2
8
2

y max

11. Pod kutom od 60, prema horizontu, baeno je tijelo poetnom brzinom od 25 m/s. Kroz
koliko sekundi e njegova brzina zaklapati sa horizontom kut od 45?
Rjeenje

Tangens kuta je

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

tg =

vy
vx

tg 45 =

vy
vx

v0 sin 60 gt
v0 cos 60

Odavde slijedi
t=

v0 sin 60 tg 45 v 0 cos 60
= 0,933 s
g

12. Igra udari loptu pod kutom od 40 prema horizontu dajui joj poetnu brzinu od 20 m/s.
Drugi igra, udaljen od prvog 30 m, poinje da tri prema lopti u momentu kad je ona
udarena. Koliku najmanju srednju brzinu mora imati drugi igra da bi udario loptu u trenutku
pada na zemlju?
Rjeenje

Domet do kojeg lopta doe je

xD = vxtD

(1)

gdje je tD vrijeme leta lopte, moemo ga dobiti iz vremena koje je potrebno lopti da se
popne do maksimalne visine.
U toki maksimalne visine komponenta brzine u y smjeru je nula.

v0 y = gt max
t max =

v0 y
g

(2)

v0 sin
g

gdje tmax vrijeme potrebno lopti da se

popne do maksimalne visine i ono iznosi
pola vremena leta lopte tD.

t D = 2t max =

2 v0 sin
= 2,62 s
g

Ako ovo uvrstimo u xD dobijemo domet do kojeg lopta putuje

(3)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

x D = v0 cos

2v0 sin v02 sin 2

=
= 40,16 m
g
g

Put koji igra treba prei do lopte je

x = x D x 2 = 10,16 m

Znai treba se kretati ovom prosjenom brzinom

vi =

x
m
= 3,87
tD
s

13. Dva tijela baena su istovremeno iz jedne toke na zemlji, i to jedno vertikalno uvis,
drugo pod kutom od 45 prema horizontu. Njihove poetne brzine su jednake i iznose 30 m/s.
Kolika je udaljenost izmeu tijela poslije vremena od 2 s od trenutka kad su baena?
Rjeenje

Vektor poloaja prvog tijela u ovisnosti o vremenu

je:

G
G
1
G
r1 = y1 j = v0t gt 2 j
2

Vektor poloaja drugog tijela u ovisnosti o

vremenu je:
G
G
G
G
1
G
r2 = x2 i + y2 j = v0t cos i + v0t sin gt 2 j
2

Razlika ova dva vektora je

G
G
G
G
G
G G
r12 = r1 r2 = x2 i + ( y1 y2 ) j = v0t cos i + v0t ( 1 sin ) j

A iznos ovog vektora predstavlja udaljenost dvaju tijela u ovisnosti o vremenu

G G
r12 = r1 r2

r12 = v02t 2 cos 2 + v02t 2 ( 1 sin ) = v0t 2(1 sin ) = 46 m

2

14. Tijelo mase 15 kg koje miruje raspadne se, uslijed eksplozije, na tri jednaka dijela. Jedan
dio ode prema sjeveru, drugi prema istoku, oba brzinom 20 ms-1. Kolikom brzinom i u kojem
smjeru je odletio trei dio?

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

10

Rjeenje

Primjenom zakona ouvanja koliine gibanja imamo

G
G
G
m1 v1 + m 2 v 2 + m 3 v 3 = 0
m1 = m 2 = m 3 = m;

G
G
v1 = v1 j ;

G
G
v2 = v2 i

G
G G
v1 j + v 2 i + v 3 = 0
G
G
G
v 3 = v1 j + v 2 i

Iznos ove brzine je

v 3 = v12 + v 22 = 28,28 ms -1
Trei dio je odletio prema jugozapadu brzinom 28,28 ms-1.
15. Saonice sa vreom pijeska, ukupne mase 500 kg kreu se po zamrznutom jezeru brzinom
0,5 m/s. Metak mase 10 g i brzine 400 m/s pogodi sa strane vreu pijeska pod kutom 30 u
odnosu na pravac gibanja i zabije se u nju. Kolika je promjena brzine saonica i u kojem
smjeru e saonice nastaviti gibanje?
Rjeenje

Na osnovi zakona ouvanja koliine gibanja imamo

G
G
G
m1v1 + m2 v2 = ( m1 + m2 ) v

Koliine gibanja rastavimo na x i y komponente:

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

11

m1v1 + m2 v2 x = ( m1 + m2 ) vx

m2 v2 y = ( m1 + m2 ) vy

v2 x = v2 cos = 346, 4
v2 y = v2 sin = 200

m
s

m
s

Iz gornjih izraza slijedi

vx = 0, 5069

m
i vy = 0, 00399 m
s
s

Brzina saonica je
v = vx2 + vy2 = 0,5069

m
s

dakle promjena brzine saonica je

v = v v1 = 0,0069

m
m
7 10 3
s
s

Smjer gibanja je odreen kutom

= arctg

vy
vx

= 0, 450985D = 278

16. Tijelo mase m1 udari u tijelo mase m2 koje miruje. Odrediti koliki treba biti odnos masa
ovih tijela (m1/m2) da bi se pri centralnom elastinom sudaru brzina prvog tijela smanjila tri
puta. Izraunati kinetiku energiju drugog tijela poslije sudara ako je poetna kinetika
energija prvog tijela 1500 J.
Rjeenje

Koliina gibanja je ouvana

m1 v1 = m1v1, + m2 v2,

(1)

gdje su: v1 - brzina tijela mase m1 prije sudara, v1, - brzina tijela mase m1 poslije sudara, v2, brzina tijela mase m2 poslije sudara.
v
Ako u (1) uvrstimo da je v1, = 1 dobijemo
3

