ARHITEKTONSKI FAKULTET

SVEUILITA U ZAGREBU
Inenjerske konstrukcije

2.LAKE STRUKTURE VELIKIH RASPONA

CILJ SVAKE STRUKTURE:

da bude to laka
vlastita teina je nuno zlo
njezina prava svrha je prijenos pokretnih (korisnih) optereenja
i zatvaranja prostora za zatitu od vanjskih utjecaja
=>
TENJA DA STRUKTURA BUDE TO LAKA
ZAHTJEVI DRUTVA I LJUDSKIH POTREBA:
sve vee potrebe za velikim prostorima za zadovoljavanje
kolektivnih potreba
ostvarivanje takvih prostora uz to manju potronju gradiva i
energije
=>
TENJA ZA VELIKIM RASPONIMA

ZAHTJEVI KOD OSTVARIVANJA VELIKORASPONSKIH LAKIH

STRUKTURA:

prikladnost lokacije
ljepota arhitektonskog oblikovanja
uinkovitost konstrukcijskog oblikovanja
optimizacija uporabe gradiva

Montreal Olympic Velodrome, Quebec, Kanada (1976)

CILJEVI UPOTREBE VELIKIH RASPONA:

nije vano postizanje rekorda
pronai realno izvedivo rjeenje
odreivanje faktora mjerila koji mogu posluiti i za
optimizaciju manjih raspona

TO NAS MOE VODITI PRI OBLIKOVANJU I KONSTRUIRANJU

LAKIH STRUKTURA?
oblikovanje elemenata po uzoru na prirodne strukture
modeli struktura po uzoru na drvee:
- konzolni elementi grana su deblji
prema osloncu
(vei moment -> vei presjek)

TO NAS MOE VODITI PRI OBLIKOVANJU I KONSTRUIRANJU

LAKIH STRUKTURA?
oblikovanje elemenata po uzoru na prirodne strukture

termitnjaci kupolaste strukture visoke

par m izgraene od bia veliine par mm
saaste visee
strukture

PUT SILA JE JEDNOZNANO VIDLJIV I KAO TAKVE STRUKTURE

DJELUJU SIGURNO I JEDNOSTAVNO!

TO NAS MOE VODITI PRI OBLIKOVANJU I KONSTRUIRANJU

LAKIH STRUKTURA?
ljudsko tijelo savrena struktura svaki element ima svoju
ulogu koja je jasno uoljiva i meusobno se nadopunjuje s
ostalim elementima
kost pneumatska struktura tekuinom ispunjena vlana
membrana

usporedba kosti ptice i

dinosaura -> ui nas o
vanosti mjerila kod
struktura -> vei rasponi
poveavaju vlastitu teinu
strukture

RAZVOJNI NIZ PREMA SVE LAKIM STRUKTURAMA:

strukture
koje
nose
savijanjem

mali
rasponi

reetkaste
strukture

ljuske i
kupole

izbaen materijal
koji nosi na
savijanje, ostaju
tlani i vlani elementi
tlano naprezani
elementi

kombinacije: reetkaste
ljuske i kupole

vlano
napregnute
strukture

pneumatske
strukture

POKAZATELJ LAKOE STRUKTURE:

odnos

g
p

to je manji odnos
struktura je laganija

na veliinu p (pokretno, korisno) optereenje ne moemo

utjecati ona je zadana konkretnim projektnim zadatkom
=>
na odnos g/p moemo, dakle, utjecati smanjivanjem vrijednosti
g (vlastita teina strukture) i to je osnovni zadatak lakih
struktura

KAKO STVORITI LAKU STRUKTURU?

