OPENITO

Utopijski socijalizam je termin koji su iskovali Karl Marx i Friedrich

Engels u Komunistikom manifestu da opiu pretee socijalistikog
pokreta Saint-Simona, Charlesa Fouriera i Roberta Owena, i
naprave
razliku
izmeu
njihovog
- utopijskog i
svog naunog pogleda na socijalizam.
Zajedniko obiljeje im je krtitka privatnog vlasnitva i teza o
reorganizaciji drutva na korporativnim naelima kojim bi se
zamijenio kapitalizam.
Utopijski socijalizam je bio spontani niz politikih i drutvenih ideja
sredine 19. vijeka, koje su se javile pojavom industrijske revolucije i
ranog kapitalizma.

Istovremeno

pojavili

su

se

reformatori

kao Robert Owen i Charles Fourier koji su imali ideje bliske

kasnijim socijalistikim i komunistikim idejama, zagovornici reforme
drutva. [1]
Ideju samoupravljanja predstavljaju socijalisti-utopisti. U njihovim
radovima javljaju se prve ideje o drutvenom samoupravljanju u toj
mjeri da predstavljaju u oderenom smislu teorijski doprinos razvoju
ideje samoupravljanja. Najvie su se tom idejom bavili najznaajniji
socijalisti-utopisti : Saint-Simon, Fourier, Owen.

UTOPIJA
Utopija je izraz i pojam koji je skovao Thomas More, u svom
istoimenom romanu. Sam pojam je zanimljiv ve i zato to moe
podrazumijevati dva sadrajno razliita odreenja. To je
neologizam koji u zavisnosti od shvaanja prefiksa daje dva
razliita znaenja, jedno od gr. u-topos, to znai ne mjesto tj.

mjesto koje ne postoji, a drugo takoer od gr. eu-topos, to

oznaava dobro mjesto,

POVIJESNE OKOLNOSTI
Izmeu pojave pionirskog djela Adama Smitha 1776.godine i
krunskog ostvarenja J.S. Milla 1848.godine dolo je do dogaanja
ogromnog drutevnog,politikog i ekonomskog znaenja. Amerika
deklaracija nezavisnosti napisana upravo u godini u kojoj je
objavljeno Smithovo Bogatstvo Naroda, obiljeila je roenje nove
nacije i poetak njezina kretanja ka gospodarskoj samodovoljnosti.
Na kontinentu se odraz zamane drutvene reorganizacije, koja je
uslijedila nakon Francuske revolucije, osjeao diljem Europe.
Istodoban je s ta dva preokreta bio postjan rast industrijalizma i
tvornikog sustava u Engleskoj, kontinetalnoj Euorpi i Americi.
Kritiari tog razdoblja dovodili su u pitanje korist industrijalizacije i
valjanost analitikog sustava koji je nastojao objasniti zamah i
posljedice novog industrijskog drutva. Devetneasto stoljee bilo je
donekle intelektualno bojite analitikih okraja u drutvenim
znanostima. Razvojem klasine liberalne kole u 18.i 19.stoljeu iji
su najvaniji predstavnici bili Adam Smith, David Ricardo, Jean
Baptiste Say, John Stuart Mill i Thomas Malthus,pojavili su se
njihovi najvei kritiari,a to su bili socijalisti-utopisti. Oni su smatrali
industrijski kapitaizam iracionalnim,nehumanim i nepravednim.
Odbijali su ideju laissez-faire i doktrinuo harmoniji interesa. Svi su
bili optimistini glede usavrivosti ljudi i drutvenog poretka
ispravnom izgradnjom drutvenog okruja. Usponom socijalistikih
ideja usko je bila povezana struja misli koja se pojavila potkraj

osamnaestog stoljea i istaknula u prvoj polovici devetnaestog

stoljea: ideja da drutvo evoluira, napreduje kroz slijed stadija od
kojih svaki nadvisuje prethodni.

