Professional Documents
Culture Documents
Nemacki Nije Bauk
Nemacki Nije Bauk
Nemacki Nije Bauk
com
Dragana Amarilis, 2011, Neka prava zadrana pod Creative Commons licencom 3.0 rs
Sadraj
1. Uimo da itamo nemaki
2. Kako se pravilno ui nemaki jezik
3. Pozdravi na nemakom
4. Imenice i rodovi
5. Dani u nedelji
6. Brojevi 1-20
7. Kako postaviti pitanje Fragewrter
8. Wo-gde, pitanja za mesto radnje
9. Hin i her u nemakom jeziku, znaenje i upotreba
10. Upotreba wohin i woher
11. Line zamenice
12. Negacija nicht ili kein
13. Sein biti ili ne biti, pitanje je sad
14. Glagol haben u nemakom jeziku
15. Slabi, jaki i nepravilni glagoli
16. Prezent slabih glagola
abc.amarilisonline.com
Nemaka azbuka
Nemaki jezik je vrlo lak za itanje i pisanje. Uostalom, Vuk Karadi je bio nemaki ak,
pod uticajem nemakog jezika je izvrio reformu srpskog.
Kako izgleda nemaka azbuka, vidimo na slici, ali ne bi bilo loe da je ujemo das Alphabet
u originalu.
E sad zbog ovoga to sledi, verovatno bi se mnogi strunjaci zgrozili, ta ja da im radim, a
ta bi i oni radili na mom blogu.
dugo eeeee
izmedju u i, vie iiiiii
izmedju o-e, vie eeee sa skupljenim ustima
otro sss
ei ai
eins = ains
eu oi
deutsch = doi
ie iiiiiiii
vier = viiir
sz
sechs = zechs
ch - h
ck - k
Jacke = Jake
chs ks
sechs = zeks
sch
Schule= ule
tz c
Katze = Kace
tsch
tschs(s) = i(u)s
sp p
Sport = port
st t
Stunde = tunde
vf
Vater = Fater
z-c
zehn= ceen
abc.amarilisonline.com
der Arm-ruka
die Hand-aka
das Bein-noga
die Nase-nos
das Knie-koleno
der Hals-vrat
die Zunge-jezik
das Auge-oko
der Mund-usta
die Schulter-rame
das Ohr-uvo
der Bauch-stomak
der Kopf-glava
der Finger-prst
abc.amarilisonline.com
Pozdravi na nemakom
Pozdravi predstavljaju sam poetak uenja bilo kog stranog jezika. Poto smo nauili da itamo i piemo sada je
vreme i da se bar pozdravimo kako treba.
1. Begrung se odnosi na pozdravljanje prilikom susreta,
upoznavanja, dolaska.
- Guten Morgen, dobro jutro, emo koristiti recimo od 7
do 11 h
- Guten Tag, dobar dan, od 11-12 h do 18h
- Guten Abend, dobro vee od 18h pa nadalje
Ako smo u situciji da budemo formalni, recimo na poslu, uvek se prvi put koriste Herr und
Frau uz prezime.
Ako zovete telefonom nemacku firmu uete sledece:
Firma: Monika, Guten Tag!
U manje formalnim pozdravljanjima, dovoljno je reci
Morgen! Tag!
Zatim tu su pozdravi
- Hallo, ima tezinu naseg zdravo
- Tschs! jos neformalnije, ao
- Willkommen, ako osetimo da je potrebno da pozelimo dobrodoslicu, ili Herzlich Willkommen! (bas onako od srca).
Kada dodje vreme za rastanak Abschied, pozdrava ima raznih:
- Auf Wiedersehen - dovidjenja, wieder, ponovo; sehen, videti; dakle bukvalno kao i kod
nas do ponovnog vidjenja
Ovaj pozdrav koristimo u svako doba dana, sem uvee, tada imamo opciju
- Gute Nacht, laku no
- Tsch je za manje formalne rastanke
Vazno: prilikom telefonskih razgovora,
Nemci, kao veoma precizan narod, nece
rei, dovidjenja, nismo se ni videli, nego
priali telefonom. Rei ce do ponovnog
sluanja
- Auf Wiederhren!
abc.amarilisonline.com
Imenice i rodovi
abc.amarilisonline.com
Dani u nedelji
Brojevi 1-20
Poinjemo priu o brojevima a tu nema nita komplikovano, bar nama nee biti, vano da ih proitamo kako
treba.
