Kemijsko tehnoloki fakultet Sveuilita u Splitu

Struni studij kemijske tehnologije i materijala

Struni studij prehrambene tehnologije

Valovi

Ivica Sori
(Ivica.Soric@fesb.hr)

Valovi vrste valova

Val je poremeaj sredstva koji se odreenom brzinom iri kroz prostor

Vrste valova:
Mehaniki valovi
Primjeri: vodeni valovi, zvuni valovi, seizmiki valovi ...
Osnovna svojstva: ponaaju se prema Newtonovim zakonima i mogu
postojati samo unutar nekog sredstva, kao npr. voda, zrak, stijene ...
Elektromagnetski valovi
Primjeri: svjetlost, radio i TV valovi, mikrovalovi, X-zrake ...
Osnovna svojstva: ne zahtijevaju medij za prenoenje (ire se i u
vakuumu), svi elektromagnetski valovi putuju kroz vakuum brzinom
svjetlosti
Valovi materije
Valovi pridrueni elektronima, protonima, atomima, molekulama ...

Podjele valova

1. podjela:
Transverzalni valovi estice sredstva titraju okomito na smjer irenja vala
Longitudinalni valovi estice sredstva titraju u smjeru irenja vala.
2. podjela:
Putujui valovi gibaju se u odreenom smjeru i pri tom se energija prenosi sa
estice na esticu
Stojni valovi neke estice titraju, a neke stalno miruju; valna slika se ne
mijenja s vremenom; energija se ne iri prostorom.

3. podjela:
Linearni (jednodimenzionalan) valovi npr. val na ici,
Povrinski valovi npr. val na vodi,
Prostorni val npr. zvuni val.

Kako nastaje val?

Izvor vala koji izaziva deformaciju (poremeaj)

Sredina koja je elastina
Neki fizikalni mehanizam preko kojeg djelii sredine utjeu jedan na drugi.
Valnim gibanjem se prenosi energija.
Tvar se ne prenosi valnim gibanjem.
koliina prenesene energije i mehanizam odgovoran za transport su
razliiti za razliite tipove valova.

Transverzalni i longitudinalni val

Izvor harmonijskog vala

Transverzalni val

u A cos t
Longitudinali val

Jednodimenzionalni val (ope rjeenje)

Puls u trenutku t=o

f ( x 0 ,t 0 ) A

Puls u trenutku t

f ( x vt 0 ) A

Jednodimenzionalni val putuje na desno brzinom v. U trenutku t=0 oblik deformacije je f(x). Za
kasnija vremena t, oblik deformacije se ne mijenja i deformacija u bilo kojoj toki P je
y(x,t)=f(x-vt) za irenje vala na desno. Za irenje vala na lijevo y(x,t)=g(x+vt).

u( x , t ) f ( x vt )
Oblik funkcije koji opisuje
irenje vala na lijevo du + x osi

u( x , t ) g( x vt )
Oblik funkcije koji opisuje
irenje vala na desno du x osi
6

Najjednostavniji val - harmoniki val

Najjednostavniji
valni
oblik
je
harmoniki val koji je predstavljen
funkcijom sinusa ili kosinusa.
Smea krivulja predstavlja val u
trenutku t=0, a plava u neto kasnijem
vremenu t.
Svaki djeli sredstva harmoniki titra s
razliitim amplitudama.
Treba razlikovati brzinu irenja vala od
brzine titranja estica oko svojih
ravnotenih poloaja

Superpozicijom harmonikih valova moe se izgraditi bilo koji valni oblik.

7

Harmoniki val matematiki zapis

Na mjestu x=0, estica ice izvodi jednostavno harmoniko titranje (izvor vala
harmoniki titra):

u A cos t

Defomacija se iri na desno (du +x). Elongacija ice na mjestu x jednaka je

elongaciji na mjestu x=0 u ranijem trenutku:
x
t t
v
Tako da je elongacija djelia ice na mjestu x u trenutku t, u(x,t) jednaka
elongaciji u ishoditu x=0 u trenutku t=t-x/v, u(0, t).