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

12

v 2, =

2m1
v1
3m2

(2)

Isto tako, ukupna energija je ouvana

,

E1 = E1 + E 2
m1 v12 m1 v1, 2 m2 v 2, 2
=
+
2
2
2

(3)

uvrstivi izraze za v1, i v 2, dobijemo odnos masa

m1
=2
m2
,

Uvrtavanjem ovog odnosa u (2) i (3) dobijemo E k 2

,

E k 2 = 1,333 kJ

17. Koliko se dugo sputa tijelo niz kosinu visine h = 2 m i nagiba = 45 ako je maksimalni
kut pri kojem tijelo moe mirovati na kosini = 30?
Rjeenje

Ako tijelo miruje na kosini od 30 sila trenja uravnoteuje komponentu sile tee paralelnu
podlozi.
sin
mg sin = mg cos =
= tg = 0,577
cos
Na kosini od 45 tijelo dobije ubrzanje a
ma = mg sin mg cos

a = 2,93 ms 1

Vrijeme za koje se tijelo spusti niz kosinu moemo

dobiti iz relacije za preeni put
s=

h
at 2
=
sin
2

t=

2h
= 1, 39 s
a sin

18. Dva tijela razliitih masa vezana su uetom, kao na crteu i kreu se po razliitim
podlogama. Koeficijenti trenja izmeu tijela i odgovarajuih podloga su: 1 i 2. Kakav mora
biti odnos masa da bi sustav mirovao? Masa koloture se zanemaruje.
Rjeenje

Jednadba gibanja za tijelo mase m1 je

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

13

m1a = Fz Ftr1

Jednadba gibanja za tijelo mase m2 je

m2 a = m2 g sin Fz Ftr 2

Imamo dvije jednadbe s dvije nepoznate. Poto

je a = 0 iz ove dvije jednadbe dobivamo
0 = m2 g sin 1m1 g 2 m2 g cos
Tako da je traeni odnos masa
m1 ( sin 2 cos )
=
m2
1

19. Automobil mase 2,5103 kg sputa se cestom nagiba 25. U momentu kada brzina iznosi
30 m/s voza poinje koiti. Koliku silu koenja treba primijeniti da bi se automobil zaustavio
na putu od 150 m. (Stalna sila koenja je paralelna nagibu.)
Rjeenje

Na pravcu paralelnom nagibu vrijedi

ma = mg sin FK

Kod jednolikog ubrzanog gibanja brzina i

prijeeni put su
v = v0 + at
s = v0t +

at 2
2

Iz ove dvije relacije dobivamo

v 2 = v02 + 2as

Kako je na kraju puta v = 0 imamo

a=

Tako je sila koenja

v02
= 3 ms 2
2s

a=

v 2 v02
2s

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

14

FK = Fg ma = 17, 025 103 N

20. Dva tijela, mase m1 i m2, vezana su uetom i postavljena na podlogu. Koeficijent trenja
izmeu tijela i podloge je . Kolika je sila zatezanja ueta, a koliko ubrzanje sustava?
Rjeenje

Jednadba gibanja za tijelo mase m2 je

m2 a = m2 g sin Ftr 2 FZ

Jednadba gibanja za tijelo mase m1 je

m1 a = FZ Ftr 1

Imamo dvije jednadbe s dvije nepoznate. Iz druge izrazimo Fz i uvrstimo u prvu

m2 a = m2 g sin Ftr 2 m1 a Ftr 1

Ubrzanje sustava je
a=g

m2 (sin cos ) m1
m1 + m2

Sila zatezanja ueta je

FZ =

m1 g
[m2 (sin cos ) m1 ] + m1 g
m1 + m2

21. Na kosini, iji kut je = 30 nalazi se tijelo mase m = 500 kg. Koeficijent trenja izmeu
tijela i podloge je = 0,1. Tijelo se gurne niz kosinu brzinom v0 = 2 m/s. Kolikom silom treba
djelovati na tijelo da se ono zaustavi poslije vremena t = 5 s?
Rjeenje

Brzina kod jednoliko usporenog kretanja je

v = v0 at

Pri zaustavljanju tijela v = 0 pa je

a=

Jednadba gibanja tijela je

v0
t

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

15

ma = mg sin Ftr F
Traena sila je
F=m

v0
v
+ mg sin Ftr = m( 0 + g sin g cos ) = 2227,5 N
t
t

22. Kuglicu mase m = 1 kg, objeenu o nit, otklonimo iz ravnotenog poloaja za kut = 30 i
pustimo. Izraunati silu zatezanja niti u trenutku prolaska kuglice kroz ravnoteni poloaj.
Rjeenje

Kuglica u mirovanju optereuje nit silom mg. Kuglica otklonjena za 30 posjeduje

potencijalnu energiju koja iznosi
EP = mgl(1 cos )

Ta potencijalna energija se pretvara u kinetiku energiju

mv 2
= mgl(1 cos )
2

U trenutku prolaska kuglice kroz ravnoteni poloaj njena

brzina
v = 2 gl(1 cos )
23. Na platformi kamiona bez bonih strana nalazi se sanduk mase m = 1200 kg. Kolikim
najveim ubrzanjem kamion moe krenuti bez opasnosti da sanduk padne s platforme?
Koeficijent trenja izmeu sanduka i platforme je = 0,3.
Rjeenje

Na sanduk djeluje inercijalna sila ma koja mora biti manja od sile trenja
ma Ftr
a

Ftr
m

Maksimalno ubrzanje kamiona je

a=

mg
m

= g = 2,943 ms 2

24. Na kosini nagiba = 30 nalaze se dva tijela, ije su mase m1 = 1 kg i m2 = 2 kg.

Koeficijent trenja izmeu tijela mase m1 i podloge je 1 = 0,25, a koeficijent trenja izmeu
tijela mase m2 i podloge je 2 = 0,1. Odrediti:
a. silu meudjelovanja dvaju tijela i

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

16

b. minimalnu vrijednost kuta pri kojem e se tijela poeti gibati.