Danas priamo o osnovnim brojevima
Kardinalzahlen
Brojevi od 0 9 na nemakom
Znam, znam, dau neku transkripciju, tj. kako se ita
u zagradama, ali meu nama, to ba nije pedagoki,
nego, jo jednom bitte, ili molim lepo, da se naue
pravila itanja, nema ih mnogo.
0 = null nul
1 = eins ains
2 = zwei cvai
3 = drei drai
4 = vier fiir (ie znai dugo i)
5 = fnf fuinf (ui -to je ono, kao namesti usta za u a
kae i)
6 = sechs zeks (chs ks)
7 = sieben ziiben (ponovo ie dugo i)
8 = acht aht
9 = neun noin
Sauvaj boe, kad pogledam ovu traskripciju, ionako
me svi kritikuju da vas kvarim, ta je tu je.
abc.amarilisonline.com
Ako elimo da postavimo pitanje na nemakom jeziku, imamo dve mogunosti, tj. moemo
da postavimo
- ja-nein Fragen, pitanja na koja emo dobiti potvrdu, da ili ne
- W-Fragen ili direktna pitanja
Da bi postavili W-Fragen, potrebno je da znamo W-Fragewrter, tj. upitne rei na
nemakom.
Fragewrter, upitne rei su vrsta rei, koje mi svrstavamo u
neline zamenice, upitno -odnosne (ko,ta, koji, kakav).
U nemakom jeziku imamo malo drutvance, zvano W
upitne rei, sve poinju sa W.
1. Wer -ko
Vano- zbog velike prisutnosti engleskog jezika, veina ima
problem da zapamti da Wer na nemakom ne znai gde i
da nema veze sa engleskim where.
Wer geht jeden Tag mit Freunden ins Caf? Ko svakog
dana ide sa prijateljicom u kafi?
Wer je upitna re, koja se deklinira, menja po padeima
u nemakom.
abc.amarilisonline.com
Zapoeli smo temu kako postaviti pitanje na nemakom jeziku, Fragewoerter. Jedna od
prvih lekcija na tu temu su pitanja, koja postavljamo za mesto, Ort i pravac, Richtung.
Mala digresija vezana za srpski jezik:
- ta je pravilno Gde ili kuda ide?
Kada sam ja ila u kolu, a to je bilo jako davno, u prolom
veku, ako je neko u pismenom zadatku iz srpskog jezika,
napisao Gde ide?, dobijao je keca kao vrata.
Zato! Zato to je pravilno rei kuda ide, tj za kretanje se
koristi pitanje kuda a za mirovanje gde.
Ne znam, kako danas stvari stoje, samo znam da ne pamtim, kada sam ula da neko od mlaih kee Kuda ide?
E pa u nemakom jeziku ne sme da bude takve greke.
Tano se mora napraviti razlika i znati se ta pitamo za
ranju, koja je vezana za mirovanje ili za kretanje.
- Gde se na nemakom kae Wo
wo? Position
Najea upotreba uz sledee glagole, tj. gde je neto ili neko, gde se nalazi, sedi, stoji ..
sein
liegen
sitzen
stehen
Wo bist du? mesto, gde si ti?
Wo bist du geboren? Gde si roen, opet mesto.
Wo studierst du? Gde studira?
Ako u odgovoru koristimo vlastitu imenicu, to bi izgledalo ovako:
Wo bist du geboren? In Berlin.
Nema nikakvog lana, ima izuzetaka, kada u nazivu samog mesta ili drave postoji lan.
(die Schweiz, die Trkei)
Ali kada su zajednike imenice u pitanju lan je obavezan i to je ono to nam komplikuje
ivot, kada je nemaki jezik u pitanju, rodovi su gramatiki, kao i u srpskom, tako da se uz
svaku re mora znati i kog je roda.
Wo ist der Kse? Gde je sir?
Im Khlschrank. U friideru.
Ispred zajednikih imenica, odgovor na pitanje wo je uvek u dativu.
Muki rod der dativ dem
Srednji rod das dativ dem
enski rod die dativ der
abc.amarilisonline.com
Posle Wo- gde, da krenemo dalje ne moemo, pre nego to objasnimo rece hin i her.
Najpre moramo sebi da stvorimo sliku u glavi.
