Professional Documents
Culture Documents
Seksualnost Cigana O Intimnosti Romska I Autsajderska Perspektiva
Seksualnost Cigana O Intimnosti Romska I Autsajderska Perspektiva
S e k s u a l n o st C i g a n a
nas l ov pogl av l j a
SEKSUALNOST CIGANA
O intimnosti: romska i autsajderska perspektiva
Priredio Dad Nirenberg
Beograd 2013
S e k s u a l n o st C i g a n a
Seksualnost Cigana
O intimnosti: romska i autsajderska perspektiva
Priredio Dad Nirenberg
Naslov originala:
Gypsy Sexuality: Romani and Outsider Perspectives on Intimacy
Edited by JUD NIRENBERG
Published by Clambake Press, LLC
Copyright 2011 by Jud Nirenberg
Prevedeno uz saglasnost prireivaa.
Izdaje:
Rekonstrukcija enski fond
Vlajkovieva 15
Beograd
Urednica:
Slavica Stojanovi
Lektura:
urica Ergi
Dizajn i grafika obrada:
Nikola Stevanovi
tampa:
Artprint
Novi Sad
Tira:
2.500
Godina izdanja:
2013
ISBN 978-86-910101-3-3
nas l ov pogl av l j a
Sadraj
5 Beli engen i crni cigani
13 ta je u jednoj rei: Rom, Ciganin i druga imena
15 Uvod: Romska i autsajderska razmiljanja o intimnosti i Romi
25 Ljubav je cigansko dete koje ne zna ni za kakav zakon
An Mari Kodir
ena koja je autoritet u umetnosti ispituje poreklo i mo arhetipa
zapadne kulture o Ciganima.
35 Pripovedanje rumunskih Romkinja o oseaju sopstva
Marija erban-Temian
Ova antropoloka studija pokazuje kako Romkinje u Rumuniji
vide sebe i svoju kulturu. Kroz intervjue autorka pokazuje da ene
i prihvataju i konfrontiraju se sa stereotipima i rodnim ulogama u
svakodnevnom ivotu.
73 Prostitucija
Dad Nirenberg
Line anegdote pomeane sa podacima iz istraivanja i ak sa
intervjuima sa romskim prostitutkama da bi se dobio uvid u teke
izbore koje prave neki od najsiromanijih ljudi u Evropi i neprijatne
posledice tih odluka.
87 Debata Romkinja
Komentari koje je zabeleio Evropski centar za prava Roma
Neke od najobrazovanijih i najekspresivnijih ena iz romskog sveta
bore se sa balansiranjem potrebe da kritikuju diskriminaciju i
potrebe za samokritikom. Oko toga je sukob miljenja aktivistkinja.
S e k s u a l n o st C i g a n a
nas l ov pogl av l j a
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
10
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
11
12
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
13
14
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
Uvod:
15
16
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
17
18
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
19
20
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
21
22
S e k s u a l n o st C i g a n a
U v od
23
24
S e k s u a l n o st C i g a n a
1
Ljubav je cigansko dete koje ne
zna ni za kakav zakon
Ljubav, smrt i seksualni stereotipi o Cigankama
u knjievnosti, pozoritu i operama 19. veka
An Mari Kodir
25
26
S e k s u a l n o st C i g a n a
27
28
S e k s u a l n o st C i g a n a
29
30
S e k s u a l n o st C i g a n a
31
32
S e k s u a l n o st C i g a n a
33
34
S e k s u a l n o st C i g a n a
2
Pripovedanje rumunskih
Romkinja o oseaju sopstva
Marija erban-Temian
Prevela Jelena Jovanovi
35
36
S e k s u a l n o st C i g a n a
37
38
S e k s u a l n o st C i g a n a
Metodologija
Istraivanje se sastoji iz tri dela: pregleda literature, opservacija
vezanih za sapunice i deset kvalitativnih intervjua. Neke ispitanice
su bile voljne da vie razgovaraju i imale su vie slobodnog
vremena od ostalih, tako da sam mogla da kontaktiram sa
njima ponovo i postavim im naknadna pitanja. Sa jednom od
njih, Karmen, razgovarala sam vie od ta dva puta, a esto smo
razgovarale i telefonom i putem elektronske pote, jer pored toga
to je bila ispitanica, ona je i moja koleginica istraivaica.
Sapunica Reina je stereotipni prikaz Roma u Rumuniji, pa
sam koristila teme i likove upravo iz sapunice kako bih zapoela
intervjue. Veina uesnica je gledala sapunicu i imala vrsto
miljenje o nainu na koji su rod i etnika grupa predstavljeni. Uz
pomo prie o ovoj televizijskoj sapunici uspela sam da postavim
pitanja koja bi inae bila previe lina ili predstavljaju tabu. Na
primer, znala sam da e biti teko razgovarati o seksu pre braka,
pa sam zato koristila primer iz sapunice.