IDEJE
Klasna borba
Demokracija
Egalitarijanizam
Jednakost ishoda
Socijalna pravda

KLASNA BORBA
Klasna borba je trajan sukob izmeu kapitalistike i radnike klase
za ekonomsku i politiku prevlast. Klasna borba je izraz kojim se
opisuju
napetosti
i
antagonizam
koji
postoji
u
nekom drutvuuzrokovan
razliitim
drutveno-ekonomskim
interesima i ivotnim uvjetima izmeu pripadnika razliitih klasa. o
njoj govore predstavnici engleske klasine politike ekonomije kao
to su A. Smith, David Ricardo i pretee znanstvenog
socijalizma Saint-Simon, Fourier, Morelly i drugi
DEMOKRACIJA
Demokracija je oblik vladavine u kojem se politike odluke donose
voljom veine, najee kroz izbore ili referendume, u kojima
sudjeluju svi graani.

EGALITARIZAM
Egalitarizam je politika ideologija ili etika teorija, prema kojem svi
ljudi trebaju biti tretirani kao jednaki. Naglaava jednakost svih
ljudskih bia. Pojam egalitarizam koristi i pogrdno u
smislu unitavanje bilo kakvih razlika. Prema zagovornicima ove
ideologije socijalni status i druge razlike trebaju biti tretirani jednako.
Ponekad se pojam odnosi na egalitarnog ovjeka koji eli ukloniti
(ekonomska, socijalna ...) razlike meu ljudima. Egalitarizam
takoer ponekad shvaa kao ideju da ravnopravnosti.
JEDNAKOST ISHODA
Jednakost ishoda je cilj pojedinih politikih ideologija koje tee
smanjenju ili eliminiranju sluajnih nejednakosti po pitanju
materijalnog stanja pojedinaca ili domainstava u nekom drutvu. To
obino podrazumijeva izjednaavanje prihoda i/ili ukupnog
bogatstva do odreene razine npr. tako to se vii prihod i/ili vee
ukupno bogatstvo dodjeljuje siromanijim pojedincima i
domainstvima na raun bogatijih pojedinaca i domainstava.

SOCIJALNA PRAVDA
Socijalna pravda odnosi se na koncepciju civilnog drutva u kojem
se "pravda" postie u svakom dijelu drutvene zajednice, odnosno
na ideji da svi ljudi zasluuju jednake uvjete za ivot, ona se iri
izvan jednakosti pred zakonom, te ukljuuje sve sfere drutvenog
ivota.

RANI SOCIJALNI UTOPISTI

Thomas More (1478.-1535.g) utopist, dravnik, odvjetnik i

humanist. Prouava na Oxfordu humanistike znanosti, drui se s
Erazmom Roterdamskim. Svestrano humanistiko obrazovanje
istie ga u tom dobu. Njegovo obrazovanje odraava se i na
utopijsko shvaanje idealnog komunistikog ureenja. Sukobljava
se s kraljem Henrikom VIII, protivei se zakonu kojim kralj dobiva
vlast nad crkvom u Engleskoj postajui time i poglavar crkve, te je
optuen za izdaju i ubijen. Pisao je djela na engleskom i latinskom.
U

najpoznatijem

djelu

Utopija opisuje

drutveno

i politiko

ureenje imaginarne otone zemlje Utopije (ije samo ime sadrava

igru

rijei:

gr. + znai ne-mjesto,

a + dobro

mjesto).Utopija se moe itati kao idealizirana opreka ali i kao

jetka satira Europe Moreova doba., kritizirao je drutvene prilike u
Engleskoj, dajui (u drugom dijelu) viziju o idealnoj zajednici na
zamiljenom otoku Utopija. More je detaljno opisao organizaciju
idealne drave.Dravu ine ukupno 54 grada; izvan gradova nalaze
se poljoprivredna gospodarstva. Broj je stanovnika ogranien.
Dani se u takvoj dravi svi provode jednako: radi se est sati
dnevno; ustaje se u 4 ujutro, a lijee se u osam naveer. Teke i
grube poslove obavljaju robovi, koji dolaze iz redova prijestupnika ili
stranaca.

Slino kao u Platonovoj Dravi, i ovdje je naglaen znaaj

zajednikog vlasnitva. Privatnoga vlasnitva nema, jer gdje ono
postoji, ondje nema potovanja prema opem dobru; k tomu, razlika
u bogatstvu razjedinjuje zajednicu i kvari obiaje. Ukidanjem
privatnog vlasnitva postigla bi se jednakost svih. Osim toga, gdje
nema

privatnog

vlasnitva,

ni

kraa

nema

smisla.