Ako se mi nalazimo, stojimo na jednom mestu, taka A i posmatramo svet oko sebe, imamo
dva osnovna pravca kretanja:
1. Kretanje ka nama
- sve to se kree, dolazi odnekuda prema nama, se u nemakom odredjuje sa ovom
malom recom her
Von oben her fllt Licht in den Raum, svetlo nam dolazi odzogo u ovoj prostoriji.
U naem jeziku u sutini, her, nije uvek prevodivo, niti postoji potpuno ekvivaletna re.
Najee je to ovamo, ali se vrlo esto ne prevodi, ve je dovoljno znaenje u samom
glagolu.
U navedenom primeru, her konkretno nije prevedno nijednom posebnom rei.
Zato je potrebno obratiti panju na ovu upotrebu, nemaki jezik je veoma precizan, kada
definie pravce kretanja a ovo im je glavna ispomo.
Her damit! Ovamo sa tim, bi bio neki bukvalni prevod, mada emo mi pre rei, daj mi, bre,
to.
Nemac kao Nemac, precizno e definisati to kretanje, znai neto se daje nama, ide pravac
kretanja(davanja) prema nama.
Von Westen her sa zapada (naravno, pravac prema nama)
Ili kretanje, uslovno reeno, ne mora da bude prostorno, nego po vremenskoj osi:
Wie lang ist das her? Od kada to traje? neto krenulo da se deava u prolosti pa se
nastavlja do sadanjeg trenutka, taka A, nae mesto, gde smo zauzeli busiju sa poetka
posta.
abc.amarilisonline.com
2. Kretanje od nas
- sve to ide od nas u svet, u bolji ivot , u budunost, ima odrednicu hin..
Nach Sden hin! na jug, Nemci leti svi idu na jug, znai iz Nemake, gde se nalaze, naa
taka A, odatle prema jugu
ili temporalna(vremenska) upotreba:
Bis zu meinem Geburtstag ist es noch so lange hin! Do mog roendana, nema jo puno,
znai od danas, od pozicije gde smo, ka budunosti.
A sad malo da vebamo, mada je ovo veba za one malo naprednije, zbog vokabulara.
Ide otprilike ovako:
Stoji ika na prozoru stana na treem spratu i dere se na nekoga dole, vie.
Dole stoji Herr V. i i baci pogled od sebe na gore, trei sprat, ., itd, skapirali ste, moete
sad da vebate sami. Vano je utvrditi poetnu poziciju.
10
Wohin - kuda
Poto smo razjasnili smisao reca hin i her u nemakom jeziku, kao i upotrebu znaenje
upitne rei wo-gde, nastavljamo sa novim pitanjima.
Bavimo pravcima ili kretanjem, tj, glagolima kretanja.
Ako elimo da znamo kuda neko ide,
kuda se zaputio od nas pa nadalje, u
nepoznatom pravcu, onda emo postaviti
pitanje
Wohin - wo+hin
Wohin gehst du?- alo, kud si poao?
Wohin fhrt diese Strae?
Wohin wird das fhren?
Znai, jo jednom, neophodni su glagoli kretenja, poto pitamo odreeno za pravac kretanja, koji od nas ide prema neizvesnim daljinama, bilo prostornim, bilo vremenskim, a mi
svojim pitanjem wohin elimo da saznamo cilj tog kretanja.
abc.amarilisonline.com
Woher - odakle
Wo+her = woher, odakle
Pitamo odakle je neto krenulo i stiglo do nas, znai odakle si doao.
Woher kommst du ?
Ali, woher se prilino poklapa sa upotrebom naeg pitanja, odakle i kada se ne radi o
glagolima kretanja.
Woher wissen Sie das? Odakle (otkud to znate)?
Woher sind Sie? -odakle ste?
Woher hast du das? Odakle ti to.