Takoe sam elela da se osvrnem na pitanja seksualne i
ekonomske samostalnosti i preljube. Ovo je bila veoma delikatna
tema i veina ispitanica su imale visoko miljenje o svojoj
predanosti seksualnoj i emotivnoj monogamiji. Poto sam kao
poetnu taku uzela lik Flakare Potkovaru iz pomenute TV
sapunice, njene pokuaje da preuzme muevljev posao i njenu
seksualnu aferu sa zetom, ispitanice i ja smo mogle otvoreno da
razgovaramo o neverstvu i zameni rodnih uloga u tradicionalnoj
podeli rada. Vie od polovine mojih ispitanica su bile domaice.
Takoe su sve ispitanice ponosno govorile o svojim profesijama i
svojoj ulozi u porodici.
Iako nisam postavljala pitanja o diskriminaciji od strane
neromske populacije, veina ispitanica se dotakla i ovog pitanja.
39
40
S e k s u a l n o st C i g a n a
Biti Rom
Neromska populacija u Rumuniji, u ak 77,9% nema poverenja
u Rome, jer veruje da su glavne karakteristike Roma prljavtina,
lopovluk i lenjost. Istraivanja pokazuju da ak 82% veinskog
stanovnitva u ovoj zemlji veruje da Romi ne potoju zakon, a
70% smatra da bi Romi trebalo da ive izvan neromskog drutva,
jer ne mogu da se prilagode (Surdu, 2010: 60). Postoje studije
koje pokazuju da je slika koju veina ima o Romima vie-manje
jednolina ... prepuna negativnih predrasuda, dok je slika koju
Romi imaju o sebi raznovrsna (Csepeli & David, 2004: 130).
Popularna kultura u Rumuniji podrava i opravdava dominaciju
neromske populacije nad Romima. Televizija podrava negativne
stereotipe o Romima. Slika osiromaenih Roma sa familijama
koje se bore za goli opstanak i onda ... pre ili kasnije, pesma i
igra ponu... (Imre, 2008: 329) je nacionalistika lukavtina
koja podrava stereotip o lenjim Romima. Popularne rumunske
sapunice o Romima dodaju i stereotip o Romima koji ne potuju
zakon.
Upoznala sam tridesetjednogodinju Luminitu u jednom gradiu
u Rumuniji. itala sam o njoj i njenom aktivizmu za prava Roma
u lokalnim novinama i traila sam nain kako da stupim u
kontakt sa njom.
Luminita nije bila ni nalik stereotipu. Njena veoma kratka kosa,
tamni ajlajner i senka za oi, obine farmerice i arena verovatno
runo raena torba nisu liili na ostale Spoitori ene koje sam
upoznala.
Na Svetski dan Roma, Luminita je organizovala debatu o Romima
i stereotipima koji prate ovu zajednicu. Rekla mi je da je debata
podravala multikulturalnost. Gradonaelnik je traio od nje da
41
42
S e k s u a l n o st C i g a n a
Biti Romkinja
Stereotipi se takoe prenose na rod i seksualnost. Veliki deo
diskursa o seksualnosti Roma i rodu proizveden je od strane
neromske populacije. Odnosno, ogromna koliina informacija o
Romima potie od erotizovanih mitskih predstava o Romima i
Romkinjama vrele krvi. Veinska zajednica u svom imaginariju
prikazuje Rome kao nekog ko je blie prirodi od ostalih, kao
divlje i slobodne (Okely, 1983: 2). Oni su duboko ukorenjeni u
misteriju i erotske strasti zahvaljujui seksualnim i psiholokim
odlikama za koje se kae da su posebne. (Hasdeu, 2008: 347).
Popularni rumunski roman Cigansko pleme, koji je napisao
Zaharija Stanku, poinje priom o Romkinji koja prkosi
ciganskom zakonu i uputa se u vanbrane odnose. Kanjena je
da bude poniena pred celim plemenom i izbievao ju je mu koji
odluuje da li e ona da ivi ili ne. Rumunski italac moe da vidi
kakvi su Romi varvari i da potvrde njihovu Drugost. U okviru
ovakve ideologije, Cigani predstavlju ono to se najbolje moe
okarakterisati kao stranac iznutra. Na primer, srpsku decu koja
se loe ponaaju zovu Ciganom. Ne sedi na podu, nisi Cigan,
Vidi samo kako si prljav, kao Cigan, ili Sluaj ga, psuje kao
Cigan! majka bi rekla (van de Port, 1999: 300). Slino ovome,
rumunskoj deci se preti da e ih Cigani odneti ako se ne ponaaju
kako treba, kao to je to jedna od uesnica, Dana, navela.