Pri projektiranju lake strukture moramo voditi rauna o slijedeem:
1) FAKTOR MJERILA
2) ZAMJENA ELEMENATA NAPREZANIH SAVIJANJEM ELEMENTIMA
NAPREZANIM ISTIM VLAKOM ILI TLAKOM
3) OPTIMIZACIJA VLANIH ELEMENATA
4) PREDNAPINJANJE
5) RAZLIKE LAKIH STRUKTURA U 2D (mostovi) I 3D
PROSTORNIH STRUKTURA (kupole, ljuske, membrane)

1) FAKTOR MJERILA
debljina nosaa koji uslijed savijanja nosi samo svoju teinu
ne poveava se proporcionalno s rasponom nego s KVADRATOM
RASPONA
[mjerilo]
[m]

L=10m => h=0,1m

L=100m=> h=10 m

nosau 10 puta veeg

raspona vlastita teina
se poveava 1000 puta!

[m]

2) ZAMJENA ELEMENATA NAPREZANIH SAVIJANJEM

ELEMENTIMA NAPREZANIM ISTIM VLAKOM ILI TLAKOM
iz prethodne toke vidjeli smo da je generalna tenja smanjiti
vlastitu teinu nosaa
to emo ostvariti rastavljanjem punog nosaa na vlane i tlane
elemente izbacivanjem sredinjeg dijela koji ne sudjeluje mnogo
u nosivosti ve samo doprinosi poveanju teine:
NOSA NAPREZAN SAVIJANJEM

REETKA
TLANI POJAS

TLANA
ZONA

VLANA
ZONA
VLANI POJAS

rubna vlakna najvie sudjeluju u nosivosti

dok prema sredini naprezanja opadaju

2) ZAMJENA ELEMENATA NAPREZANIH SAVIJANJEM

ELEMENTIMA NAPREZANIM ISTIM VLAKOM ILI TLAKOM
daljnja optimizacija to vea uporaba vlanih elemenata
jer oni imaju veu nosivost
SLOM

SLOM

tlani elementi otkazuju prije zbog izvijanja (problem stabilnosti)

3) OPTIMIZACIJA VLANIH ELEMENATA

vlani elementi mogu se dodatno optimizirati poveavanjem

svojstva duljine pucanja (eng. rupture length)
duljina pucanja =

vrstoa
[kN/m2]
= jedinina teina= [kN/m3] =[m]

odnos /, dakle, predstavlja kritinu duljinu pri kojoj puca nit

koja visi i to samo zbog utjecaja svoje vlastite teine
ova optimizacija moe se provesti samo primjenom novih
gradiva, ona ne ovisi o konstruktivnim zahvatima
drvo je u tom smislu ak uinkovitije od elika, dok su kompozitna
gradiva najuinkovitija

3) OPTIMIZACIJA VLANIH ELEMENATA

neke vrijednosti odnosa /:
(N/mm)

MATERIJAL
klasini:

(N/m)
x 10

/ (m)

opeka

18

166,67

drvo

85/37,5

21 250 / 9375

beton

30

25

1 200

elik S 355

520

79,5

6664

elik S 1050

1 050

79,5

13 376

titan

900

45

20 000

MATERIJAL
kompozitni:

(N/mm)

(N/m)
x 10

/ (m)

karbonska vlakna

1 400

15,5

90 000

tekstilno-karbonska vlakna

800

15,5

52 000

aramidska vlakna

1 600

13

123 000

kevlar

750

13

58 000

staklena vlakna

1 100

20

55 000

tekstilno-staklena vlakna

450

20

22 500

 napravimo saetak dosad prikazanog:

NOSA

SVE LAKE STRUKTURE

REETKA

TLANE
STRUKTURE
(problem
stabilnosti)

ISTI TLAK

VLANE
STRUKTURE
(problem
velikih
deformacija)

ISTI VLAK

 TREBA UVIJEK TEITI OPTIMALNOM RJEENJU:

- konstrukcija mora biti onoliko teka koliko je to opravdano
da se ispune zahtjevi stabilnosti i ogranienja deformacija!
TAKO DOLAZIMO DO SLIJEDEE TABELE (VRIJEDI ZA MOSTOVE):

razina
izvedivosti
do g5p

TIP STRUKTURE

OPTIMALNI RASPONI

PUNOSTIJENI
NOSAI

do 100 m

REETKE, LUKOVI

do 250 m
od 300 m

LAKE VLANE
STRUKTURE

do 1000 m

sidrenje unutar
strukture

od 1000 m

sidrenje izvan
strukture

NAJVEI IZVEDENI RASPONI VISEIH MOSTOVA:

most Akashi-Kaikyo u Japanu (1988)
raspon L=1.991m

NAJVEI IZVEDENI RASPONI VISEIH MOSTOVA:

most Storbelt (Veliki Belt) u Danskoj
(1998), raspon L=1.624m

NAJVEI IZVEDENI RASPONI VISEIH MOSTOVA:

most Jiangyin u Kini (1998)
raspon L=1.385m

 trenutno je u planu izgradnja viseeg mosta za povezivanje Sicilije i

Italije koji bi bio raspona 3.500m
polovina nosivosti ueta promjera 1,7 m biti e iskoritena samo na
noenje vlastite teine ueta, dok e druga polovina preuzeti teinu
rasponskog sklopa i korisna (pokretna) optereenja
ovim mostom bila bi dosegnuta granica lakih viseih struktura od
elika za danji pomak biti e potrebni novi materijali sa veim
odnosom /

NAJVEI IZVEDENI RASPONI OVJEENIH MOSTOVA:

most Sutong, Kina (2008)

L=100+100+300+1088+300+100+100m

Most Stonecutters,
Hong Kong
Most
Stonecutters

(2010)

Osnovne
izmjere
mosta
Osnovne
izmjere
mosta
Osnovne
izmjere
mosta
glavni
raspon:
m m
glavni
raspon: 10181018
glavni raspon:
1018 m 2 x (79,75 + 70 + 70 +69,25) = 2 x 289 m
postrani
rasponi:
postrani
rasponi: 4 raspona
4 raspona 2 x (79,75 + 70 + 70 +69,25) = 2 x 289 m

postrani
rasponi:
4
raspona
ukupna
duljina:
m m 2 x (79,75 + 70 + 70 +69,25) = 2 x 289 m
ukupna
duljina: 15961596
ukupna
duljina:
1596
visina
pilona:
293
m mm
visina
pilona:
293
visina
pilona:ploe: 51293
m
irina
kolnike
irina
kolnike ploe: m51 m
irina kolnike ploe: 51 m

Most Stonecutters

Most Stonecutters

Most Stonecutters

Most Stonecutters

NAJVEI IZVEDENI RASPONI OVJEENIH MOSTOVA:

most Tatara Japan (1999)
raspon L=890m

NAJVEI IZVEDENI RASPONI OVJEENIH MOSTOVA:

most Normandie
u Francuskoj (1995)
raspon L=856m

vijadukt Millau, Francuska (2004)

rasponi: 204+6x342+204 m
projektant: Michel Virlogeux
arhitekt: Sir Norman Foster

most Rion-Antirion, Grka, 2004

rasponi: 286+3x560+286 m

NAJVEI IZVEDENI RASPONI OVJEENIH MOSTOVA:

most resund na prijelazu Danska-vedska
(2000), raspon L=490m

most Alamillo, panjolska (1992)

projektant: Santiago Calatrava

Nastavit emo sa zapoetim slijedom metoda ostvarivanja lakoe

struktura...
4) PREDNAPINJANJE
cilj je izbjei nepovoljni tlak koji uzrokuje otkazivanje uslijed
gubitka stabilnosti

to emo ostvariti transformacijom nepovoljnog tlaka u vlak

ovime se omoguava izvedba vrlo lakih nosaa sa kablovima ili

mreom kablova

5) RAZLIKE LAKIH STRUKTURAMA U 2D (mostovi) I 3D

PROSTORNIH STRUKTURA

dosada smo se pri definiranju lakih struktura zadravali na onima

koji imaju naglaenu jednu ili dvije dimenzije - mostovi
sada emo to
-

proiriti na prave prostorne strukture, a to su:

tlano napregnute kupole ili ljuske
slobodne visee (vlane) strukture
prednapete visee strukture
pneumatske strukture

njihovu geometriju dobijamo dodavanjem jo jedne ravnine

zakrivljenosti u poprenom smjeru
sve su one optereene samo tlanim ili vlanim naprezanjima