Rjeenje

a)

Jednadbe gibanja za prvo i drugo tijelo su:

m1 g sin + F21 Ftr1 = m1a
m2 g sin F12 Ftr 2 = m2 a

gdje je F12 - sila meudjelovanja izmeu tijela mase m1 i tijela mase m2, zbog koje ova dva
tijela ine jedan sustav.
G
G
F12 = F21

Tijelo 2 silom F21 gura tijelo 1, a tijelo 1 silom F12 koi tijelo 2.
Iz jednadbi izrazimo ubrzanje a i uvrstimo u izraz za silu F12 .
a = g sin g cos

F12 =

b)

( 1m1 + 2m2 )
m1 + m2

m1m2 g cos ( 1 2 )
= 0,85 N
m1 + m2

Tijela e se poeti gibati kad su sile u ravnotei. Tada je ubrzanje jednako nuli.
a=0

g sin = g cos

tg =

( 1m1 + 2m2 )
m1 + m2

( 1m1 + 2m2 ) = 0,15

m1 + m2

Traeni kut je

= arctg 0,15 = 8,53 = 8 31' 4 ''

25. Sila stalnog intenziteta F = 1 N daje tijelu ubrzanje a = 10 cm/s2. Ako je prije djelovanja
sile tijelo mirovalo izraunati njegovu kinetiku energiju poslije vremena t = 5 s od poetka
kretanja.
Rjeenje
Rad vanjske sile jednak je promjeni energije tijela, u ovom sluaju samo kinetike energije

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

17

W ' = E = EP + EK

EP = 0
EK = EK 2 0
Rad vanjske sile je
W ' = Fs

Put s moemo odrediti kinematikom jednadbom

s=

at 2
= 1, 25 m
2

Na osnovi gornjih izraza dobivamo da je kinetika energija

EK = Fs = 1, 25 J

26. Tijelo, mase m1 = 15 kg, pone da klizi sa vrha kosine, nagibnog kuta = 60. Na kraju
kosine, tijelo se zabije u kolica napunjena pijeskom, mase m2 = 90 kg koja miruju na
horizontalnoj podlozi. Ako je visinska razlika tijela i kolica u poetnom poloaju h = 10 m,
odrediti brzinu kojom e se kretati kolica zajedno sa tijelom. Trenje zanemariti.
Rjeenje

Ukupna mehanika energija nekog sustava je ouvana. Ukupna energija u ovom primjeru
jednaka je potencijalnoj energiji tijela na vrhu kosine. Ona se pretvara u kinetiku energiju
gibanja tijela.
m v2
m1 gh = 1 1
2
Na dnu kosine brzina tijela e biti
v1 = 2 gh = 14 ms -1

Dakle, koliina gibanja tijela na

dnu kosine je m1v1 . Ovu koliinu
gibanja moemo rastaviti na
dvije komponente, komponentu
u pravcu gibanja kolica m1v1x i
komponentu okomitu na pravac
gibanja kolica m1v1y .
Komponenta m1v1y nije ouvana.
Primjenom zakona ouvanja koliine gibanja, za komponentu m1v1x moemo pisati

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

18

m1v1X = ( m1 + m2 ) v2

Tako je brzina kolica zajedno s tijelom

v2 = v1 cos

m1
= 1ms-1
m1 + m2

27. Na jezeru se nalazi amac, duljine 10 m i mase 140 kg, postavljen pramcem (prednji dio
amca) okomito na obalu. Udaljenost izmeu obale i pramca je 3,75 m. Da li e amac
dodirnuti obalu u toku kretanja ovjeka, mase 60 kg, od pramca amca do krme (zadnji dio
amca)? Trenje amca i vode zanemariti.
Rjeenje

Koliina gibanja ovog sustava prije poetka kretanja ovjeka jednaka je nuli. Poto se radi o
zatvorenom sustavu ukupna koliina gibanja nakon poetka kretanja ovjeka treba biti
jednaka nuli.
ovjek se u odnosu na amac giba brzinom v1, a amac se u odnosu na obalu giba brzinom v2.
Moemo onda pisati
m2 ( v1 v2 ) m1v2 = 0

Brzina ovjeka u odnosu na amac je

v1 =

l
t

Brzina amca u odnosu na obalu je

v2 =

s
t

Iz gornjih izraza moemo izvui

s=l

m2
=3m
m1 + m2

Dakle, amac nee dodirnuti obalu.