U procesu kreiranja Drugog (othering), rod postaje veoma bitan.
To je predstava u kojoj Ciganka stoji na jednoj strani, a sa druge
strane se nalazi pobona, sveta, ozbiljna i civilizovana gadi
ena (ne-Romkinja). U toku rada na ovoj studiji saznala sam da
Romkinje koje sam intervjuisala takoe prihvataju ovu podelu.
Meutim, one su sebe smatrale pobonima, a ne-Romkinje
bezbonicama.
43
44
S e k s u a l n o st C i g a n a
45
46
S e k s u a l n o st C i g a n a
47
48
S e k s u a l n o st C i g a n a
49
50
S e k s u a l n o st C i g a n a
51
52
S e k s u a l n o st C i g a n a
53
54
S e k s u a l n o st C i g a n a
55
56
S e k s u a l n o st C i g a n a
57
58
S e k s u a l n o st C i g a n a
59
60
S e k s u a l n o st C i g a n a
61
62
S e k s u a l n o st C i g a n a
63
64
S e k s u a l n o st C i g a n a
ima tamnu boju koe? Moda. Ali esto sam viala Rumune sa
tamnijom bojom koe od mene. Zato se mnogi Cigani plae da
priznaju da su Cigani, drutvo ih odbacuje, kae Dana.
Izjanjavati se kao Rom je veoma problematino u evropskim
dravama gde jo uvek postoji diskriminacija Roma. U Rumuniji
postoji velika razlika izmeu broja ljudi koji su registrovani kao
Romi prema popisu stanovnitva i procene romske populacije od
strane nevladinih organizacija. Prema popisu iz 2002. godine,
na teritoriji Rumunije ivi 535.250 Roma (Corsi et al, 2010:
105). Neke organizacije procenjuju da romska populacija broji
ak 2,5 miliona (Minority Rights Group, 1997: 240). Mnogi se
nisu deklarisali kao Romi tokom popisa, ali u uskim krugovima
priznaju da su Romi. Bilo zbog odbacivanja diskursa o romskoj
etnikoj grupi ili negativnih stereotipa koji ga prate, nekoliko
uesnica u ovoj studiji su traile da budu tretirane kao pojedinke,
a ne kao lanice etnike grupe. Dana je jedna od njih.
Upoznala sam Danu u velikom rumunskom gradu gde je radila kao
zdravstvena medijatorka. Roena je i odrasla u gradu i identifikuje
se kao Ciganka. Njena oseanja i miljenja o vanosti pripadnosti
etnikoj grupi u stvaranju identiteta su podeljena. Kada Rumun
izgovori re Ciganin, on implicitno kae prljav, lopov, nepouzdan.
Tako da, ako si Ciganin, te etikete su ti ve priivene, kae Dana.
Ali ono to moramo da razumemo je da moramo ljude uzeti u
obzir kao pojedince, ne kao pripadnike odreene etnike grupe...
Porodica te ui stereotipima od ranog detinjstva. U Rumuniji se
kae da ako neko dete nije dobro, Cigani e ga ukrasti, Dana je
dodala. Kasnije je istakla da se u isto vreme stidi i ponosi svojom
etnikom grupom.
Kada smo diskutovale o vanosti romskog etniciteta u formiranju
njenog identiteta, Dana je rekla da za nju biti Ciganka znai biti
65
66
S e k s u a l n o st C i g a n a
67
68
S e k s u a l n o st C i g a n a
69
70
S e k s u a l n o st C i g a n a
71
72
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr os ti tuc i j a
3
Prostitucija
Dad Nirenberg
73
74
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr os ti tuc i j a
75
76
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr os ti tuc i j a
77
78
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr os ti tuc i j a
79
80
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr os ti tuc i j a
81
82
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr os ti tuc i j a
83
84
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr os ti tuc i j a
85
86
S e k s u a l n o st C i g a n a
D ebata R om k i nj a
4
Debata Romkinja
Prevela Milica Turni
87
88
S e k s u a l n o st C i g a n a
D ebata R om k i nj a
89
90
S e k s u a l n o st C i g a n a
5
Intervju: Sebihana Skenderovska
Razgovor vodio: Dad Nirenberg
Prevele Olivera Babi i Ana Zorbi
91
92
S e k s u a l n o st C i g a n a
93
94
S e k s u a l n o st C i g a n a
95
96
S e k s u a l n o st C i g a n a
97
98
S e k s u a l n o st C i g a n a
99
100
S e k s u a l n o st C i g a n a
SS: Tako neto nisam ula... ali znam da mnogi Albanci rade sa
enama. Tako da to nije pitanje stereotipa.
DN: Misli, vie su umeani u prostituciju?
SS: Da.