U Utopiji novac ne postoji. Svi proizvodi ljudskog rada zajedniki su i

dijele

se

prema

najobrazovanijih.

potrebama.Vladari
Utopija

predstavnika demokracija.

se

je

Dravni

biraju

izmeu

ustrojena
se

poglavar

onih
kao
putem

posrednih izbora bira na doivotan mandat; u sluaju nedolina

ponaanja moe biti smijenjen. Vanjska politika svedena je na
minimum; nema rata, osim obrambenoga.
Moreov pristup pitanju vjerske snoljivosti liberalan je. Utopljani su
tolerantni prema razliitim vjerskim praksama.Diskriminirani su,
meutim, ateisti: premda im je doputeno da nesmetano zastupaju
svoje stajalite, ne uivaju statusgraana i ne mogu ui u vladu.
Prema Moreu, naime, tko ne vjeruje u Boga ili u zagrobni ivot bilo
kakve vrste, taj ne priznaje nikakav autoritet ni naela izvan sebe
samoga, te se drugi nikada u njega ne mogu uzdati.
Zalagao se za ravnopravnost ljudi i organizaciju drutvene
proizvodnje u cjelini. Njegovo djelo prva je naznaka ideje o
obrazovanju odraslih. Smatrao je kako se predavanja trebaju sluati
prije poetka prijepodnevnog rada, te u vrijeme odmora. Slobodno
vrijeme treba se koristiti prema interesima i sklonostima.
Zahvaljujui odgoju, utopljani su: aktivni, poduzetni, snalaljivi,
obrazovani i samoinicijativni. ine razborito i promiljeno, u skladu s
prirodom. Do 5.g djecu, u obitelji, odgaja majka, a zatim odlaze u
obveznu kolu. Ue: itanje, pisanje, aritmetiku, geometriju,

dijalektiku, astronomiju, glazbu i knjievnost. kole mogu polaziti i

mladi i stariji. Otvorene uionice pruaju mogunost sluanja bilo
kojeg odabranog predavanja. Svi se bave zemljoradnjom.
Proizvodnja je namijenjena samo osobnim potrebama. Svatko mora
imati zanat. U tjelesnom pogledu treba teiti, osim snazi, ljepoti i
harmoniji. Svi prolaze vojne vjebe, iako 24 ne ratuju. Lov i kockanje
smatra se najveim neprijateljem plemenitosti.
Tommaso Campanella (1568.-1639.g), jedan od najvanijih filozofa
kasne renesanse, teolog, astrolog i pjesnik, dominikanac iz june
Italije. Italija je od 16. st. bila pod panjolskom. Optuen heretikom,
bio je proganjan od inkvizicije (27 g bio u tamnici). Kad je
osloboen, iz Rima je prebjegao u Pariz. U tamnici pie djelo Grad
sunca, utopiji, idealnoj dravi zasnovanoj na harmoniji, te vladavini
razuma, mudrosti, moi i ljubavi. Sve je zajedniko, nema privatnog
vlasnitva. Smatra da upravo privatno vlasnitvo navodi ovjeka na
loe djelovanje. Djelo je proeto revolucionarnim i socijalistikim
elementima. Vladar u dravi je sveenik Sunce, a pomau mu
suvladari, Mo, Mudrost i Ljubav. Vanjski i unutarnji zidovi kua
ukraeni su slikama, na kojima su prikazane sve znanosti. Svi
graani odgajaju se zajedno, i u svim vjetinama. Od 1.-3.g djeca
ue govoriti, zatim vjebaju, idu zanatlijama, a kad navre 7 g i
naue osnovna znanja iz matematike, upuuju se na uenje
prirodnih jezika. Velika se vanost daje tjelesnom odgoju, a cilj
odgoja je svestran i skladan razvoj linosti. Da bi se moglo upravljati
dravom bitan je intelektualni odgoj. Ui se u prirodi, a ne iz knjiga.