PREGLED PROSTORNIH LAKIH STRUKTURA:

VLANE
STRUKTURE

TLANE
STRUKTURE

KLASINE
STRUKTURE
NAPREZANE
SAVIJANJEM

PREDNOSTI PROSTORNIH LAKIH STRUKTURA

U ODNOSU NA MOSTOVE:
njihova dvostruka zakrivljenost daje im dodatnu stabilnost, koja je
kod analognih 2D struktura u mostogradnji najvei problem

poznato ruenje Tacoma mosta zbog nedovoljne stabilnosti u

poprenom smjeru pri djelovanju vjetra

NEDOSTATCI PROSTORNIH LAKIH STRUKTURA

U ODNOSU NA MOSTOVE:
sloena i skupa proizvodnja (oplata, krojenje...)

prikaz dvostruko
zakrivljenih struktura
u odnosu na proizvodnju
i geometriju

NEDOSTATCI PROSTORNIH LAKIH STRUKTURA

U ODNOSU NA MOSTOVE:
mnogo detalja koji zahtijevaju veliku preciznost izvedbe

PREGLED PROSTORNIH LAKIH STRUKTURA:

1) LJUSKE I KUPOLE
strukture napregnute na tlak
idealan oblik se dobije inverznom metodom:
- vlano optereeni elementi kao to su ue ili membrana
zauzimaju oblik koji kada se preokrene daje optimalni
tlani element
2D PRIKAZ - LANANICA

=>
LUK

gumena membrana napuhana zrakom i

oblivena gipsom gipsani model daje
idealnu tlanu strukturu

 uz oblikovanje takvom inverznom metodom dobiju se veliki

rasponi uz minimum upotrebe materijala
zato je pravilno modeliranje i dimenzioniranje mogue tek uz
upotrebu raunala

inverzijom vlanog oka, koje se dobije napinjanjem konca

okruenog filmom od sapunice, moemo dobiti idealan oblik
ljuske koja e biti u vlaku

1) LJUSKE I KUPOLE:

Stadion Arna Maurice-Richard,

Quebec, Kanada (1962)

1) LJUSKE I KUPOLE:

Stadion Fukuoka,
Japan (1993)

1) LJUSKE I KUPOLE:
izlobeni prostor Global Garden,
Newcastle, Engleska (2000)

Crkva Rochus,
Dsseldorf (1955)

1) LJUSKE I KUPOLE:

Hong Kong
Convention &
Exhibition
Centre (1997)

1) LJUSKE I KUPOLE:
koncertna dvorana
Tenerife, panjolska
(2003)

Kongresni centar CNIT, Francuska (1958)

1) LJUSKE I KUPOLE:
Sydney Opera,
Australija (1973)

Orly Hangars,
Francuska (1923)

1) LJUSKE I KUPOLE:

Opera National de Lyon,

Francuska (1830)

 mogue je ljuske i kupole oblikovati i kao reetkaste strukture te

na taj nain utedjeti materijal i to je jo vanije smanjiti
njihovu vlastitu teinu
Essen (1962)

Bundesgartenschau,
Mannheim

aerodrom Chek Lap Kok,

Hong Kong

Orvieto Hangars,
Italija (1935)

izlobeni prostor Grand Palais,

Paris (1900)

ameriki paviljon Biosphere,

Quebec, Kanada (1967)

2) SLOBODNO VISEE (VLANE) STRUKTURE:

iskoritavaju efikasnost vlano naprezanih elemenata koji imaju
velik odnos /
problemi koji proistjeu zbog slobodnog ovjeenja:
- stabilnost
- velike deformacije

rjeavaju se utjecajem vlastite teine

ili dodavanjem dodatnog tereta

2) SLOBODNO VISEE (VLANE) STRUKTURE:

tramvajska stanica u Heilbronnu (2001)