DN : U izvetaju Svetske banke o Romima i Egipanima u Albaniji
moe se primetiti da kada se Romkinje bave prostitucijom,
obino su Albanci ti koji ih regrutuju i vre pritisak na njih.
SS: Tano je sve javne kue... (u Makedoniji) nalaze se pored
Tetova i Gostivara i sela gde su Albanci veinsko stanovnitvo.
DN: Kada bi ljudi zapamtili samo jednu stvar iz ovog razgovora,
ta bi to trebalo da bude?
SS: Volela bih da zapamte deo u kome priam o stereotipima,
o tome kako su se deaci ponaali prema meni kada sam ila u
kolu, a zatim i deo o ekonomskoj nezavisnosti.
Dok sam studirala, seam se da sam sa kolegom sedela na pauzi.
Pitao me je koliko imam godina.
Rekla sam dvadeset i tri.
Zatim je rekao da imam neobino ime, a ja sam mu rekla da
moje ime kod nas nije neobino, jer sam ja Romkinja. Romkinja
i muslimanka.
Na ta mi je on odgovorio da je to nemogue, jer imam dvadeset
i tri godine i nisam udata. Rekao mi je i da makedonski priam
sa odlinim izgovorom. To Romkinja ne moe. Na kraju je rekao
da nisam Romkinja, jer sam previe inteligentna.
Nai e i druge Makedonce ili Albance koji tako razmiljaju.
101
102
S e k s u a l n o st C i g a n a
6
U potrazi za princom na belom
konju
Marija V. Overlok
103
104
S e k s u a l n o st C i g a n a
105
106
S e k s u a l n o st C i g a n a
babom i dedom u Budimpeti. Njegova majka se preudala za neRoma, a njegova baka eli da me on s vremena na vreme poseuje.
Bila sam prestravljena, znala sam da to znai da planiraju uskoro
da me udaju. Nisam elela da se udam, elela sam da se zabavljam
sa Ferijem. Naalost, baka i majka ve su dale Joiju dozvolu da
me poseuje. Jaka stvar, pomislila sam, samo u ga ignorisati i on
e odustati. Ali nije odustao. Svake nedelje slao mi je pisma. Bilo
je i cvea, parfema i drugih sitnica. To me je razljutilo. Uopte
nije primeivao da nisam zainteresovana za njega.
Onda mi se ivot preokrenuo preko noi. Baka je umrla od raka,
mama i sestra su se preselile u Budimpetu, a ja sam ostala sama
sa dedom. Jo nekoliko meseci do zavretka prve godine kole, a
onda u i ja da se pridruim roditeljima u Budimpeti.
Feri nije doao. Nisam mogla da mu ispriam ta se deava. Na
kraju kolske godine sam napustila svoje selo.
Budimpeta mi je od poetka bila depresivna. iveli smo u
malenom stanu sa jednom spavaom sobom. Mnogo su mi
nedostajale drugarice, baba i deda i sve to me je vezivalo za
moje selo. Roditelji su zakljuili da nemamo dovoljno novca da
nastavim sa kolovanjem. Morala sam da ponem da radim.
Dobila sam posao u poti na sortiranju dolazne pote. Sestra je
radila nou, a ja danju. Delile smo isti kau u kuhinji. Onda se
jednoga pojavio Joi sa cveem. Odveo me u bioskop, a potom u
etnju. Bila sam jako srena to sam izala i popriala sa nekim
ko je mojih godina. Dopao se i mojim roditeljima, bio je ljubazan
prema njima. Ipak, Feri mi je jo uvek nedostajao.
Joijev deda je bio tradicionalni vlaki Rom. iveli su u velikom
stanu u centru grada. Kada smo ih posetili prvi put, videli smo da
im je stan prepun antikviteta i inilo se da su bogati. Deda, koji
107
108
S e k s u a l n o st C i g a n a
109
110
S e k s u a l n o st C i g a n a
111
112
S e k s u a l n o st C i g a n a
113
114
S e k s u a l n o st C i g a n a
115
116
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr l j av a baj k a
7
Prljava bajka: porodica Roma
Kalderaa otvoreno govori protiv
obiaja ranog sklapanja brakova
Petru Zoltan i Majkl D. Dordan
Prevela Radoslava Aralica
117
118
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr l j av a baj k a
119
120
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr l j av a baj k a
121
122
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr l j av a baj k a
123
124
S e k s u a l n o st C i g a n a
Pr l j av a baj k a
125
126
S e k s u a l n o st C i g a n a
Raskid sa prolou
Bjanka je tada uradila neto to niko u Meteorima nikada nije
uradio: podnela je u policiji prijavu protiv mladi i optuila ga
za silovanje.