Campanellino najpoznatije djelo "Grad Sunca", u kojem on

obrazlae kako izgleda najbolja drutvena zajednica, tek je dio
opeg djela "Philosophia realis". Grad Sunca nije niti republika niti
monarhija. (Campanella, 1964.) Ipak, hijerarhija u ovom utopijskom
djelu sasvim je jasno definirana. Takoer je do u tanine odreena
nadlenost pojedinih dijelova vladajuih struktura. Vlast je
podijeljena na slijedee sastavnice: Vrhovni vladar je Hoh, to znai
Sunce; vrhovni je sveenik, koji ima ulogu slinu Papinoj. Njegovo

znanje je moralo biti sakupljeno znanje svih stanovnika sunevog

grada; morao je poznavati cjelokupnu povijest, matematiku, fiziku,
medicinu, kulture svih naroda, astronomiju i sve mehanike vjetine.
On vlada uz pomo tri suvladara, od kojih svaki ima svoj djelokrug
rada i svoje nadlenosti: - suvladar Mo, brine za vojne vjetine i
pitanja vezna uz odravanje rata i postizanje mira, upravlja
vojnicima i njihovim snabdijevanjem, upravlja atletama; takoer
postoje komandanti konjice i pjeadije te inenjera i stratega. suvladar Mudrost, u ijoj su nadlenosti slobodne vjetine, zanati i
sve nauke; brine se o kolama i inovnicima. Postoji onoliko
inovnika koliko i razliitih nauka, a po njima dobivaju i svoja imena.
Tko postoji inovnik astrolog, kozmograf, aritmetiar, geometar,
fiziolog, lijenik, logiar, moralist, politiar, retor i mnogi drugi. Za
svaku od ovih nauka - predmeta postoje po etiri predavaa. suvladar Ljubav, koja skrbi oko raanja i oko muko enskih
odnosa, odreuje tko s kim i kada (vezano uz astroloka mjerenja)
smije stvarati potomstvo; brine o prehrani i odjei, Ova trojica
vladara, zajedno sa metafiziarem (Hohom) raspravljaju o vanim
pitanjima i upravljaju zajednicom. Svakog pojedinog od mnotva
inovnika koji postoje u Gradu Sunca bira narod, i to javno, u
skuptini gdje se, putem predstavnika iz pojedinih grana znanosti ili
vrlina, (postoje inovnici pojedinih vrlina poput: ednosti, istine,
zahvalnosti, dareljivosti, trezvenosti i dr.) odluuje tko je najbolji za
pojedinu funkciju. I samo Sunce tj. vrhovni vladar Hoh takoer se
bira. Na toj poziciji se uvijek bira najpametnija osoba u zajednici, a
koja ne moe imati manje od 36 godina. Nikada se ne dogaa da
smijenjeni vladar ne bi htio predati svoj poloaj, jer ako postoji netko
mudriji od njega sasvim je jasno da e on bolje voditi zajednicu.
Sveeniki stale, koji takoer pripada inovnicima, brine se o
istoi savjesti graana. Sudski postupci se vode pred majstorom
njihove struke. Ne postoji zatvor, a smrtna kazna se izrie rijetko i
izvrava ju narod, kamenovanjem. Tommaso Campanella je
zamislio oblik idealne drutvene zajednice koji je bio poticaj za

mnoge autore, bilo da tu ideju dodatno razrade ili ju pak sasvim

ospore.

SOCIJALISTI-UTOPISTI
HENRI SAINT-SIMON
Henri Saint-Simon (1760.-1825.), francuski socijalist, jedan od
trojice velikihutopista koji zastupaju interese radnitva i kritiziraju
kapitalistiki nain proizvodnje te su svojim uenjima utjecali na
oblikovanje teorije Karla Marxa. Najpoznatije djelo Industrijski
sustav iz 1821.godine. Rodio se je u aristokratskoj obitelji. Politiki
je aktivan tijekom Francuske revolucije te zavrava i u zatvoru. U
40-ima je osiromaio, ali svejedno nastavlja s pisanjem, vjerujui da
e doprinijeti razvoju drutva. Financijski ga je neko vrijeme
pomagao njegov bivi zaposlenik, a kasnije i roaci. Pred kraj ivota
je razoaran nedovoljnim uspjehom koji su njegove ideje poluile
glede konkretnog drutvenog napretka te pokuava samoubojstvo,
no preivljava.
TEORIJA
Usprkos svojoj ekscentinosti meutim Saint-Simon je esto
pokazivao prodoran analitiki uvid u drutvene i ekonomske
procese. Uspio je utemeljiti kolu sjedbenika i utjecao je na brojne
vane mislioce ukljuujui Augustea Comte, Karla Marxa i J.S. Milla.
SS je vlastitim istraivanjem povijesti otkrio, jednog uz drugog, dva
proturjena drutvena sustava. Prvi (Francuska prije revolucije) se
temeljio na vojnoj sili i na nekritikom prihvaanju religije, drugi
(Francuska poslije revolucije) se telemljio na industrijskoj