28. Da bi mogao uzletjeti, zrakoplov, mase 4 t, na kraju piste treba da ima brzinu 144 km/h.
Duljina piste je 100 m. Kolika je potrebna snaga motora za uzlijetanje zrakoplova ako je
njegovo kretanje jednoliko ubrzano? Koeficijent trenja izmeu kotaa i piste iznosi = 0,2.
Rjeenje

Piemo jednadbu gibanja za zrakoplov

Fm Ftr = ma

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

19

Tako je vuna sila motora

Fm = ma + Ftr

Brzinu moemo odrediti iz kinematike jednadbe

v 2 = 2 as
Pa je
Fm =

mv 2
+ mg
2s

Tako je potrebna snaga motora

v2

P = Fm v = + g mv = 1,59 106 W = 1,59 MW

2s

Drugi nain

Ukupna energija koju motor potroi na putu s je

W '+ Wtr = E = EP + EK
W ' = Fms
Wtr = mgs

EP = 0; EK =

mv 2
2

Iz gornjih izraza dobivamo

Fm =

mv 2
+ mg
2s

Tako je potrebna snaga motora

v2

P = Fm v = + g mv = 1,59 106 W = 1,59 MW

2s

29. Kugla mase 1 kg baena je vertikalno uvis, poetnom brzinom 10 m/s. Na koju visinu e
kugla odskoiti ako pri udaru u podlogu gubi koliinu topline 10 J?
Rjeenje

Ukupna energija koju lopta ima u poetnom trenutku jednaka je kinetikoj energiji.

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

20

E = EK1

Promjena energije kugle jednaka je gubitku energije na toplinu.

E = EP + EK = Q
Tako je
EP 2 = EK1 Q
mgh 2 =

mv12
Q
2

Visina na koju kugla odskoi je

mv12 2Q
h2 =
= 4, 077 m
2mg

30. Zamanjak, polumjera R = 0,8 m, okree se stalnom brzinom 0 = 7,5 rad/s. Pokretaki
stroj zamanjaka u jednom trenutku prestane djelovati, ali se on nastavi okretati s
usporavanjem jo tijekom vremena t = 24 s. Koliko je kutno ubrzanje zamanjaka, kao i
tangencijalno ubrzanje toke na obodu zamanjaka tijekom zaustavljanja?
Rjeenje

Kutna brzina u ovisnosti o vremenu je

= 0 + t

Kad se zamanjak zaustavi = 0 pa imamo

0 = 0 + t
0 = - t

Tako da je kutno ubrzanje

0
t

= -0,313 rad/s2

Tangencijalno ubrzanje
at = R = -0,25 m/s2

31. Puni homogeni valjak radijusa 7 cm pusti se kotrljanjem, bez klizanja, niz kosinu duljine
2 m i nagibnog kuta 37 . Odrediti kutnu brzinu valjka u podnoju kosine.

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

21

Rjeenje

Ukupna mehanika energija valjka na kosini, poto nema

djelovanja vanjskih sila, je ouvana
E = EP + EK = 0
EP 2 EP1 + EK 2 EK1 = 0
EP1 = EK 2 = Ekotrljanja + Etranslacije
mgh =

Moment tromosti valjka je

I 2 mv 2
+
2
2

mR 2
, a brzina v = R .
2
mR 2 2 mR 2 2 3mR 2 2
mgh =
+
=
4
2
4

Tako je kutna brzina na kraju kosine

2
R

gh
= 56, 60 s
3

32. Preko dva homogena valjka prebaena je nit na kojoj vise dva utega. Mase utega su
m1 = 2 kg i m2 = 1 kg, a mase valjaka M1 = 1 kg i M2 = 5 kg. Odrediti ubrzanje sustava pod
pretpostavkom da nema klizanja.
Rjeenje

Za svako tijelo piemo jednadbu gibanja.

Za uteg mase m1
m1 g FZ1 = m1a

(1)

Za valjak mase M1 izraavamo jednadbu za moment sile

M1 = ( FZ1 FZ 2 ) R1

M 1 je moment sile koji djeluje na valjak je

M1 = I1 1 ; I1 =

M1R12
a
; 1 =
R1
2

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

22

FZ1 FZ 2 =

M1a
2

(2)

Za valjak mase M2 moment sile je

M 2 = ( FZ 2 FZ 3 ) R2

M 2a
2

(3)

FZ 3 m2 g = m2 a

(4)

FZ 2 FZ 3 =

Jednadba gibanja za uteg mase m2 je

Iz jednadbi (1), (2), (3) i (4) slijedi

a=

2(m1 m2 ) g
= 1, 635 ms -2
2(m1 + m2 ) + M1 + M 2

33. Platforma oblika diska mase 90 kg rotira frekvencijom 0,5 s-1 oko okomite osi koja prolazi
kroz centar mase. Na rubu platforme stoji djeak mase 30 kg. Kolikom e frekvencijom
rotirati platforma ako se djeak pomjeri u sredinu platforme.
(Aproksimirati djeaka materijalnom tokom.)
Rjeenje

Ako nemamo djelovanje momenta sile ukupna kutna koliina

gibanja je ouvana.

I
i

= const.

I11 = I2 2

Ukupni moment tromosti diska i ovjeka na rubu je

R2
I1 = m1
+ m2 R 2
2

Ukupni moment tromosti diska i ovjeka u sredini diska je

I 2 = m1

R2
2

1 = 2 1

2 = 2 2

Uvrstivi izraze za momente i kutne brzine u gornju jednakost imamo

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

2 =

23

2m1 + 4m2
1 = 0,833 s-1
m1

34. Dva tijela, jednakih masa m, povezana su uetom kroz otvor na horizontalnoj podlozi.
Jedno tijelo se nalazi na podlozi i po njoj rotira, dok drugo visi u zraku. Koliku kutnu brzinu
treba imati tijelo koje rotira da bi tijelo koje visi ostalo na istom nivou? Polumjer putanje
tijela na podlozi je R. Sva trenja zanemariti.
Rjeenje