Viorel Karaa, ef policije u okrugu Gor, kae da je istraga
o silovanju zavrena u januaru i da je sluaj poslat lokalnoj
kancelariji tuilatva kao krivino delo seksualni odnosi sa
maloletnicom. Ako ga proglase krivim, kae Karaa, mladi
koji sada ima 17 godina, moe dobiti kaznu od 18 meseci do 5
godina zatvora.
U odvojenom sluaju porodica je mesecima pokuavala da
povrati miraz, za koji tvrde da je vredan 150.000 evra. Nedavno su
odustali od daljih napora. Shvatili smo da je sve to besmisleno,
kae Raluka. Borili smo se i borili, ali nita od toga nije bilo.
U meuvremenu otac mladia se obratio Sudu staraca. Kae da
je njegov sin lano optuen, i trai nadoknadu od porodice Mihaj
od 2 biliona leja (skoro 60.000 evra) koliko je, kako tvrdi, uloio
u venanje.
Moj sin je nije prebio, izjavio je proletos. Moda je jednom ili
dva puta oamario. Pa ta? Da li je to razlog da se vraa kod oca?
Pustiu sudije da donesu odluku, nastavio je. Ako mi kau da
platim, platiu.
Ovaj ovek je juna poginuo u saobraajnoj nesrei. Nije jasno da
li e njegova porodica nastaviti sa zahtevom za nadoknadu.
Pored svih oteavajuih okolnosti i ostali iz klana Mihaj su
progovorili.
Pr l j av a baj k a
127
128
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
8
Intervjui sa slovakim
Romkinjama
Dad Nirenberg
129
130
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
131
132
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
133
134
S e k s u a l n o st C i g a n a
Kako ste se oseali na prvoj sesiji treninga? Kada ste otili tamo
meu toliko ne-Roma i obrazovanih osoba vi, Romkinja iz
naselja?
Kada sam ula za prijemni, mislila sam, kako da se obuem za tu
priliku? Kako da govorim? I rekla sam, obui u se jednostavno,
isto. Kada me neto pitaju, ja u im odgovoriti... bilo nas je pet
iz jednog sela. I oni su odabrali mene.
A kada ste otili na dvodnevni ili trodnevni trening? Kada ste
bili tamo sami... kako je to izgledalo?
Tamo je bilo i ne-Roma i Roma. Obino je tako. Ja sam bila jo
uvek neiskusna, stidljiva, ali srela sam dobre ljude. To je bila
dobra grupa. Bilo nas je oko etrdeset. Na poetku sam bila
uzdrana. Oseala sam se loe, jer nisam diplomirala kao drugi.
Svi su tamo bili lekari i jedna Romkinja. Kada sam ula o emu
priaju, poela sam da plaem. Kasnije sam obeala sebi da u
zavriti kolu, maturirati, a onda se upisati na fakultet.
Zato ste poeli da plaete?
Zato to su jako kritiki govorili o Romima. To me je stvarno
pogodilo. Prvi put je jo nekako bilo u redu, ali drugi put me je
stvarno pogodilo. Priali su o Romima na veoma ruan nain.
I, u tom trenutku, ja sam sebi obeala da u dovriti maturu i
krenuti na univerzitet. Zato to sam elela da branim Rome.
Kako elite da ih branite?
Zauzeu se za njih. Ali ako smo mi nita, i ako sam ja tako
beznaajna...
Da li vi mislite da je sve zbog obrazovanja?
Da. Osoba koja nema diplomu ne znai nita. Sa Romima je jo
gore. Maturirati nije dovoljno. Neophodno je zavriti i fakultet.
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
135
136
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
137
138
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
139
140
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
141
142
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
143
144
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
145
146
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
147
148
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
149
150
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
151
152
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
153
154
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
155
156
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
Nisu svi Romi isti. Neki bi eleli da imaju mir i tiinu. Kao primer
navodim sebe. Meni bi bili potrebni mir i tiina. Da imam svoj
dom i da u njemu nema sve ove buke. Volela bih da to doivim
jednom u ivotu. A ovde ne oseam taj mir. Ovde ne, ne.
Dakle, kada neki ljudi kau da je taj ivot pogodan za Rome,
to je samo predrasuda?
Da. Svaka osoba eli da ivi u miru. Ja znam porodice koje imaju
privatnost. Tamo postoji mir, tiina, i oni su sreni to imaju taj
mir. Neki moda ne, neki zavise od velikih porodica i zajednikog
ivota. Ali i Romi ele da se prilagode, ele da ive miran ivot.
Kada ive u manjim porodicama, da li vam se ini da onda
imaju vie vremena da posvete svojoj deci i da se to posle vie
odrazi na njihovo obrazovanje?