sposobnosti i dobrovoljnom prihvaanju na znanosti utemeljena

znanja. Znanost i industrija bjehu prema SS obiljeja modernog
vremena i njegova glavna briga bila je reorganizirati drutvo kako bi
se uklonile sve prepreke razvitku to dvoje. SS je klju poveanoj
proizvodnji naao u razumu i istovjetnosti klasnih interesa. SS je
prema tome smatrao da bi ekonomska suradnja i industrijska
organizacija proizale spontano iz napretka drutva.
Drutvena reorganizacija je glavi cilj SS novog poretka tj. poveati
kontrolu ljudi nad stvarima. On je jasno zagovarao formalno
priznavanje i koritenje tehnikog znanja umjetnika,znanstvenika i
industrijskih voa u koncipiranju i planiranju javnih radova
namijenjenih poveanju drutvene dobrobiti. Na SS popisu javnih
radova
je
bila
izgradnja
cesta
i
kanala,
projekti
odvodnjavanja,preiprema zemljita i besplatno obrazovanje.
''Industrijski parlament'' sa 3 tijela:
1.

2.

3.

Dom Invencije (300 lanova:200 graevinskih inenjera,50

pjesnika,25 umjetnika,15 arhitekata i 10 glazbenika)- izrada
plana javnih radova
Dom Ispitivanja (300 lanova:veinom matematiara i
predstavnika prirodnih znanosti)- ocijeniti izvedivost i
poeljnost projekata i izrada glavnog plana javnog obrazovanja
Dom Izvrenja (neodreeni broj predstavnika svake grane
industrije)- najvaniji jer imaju pravo veta na sve projekte koje
su predloili te propisuju poreze

Glavno odstupanje od klasinog ekonomskog liberalizma je bilo

njeogovo nepovjerenje u osobni interes kao vodeu silu i njegovo
inzistiranje da ovaj bude zamijenjen suradnjom i poistovjeivanjem
klasnih interesa.

CHARLES FOURIER

Charles Fourier (Besanon, Francuska, 7. april 1772. - Pariz, 10.

oktobar1837.), bio je francuski filozof, veliki drutveni reformator i
jedan

od

pretea socijalistikog

Engels svrstali

su Charlesa

pokreta.Karl

Marx i Friedrich

Fouriera u Utopijske

socijaliste pored Roberta Owena i Saint-Simona. Charles Fourier je

roen u porodici malog trgovca, oev posao nije ga zanimao, ve se
zanosio idejom da postane vojni inenjer ili arhitekt. Ali kako nije
bio aristokratskog porijekla, nije imao nikakve anse da ga prime u
vojnu kolu, pa se na kraju pomirio sa sudbinom i radio kao
slubenik za razno razne trgovce. Ipak nije bio zadovoljan svojim
poslom, a ni svojim poslodavcima pa ih je esto mijenjao, kao i
gradove u kojima je ivio od1791. do 1816. ivio je i radio
u Parizu, Rouenu, Lyonu, Marseilleu iBordeauxu.

Teorija o etiri pokreta i opa sudbina ovjeanstva

Na osnovu prouavanja newtonovih zakona gravitacije, i djelovanja
fizikih sila na sve u svemiru, doao je do zakljuka da slini procesi
vladaju i u drutvenim odnosima.F je povijest ovjeanstva podijelio

u 4 faze: konfuzija,divljatvo,patrijarhat,barbarstvo. Svaki od tih

perioda je imao je po njemu svoju uzlaznu i silaznu - dekadentnu
fazu. Po Fourieru glavni problem ovjeanstva - bilo je sve vee
rascjepkivanje imovine drutvenih zajednica - individualizacija
bogatsva, i anarhija trinih odnosa - koja je zavladala nakon
toga. Iz

tog

korist

izvlai

jedino parazitskatrgovako

financijska oligarhija, koja je i drave pretvorila u svoje orue, za

ugnjetavanje

itavih naroda.

