LOGIKE POGREKE U

ZAKLJUKU

Povijest
Osnova definiranja i klasificiranja logikih
pogreaka potjee od Aristotela koji je u svojim
spisima O sofistikim pobijanjima objasnio 13
vrsta logikih pogreaka koje su kasnije dobile
latinske nazive.
S razvojem logike taj se popis proirivao, a smatra
se da je dosad najdui onaj u indeksu knjige
Historian's fallicies D.H. Fischera (1970, New
York: Harper & Row, Publishers) koji sadri
nazive 112 logikih pogreaka.
2

Primjena
Logike pogreke se definiraju i prouavaju kako bi se
izbjegle.
Meutim, poneke se esto koriste u odreenim
aktivnostima, npr.
ad ignorantiam je ispravan stav u kaznenom pravu
gdje se optueni smatra nevinim dok mu se ne
dokae krivnja.
odvjetnici esto koriste ad hominem, ad
misericordiam, i ignorantia elenchi za dokazivanje
nevinosti svog klijenta ili krivnje optuenog.
ad populum je glavno orue demagoga i ljudi koji
osmiljavaju reklame,
accentus se esto javlja u naslovima tabloida i u
3
oglaavanju.

Paralogizmi i sofizmi
Paralogizmi su nenamjerne, nehotine, nesvjesne
logike pogreke, koje inimo usprkos elji i
nastojanju da mislimo valjano i bez namjere da bilo
koga prevarimo.
Sofizmi su namjerne (svjesne, hotimine) logike
pogreke, koje inimo sa svrhom da oponenta
zbunimo, prevarimo ili dovedemo u bludnju.
Za logiara logika pogreka je logika pogreka bez
obzira na to jesmo li je uinili svjesno ili nesvjesno,
dobronamjerno ili iz zlobe.
A zadatak je logiara da otkriva i analizira logike
pogreke, a ne da osuuje ili opravdava one koji ih
ine.
4

Neki slavni sofizmi

Neki antiki sofizmi ostali su do danas slavni. Veina tih
sofizama obino se izlae u obliku dijaloga izmeu
sofista i rtve (ili izmeu dva sofista).

Sofizam Rogati glasi:

to nisi izgubio, ima?
Da.
Rogove nisi izgubio?
Ne.
Dakle, ima rogove.

Neki slavni sofizmi

Sofizam Pokriveni:

Moe li prepoznati ovog pokrivenog ovjeka?

Ne.
To je tvoj brat.
Dakle, ne moe prepoznati svog brata.
Sofizam Sorit (Gomila):

ini li jedno zrno gomilu?

Ne.
A dva zrna?
Ne.
A tri zrna?
Ne.
Sofist zatim nastavlja s pitanjima sve dok upitani ne prizna da neki odreeni broj
zrna (recimo: 8). Tada sofist zakljuuje:

7 zrna ne ini gomilu a 8 ini.

Gomila dakle nastaje dodavanjem jednog (osmog) zrna.

Neki slavni sofizmi

Sofizam elavi:

Je li ovjek elav ako mu iupa jednu dlaku

Ne
Hoe li biti elav ako mu iupa dvije dlake
Ne
A ako mu iupa tri dlake?
Ne.
Pitanja se nastavljaju
Ako sugovornik u jednom trenutku odgovori s da, sofist zakljuuje da
upanje jedne dlake ini ovjeka elavim, a ako sugovornik uporno
odgovara negativno, sofist zakljuuje da gubei dlaku po dlaku
ovjek ne moe nikad oelaviti.

Neki slavni sofizmi

Sofizam Krokodil:
Krokodil koji je uhvatio dijete obea majci koja stoji na obali da e joj ga
vratiti ako pogodi to namjerava uiniti s njim.
Mati mudruje:

Ti namjerava ili pojesti dijete ili mi ga vratiti. Ako ga

namjerava vratiti, vratit e mi ga zato to namjerava. Ako ga
namjerava pojesti, a ja to pogodim, vratit e mi ga zato to
sam pogodila. Prema tome, vratit e ga u svakom sluaju.
Krokodil odgovara:

Ako namjeravam pojesti dijete, a ti to pogodi, neu ti ga vratiti

zato to ga namjeravam pojesti. Ako ne namjeravam pojesti
dijete, a ti to ne pogodi, neu ti ga vratiti zato to nisi
pogodila. Dakle, neu ti ga vratiti ni u kojem sluaju.