u( x , t ) u( 0 , t ) A cos t A cos ( t
k

2 2 2

v
vT

t kx konst ;

rad
m

- valni broj

) A cos( t x )
v
v

( x , t ) t

d
dx
dx
( t kx ) k
0v
f
dt
dt
dt
k T

x t kx

- faza vala,

brzina vala ili fazna brzina tj. brzina

kojom se giba pojedina faza vala
8

Prostorna i vremenska periodinost

harmonikog vala

Valno gibanje ima prostornu i vremensku periodinost. Valna duljina opisuje

prostornu periodinost, estice sredstva udaljene za imaju istu elongaciju i
brzinu u svakom trenutku. Vremenska periodinost definirana je periodom T, to
je period titranja pojedine estice sredstva.

y( x , t ) A cos( kx t ) A cos
y( x , t ) A cos

( x vt )

( x vt ) y( x , t ) A cos

( x vt )

prostorna periodicnost vala

y( x , t ) A cos

( x vt ) y( x , t T ) A cos

( x v ( t T ))

vremenska periodicnost vala

Harmoniki val na uetu

Jedan kraj ueta privren

za toku koja harmoniki
titra izvor vala.
Svaka
estica
ueta
harmoniki
titra,
frekvencijom
koja
je
jednaka frekvenciji kojom
titra izvor vala, okomito na
smjer
irenja
vala

transverzalni val.

y(t ) A sin(t kx)

Brzina titranja
estice ueta je:

pojedine

Akceleracija estice ueta

na mjestu x:

vy

y
t

A cos( t kx )
x konst.

2 y
ay 2
t

x konst.

v y
t

A 2 sin( t kx )
x konst.

10

Opi oblik valne jednadbe

Treba razlikovati brzinu propagacije vala od brzine kojom titra pojedina
estica sredine kojom se iri mehaniki val.
y( x , t ) A cos( kx t )
y ( x , t )
v y ( x ,t )
A sin( kx t )
t
v y ( x , t ) 2 y ( x , t )
a y ( x ,t )

t
t 2
a y A 2 cos( kx t ) 2 y( x , t )

brzina titranja estice na mjestu x u trenutku t

akceleracija estice na mjestu x u trenutku t

2 y( x , t )
naglost promjene deformacije
2
2

k
A
cos(
kx

t
)

k
y
(
x
,
t
)
na mjestu x u trenutku t
x 2

2 y( x , t ) t 2 2
2

v
2 y( x , t ) x 2 k 2

2 y 1 2 y
2 2 0
2
x
v t

Valna jednadba
1-dimenzionalnog vala
11

Valna jednadba za
dvodimenzionalni i trodimenzionalni val

Titranje elastine pravokutne membrane je primjer dvodimenzionalnog valnog

gibanja.
2 u( x , y , t ) 2 u( x , y , t ) 1 2 u( x , y , t )

2
0
2
2
2
x
y
v
t
Rjeenje gornje jednadbe je
membrani u trenutku t.

u( x, y, t ) i daje kolika je deformacija toke x,y na

Valna jednadba za trodimenzionalni val u homogenom i izotropnom sredstvu.

2 u( x , y , z , t ) 2 u( x , y , z , t ) 2 u( x , y , z , t ) 1 2 u( x , y , z , t )

2
0
x 2
y 2
z 2
v
t 2

1 2u
u 2 2 0
v t
12

Valna jednadba za transverzalni val na ici

Promatrajmo dio ice duljine x napete silom F
Masa djelia ice duljine x je m=x,
=m/L linijska gustoa ice, m- masa ice, L - duljina ice
Kreemo od II Newtnovog zakona, zanima nas jednadba gibnja djelia ice m=x du y-osi

Fx F cos B F cos A F (cos B cos A ) 0

ma y Fy

Fy F (sin B sin A ) F ( tg B tg A ) F (

2 y
y
ma y x 2 F y F (
t
x

y
2

F t 2

x
Prisjetimo se
valne jednadbe

2 y 1 2 y
2 2 0
2
x
v t

y
x

y
x

y
x

x xB

x xB

y
x

y
x

)
x xA

)
x xA

2 y
lim

x 0
x
x 2
2 y 2 y 2 y
1 2 y

2
0
2
2
2
2
x
F t
x
v t
x xB

x xA

13

Brzine irenja valova u razliitim sredinama

Brzina irenja vala (fazna brzina) ovisi o elastinosti i tromosti sredine u kojoj se val iri.
v

elasticna svojstva sredine

tromost sredine

Slinim razmatranjem kao kod ice polazei od Newtnovog zakona gibanja dolazi se do
valne jednadbe oblika