Jednadbe gibanja za obje kugle su

mg FZ = ma
FZ Fcf = ma

Uvjet je da a = 0 , pa je
Fcf = mg

m 2 r = mg

Kutna brzina je

g
r

35. Vlak se giba v = 50 km/h po zakrivljenom dijelu staze brzinom. Kuglica objeena o nit u
vagonu otklanja se pri tome za kut = 5. Odrediti radijus zakrivljenosti putanje.
Rjeenje

Vlak koji se giba po zakrivljenoj stazi predstavlja neinercijalni sustav. Stoga na kuglicu
objeenu u vagonu djeluje inercijalna centrifugalna sila
mv 2
Fcf = m r =
r
2

Pored inercijalne sile na kuglicu djeluje sila tea, te sila zatezanja niti.
Iznos vektorskog zbroja inercijalne sile i sile tee jednak je iznosu sile zatezanja.
Tako moemo pisati
mg = Fz cos
Fcf = Fz sin

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

24

Iz gornjih izraza dobivamo

r=

v2
= 226,98 m 227 m
gtg

36. Tijelo mase 2 kg vezano je koncem i rotira oko jedne toke u vertikalnoj ravnini u polju
Zemljine tee. Izraunati razliku meu silama zatezanja konca kada se tijelo nalazi u najvioj i
najnioj toki putanje.
Rjeenje

Sila zatezanja konca u toki A je

FA = FcfA mg =

mvA2
mg
R

FcfA - centrifugalna sila u toki A,

Sila zatezanja u toki B je

FB = FcfB + mg

Razlika sila zatezanja je

F = FB FA =

m 2
vB vA2 ) + 2mg
(
R

Razlika vB2 vA2 se dobije iz zakona o ouvanju energije, iznos potencijalne energije tijela u
toki A se pretvara u kinetiku energiju u toki B.
mvB2 mv A2
=
+ 2 Rmg
2
2

vB2 vA2 = 4Rg

Tako je razlika sila zatezanja

F = 6mg = 117, 72 N

37. Luster mase 6 kg visi na plafonu koji se moe opteretiti silom od 93,34 N. Luster se
otkloni za kut i pusti. Koliki moe biti maksimalni kut otklona da luster ne bi pao?
Rjeenje

Luster u mirovanju optereuje plafon svojom teinom mg. Luster otklonjen za kut , poto se
nalazi na visini l(1 cos), ima potencijalnu energiju.
EP1 = mg l (1 cos )

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

25

Poto nema djelovanja vanjske sile ukupna energija je ouvana.

E = EP + EK = 0
EP 2 EP1 + EK 2 EK1 = 0
EP1 = EK 2
mgl (1 cos ) =

mv 2
2

v 2 = 2 gl (1 cos )

Ovo kretanje djeluje na plafon dodatnom centrifugalnom silom koja se pridodaje teini
lustera, tako da imamo
mv 2
FZ = mg + Fcf = mg +
= 93,34 N
l

Iz prethodna dva izraza dobivamo

cos = 1

FZ mg
= 0, 707
2mg

Tako je maksimalni kut otklona

= arc cos 0, 707 = 45

38. Tijelo, mase m = 1 kg, vezano je na kraju niti duljine l = 0,5 m. Nit s tijelom rotira u
vertikalnoj ravnini stalnom kutnom brzinom = 10 rads-1. Kolika je zatezna sila niti kad je
tijelo u tokama A, B, C i D?
Rjeenje

Sile zatezanja u traenim tokama su:

A : FZ = Fcf + mg = 50 N + 9,81 N = 59,81 N
B : FZ = Fcf = 50 N
C : FZ = Fcf mg = 50 N - 9,81 N = 40,19 N
D : FZ = Fcf = 50 N

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

26

39. Letei brzinom v = 600 kmh-1 avion napravi petlju u vertikalnoj ravnini polumjera
R = 600 m. Kolikom silom djeluje pilot, mase m = 80 kg, na svoje sjedite u trenutku kad se
avion nalazi u najvioj toki, a kolikom kad se nalazi u najnioj toki putanje?
Rjeenje

U najnioj toki na pilota djeluje centrifugalna sila tako da na sjedite djeluje teina pilota i
centrifugalna sila.
v2
FA = mg + Fcf = mg + m = 4, 485 kN
R

U najvioj toki na sjedite djeluje centrifugalna

sila umanjena za teinu pilota.
FB = Fcf - mg = m

v2
- mg = 2,918 kN
R

40. Odrediti vrijeme obilaska Mjeseca oko Zemlje, ako je poznato da je:
a) ubrzanje slobodnog pada na Zemlji (Zemljinom polu) g0 = 9,83 m/s2,
b) polumjer Zemlje RZ = 6400 km,
c) udaljenost od centra Zemlje do centra Mjeseca d = 3, 84 10 5 km
Rjeenje

Centripetalna sila rotacije Mjeseca oko Zemlje je gravitacijska sila izmeu Zemlje i Mjeseca.
Mm v 2
M M
=G m2 Z
R
R

Ako zamijenimo obodnu brzinu Mjeseca s kutnom brzinom

moemo izraunati period obilaska Mjeseca oko Zemlje.

v = R

2 = g0

g0 = G

MZ
RZ2

RZ2
R3

RZ2
2
=
g
0

R3
T
T=

4 2 R3 2 R
=
g0 RZ2
RZ

R
= 2,355 106 s 27 dana
g0

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

27

41. Koliku brzinu treba imati umjetni Zemljin satelit koji se kree po krunoj putanji na visini
H? Koliki je period kretanja ovog satelita?
Rjeenje:

Centripetalna sila rotacije satelita oko Zemlje je gravitacijska sila izmeu Zemlje i satelita.
mS v 2
mS MZ
=G
( RZ + H ) 2
RZ + H
Odavde nalazimo da je traena brzina
v= G

MZ
RZ + H

Period kretanja satelita je

T=

2 ( RZ + H )
v

= 2 ( RZ + H )

RZ + H
GMZ

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

28

1. Brzina gibanja automobila na prvoj polovici puta je 36 km/h, a na drugoj 54 km/h. Kolika
je srednja brzina gibanja automobila na putu?
(Rjeenje: v = 43,2 km/h)
2. Na prvoj treini puta automobil se kree brzinom v1, a na ostalom dijelu puta brzinom
v2 = 54 km/h. Srednja brzina automobila na cijelom putu je v = 36 km/h. Kolika je brzina v1?
(Rjeenje: v1 = 21,6 km/h)
3. Tijelo se kree po ravnoj putanji tako to u jednakim sukcesivnim vremenskim intervalima,
koji traju t, ima stalne brzine v1, v2, v3,, vn. Kolika je srednja brzina tijela?
n

(Rjeenje: v =

v
i =1

4. Lokomotiva se kree brzinom v1 = 54 km/h. Nasuprot njoj naie vlak, duljine l = 150 m,
koji se kree brzinom v2 = 36 km/h. Koliko e vremena kompozicija vlaka prolaziti pored
strojovoe lokomotive?
(Rjeenje: t = 6 s)
5. Ako ubrzanje autobusa pri polasku i koenju ne smije biti vee od 1,2 m/s2, a njegova
najvea brzina je 40 km/h, nai najkrae vrijeme za koje e autobus prijei put izmeu dvije
susjedne stanice koje se nalaze na udaljenosti od 2 km.
(Rjeenje: tmin = 190 s)
6. Od trenutka zapaanja signala stop pa do primjene konice vozau je potrebno vrijeme
od 0,7 s. Ako konice automobila mogu ostvariti usporenje od 5 m/s2, izraunati duljinu puta
koju e automobil prijei od trenutka zapaanja signala pa do zaustavljanja. Brzina
automobila prije poetka koenja iznosila je 100 km/h.
(Rjeenje: s = 96,6 m)
7. Tijelo se gurne uz kosinu poetnom brzinom 48 m/s. Ako je nagib kosine 30, odrediti
koliki e put tijelo prijei po njoj do zaustavljanja, pod uvjetom da je trenje zanemarivo.
(Rjeenje: s = 235 m)
8. Automobil, iji kotai imaju promjer 0,60 m, giba se po ravnom putu brzinom 60 km/h. Pri
koenju se automobil zaustavi poslije prijeenog puta od 20 m. Pod pretpostavkom da je
usporenje automobila jednoliko, izraunati kutno ubrzanje njegovih kotaa tijekom koenja.
(Rjeenje: = - 23,2 rad/s2)
9. Automobil se kree po horizontalnoj krunoj putanji polumjera R = 43 m, tangencijalnim
ubrzanjem at = 2 ms-2. Za koje vrijeme e automobil prijei prvi krug ako mu je poetna
brzina v0 = 36 kmh-1?
(Rjeenje: t1 = 12 s.)
10. Osovina nekog motora okree se stalnom kutnom brzinom 200 rad/s. Koenjem se kutna
brzina osovine smanji na 160 rad/s za vrijeme od 4 s. Koliko je srednje kutno ubrzanje i broj
uinjenih okretaja za vrijeme koenja?
(Rjeenje: = 10 rads -2 i n = /2 = 360 ok)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

29

11. Tijelo, pri gibanju stalnom kutnom brzinom 0 = 4 rad/s, dobije kutno ubrzanje
= - 0,5 rad/s2. Kolika e biti kutna brzina tijela nakon:
a. vremena t = 1 s,
b. kutnog pomaka od = (/3) rad,
c. n = 2 okretaja?
(Rjeenje: a. = 3,5 rad/s; b. = 3,9 rad/s; c. = 1,85 rad/s)
12. Jedno tijelo slobodno pada s visine h = 8000 m, a u isto vrijeme je sa zemlje izbaeno
drugo tijelo vertikalno uvis brzinom v0. Kolika treba biti brzina v0 da se tijela susretnu na pola
puta?
(Rjeenje: v0 = 280 m/s)
13. Tijelo slobodno pada, i u posljednjoj sekundi kretanja pree put koji je jednak putu koji je
tijelo prelo za prve 3 s kretanja. Odrediti ukupno vrijeme padanja kao i visinu sa koje je tijelo
palo.
(Rjeenje: t = 5s; h = 122, 625 m )
14. Kamen se pusti da slobodno pada u bunar. Udar u vodu uje se nakon 2,58 s. Odrediti
dubinu bunara. Uzeti da je brzina zvuka c = 340 m/s.
(Rjeenje: h = 30,4 m)
15. S iste visine i u istom trenutku ponu padati dvije kuglice, i to jedna kuglica bez poetne
brzine, a druga poetnom brzinom v0 = 20 m/s. Prva kuglica padne za drugom nakon t = 2 s.
S koje visine su kuglice pale, te koja su vremena padanja kuglica?
(Rjeenje: h = 14,1 km; t1 = 53,6 s i t2 = 51,6 s)
16. Tijelo, koje slobodno pada, prijee drugu polovicu puta za vrijeme t = 1 s.
a) Koliko je ukupno vrijeme padanja tijela
b) S koje visine je tijelo puteno?
(Rjeenje: a) t = 3,42 s, b) h = 57,2 m)
17. S tornja visokog 25 m baeno je tijelo vertikalno uvis, poetnom brzinom 10 m/s. Koliko
je vrijeme padanja tijela, a kolika njegova brzina pri padu na tlo?
(Rjeenje: t = 3,5 s; v = 24,3 m/s)
18. Tijelo se baci u horizontalnom pravcu s visine h = 6 m iznad zemlje. Tijelo padne na
udaljenosti l = 10 m od mjesta bacanja. Pod kojim kutom e tijelo pasti na zemlju?
(Rjeenje: = 5618')
19. It tri toke na vertikalnoj obali istovremeno su izbaene tri jednake kuglice u
horizontalnom pravcu, poetnim brzinama v01 = 50 m/s, v02 = 75 m/s i v03 = 100 m/s. Prva
kuglica padne na povrinu vode na horizontalnoj udaljenosti 100 m od obale. Ako sve tri
kuglice istovremeno padnu na povrinu vode izraunati:
a) vrijeme padanja svake kuglice,
b) visine h1, h2 i h3 s kojih su kuglice izbaene,
c) brzine kuglica v1, v2 i v3 u trenutku pada u vodu.
(Rjeenje: a) t1 = t2 = t3 = 2 s; b) h1 = h2 = h3 = 19,6 m; c) v1 = 53,7 m/s, v2 = 77,4 m/s,
v3 = 102 m/s)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