3) PREDNAPETE VLANE STRUKTURE:

problem stabilizacije rijeen je prednapinjanjem, redovito u dva
osnovna smjera, ali mogue i varijacije
tipovi:
- ator sa sredinjim tlanim elementom i radijalnim
vlanim uetima izmeu kojih je napeta membrana

ator Riyadh

3) PREDNAPETE VLANE STRUKTURE:

Sportski centar , King Abdul Aziz University, Jeddah

3) PREDNAPETE VLANE STRUKTURE:

tipovi:
- dvostruko zakrivljeno sedlo - hipar

Venecija Bienale, (1996)

Plesna pozornica Kln, (1957)

3) PREDNAPETE VLANE STRUKTURE:

tipovi:
- analogija sa vlanim okom

Institut fr leichte Flchentragwerke

3) PREDNAPETE VLANE STRUKTURE:

tipovi:
- strukture ovjeene na kablovima
stadion Europahalle,
Karlsruhe (1983)

3) PREDNAPETE VLANE STRUKTURE:

Lufthansa Hangar,
Frankfurt (1972)

3) PREDNAPETE VLANE STRUKTURE:

Ashkhabat
Olympic
Stadium,
Turkmenistan
(2000)

Materijali koji
se esto koriste:
poliuretanom
obloeno
stakleno
platno
pvc obloge

4) PNEUMATSKE STRUKTURE
ostvaruju se izazivajui razliku u tlaku izmeu unutarnjeg i
vanjskog medija ->npr. zrak, voda, helij...
ekonomino i sigurno zatvaranje velikih prostora

City of Arctic (1971)

primjer modela gumena membrana napuhana zrakom

4) PNEUMATSKE STRUKTURE
studije pokazuju izvedivost pneumatske graevine od
aluminijskih ploa raspona 800m!

PRIMJENA VELIKORASPONSKIH LAKIH STRUKTURA:

INDUSTRIJSKE GRAEVINE:
- HANGARI
- SKLADITA
- ZRANE LUKE

DRUTVENE GRAEVINE:
- SAJMOVI I
VELESAJMOVI
- KONGRESNE DVORANE
- KAZALITA I
AUDITORIJI
- AKTIVNOSTI NA
OTVORENOM

SPORTSKE GRAEVINE:
- STADIONI
- SPORTSKE HALE
(DVORANE)
- BAZENI
- LEDENE DVORANE
- ATLETSKE DVORANE

EKOLOKE GRAEVINE:
- SANITARNA ODLAGALITA
- IZOLACIJE OD ZAGAENJA

PREDNOSTI LAKIH STRUKTURA:

EKOLOKO GLEDITE:
- optimalna iskoritenost vrstoe materijala
- mogua demontaa
- omoguena reciklaa gradiva
- zadovoljavaju zahtjeve odrivog razvoja
SOCIOLOKO GLEDITE:
- otvaranje novih radnih mjesta jer je orijentacija na izradi
i proizvodnji detalja
- davanje vee vanosti intelektualnom razvoju inenjera
naspram dananjem pristupu radu kao ispunjenju
radnog vremena
KULTUROLOKO GLEDITE:
- obogaivanje arhitekture
- lakoa, prozranost, fleksibilnost naspram teine,
zatvorenosti i krutosti -> izaziva ugodnije osjeaje
- put sila je lake uoljiv -> tehnologija djeluje poput
prirode dajui dojam sigurnosti

NEDOSTATCI LAKIH STRUKTURA:

relativno mala otpornost na prirodna djelovanja
- vjetar, snijeg, temperatura (iako ne i potres!)
velika cijena i strunost radne snage potrebne za izvedbu
skupi materijali

ZAKLJUAK:
PREDNOSTI UVELIKE PREMAUJU NEDOSTATKE TE JE SVAKAKO
PREPORULJIVO ORIJENTIRATI SE NA PROJEKTIRANJE
UPRAVO OVIH STRUKTURA, AKO ZA TO POSTOJE UVJETI!