Po Fourieru -

graanska

sloboda

njegova vremena, svodila se na pravo jaih (itaj bogatijih) da

smrve i podine svojim interesima slabije. Zbog svega tog je on
postojeem

drutvu

- civilizaciji pretpostavio

svoj

protutip

- harmonino drutvo, jer je bog dobro uredio svijet, ali je uzrok

svega zla na svijetu loe ureeno drutvo. Francuska je sada u 5.
fazi napradovanja i treba proi jo dva i onda dolazi do harmonije.
Na apokaliptian je nain F opisao promjene koje bi pratile
harmoniju:

mjeseca,mora

hladnu

limunadu,antilavovi,antimedvjedi,...,ivotni vijek ljudi 144 godine.

VRTNI GRADOVI oblikovani poput velianstevna hotela,gdje bi

idealno ivjelo 1500 ljudi bez ogranienja ljudske slobode. Falange
su trebale biti dionika drutva, prvenstveno okrenuta poljoprivredi.
(iako nije iskljuivao mogunost da se bave i drugim djelatnostima).
Prihodfalange bi se dijelio po principu 5 /12 - za rad, 3 /12 za talent i
4 /12 na uloeni kapital. Falange bi se brinule o dobrobiti svakog
svog lana, istovremeno bi svaki zadrugar radio za dobrobit
zadruge, ovisno o svojoj dobi i fizikoj snazi, tako bi zadrugari sami
mjenjali svoje pozicije u zadruzi. Falange su dakle trebale dijeliti

rezultate

svog

rada

rano kapitalistiko drutvo. U

pravinije

nego

tako harmonino ureenoj

tadanje
zadruzi,

praktiki ne bi trebao nikakav oblik prisile ili organizacije, ve bi sami

zadrugari svoje probleme sami ureivali u svom vrhovnom organu aeropagu, koji ne bi imao izvrnu, ve jedino savjetodavnu funkciju,
na temelju predhodnih iskustava samih lanova i zakona nauke.
Drutveni prijelaz u harmonino drutvo desit e se irenjem ideja
o falangama i njihovim dobrim rezultatima. Kako nije bilo nikakvih
zakonskih prepreka za njihovo osnivanje Fourier se nadao da e
nicati posvuda - ak i po monarhijama. Svaki lan falange trebao je
biti nagraen na temelju ukupne produktivnosti svoje zadruge.
Nije prigovarao ni samoj privatnoj imovini ve jedino njezinoj
zloupotrebi, kao kad se stjee dohodak bez rada.Suradnja bi
zamijenila nesputavan osobni interes. Glavno je zlo kapitalizma, bio
sukob individualnih interesa.

ROBERT OWEN
Robert Owen (Newtown, Wales, 14. maj 1771. - Newtown, 17.
novembar1858.),
drutveni reformator i

bio

je britanski industrijalac,
jedan

od

veliki

pretea socijalistikog

pokreta. Robert Owen je u svoje vrijeme bio poznat i kao sponzor i

inicijator brojnih eksperimentalnih Utopijskih komuna, od kojih je bila
najpoznatija - Nova harmonija.Njegovo ime ostat e zapameno u
historiji, jer je prvi ustao protiv ekpoatacije radnika, na samom
poetku industrijske revolucije i shvatio vanost ljudskog rada.Karl

Marx i Friedrich

Engels svrstali

su Roberta

Owena u Utopijske

socijaliste pored Charlesa Fouriera i Saint-Simona.

Svoje budue drutvo vidi u formiranj u kooperativnih agrarnoindustrijskih zajednicakomuna. Polazei sa svojih utopistikih
pozicija, kao protivnik svakog nasilja i revolucija, on apelira na
buroaziju da dobrovoljno pomogne realizaciju njegovih ideja. Kako
s realizacijom svojih ideja nije uspio u Engleskoj, odlazi u SAD
(lndijana) i tamo osniva komunu koju je nazvao New llarmony.
Dakle, Owen je prvi u praksi pokuao osnovati zajednicu-komunu, u
kojoj su se svi smalrali lanovima obitelji; svi su trebali imati jednaka
prava, a raspodjela bi se vrila na sve lanove jednako. Njegovo
drutvo-komuna ... poiva na lokalnoj zajednici, kojom upravlja
skuptina svih odraslih stanovnika i est odjela (za poljoprivredu, Ul
obrt i industriju, za knjievnost, nauku i prosvjetu, za opu
ekonomiju i za trgovinu) u kojima se izmjenjuju (rotiraju) lanovi
opine.' Owenov pokuaj osnivanja komune u SAD ubrzo je
propao, no unato tome on je snano utjecao na razvoj
socijalistikog pokreta.