30

20. Tijelo je baeno pod kutom = 70 prema horizontu. Za vrijeme tm = 80 s ono dostigne
najviu toku. Odrediti poetnu brzinu rakete i poloaj pada rakete.
(Rjeenje: v0 = 835 m/s; xD = 45,7 km)
21. Pri lansiranju rakete, mase m = 200 kg, trenutno sagori 1/4 njene mase i kao produkt
sagorijevanja izleti u suprotnom smjeru od smjera kretanja rakete. Ako je brzina produkata
sagorijevanja u odnosu na raketu v1 = 1800 m/s, kolika je poetna brzina rakete?
Na kojoj e udaljenosti od mjesta lansiranja pasti raketa ako je kut prema horizontu pod kojim
je izbaena raketa = 30?
(Rjeenje: v0 = 600 m/s; xD = 31,78 km)
22. Na zaustavljenom eljeznikom vagonu, mase m1 = 8 t, nalazi se raketna rampa s koje
rakete polijeu brzinom v0 = 1000m/s. Istovremeno se lansiraju dvije rakete, svaka mase
m2 = 80 kg, u horizontalnom pravcu, koji se poklapa s pravcem tranica. Za koliko se pomjeri
vagon pri ovome ako je ukupni koeficijent trenja pri gibanju vagona = 0,06?
(Rjeenje: s = 339,8 m)
23. Metalna kuglica, mase 10 g, slobodno pada s visine od 30 m. Kuglica padne na glatku
metalnu plou, od koje se odbije ne promijenivi iznos brzine. Ako je dodir kuglice s ploom
trajao 1 ms, izraunati iznos impulsa sile, kao i veliinu srednje sile kojom kuglica djeluje na
plou.
(Rjeenje: I = 0,48 kgm/s, F = 485,2 N)
24. U sustavu tijela prikazanom na slici mase tijela su m1 = 10 kg i m2 = 5 kg. Koeficijent
trenja izmeu tijela mase m1 i podloge je = 0,2 dok je kut kosine = 30. Odrediti:
a) ubrzanje sustava tijela i
b) silu zatezanja ueta.
(Rjeenje: a. a = 5,4 m/s; b. FZ = 22 N)

25. Automobil, mase m = 4000 kg, kree se brzinom v0 = 120 km/h po horizontalnom putu.
Ako je sila trenja pri kretanju automobila Ftr = 10 kN, odrediti duljinu puta koju e automobil
prijei poslije prestanka rada motora.
(Rjeenje: s = 222,2 m)
26. Na horizontalnom dijelu puta, duljine s = 3 km, brzina automobila se povea s
v1 = 36 km/h na v2 = 72 km/h. Ako je masa automobila m = 1,5 t, a koeficijent trenja izmeu
automobilskih guma i puta iznosi = 0,02, odrediti:
a) rad koji izvri automobil na tom putu
b) srednju snagu koju razvija motor automobila na tom putu.
(Rjeenje: a. W = 1,11106 J = 1,11 MJ; b. P = 5,54 kW)
27. S vrha kosine, visine 1 m i duljine 10 m klizi tijelo mase 2 kg. Odrediti kinetiku energiju
koju tijelo postie pri dnu kosine ako je faktor trenja klizanja 0,06.
(Rjeenje: Ek = 7,91J )

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

31

28. Za sustav tijela prikazan na slici i uz date podatke odrediti ubrzanje sustava i silu
zatezanja konopca.
m1 = 250 g
m2 = 500 g
= 30
= 45
(Rjeenje: a = 2,989 ms-2; FZ = 1,974 N)
29. Po kosini se giba tijelo mase M. Koeficijent trenja izmeu tijela i podloge je = 0,01. S
ovim tijelom je preko koloture povezano drugo tijelo mase m = 2 kg. Treba odrediti masu
tijela M ako se ono po kosini giba ubrzanjem 2 m/s2.
(Rjeenje: M = 53,17 kg)

30. Tijelo mase m, koje se nalazi na kosini nagiba 40, vezano je uetom preko koloture s
tijelom mase 0,5 m, kao to je prikazano na slici. Odrediti koliki treba biti koeficijent trenja
izmeu tijela na kosini i podloge da bi tijela mirovala. Trenje u koloturi zanemariti.
(Rjeenje: = 0,187 )