2 y 1 2 y

0
x 2 v 2 t 2

Transverzalni valovi
na ici

Longitudinalni valovi
u vrstom tijelu

N
F 2 napetost ice
m
kg
- linijska gustoca
m

iz koje se onda zakljuuje na brzine irenja vala:

N
E 2 Youngov modul elasticnosti
m
kg
3 - gustoca stapa
m

Longitudinalni valovi
u tekuinama
Longitudinalni valovi
u plinovima

v
v

p
RT

p
N
B 2
volumni modul elasticnosti - gustoca tekucine

V
m
V
N
B p 2 volumni modul elasticnosti plina
m

14

Energija harmonikog vala

Dok se val iri kroz sredstvo, odvija se prijenos energije od izvora vala u smjeru
irenja vala.
1
1
E Ek E p kA2 m 2 A2
2
2
Ukupna energija estice koja harmoniki titra:
Razmotrimo ukupnu energiju u volumenu V omeenom povrinom S i duljinom
koju val prevali za vrijeme t (V=v t S)
Ukupna mehanika energija u volumenu V jednak je sumi energija svih estica u
volumenu V koje su pobuene na titranje zbog vala koji se iri, n-broj estica po
jedinici volumena, m-masa pojedine estice
1
1
E m 2 A2 nV 2 A2 V
2
2

broj cestica
n
3
mkg
m

J E 1
w 3
2 A2 gustoca energije
m

V
2

v ms srednja snaga - energija prenesena u jedinici vremena

J
P W w 3 S m 2
m

1
2 A2 Sv
2

Intenzitet (I) gustoa energijskog toka, energija koju

val prenese u jedinici vremena kroz jedinicu povrine
okomitu na smjer irenja vala.

vt
J E
P
1
I 2

wv 2 A2 v
S
2
m s St
15

Valne fronte i valne zrake

U prirodi se najee javljaju trodimenzionalni valovi koji se iz izvora vala ire po itavom
prostoru. irenje vala pobuuje estice sredstva na titranje. Geometrijsko mjesto toaka u
prostoru koje u danom trenutku ima isto mehaniko stanje (pomak od ravnotenog poloaja i
brzinu (isto stanje titranja)) tj, istu fazu formira plohu u prostoru koju zovemo valna fronta.
U homogenom i izotropnom prostoru val se iri du pravca koji su okomiti na valnu frontu.
Pravci normalni na valnu frontu zovu se valne zrake. Pobuivanje estica na titranje kako se
val iri moe se predoiti pomicanjem valnih fronta u smjeru valnih zraka.
Kad se val iri samo du jednog pravca tada su valne fronte ravnine a valne zrake paralelni
pravci okomiti na valne fronte, takav val se zove ravni val.
Ako se val iri iz tokastog izvora u svim smjerovima u homogenom i izotropnom prostoru,
valne fronte su sfere (kugline plohe) a valne zrake su pravci koji radijalno izlaze iz izvora
vala, takav val se zove sferni val, koji se na velikim udaljenostima od izvora (polumjer sfere
velik) moe predstaviti u ogranienom dijelu prostora ravnim valom.

ravni val

r
sferni val

16

Huygensov princip

Huygens 1678 postavio princip temeljem kojeg se jednoznano moe odrediti

poloaj valne fronte u prostoru u bilo kojem trenutku ako je poznat njen poloaj
u poetnom trenutku.
Huygensov princip: Svaka toka valne fronte je tokasti izvor sfernog
(kuglastog) sekundarnog vala. Nakon vremena t novi poloaj valne fronte
odreen je ovojnicom (anvelopom) svih sekundarnih kuglastih valova. Anvelopa
ili ovojnica je ploha koja u svakoj svojoj toki dodiruje po jednu od beskonano
mnogo istovrsnih ploha.
valne fronte

sekundarni sferni valovi

valne zrake

17

Zakon refleksije

Ravni val se reflektira tako da je kut kojeg valna fronta upadnog vala zatvara s
plohom ABC na kojoj se dogaa refleksija jednak kutiu kojeg valna fronta
reflektiranog vala zatvara s plohom refleksije.