Ja mislim, da. Ja bih rekla da je tako. Kada ima manje dece, vie
im se vremena posveuje. Kada nema desetoro dece. Kada ne
odrastaju u masi od 350. To je ono to sam mislila. Upravo to.
Kada postoji nadzor nad njima?
Postoji nadzor, vie vremena im se posveuje. Moja erka ima
petoro dece, ali ona se stvarno trudi. Kada se vrate iz kole, imaju
domae zadatke. Ona sedi sa njima i pomae im. I sa itanjem. Ja
takoe pomaem kada sam tamo ili kada oni dou da me posete.
Oni sada imaju bukvar i ja im pokazujem. I kada ih je nekoliko,
onda je lake jer uvek moe nai vremena. Ali kada ima vie
dece i porodica koja ivi zajedno se uveava, to je nemogue.
Rekli ste da ste se udali kada ste imali devetnaest godina. Kako
ste zamiljali ivot pre toga: kakva e biti vaa budunost,
kakvog supruga ete imati, kada ete se udati? ta ete imati u
ivotu, ta ste eleli, kakve snove ste imali?
Moji snovi su bili divni. Drugaije nisam zamiljala ivot. Da u
157
158
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
Ja bih to prihvatila. Jer oni ovde nee dobiti nita. Nee imati
nita ovde. Sve dok ive kao to mi ivimo, nee dobiti nita. Ja
bih prihvatila da odu negde, da ive u gradu.
Da li ste vi odrasli u tradicionalnoj porodici?
Mi smo morali da sluamo roditelje. Morala sam da radim ono
to oni kau. A tradicija? Uobiajene stvari. Okupljali smo se za
Boi. Nismo smeli da psujemo. Govorim vam istinu. Ovih dana,
kada ujem kako deca govore, to je neto strano. Mi nismo znali
tako da priamo. Mi nismo smeli da kaemo runu re pred
naim roditeljima. I ja sam svoju decu vaspitavala tako, da ne
smeju da govore rune rei. I sada sa mojom unukom isto. im
vide na televiziji da se neko ljubi, pokriju oi i ne gledaju. Meni
je to drago. Mi smo tako vaspitani da ne smemo rei nita runo
pred naim roditeljima ili starijim ljudima. Mi to nismo smeli i
drimo se toga i danas. To je jedna vrsta tradicije.
Da li govorite romski kod kue? I sa vaom decom?
Da.
Da li se mnogo toga promenilo u ivotu Roma u Rudnjanima
posle 1989. godine?
Da. Priznau istinu: mnoge promene su se dogodile. Rei u
vam. Ovde su doli poboni ljudi iz Ostrave. Iako, svi kau mi
verujemo u boga. Samo to niko od nas ne zna kako treba da
primimo boga. Mi smo svi ili u crkvu. I ja sam ila u crkvu.
vrsto sam verovala u boga. Ali nisam znala istinu. Nisam znala
kako treba da ivim sa bogom. Jednostavno reeno, mi nismo
znali boije zakone. Kad su konano doli ovde da propovedaju,
prihvatili smo ih posle nekog vremena. Zato to su nam se dopali. I
onda smo nauili da ne smemo da psujemo, jer to nosi greh. Kada
neko pije alkohol, to je greh. Tako je, stvari koje mi nismo znali i
nismo znali da su to gresi. I takoe smo upoznali druge Rome iz
159
160
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
161
162
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
163
164
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
165
166
S e k s u a l n o st C i g a n a
Inter v j ui s a s l ov a k i m R om k i nj am a
Nisam tad bila ovakva borkinja. Plaila sam se. Zato to mi uvek
bivamo gurnuti u stranu. Nisam se tada borila, ali kasnije, posle
nekog vremena, kada sam otkrila da je to mogue, borila sam se.
Ali, ve je bilo prekasno.
Da li mislite da razlog to romska deca naputaju kolu
nije samo finansijski, ve da im i njihovo okruenje, hajde
da kaemo, na jedan sofisticiran nain, alje poruku da su
manje vredna? Da ona zapravo ne ele ili ne mogu da ive u
takvom okruenju u kom postoje sve vrste skrivenih oblika
poniavanja, marginalizacije?
To je kao to sam ve rekla. Na primer to, da ne-Romi ne gledaju
pozitivno na nau decu i Rome. I dete to osea. Jer kada neko iz
kole pogleda dete, ne osmehne mu se, jo se i ponaa loe, dete se
boji. I zato deca misle da su inferiorna. I kau: Niko me ne voli,
jer sam Ciganin, Ciganka. I zbog toga su tako inferiorni, i tako
se oseaju. Izdvojeni su od bele dece.
I zato ne vole kolu?
Moda da. Ja vam stvarno ne mogu sa sigurnou to rei.
ta mislite da li su Romi iveli bolje pre 1989. godine ili posle
1989. godine?