Sada je vreme da uvebamo sve, ovo gore pomenuto, wohin, woher i wo.
veba br.1
veba br.2
veba br.3
veba br.4
11
Line zamenice
Pade
Plural-mnoina
3. lice
1.lice
ja
2. lice
ti
Nominativ
ich
du
er
sie
Akkusativ
mich
dich
ihn
Dativ
mir
dir
ihm
Genitiv
meiner
deiner
seiner
Maskulin
on
1.lice
mi
2.lice
vi
3.lice
oni
es
wir
ihr
sie/Sie
sie
es
uns
euch
sie/Sie
ihr
ihm
uns
euch
ihnen/Ihnen
ihrer
seiner
unser
euer
ihrer/Ihrer
Feminin
ona
Neutral
ono
Vi-persiranje
abc.amarilisonline.com
12
Kein je, mogli bismo rei, da bude jasnije, negativni, neodreeni lan, pa emo lepo sve
shvatiti koroz primere:
Deklinacija - promena po padeima, neodreenog lana
Muki rod
enski
Srednji
Plural
Nominativ
ein
eine
ein
Genitiv
eines
einer
eines
Dativ
einem
einer
einem
Akkusativ
einen
eine
ein
abc.amarilisonline.com
13
Glagol sein (ita se zain), je jedan od osnovnih glagola u nemakom jeziku. Ima dvostruku
funkciju, kao pomoni glagol (za graenje vremena) i kao glavni glagol, nosioc znaenja biti.
Pripada grupi nepravilnih glagola gehrt zu der Gruppe der unregelmigen Verben.
Znai konjugacija (promena ovog glagola po vremenima) se mora dobro nauiti i tu nema
pomoi.
Kao pomoni glagol neophodan je za graenje perfekta glagola kretanja (sam sa sobom
pravi perfekat, iako ne znai kretanje) ali o tome drugom prilikom.
Glagol sein konjugacija
Prsens
ich bin
du bist
er ist
wir sind
ihr seid
sie sind
Prteritum
ich war
du warst
er war
wir waren
ihr wart
sie waren
Perfekt
ich bin gewesen
du bist gewesen
er ist gewesen
wir sind gewesen
ihr seid gewesen
sie sind gewesen
Plusquamperfekt
ich war gewesen
du warst gewesen
er war gewesen
wir waren gewesen
ihr wart gewesen
sie waren gewesen
Futur I
ich werde sein
du wirst sein
er wird sein
wir werden sein
ihr werdet sein
sie werden sein
abc.amarilisonline.com
Futur II
ich werde gewesen sein
du wirst gewesen sein
er wird gewesen sein
wir werden gewesen sein
ihr werdet gewesen sein
sie werden gewesen sein
Kao glagol sa svojim punim znaenjem, koristi se kod:
Predstavljanja, pozicija, mesto na kome se nalazimo, kao imeniski deo predikata
Wer bist du?(Ko si ti)
Was sind Sie von Beruf? (ta ste po zanimanju)
Wo bist du? (Gde si ti?)
Du bist krank. (ti si bolestan)
Ich bin Amarilis.
14
Drugi, podjenako vaan glagol, sa kojim se mora zapoeti uenje nemakog jezika je glagol
haben.
Kao i glagol sein, koristi se kao pomoni glagol, Hilfsverb, za graenje sloenih glagolskih vremena (perfekat) i kao glagol, nosilac znaenja, Vollverb imati, posedovanje
neega.
Glagol haben - konjugacija
Prezent
Obrati panju na 2 i 3 lice jed, osnova se razlikuje
Preterit
*1 i 3 lice jednine su identini u preteritu
ich
habe
ich
hatte
du
hast
du
hattest
er
hat
er
hatte
wir
haben
wir
hatten
ihr
habt
ihr
hattet
sie
haben
sie
hatten
abc.amarilisonline.com
Perfekt
Pluskvamperfekt
habe
gehabt
ich
hatte
gehabt
du
hast
gehabt
du
hattest
gehabt
er
hat
gehabt
er
hatte
gehabt
wir
haben
gehabt
wir
hatten
gehabt
ihr
habt
gehabt
ihr
hattet
gehabt
sie
haben
gehabt
sie
hatten
gehabt
Futur II
Futur I
ich
werde
haben
ich
werde
gehabt
haben
du
wirst
haben
du
wirst
gehabt
haben
er
wird
haben
er
wird
gehabt
haben
wir
werden
haben
wir
werden
gehabt
haben
ihr
werdet
haben
ihr
werdet
gehabt
haben
sie
werden
haben
sie
werden
gehabt
haben
abc.amarilisonline.com
15
U slabe glagole u nemakom jeziku, spadaju oni glagoli, koji su slabi u smislu da nemaju
neku svoju specifinost, nego se povinuju pravilima konjugacije.
Dakle, sve po pravilima.