AC put kojeg reflektirani val koji se iri iz toke A prevali za vrijeme dok
upadni val iz toke A doe do toke C.
Brzine irenja upadnog i reflektiranog vala su iste pa su i putovi AC i AC su isti
Iz slinosti trokuta AAC i trokuta ACC slijedi: = odnosno kut upada jednak
kutu refleksije:
u

18

Zakon loma (refrakcije)

Kad god val naie na granicu dvaju
sredstava u kojima se iri razliitim
brzinama javlja se lom ili refrakcija

sin u

AC v1t

AC
AC

sin l

AC v2 t

AC
AC

sin u v1

sin l v2

U drugom sredstvu (2) brzina irenja vala v2

je razliita od brzine irenja vala v1 u prvom
sredstvu (1).

19

Superpozicija valova - definicija

Princip superpozicije: U svakoj toki medija na mjestu preklapanja valova

ukupna elongacija jednaka je vektorskom zbroju elongacija koje bi imao
svaki val za sebe kad ne bi bilo drugog vala. Svaki val iri se kroz sredstvo
tako kao da na danom mjestu i odreenom trenutku nikakvo drugo valno
gibanje ne postoji.

Matematiki: Ako su u1(x,t) i u2(x,t) rjeenja valne jednadbe, tada je i

bilo koja linearna kombinacija c1u1(x,t)+c2u2(x,t) takoer rjeenje
(posljedica injenice da je valna jednadba linearna i homogena).
Fizikalno: valovi koji se preklapaju zbrajaju se da bi proizveli
rezultantni val; valovi koji se preklapaju ne utjeu na gibanje jedan na
drugoga.

20

Superpozicija valova interferencija

Superpozicija dvaju jednodimenzionalnih valova koji se ire u smjeru + xosi, jednake amplitude i frekvencije i konstantne razlike u fazi .

u1 ( x , t ) A sin( kx t )

u2 ( x , t ) A sin( kx t )

sin sin 2 sin

cos

Amplituda

u( x , t ) u1 ( x , t ) u2 ( x , t ) 2 A cos

sin( kx t

Oscilirajui lan

- fazni pomak

Amplituda

Tip interferencije

n2, n=0,1,2,3,...

2A
0

Konstruktivna
Destruktivna

(2n+1),
n=0,1,2,3,...

21

Superpozicija valova interferencija

Dva identina harmonijska vala putuju du x-osi. Njihovom superpozicijom nastaje

rezultantni val, koji se vidi na uetu (donja slika) za tri razliite razlike u fazi: 0, ,
2/3

Efekti interferencije e biti uoljivi ako su valovi koherentni,tj. imaju jednake

frekvencije i razliku u fazi koja je konstantna (ne mijenja se tijekom vremena). U
interferenciji se oituje najvanije svojstvo svih valnih gibanja (ne samo
mehanikih).
22

Interferencija valova

Iz tokastih izvora ire se dva koherentna vala (valovi su koherentni ako imaju stalnu razliku u
fazi (fazna razlika se ne mijenja tijekom vremena) i istu frekvenciju). Interferencija opisuje
situaciju kad dolazi do preklapanja dvaju ili vie valova u prostoru. Rezultantna elongacija u
bilo kojoj toci u bilo kojem trenutku se dobije vektorskim zbrajanjem trenutnih pomaka koje
bi proizveo svaki val za sebe kad ne bi bilo drugih valova.
Iz izvora S1 i izvora S2 ire se dva koherentna harmonijska.
U toki P elongacija je prema principu superpozicije jednka:

urez u1 ( x1 , t ) u2 ( x2 , t ) A1 cos( t kx1 ) A2 cos( t kx2 )