31. Kameni blok, mase 200 kg, nalazi se na kosini nagiba 15. Da bi se blok gibao niz kosinu
potrebno je na njega djelovati tangencijalnom silom od 490 N.
a) Koliki je koeficijent trenja izmeu bloka i kosine ako je gibanje bloka jednoliko?
b) Kolikom silom bi se mogao vui isti blok uz kosinu?
(Rjeenje: = 0,52 b) F = 1493 N)
32. Automobil ukupne mase 2103 kg sputa se cestom nagiba 30. U trenutku kad brzina
automobila iznosi 20 m/s voza je zapoeo koiti. Koliku silu koenja treba primijeniti da bi
se automobil zaustavio na putu od 100 m? Pretpostavlja se stalna sila koenja paralelna
nagibu.
(Rjeenje: FK = 13,81 kN )
33. Najvee dozvoljeno ubrzanje lifta, mase 600 kg, iznosi 1,2 m/s2. Kolika je:
a) najvea sila zatezanja ueta koje nosi lift,
b) ova sila kad bi bilo a = g,
c) sila zatezanja ueta kad lift stoji, a kolika kad se kree jednoliko?
(Rjeenje: a) FZmax = 6,6 kN; b) FZmax = 11,8 kN; c) FZ = 5,9 kN)
34. Vlak se kree po krunom eljeznikom kolosijeku, polumjera R = 0,5 km kutnim
ubrzanjem = 0,0049 rad/s2. Koliko je ubrzanje vlaka u trenutku kad je njegova brzina
v = 60 km/h? Kolika je tada kutna brzina kotaa vagona ako je njihov polumjer r = 0,5 m?
(Rjeenje: a = 2,5 m/s2, = 33,3 rad/s)

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

32

35. Disk, polumjera R = 12 cm, pone se okretati kutnim ubrzanjem = 2 rad/s2. Izraunati
ubrzanje toke na obodu diska poslije vremena t = 2 s od trenutka poetka kretanja?
(Rjeenje: a = 1,935 m/s2)
36. Kota, polumjera R = 20 cm pone se okretati stalnim kutnim ubrzanjem = 6,28 rad/s2.
Kolika je brzina i ubrzanje toke na obodu kotaa poslije vremena t = 5 s od poetka kretanja?
(Rjeenje: a = 197,2 m/s2)
37. Metalna kugla, polumjera r = 20 cm i mase m = 40 kg, rotira stalnom kutnom brzinom
= 2 rad/s oko osi:
a) koja prolazi kroz njen centar mase,
b) koja se nalazi na udaljenosti d = 2r od prethodne osi.
Kolika je kinetika energija kugle u oba sluaja?
(Rjeenje: a) Ek = 1,3 J; b) Ek = 14,1 J)
38. Na osovini motora koji stvara moment sile M = 785 Nm, nalazi se cilindar, mase
m = 400 kg i polumjera R = 20 cm. Ako motor poe iz mirovanja za koje vrijeme e napraviti
prvi okretaj? Kolika je energija predana cilindru za to vrijeme?
(Rjeenje: t = 0,358 s; Ek = 4,94 kJ)
39. Na homogeni tanki cilindar mase m1 i polumjera R, namotano je tanko nerastegljivo ue
zanemarive mase, na ijem je kraju privezano tijelo mase m2. Zanemarujui trenje u osi
cilindra odrediti:
a) kutnu brzinu cilindra i
b) kinetiku energiju cijelog sustava u funkciji vremena kretanja.
m2 g 2t 2
gt
; b) Ek =
)
(Rjeenje: a) =

m1
m1
2 1 +
R 1 +

2m2
2m2
40. Tijelo, mase m = 200 g, vezano konopcem duljine l = 0,5 m, rotira u vertikalnoj ravnini.
Izraunati najveu kutnu brzinu rotiranja tijela pod uvjetom da se konopac ne prekine.
Maksimalna sila zatezanja koju konopac moe izdrati je FZmax = 295 N.
(Rjeenje: max = 54,1 rad/s)
41. Udaljenost od Zemlje do Mjeseca iznosi priblino RZM = 3,85108 m, a period obilaska
Mjeseca oko Zemlje je TM = 27,3 dana. Saturnov satelit Diona ima polumjer putanje oko
Saturna RSD = 3,78108 m, a period obilaska oko Saturna TD = 2,7 dana. Na osnovu ovih
podataka odrediti odnos masa Zemlje i Saturna.
(Rjeenje: mZ/mS = 0,01)
42. Planet, mase m, kree se po krunoj putanji oko Sunca brzinom v = 34,9 km/s. Odrediti
period obilaska ovog planeta oko Sunca, ako je masa Sunca mS = 21030 kg.
(Rjeenje: T 225 dana)
43. Stacionarni Zemljin satelit kree se oko Zemlje po krunoj putanji.
a) Koliki je polumjer njegove putanje?
b) Koliki su njegova brzina i ubrzanje?
(Rjeenje: a) r = 4,2107 m; b) v = 3,02103 m/s, a = 0,22 m/s2

Zadaci iz fizike (1. dio) 2. izdanje

33

44. Umjetni Zemljin satelit kree se u ekvatorijalnoj ravnini Zemlje na udaljenosti

R = 2107 m od njenog centra. Smjer kretanja je od zapada prema istoku (isti je kao i smjer
rotacije Zemlje). Jednu istu toku na ekvatoru satelit nadlijee poslije svakih TS = 11,6 h.
Kolika je na osnovi ovih podataka masa Zemlje?
(Rjeenje: mZ = 5,971024 kg)