Mislim da su iveli bolje pre.
Zato?
ivot nije bio tako skup. Iako je bilo manje novca, iveli smo
bolje. Danas je sve jako skupo. Moraju dobro da razmisle ta e
da kupe, ono to je manje skupo. ivot je pre bio bolji.
Kad biste imali priliku da kaete neto lanovima Evropskog
parlamenta, to bi to bilo?
Da se napokon neto uini da ljudi mogu da se zapoljavaju.
167
168
S e k s u a l n o st C i g a n a
R om k i nj e u Br az i l u
9
Romkinje u Brazilu
Fernanda P. Amaral sa Sumajom Saran
Prevela Ksenija Livada
169
170
S e k s u a l n o st C i g a n a
R om k i nj e u Br az i l u
171
172
S e k s u a l n o st C i g a n a
Grupa: Kalon
Godine: 23
Obrazovanje: u toku
Zanimanje: dravna slubenica
Grad: Souza
Grupa: Sinti (Estrekarja)
Godine: 46
Obrazovanje: nedovreno (PR i marketing)
Zanimanje: razno
Grad: Sao Kaetano do Sul
Grupa: Sinti (Valtike)
Godine: 44
Obrazovanje: zavrila kolu
Zanimanje: spremaica
Grad: Sao Paulo
Tri od njih etiri su rekle da su nekad bile diskriminisane zbog
svog etniciteta. I tri od njih etiri su se sloile da drutvo treba vie
da zna o njihovoj kulturi. Jedna od njih, ade Kamargo, kae: Ne
mislim da treba da postoji poseban projekat za promociju nae
etnike grupe, jer e to stvoriti podelu izmeu Roma i ne-Roma.
Mislim da umesto toga treba da se zna vie o naoj kulturi...
Ingrid Ramanu je Romkinja koja veruje u predstavljanje svoje
kulture: Kada se iole govori o naoj kulturi u medijama, to
ne rade Cigani, ve drugi u nae ime. U praksi to esto dovodi
do nesporazuma i nerazumevanja kakvi smo mi zapravo. To je
bitka sa kojom se moj mu i ja suoavamo. Zato smo osnovali
neprofitnu organizaciju iji je cilj promocija romske kulture.
Drimo besplatna predavanja. Prezentaciju uvek zavrimo
muzikom i plesom... Sami sve finansiramo.
R om k i nj e u Br az i l u
173
174
S e k s u a l n o st C i g a n a
R om k i nj e u Br az i l u
175
176
S e k s u a l n o st C i g a n a
10
Seanje na ljubavne afere
Itvan Forga
177
178
S e k s u a l n o st C i g a n a
179
180
S e k s u a l n o st C i g a n a
181
182
S e k s u a l n o st C i g a n a
183
184
S e k s u a l n o st C i g a n a
185
186
S e k s u a l n o st C i g a n a
187
188
S e k s u a l n o st C i g a n a
189
190
S e k s u a l n o st C i g a n a
191
192
S e k s u a l n o st C i g a n a
193
194
S e k s u a l n o st C i g a n a
195
196
S e k s u a l n o st C i g a n a
197
198
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
11
Ne vraati se
Bil Bila
199
200
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
201
202
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
203
204
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
205
206
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
207
208
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
209
210
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
211
212
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
213
214
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
215
216
S e k s u a l n o st C i g a n a
N e v r a ati s e
217
218
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
12
Ko je ovde gazda?
Kerol Miler
219
220
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
221
222
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
223
224
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
novac. I dok bi mu, otac ili svekar bio zaduen da nae ofisa
(kancelariju) i teritoriju, da armira lokalne vlasti i pokrene posao
svoje ene, po zavretku ovih poslova, Mavanka proroica,
hraniteljica, bi bila manje vie preputena sebi. Dakako, krajem
prve godine braka oekivalo se da mlada kroz umee proricanja
povrati sav novac koji je njena brakom steena porodica uloila u
cenu mlade i trokove veridbe, kao i trokove dvodnevne svadbe.
Tokom ezdesetih, sedamdesetih i osamdesetih godina, bilo je
neto lake nai lokacije za proricanje; amerika ekonomija je
cvetala i to se postizalo bez potekoa (132).
Posledica spretnosti ene da zarauje ogledala se u spretnosti
mua da troi, da bude dareljiv u drutvenim situacijama, da
iskazuje potovanje prema svojoj zajednici uestvovanjem u
ritualima i zabavama, i bon vivant ponaanjem uopte. Meu
Mavanima, status odreuje meru potovanja koju je mogue
ukazati i uivati, a pokazati da ima sree kljuno je za status.