2 kx2

1 kx1
A

A2 1 A2 2 2 A1 A2 cos

( x 2 x1 )

arctg

A1 sin 1 A2 sin 2
A1 cos 1 A2 cos 2

urez A cos( t )
Konstruktivna interferencija (A=A1+A2)
Destruktivna interferencija (A=A1-A2)

x2 x1 n ,

x 2 x1 ( 2 n 1 )

n=0,1,2
n=0,1,2

23

Refleksija i transmisija valova (1)

Kad val naie na granicu dvaju medija u kojima se brzine irenja vala razlikuju
(v1v2) tada se val djelomino reflektira a djelomino prenosi u drugo sredstvo,
javlja se refleksija i transmisija vala. Frekvencija vala se ne mijenja jer je
odreena frekvencijom titranja izvora vala
uu Au sin( t

ur Ar sin( t

v1

v1

x)

ut At sin( t

x)

v2

x)

Zadatak je izraunati amplitudu reflektiranog i transmitiranog vala uz

pretpostavku da je amplituda upadnog vala Au poznata
Na granicu dvaju medija koja se nalazi na mjestu x=0 moraju biti ispunjeni
slijedei rubni uvjeti:

uu ur ut
Na granici dvaju medija (x=0) elongacija
mora biti ista i slijeve i s desne strane

Au Ar At

ut

( uu ur )
x
x
Na granici dvaju medija (x=0) nagibi obiju ica
moraju biti ista i s lijeve i s desne strane

Au
A
A
r t
v1
v1
v2
24

Refleksija i transmisija valova (2)

Amplitude reflektiranog i transmitiranog vala:

Ar

v 2 v1
Au
v1 v 2

Pri refleksiji na guem sredstvu

v2<v1
reflektirani val ima skok u fazi za r=

ur Ar sin( t

v1

x )

Refleksija na vrstom kraju, r= :

v 2 0 Ar Au

At 0

At

2v 2
Au
v1 v 2

Pri refleksiji na rjeem sredstvu:

v2>v1
reflektirani val nema skok u fazi r=0.

ur Ar sin( t

v1

x)

Refleksija na slobodnom kraju r=0:

v 2 Ar Au
25

Stojni val

Donja slika prikazuje, dva koherentna harmonika vala na ici koji se ire u
suprotnim smjerovima.
Rezultat interferencije (zeleno) pokazuje da u pojedinim trenutcima sve toke toke
ice miruju , te da postoje toke koje uvijek miruju vorovi.

26

Stojni valovi pri refleksiji na vrstom kraju

Stojni val nastaje interferencijom dvaju valova jednakih amplituda i frekvencija

koji se gibaju du istog pravca suprotnim smjerovima.
Pri refleksiji na vrstom kraju ice nastaje reflektirani val s amplitudom Ar
jednakom amplitudi upadnog vala Au i sa skokom u fazi jednakim
ur A cos( t k x )
uu A cos( t k x )

u uu ur 2 A sin kx sin t

Svaka estica ice titra uvijek istom amplitudom (2A sinkx) iji iznos ovisi o
koordinati estice a ne ovisi o vremenu kao to je sluaj koja putujueg vala
Amplituda stojnog vala mijenja se u ovisnosti o poloaju (2Asin kx)

u(x, t) =0 u tokama x=n(/2) (n=0,1,2,3) vorovi

u(xt, t) =2Asint u tokama xt=(2n+1)(/4) (n=0,1,2,3) trbusi, estica

sredstva se harmonijski titra maksimalnom amplitudom

27

Stojni val pri refleksiji na slobodnom kraju

Pri refleksiji na slobodnom kraju nema skoka u fazi za kod reflektiranog vala.

uu A cos( t kx )

ur A cos( t kx )

u(x, t) =0 u tokama x=(2n+1)(/4) (n=0,1,2,3) vorovi

u uu ur 2 A cos kx cos t

u(xt, t) =2Acos t u tokama xt=n(/2) (n=0,1,2,3) trbusi, estica sredstva

harmonijski titra maksimalnom amplitudom

28

Stojni valovi na ici uvrenoj na oba kraja

Stojni valovi na ici uvrenoj na oba kraja (x=0, x=L): rubni uvjeti
u( 0 , t ) u( L, t ) 0
sin k 0 0