Neki slavni sofizmi

Sofizam Protagora i uenik:
Sofist Protagora poduavao je Euatla odvjetnikoj vjetini. Pogodili su se da
uenik plati odmah polovicu kolarine, a drugu polovicu kad dobije prvu
parnicu. Kako nakon zavrenog kolovanja uenik nije obavljao odvjetniku
praksu, tuio ga je uitelj sudu.

Na sudu Protagora kae:

Ti e mi svakako platiti ostatak kolarine. Jer ako

izgubi parnicu, platit e po odluci suda, a ako je
dobije, platit e mi po naoj pogodbi.
Euatlo odgovara:

Ako dobijem parnicu, neu ti platiti jer je tako sud

presudio. Ako izgubim, neu ti platiti, jer smo se
tako
pogodili.
9

Neki slavni sofizmi

Meu antikim sofizmima moda je najzanimljiviji, iako naoko
najjednostavniji, takozvani laljivac.
Neki ga pripisuju Kreaninu Epimenidu, ali je vjerojatnije da potjee od
Megaranina Eubulida.
Kad netko kae:

Ja laem (i nita drugo), govori li on istinu ili lae?

Pretpostavimo li da govori istinu, to znai da lae (jer to njegov istiniti
sud tvrdi), a pretpostavimo li da lae, znai da govori istinu (jer ako lae
da lae, znai da ne lae).
Izlazi da on lae ako govori istinu, a govori istinu ako lae.
Obje pretpostavke, i ona da govori istinu, i ona da lae, dovode do
kontradikcije.
10

Je li mogue da isti sud bude istodobno

istinit i neistinit?

Je li mogue pokazati da je navedeni sud ipak samo istinit ili

samo neistinit?
Nad tim i slinim pitanjima razbijali su glavu mnogi antiki i
srednjovjekovni logiari, a jedan logiar, kako se tvrdi, ak je i
umro uzalud pokuavajui rijeiti problem. (Putnie kae
nadgrobni natpis ja sam Philites, ubio me je argument, onaj
laljivi, i duboko nono razmiljanje.)
Neki novovjekovni logiari smatrali su da je laljivac puka igra
rijei, ali suvremeni logiari preteno misle da tu nije rije o
sofizmu, ve o ozbiljnom logikom paradoksu ili antinomiji,
koja upozorava na vrlo teke i vane logike probleme.

11

Moderna verzija sofizma

Tri gosta iznajmljuju sobu u hotelu. Recepcionar naplati najam

sobe 30 $ tako da je svaki gost platio po 10 dolara.
No, uskoro se ispostavilo da bi raun trebao biti samo 25 $. Da bi
to ispravio recepcionar daje nosau 5 dolara da ih vrati gostima.
Na putu do sobe, nosa shvaa da on ne moe podijeliti novac
jednako. Kako gosti nisu znali za pravu cijenu sobe, nosa
odlui dati svakom gostu samo po 1 dolar a 2 dolara zadrati za
sebe.
Dakle, svaki je gost platio po 9 dolara to ukupno iznosi 27. Uz
ona 2 dolara, to ih je nosa zadrao, to iznosi ukupno 29 dolara.
Gdje je nestao 1 dolar?

12

Najee pogreke u
zakljucima
- neposredni zakljuak
- kategoriki silogizam
- hipotetiko-kategoriki silogizam
- disjunktivni silogizam
13

NEPOSREDNI ZAKLJUAK

Sve flaute su svirale.

Sve svirale su flaute.
Pogreka sastoji u tome to je napravljena ista (potpuna) konverzija
univerzalno-afirmativnog suda, a kod takvog suda mogua je samo
neista (nepotpuna) konverzija:

Sve flaute su svirale.

Neke svirale su flaute.
14

KATEGORIKI silogizam
Quaternio terminorum - uetvorenje pojmova
Jezik je osjetilo okusa.
Prva odlika naroda je jezik.
Prva odlika naroda je osjetilo okusa.
Svi pravi lisci imaju rep.
Neki politiari su pravi lisci.
Neki politiari imaju rep.
Suhi kruh su rijei.
Mievi vole glodati suhi kruh.
Mievi vole glodati rijei.
Ovdje nema srednjeg pojma. Iako su rijei iste znaenje im je razliito.
Umjesto srednjeg pojma imamo u premisama dva razliita pojma, pa umjesto tri
pojma, koliko mora imati svaki silogizam, ovdje imamo etiri: vei pojam, manji
15
pojam i dva pojma koji se skrivaju iza tobonjeg srednjeg pojma.

HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
afirmacija konsekvensa (posljedka)
Prvi oblik modus ponendo ponens, ili krae modus ponens.
Ispravno

Neispravno

Ako kia pada onda trava raste. Ako kia pada onda trava raste.
Kia pada.
Trava raste.
Dakle, trava raste.
Dakle, kia pada.
Ako P onda Q Ako P onda Q
P Q
Dakle, Q
Dakle, P
Ne smije se iz afirmacije posljedice (konsekvensa, posljedka)
zakljuivati na afirmaciju uzroka (antecedensa, prednjaka).

16

Ako autorski honorari rastu, knjige poskupljuju

Knjige poskupljuju
Autorski honorari rastu
zakljuak nevaljan zato to naom prvom premisom nismo tvrdili da samo porast
autorskih honorara moe dovesti do poskupljenja knjiga.

Ako Petar tri, kree se.

Petar se kree.
Petar tri.
Pogreno je zakljuiti da Petar nuno tri ako se kree. On moe npr. hodati, ili
puzati to je takoer oblik kretanja.

Ako je more hladno, kupanje je neugodno.

Kupanje je neugodno.
Dakle, more je hladno.
Konkluzija je pogrena jer kupanje moe biti neugodno zbog nekog drugog faktora a
ne samo zato to je more hladno.
17

HIPOTETIKO-KATEGORIKI SILOGIZAM
negacija antecedensa (prednjaka)
Drugi oblik modus tollendo tollens ili krae modus tollens:
Ispravno

Neispravno

Ako kia pada, ulice su mokre.

Ulice nisu mokre.
Kia ne pada.

Ako kia pada, ulice su mokre.

Kia ne pada.
Dakle, ulice nisu mokre.

Ako P onda Q
ne Q
Dakle, ne P

Ako P onda Q
ne P
Dakle ne Q
Ne smije se iz negiranja uzroka (antecedensa, prednjaka)
odmah zakljuiti na negaciju posljedice (konsekvensa,
posljedka).
18

Ako autorski honorari rastu, rastu i cijene knjiga

Autorski honorari ne rastu
Ne rastu ni cijene knjiga
zakljuak je nevaljan jer naom prvom premisom nismo tvrdili da cijene knjiga rastu samo ako rastu
autorski honorari. Ona dakle ne iskljuuje mogunost da cijena knjige poraste i zbog poskupljenja
papira ili tiskarskih usluga.

Ako je more hladno, kupanje je neugodno.

More nije hladno.
Kupanje nije neugodno.
Ako postoje sablasti, treba biti oprezan.
No, nema sablasti.
Ne treba biti oprezan.
Ako se loi onda je toplo.
Ne loi se.
Nije toplo.
Pogreke se sastoje u tome da se od negacije antecedensa odmah zakljuuje na negaciju
konsekvensa.

Ispravno
Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo.
Ali,(avaj!) svak ne jede riblje orbe.
Dakle, Dunav nije vreo.

Neispravno
Kad bi Dunav bio vreo svak bi riblje orbe jeo.
Ali, Dunav nije vreo.
19
Svak ne jede riblje orbe.

DISJUNKTIVNI KATEGORIKI SILOGIZAM

Fallacia disjunctionis - pogreka disjunkcije

Svaki je trokut iljastokutan ili tupokutan

Ovaj trokut nije iljastokutan
Ovaj trokut je tupokutan
Konkluzija ovog zakljuka je neistinita, premda je sam
zakljuak valjan.
Neistinitost konkluzije ovdje je posljedica neistinitosti gornje
premise, a gornja premisa nije istinita jer u njoj nije izvrena
potpuna disjunkcija. Nisu pobrojani (navedeni) svi lanovi
disjunktivne premise. Osim iljastokutnih i tupokutnih postoje i
pravokutni trokuti. Ovo je najea pogreka kod disjunktivnokategorikog silogizma.
20