Spremnici, vodotornjevi,

bunkeri i silosi

Sadraj predavanja
1.

Spremnici
1.
2.

Betonske konstrukcije III

22.11.2010.

2.
3.
4.

Okrugli spremnici
Spremnici pravokutnog tlocrta

Vodotornjevi
Bunkeri
Silosi

Prof.dr.sc. Zorislav Sori, dipl. ing. gra.

Doc.dr.sc. Tomislav Kiiek, dipl. ing. gra.
1

1. Spremnici

Armiranobetonski spremnici (rezervoari) se

grade za vodovode, kanalizacije i za razne tehnike
potrebe u tvornicama.
Slue za dranje vode i drugih tekuina, npr. vina,
piritusa, naftnih proizvoda, smola, razliitih kiselina
i plinova.
Pri izradi spremnika - pozornost se obraa na
potrebnu nepropusnost.
Nepropusnost za tekuine i plinove - nastojati
proizvesti i ugraditi kompaktan, gust i
nepropustan beton Dodavanje aditiva betonu
poboljanje svojstava.
3

LPG tank, Barcelona

Spremnici agresivnih tekuina unutranja

obloga od keramikih ploica, stakla ili
prirodnog kamena; reke se zalijevaju veznim
sredstvom otpornim prema tekuini koja je u
spremniku.
Osnovni uvjet za nepropusnost spremnika uz
nepropusnost betona je ispravno odabrana,
dimenzionirana i temeljena konstrukcija.

Nepropusnost kroz spojnicu se osigurava

umetanjem bakrenog lima i mase za zalijevanje, ili
jo bolje pomou rebraste gumene trake i kita za
popunjene reke.

10

11

12

U spremnicima velikog promjera za noenje

stropa se postavljaju stupovi, najee po
kvadratnoj i pravokutnoj mrei, s razmakom od 3,5
do 4,5 m.
Stropovi okruglih spremnika se obino rade kao
ravne i rebraste konstrukcije, a vrlo su este i
kupole.

Ukopani spremnici - izolirani zidovi i ploe djelovanje podzemnih i povrinskih voda. Nastojati
da spremnik bude smjeten iznad razine
podzemnih voda, te da se povrinske vode
dreniraju problem isplivavanja praznog spremnika

13

Po obliku spremnici se dijele na okrugle i pravokutne ovisi

o vrsti tla, veliini spremnika i ekonominosti izvedbe.

14

Spremnici pravokutnog tlocrta:

Spremnici okruglog tlocrta:

15

1.1 Spremnici okruglog tlocrta

16

1.1.1 Proraun spremnika okruglog tlocrta

Okrugli spremnici mogu imati jednu ili vie komora

Zidovi manjih spremnika se esto izvode jednake debljine
po cijeloj visini, a kod veih se debljina stijenke smanjuje
prema gore.
Posebna pozornost na - spoj stijenke s dnom i stropom.
Treba izvesti vute na tim mjestima propisno ih armirati.
Temeljna ploa sa stijenkama spremnika moe initi
jednu cjelinu, ili se mogu izvoditi zasebni temelji ispod
stijena i stupova i s podom izmeu temelja.

17

Pronalaenje statikih veliina, dimenzioniranje presjeka, te

proraun graninih stanja uporabljivosti. Proraunavaju se
na tlak vode iznutra, to znai jedno optereenje i na tlak
zemlje izvana, kao drugo optereenje.
Pri proraunu se uzima u obzir kruti spoj stijene s temeljem,
odnosno s donjom i eventualno gornjom ploom.

18

Proraun unutarnjih sila spremnika u dananje vrijeme se

provodi raunalnim modelima pomou MKE.
Postoje izrazi za runi proraun unutarnjih sila. Ako je
stjenka spremnika dilatirana od temeljne ploe tada se sile u
stjenci mogu proraunati pomou kotlovske formule. Ako je
stjenka kruto spojena s temeljem pojavljuju se i momenti
savijanja i poprene sile.