sin k L 0

u uu ur 2 A sin kx sin t
sin kL 0 kL n L n

fn

n F
2L

2L
, n 1 ,2 ,3 ,
n

Vlastite frekvencije

Na ici duljine L koja je uvrena na oba kraja mogu se

pojaviti samo stojni valovi za koje je duljina ice jednaka
cijelom broju valnih poluduljina. Openito zategnuta ica
uvrena na oba kraja titra istovremeno svim vlastitim
frekvencijama, pa je valna funkcija koja opisuje elongaciju
nekog djelia ice superpozicija svih vlastitih titranja:

u( x , t ) ( An sin n t Bn cos n t ) sin kn x

n 1

29

Valovi zvuka

Valovi zvuka su longitudinalni valovi u vrstim

tijelima, tekuinama i plinovima.
Brzina irenja ovisi o svojstvima tromosti i
svojstvima elastinosti sredine kroz koju se ire.
Kako se zvuni val iri, estice sredstva titraju i
tako nastaju promijene u gustoi i tlaku i to du
smjera irenja.
Ako izvor zvunog vala harmoniki titra
promjene tlaka i gustoe takoer se mijenjaju
po zakonu sinusa/kosinusa.
Matematiki opis harmonikih zvunih valova
identian je opisu harmonikim valovima na ici.
2 p o 2 p

0
x 2
B t 2

valna jednadba za tlak

homogena gustoa

zgunjenje podruje vee gustoa

2 u o 2 u

0
x 2 B t 2
valna jednadba za pomak
30

30

Podjela zvunih valova

U uem smislu valovi zvuka su mehaniki valovi koje uje ljudsko uho.
Titranje ica i membrana prenosi se na zrak. Titranje zraka zbiva se u
ritmu titranja izvora zvuka.
Zrak se razrjeuje i zgunjava u smjeru irenja zvuka te se na svakom
mjestu periodiki mijenjaju gustoa i tlak zraka.
Valovi dopiru i do uha, odnosno bubnjia u uhu, gdje nastaje osjet zvuka.
Sustav bubnji-koice-limfna tekuina (slune niti) ivci proizvodi osjet
zvuka. Najnia frekvencija koja moe zatitrati bubnji i proizvesti osjet
tona iznosi (16 Hz) 20 Hz, a najvia oko 20 000 Hz.
Infrazvuk - zvuni valovi frekvencije nie od 20 Hz
Ultrazvuk - zvuni valovi frekvencije vie od 20 kHz

31

31

Brzina zvuka u nekim sredstvima

Medij

Brzina (m/s)

Brzina zvuka u zraku :

Plinovi
Zrak (0 oC)

331

Zrak (20 oC)

343

Helij

965

Vodik

1248

T( 0C )
m
v 331 1
273( 0 C )
s

Brzina zvuka u cvrstim tije lim a :

Brzina zvuka u tekucinama :

Medij

Brzina (m/s)

Tekuine
Voda (0 oC)

Voda (20

1402

oC)

1482

Morska voda

1522

Medij

Brzina (m/s)

vrsta tijela
Aluminij

6420

elik

5941

Granit

6000
32

32

Longitudinalni stojni valovi u stupcu zraka

Stojni valovi u stupcu zraka nastaju interferencijom dva ista longitudinalna

zvuna vala koji se ire u suprotnim smjerovima kroz cijev krunog presjeka S i
duine L (svirala).
Frekvencija tona ovisi o duini svirale ali i o tome jeli svirala otvorena ili
zatvorena.
Cijev sa zranim stupcem moe biti zatvorena ili otvorena, na oba kraja ili samo
na jednom kraju.
Val koji nastaje refleksijom u stupcu zraka koji je zatvoren ili otvoren jednak je
upadnom valu, uz razliku u fazi koja je jednaka nuli za refleksiju na otvorenom
kraju (slobodnom kraju) odnosno za refleksiju na zatvorenom kraju (vrsti kraj).

33

33

Longitudinalni stojni valovi u stupcu zraka

Svirala-cijev krunog oblika ispunjena plinom

Otvorena na oba kraja

fn n

v
2L

n 1,2,3,...