Glagol npr. lernen je oblik u infinitivu, skinemo mu nastavak -en i dobijemo osnovu, u ovom
sluaju , lern-, na koju sad redom dodajemo sve to je potrebno, nastavke za vremena,
prefiks ge- za praticip perfekta.
spielen spielt spielte gespielt
kaufen kauft kaufte gekauft
Jaki glagoli u nemakom jeziku
Infinitiv ge-.............-(e)t
kaufen
wohnen
arbeiten
antworten
Infinitiv .......ge-........-t
gekauft
gewohnt
gearbeitet
geantwortet
Infinitiv ge-.............-en
finden
sehen
schreiben
treffen
trinken
essen
geben
auspacken
ausgepackt
Infinitiv ......ge-........-en
gefunden
gesehen
geschreiben
getreffen
getrinken
geessen
gegeben
anrufen
einlanden
mitnehmen
ausleihen
eintrangen
einschlafen
auffallen
angerufen
eingelanden
mitgenehmen
ausgeleihen
eingetragen
eingeschlafen
aufgefallen
Jaki glagoli su oni, kod kojih prilikom konjugacije dolazi do promene osnovnog
vokala, samoglasnika.
beginnen beginnt begann begonnen
fliegen fliegt flog geflogen
fahren fhrt fuhr gefahren
Promena osnovnog vokala kod konjugacije glagola se naziva Ablaut.
Postoji 7 klasa jakih glagola i u okviru svake klase, postoji pravilo kod promene osnovnog
vokala ili Ablauta.
abc.amarilisonline.com
16
Vrlo je jednostavno:
Na infinitivnu osnovu (dobijamo je kada odbijemo nastavak - en) dodajemo nastavke za
prezent:
Prsensstamm
Jednina
Infinitivendung
Mnoina
1.
ich -e
1.
wir -en
2.
du -st
2.
ihn -t
3.
er
sie -t
es
3.
sie -en
- en
Persiranje: Sie
spielen + nastavci
ich spiele
du spielst
er spielt
Sie spielen
wir spielen
ihr spielt
sie spielen
leben
haben
ich
lebe
ich
habe
du
lebst
du
hast
er/sie/es
lebt
er/sie/es
hat
wir
leben
wir
haben
ihr
lebt
ihr
habt
sie/Sie
leben
sie/Sie
haben
essen
drfen
ich
esse
ich
darf
du
isst
du
darfst
er/sie/es
isst
er/sie/es
darf
wir
essen
wir
drfen
ihr
esst
ihr
drft
sie/Sie
essen
sie/Sie
drfen
abc.amarilisonline.com
wandere
wanderst
wandert
wandern
wandert
wandern
2. Ako se infinitiva osnova zavrava na d, -t, ili -m ili -n, onda ubacujemo -e ispred linih
nastavaka.
Ich arbeite
du arbeitest
er arbeitet
itd.
3. Glagoli ija se osnova zavrava na -s, -ss, -, -x, ili -z samo u 2.licu jednine dodajemo umensto nastavka st, samo nastavak -t:
bremsen - du bremst
heien - du heit
boxen - du boxt
Malo da se proveba i to je to.
abc.amarilisonline.com
Bonus:
25 najee upotrebljavanih nemakih imenica:
Preuzeto sa sajta
http://www.vistawide.com/german/german.htm
1. das Jahr, -e godina
2. das Mal, -e puta, kao uestalost, jedes Mal, svaki put
3. das Beispiel, -e primer
4. die Zeit, vreme
5. die Frau, -en ena, supruga, gospoa
6. der Mensch, -en ovek, ljudko bie
7. das Kind, -er dete
8. der Tag, -e dan
9. der Mann, -er mukarac
10. das Land, -er zemlja, drava
11. die Frage, -n, pitanje
12. das Haus, -er kua
13. der Fall, -e pad, sluaj
14. die Leute (pl.) ljudi
15. die Arbeit, -en posao, rad
16. das Prozent, -e procenat
17. die Hand, -e aka
18. die Stadt, -e grad
19. der Herr, -en mukarac, gospodin
20. der/das Teil, -e deo
21. das Problem, -e problem
22. die Welt, -en svet
23. das Recht, -e pravo, zakon
24. das Ende, -n kraj
25. die Million (Mio.), -en milion
abc.amarilisonline.com