Slobodno oslonjena cilindrina ljuska

nema rubnih poremeaja (upetost ljuske na dnu zbog spoja sa lijevkom,
ploom i sl., upetost ljuske na vrhu sa ploom)
Optereenje tekuinom:
Prstenasta sila:

n 0 = p r = r ( H x)
Meridijalna deformacija:

0 =

n 0
E h

Radijalni pomak:
w0 = 0 r =

n 0 r
E h

p r2
r2
=
( H x)
E h E h

p = gH
19

20

Cilindrina ljuska monolitno spojena s ploom

Prstenasta sila

Moment savijanja po izvodnici

sprijeene su deformacije
u ljusci su prisutni i momenti savijanja i poprene sile.
Prstenasta sila:

n = r ( H x) H e x cos x + 1
sin x
H

Moment savijanja po izvodnici:

mx = 2 2 r 2 H

K
1
e x 1
E h
H

Gdje je:
E h3
K=
12 (1 2 )

cos x sin x

Prstenasta deformacija:

1 4
=
3 1 2
r h

n
Eh

21

22

1.1.2 Armiranje spremnika okruglog tlocrta

Osim prorauna prema graninim stanjima

nosivosti, vaan je proraun prema graninim
stanjima uporabljivosti proraun progiba i
pukotina (vodonepropusnost)

Prstenasta armatura se proraunava za silu n:

As =

n Sd,
f yd

gdje je nSd, proraunska prstenasta sila.

Armatura se postavlja u jednom, ali ee u dva sloja.

23

24

Vertikalna armatura se proraunava za silu nx i

moment savijanja mx kao za ekscentrino naprezan
element. Vertikalna i horizontalna armatura se
meusobno povezuju paljenom icom u krutu
mreu.
Na spoju stjenke i dna spremnika vertikalna
armatura se postavlja u dva sloja, a izvan
djelovanja poremeajnih momenata u jednom ili
dva sloja, ovisno o koliini prstenaste armature.

25

26

1.2 Spremnici pravokutnog tlocrta

Imaju jednu ili vie komora volumen im moe biti

izvanredno velik. Mogu imati i vie zasunskih
komora.
Visina tih graevina je rijetko kad vea od 6 m.
Kutovi spremnika se ojaavaju vutama s
dopunskom armaturom za osiguranje vute.
Stropovi se najee izvode kao ravne ili rebraste
ploe. Donja ploa moe biti monolitna i kruto
spojena sa stijenkama spremnika, ili se izvode
temelji ispod zidova i stupova s ploom izmeu njih.

27

Veliki spremnici opasnost pojave naprezanja

zbog skupljanja i mogunosti nejednolikog
slijeganja tla.
Naprezanja od skupljanja - smanjenje ako se
spremnik betonira u dijelovima. Ostavljanjem reki i
njihovim zatvaranjem nakon 28 dana vei dio
skupljanja pojedinanih dijelova bit e zavren prije
zatvaranja.
Ukopani spremnici - optereenje tlaka vode iznutra i
tlak zemlje izvana, ako je spremnik prazan.

28

1.2.1 Armiranje spremnika pravokutnog

tlocrta

Stijenke su naprezane momentima savijanja

zato su deblje nego kod okruglih spremnika.
Armiranje spremnika se provodi prema prethodno
proraunatim reznim silama i provedenom
dimenzioniranju po naelima koji vrijede za ploe.
Spojevi ploa moraju biti osigurani za djelovanje
pozitivnog i negativnog momenta savijanja.

29

30

2. Vodotornjevi

Tornjevi na koje se postavljaju armiranobetonski spremnici mogu biti u

obliku armiranobetonskog upljeg valjka koji se izvodi u kliznoj oplati ili u
obliku monolitne ili montane okvirne konstrukcije.

Armiranobetonski spremnici vei od 200 m3 se izvode

okruglog tlocrta, a samo su manji kvadratnog tlocrta.
Dno im moe biti ravno, ojaano rebrima, u obliku kupole
i kombinirano od obrnutog stoca i kupole.
Spremnik vodotornja se armira po naelima armiranja
elemenata od kojih je sastavljen (stijene, ploe, ljuske).
Posebnu pozornost valja obratiti spojevima elemenata
koji su najslabija mjesta u svim spremnicima.

31

32

33

34

3. Bunkeri

35

Spremnici za suhe, zrnate i rastresite materijale (ugljen,

ruda, vapno, klinker, pijesak, ljunak, itd.) pune se
odozgo, a prazne odozdo.
Prema svojim tlocrtnim dimenzijama imaju relativno malu
dubinu za razliku od silosa.
Bunker = Spremnik kod kojeg je H < 1,5 lmax.

36

3.1 Proraun bunkera

Kvadratni ili pravokutni tlocrt jedna ili vie elija

Dno - nagnutih zidova u obliku lijevka. Kad se bunker prazni
gravitacijom kut nagiba zidova mora biti vei 5 - 10% od
kuta prirodnog nagiba materijala.
Bunkeri namijenjeni materijalima koji jako oteuju zidove se
oblau elinim limom.