Vii harmonici su svi viekratnici

osnovne frekvencije

Zatvorena na jednom kraju

f n (2n 1)

v
4L

n 1,2,3,...

Vii harmonici su samo neparni

viekratnici osnovne frekvencije
34

34

Rezonancija

Stojni val na ici ili u svirali nakon nekog

vremena utrne zbog trenja ili otpora zraka.
Ako je frekvencija vanjske sile jednaka
jednoj od vlastitih frekvencija stojnog vala
nastupa rezonancija i stojni val ne utrne.
Pri rezonanciji ica dobiva maksimalnu
energiju od vanjske sile.
Kad je frekvencija vanjske sile razliita od
njoj najblie vlastite frekvencije na icu se
prenosi razmjerno malo energije vanjskom
silom.

v
f n ( 2n 1 )
4L

n 1 ,2 ,3 ,...

Frekvencija vanjske sile

35

35

Razine jakosti zvuka

Jakost zvuka (W/m2 ) je intenzitet zvunog vala, tj. energija koja se prenese
u jedinici vremena kroz jedinicu povrine okomitu na smjer irenja vala.
I
W
tlak
L 10 log , I 0 10 12 2
I0
m
I0=10-12 W/m2 prag ujnosti
Osjet jakosti zvuka
za f=1000 Hz. raste logaritamski.

Glasnoa zvuka je osjet

jakosti zvuka u naem uhu i

fizioloka je veliina
koja ovisi o intenzitetu, frekvenciju
i trajanju zvuka a jedinica je fon.

Prag ujnosti
apat
Govor
Stan u prometnoj ulici
Prometna ulica
Automobil
Kamion
Rock koncert
Avionski motor
Prag bola

0 dB
20 dB
50 dB
60 dB
70 dB
70 dB
90 dB
110 dB
120 dB
130 dB

36

36

Dopplerov efekt
Johan Doppler (1842) analizirao utjecaj gibanja izvora zvuka i detektora na

frekvenciju koju opaa detektor

f f

v vd
v vI

+ Detektor k izvoru, - detektor od izvora

+ Izvor od detektora, - izvor k detektoru
37

37

Pitanja za provjeru znanja

1.
2.
3.

4.
5.
6.
7.
8.
9.

10.
11.
12.
13.

14.

to je val? Navedite nekoliko podjela valova? Napiite jednadbu transverzalnog vala na ici i
njeno rjeenje. to je fazna brzina vala? Koliko iznose brzina i akceleracija pojedine estice
sredstva? to su valna fronta i valna zraka? (obavezno)
Kako glasi opi matematiki zapis vala koji se iri nadesno, odnosno na lijevo
Objasnite izraze za brzine irenja:
a) transverzalnih poremeaja na zategnutom elastinom uetu (ici),
b) longitudinalnih poremeaja u tapu,
c) longitudinalnih poremeaja u plinu,
d) longitudinalnih poremeaja u tekuini.
Izvedite i objasnite jednadbu transverzalnog vala na ici. Naite i objasnite njeno rjeenje.
Naite izraze za snagu i intenzitet harmnikog vala.
Kako glasi Huygensov princip.
Ukratko objasnite sljedee pojmove: superpozicija valova, konstruktivna i destruktivna
interferencija.
Uvjete pojave refleksija i transmisije valova odnosno stojnog vala.
Razmotrite pojavu pri upadu vala na granicu izmeu dvaju sredstava. Izvedite izraz za
amplitudu reflektiranog i transmitiranog vala. Diskutirajte posebne sluajeve.
Kako nastaje stojni val? Objasnite primjer transverzalnog stojnog vala na ici uvrenoj na oba
kraja. Objasnite pojam vlastitih frekvencija.
to je zvuk, kako se definira razina jakosti zvuka, to je ultrazvuk a to infrazvuk?
to je jakost zvuka? to je glasnoa zvuka?
Koje su doputene vlastite frekvencije longitudinalnih stojnih valova u sviralu otvorenoj na oba
kraja i u svirali zatvorenoj na jednom kraju.
Objasnite Dopplerov efekt i izvedite izraze za frekvenciju koju opaa detektor za razliite
sluajeve relativnog gibanja izvora vala i detektora.
38