37

Kod vertikalne stijenke i horizontalne gornje povrine

materijala horizontalno optereenje u dubini z od povrine
na jedinicu plohe iznosi:

p n = p v cos 2 + p h sin 2 = z (cos 2 + a sin 2 )

Ukupnu rezultantu tih optereenja se moe rastaviti na

jednu normalnu i jednu tangencijalnu komponentu:
p n = p v cos 2 + p h sin 2 = z (cos 2 + a sin 2 )

p h = z tg 2 (45 0,5 ) = z a

Proraun bunkera se provodi po pojednostavljenim,

ali za praktini proraun dovoljno tonim
metodama.
Stanje optereenja u bunkerima jo je dosta
neodreeno. Proraun unutranjeg tlaka kojim
materijal napree stijenke bunkera se moe zbog
relativno male dubine i velike zapremine osnivati na
teoriji tlaka zemlje.
Ta teorija polazi od pretpostavke da se zbog
stanovitog poputanja potporne stijene u
uskladitenom materijalu stvara klizna ploha, pa
samo dio materijala tlai stijenu. Zanemaruje se
trenje materijala o stijenke bunkera.
38

p t = (p v p h ) sin cos = z cos sin (1 a )

- zapreminska teina materijala u bunkeru

- kut unutranjeg trenja materijala
z - dubina materijala na mjestu promatranog presjeka
a koeficijent aktivnog pritiska materijala (kao za tlo)
Ako je stijenka nagnuta prema horizontali za kut , osim
horizontalnog je prisutno i vertikalno optereenje:
(kN/m3)

Za proraun unutranjih sila je potrebno osim djelovanja

uskladitenog materijala na stijenke uraunati i vlastitu
teinu:
gn = g cos

g t = g sin

pv = z

Normalno optereenje djeluje okomito na stijenku, a

tangencijalno u ravnini kose stijenke.

39

p n = p v cos 2 + p h sin 2 = z (cos 2 + a sin 2 )

40

p n = p v cos 2 + p h sin 2 = z (cos 2 + a sin 2 )

Stijenke lijevka su najee trapeznog oblika. Za

praktini proraun momenata savijanja trapeznih
ploa, ovisno o omjeru stranica mogu se ako nema
tablica za trapezne ploe upotrijebiti one za
trokutne i pravokutne ploe za normalno
optereenje (pn + gn).

41

Osim momenata savijanja normalno optereenje

izaziva horizontalne sile u stijenkama, te sile u
bridovima. Veliine tih sila e se dobiti iz reakcija
stijenke na leajevima (bridovima) za normalno i
tangencijalno optereenje.
Na tangencijalno optereenje u promatranoj stijenci
osim komponente uzrokovane tlakom i teinom
stijenke (pt + gt) mogu djelovati i dodatne sile od
optereenja prikljunih konstrukcijskih elemenata.

42

p n = p v cos 2 + p h sin 2 = z (cos 2 + a sin 2 )

3.2 Armiranje bunkera

Tangencijalno optereenje je nejednoliko

rasporeeno po stijenci lijevka i koncentrirano je uz
krue dijelove, tj. uz bridove.
Stijenka se za to optereenje ponaa kao zidni
nosa oslonjen na bridove.
Suma vertikalnih komponenata dobivenih sila u
bridovima mora biti jednaka teini uskladitenog
materijala, eventualnom optereenju prikljune
konstrukcije i vlastitoj teini bunkera.
Debljina stijenki bunkera se uzima od l/30 do l/20
manje dimenzije stijenke.

43

Preporuuje se da se kose stijenke armiraju obostrano u obliku mree.

Stijenke bunkera valja armirati po pravilima armiranja ekscentrino
naprezanih trapeznih i trokutnih ploa. Kako kosa stijenka ima funkciju
zidnog nosaa, potrebno je ugraditi i glavnu armaturu zidnog nosaa,
koja se sidri u bridove, odnosno armatura se savija u stijenku lijevka kao
armatura zidnog nosaa.

44

4. Silosi

Slue za uvanje suhih rastresitih materijala

organskog i anorganskog podrijetla.
Razlikuju od bunkera svojom veom dubinom, a
relativno malim tlocrtom.
Kod silosa je H > 1,5 lmax.
Prema EN 1991-4: H/d < 10; H < 100 m; d < 60 m
(H visina elije; d promjer elije)
Veinom su okruglog presjeka nosi na vlak
manje betona i elika nego za druge oblike
jednostavna armatura.

45

46

upljine izmeu etiriju susjednih elija

(zvjezdice) - pogodne za uskladitenje materijala.
esti su i silosi esterokutnog i osmerokutnog
presjeka, rjee kvadratinog izloeni su
naprezanju vlanim silama i momentima savijanja.

Silosi velike duljine - nemaju dilatacijske reke

dovoljna elastinost tih graevina s okruglim
elijama i tankim zidovima u uzdunom pravcu, a
vrlo velika prostorna krutost u vertikalnom pravcu.
Najracionalnija izvedba tankih i visokih silosa pomou klizne oplate

Silosi se pune odozgo mehaniki ili pneumatski.

Materijal se puta kroz otvore u gornjoj ploi silosa. Prazne
se kroz donji otvor.

47

48

4.1 Proraun silosa

U elijama silosa djeluje horizontalni tlak phf, trenje pwf i

vertikalni tlak pvft. Razlika u teini materijala u eliji i
optereenja trenjem o stijenke na odreenoj dubini je
jednaka vertikalnom optereenju. Horizontalni i vertikalni tlak
u eliji ne raste linearno s dubinom kao kod tekuina, nego
se s poveanjem dubine prirast tlaka smanjuje.

Oblik presjeka silosa se uzima u obzir odnosom A/U, gdje je

A svijetla povrina presjeka, a U unutranji opseg presjeka.

Za svaki materijal je potrebno znati zapreminsku teinu, i

kut unutranjeg trenja, i, te kut trenja izmeu materijala i
stijenke, w, koji se definira:
tg w =

p wf
= = const
phf

49

50

Svojstva materijala koji

se skladiti u silosima
prema EN 1991-4:2006

zapreminska teina
r kut prirodnog nagiba
i kut unutarnjeg trenja
K koeficijent
horizontalnog pritiska
koeficijent trenja
izmeu materijala i
stijenke silosa
Cop koeficijent lokalnog
uveanja optereenja

Optereenja na stijenke silosa dana su slijedeim izrazima

(Janssenova teorija tlaka 1895 g.):

phf (z) = ph0 YJ (z)

ph0 = K z 0

p wf (z) = ph0 YJ (z)

z0 =

p vf (z) =

ph0
YJ (z)
K

1 A
K U

YJ (z) = 1 e

z
z0

51

52

Tlak tvari u elijama prema Janssenovoj teoriji se

vrlo dobro podudara s rezultatima eksperimenata,
ali samo dok tvar u silosu miruje. Optereenja se
poveavaju prilikom punjenja i pranjenja silosa
Poveanje optereenja ovisi o nainu punjenja ili
pranjenja, putu kretanja materije i presjeka elije.

53

Parametri i, K, uzimaju se sa razliitim

vrijednostima ovisno o dijelu elije silosa koji se
proraunava i ovisno o Razredu procjene
djelovanja za silos (Action Assessment Class

54

55

56

57

58

Nakon to se nae optereenje u elijama silosa,

proraunavaju se rezne sile u stijenkama silosa
po istom postupku kao i za okrugle spremnike. Dno
silosa se proraunava ovisno o obliku po teoriji
ploa ili ljusaka.
Dno moe biti ravno za pneumatsko pranjenje ili
je u obliku lijevka za gravitacijsko pranjenje
materijala.

Prema rezultatima ispitivanja poveanje se kree od 1,1 do

2,0 puta tlaka pri mirovanju.
Najvei vertikalni tlak nastaje pri punjenju, a horizontalni pri
pranjenju elije.
59

60

10

4.2 Armiranje silosa

61

Zidovi silosa se armiraju prstenastom i vertikalnom

armaturom - obostrano.
Vertikalna armatura nije samo konstruktivna, ve
moe biti i nosiva pri upetosti stijenki silosa u donju
i gornju plou i pri temperaturnim promjenama
okolia.
Svaki prsten se sastoji od tri do etiri luka armature.
Nastavke valja izvesti naizmjenino. Najvie 25%
ukupne armature se moe nastaviti u jednom
presjeku.

62

Silosi se najee izvode u kliznoj oplati. Ponekad

se stijenke betoniraju i u prijenosnoj oplati, a kod
silosa manjeg obujma i manje visine se primjenjuje i
montani nain graenja.
Dno silosa u obliku lijevka se proraunava i
konstruira kao i za lijevak bunkera. Graenje silosa
se danas uspjeno provodi s relativno novim
materijalom ferocementom.

63

64

65

66

11