Zabavljalo me je saznanje da se mavanskoj mladi uvek sudilo
u zavisnosti od njene sposobnosti da zarauje, a mladoenji
na osnovu njegovog izgleda, pojave i plesakih sposobnosti.
Zaista, sposobnost da se prikae kao imuan i spreman da se
zabavlja je do skora bio jedan od najvanijih razloga postojanja
za Mavanca. Plejboj nain ivota je umnogome superioran
amerikom od-devet-do-pet radnom vremenu, koje postavlja
obaveze posla i samo zaposlenje ispred mnogo ubedljivijih
potreba za prijateljima, porodicom, vitsom, verskim ritualima
i dobrim provodom. Mogue je da rad za gazdu koji nije
Mavanac ugroava autoritet plejboja. Osetljivost na bilo koje
sprovoenje vlasti i nepoverenje prema ne-mavanskom gazdi
je razumljivo kada znate da su Mavani Vlaki Romi, potomci
Roma koji su bili robovi stotinama godina na prostorima koji su
dananja Rumunija.
225
226
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
227
228
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
229
230
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
231
232
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
Tako, nala sam neku sladoledinicu koja radi 24 sata. Rekla sam
momku tamo da mi pozove taksi, da moram da se vratim kui.
Dva lika su ula u taksi, a imala sam skoro deset hiljada u depu
(da kupimo kola). Dva lika su priala na svom jeziku i nisam imala
pojma koji avo priaju. Mislila sam da planiraju da me odvedu
negde i ubiju. Ok? Poela sam da plaem i plaem u kolima. Na
kraju, stigla sam kui, a on gleda TV i kae mi, Jel ti se svidelo?
Onda sam zvala policiju da ga zatvore. Policija je dola i on je
poeo da govori razne lai o meni. Ok? Jer sam htela da ga izbacim
iz kue, rekla sam policiji da on nita ne vredi, ta mi je uradio,
da me je odveo iz mog ofisa i unitio mi biznis i potroio novac.
Kapira? Policija je razgovarala sa njim i on je otiao na sprat i
mesec dana nismo govorili. iveli smo kao pas i maka.
Ja mu kaem, idi stavi oglase, da proriem. Ti si me ovde doveo i
hou da zaraujem. Ne, kae on. Idi na ulicu. Idi.
I tako, nala sam ulini vaar. A on mi se podsmevao. Kae, tamo
su samo hipici i gejevi i da neu nita zaraditi i da u dobiti sidu.
Rekla sam mu radije bih imala sidu nego da ivim sa tobom.
To je samo nekoliko blokova od moje kue i zvala sam jednu stalnu
muteriju da me primi. Rekla sam toj finoj eni da moram da
zaradim novac i ona mi je dala najbolje mesto na sred vaara za
samo deset dolara. Rekla sam joj da nemam nastrenicu i ona mi
je dala nastrenicu. Subota, nedelja, zaradila sam etiri hiljade
za dva dana. ta misli? Sve sami redovi. Proricala sam sudbinu
jednom Kinezu i dao mi je etiri stotine na vaaru. Sutradan je
ponovo doao na vaar i rekao da sam pogodila. I da se desilo
onako kako sam mu rekla. Pozvao me je nedelju dana kasnije da
mi se zahvali i dao mi hiljadu i petsto.
233
234
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ko j e ov de gaz da?
235
236
S e k s u a l n o st C i g a n a
dolara. est hiljada je za njega kao dve pare u depu. Koliko god
da zaradim nikad nije dovoljno. Ovo nije la. Ne laem. Ja sam
kriva, kae on, zbog toga to nemamo para. Nita.
Nemam nita.
Ipak, kada je Lisa umrla nekoliko godina kasnije, saznala sam
da mora da je skrivala novac, jer je svakom svom detetu ostavila
neto. Mavanke nemaju potovanja prema enama koje ne
odvajaju sa strane za vanredne situacije i krize.
13
Prisilna sterilizacija Romkinja u
ekoj i Slovakoj
Klod Kan
237
238
S e k s u a l n o st C i g a n a
239
240
S e k s u a l n o st C i g a n a
241
242
S e k s u a l n o st C i g a n a
243
244
S e k s u a l n o st C i g a n a
245
246
S e k s u a l n o st C i g a n a
247
248
S e k s u a l n o st C i g a n a
rata koje imaju za cilj da pod prisilom nasele one Rome koji su
jo uvek iveli nomadskim nainom ivota (oko 5% romskog
stanovnitva); potom na nesrazmernu panju od strane policije
i sudstva, uklanjanje naselja i prisilno preseljenje, naroito iz
Slovake u eku, konfiskovanje imovine, raspodelu stambenog
prostora ispod standarda stanovanja, rasporeivanje u specijalne
osnovne kole i druga segregisana ciganska odeljenja,
nesrazmerne nivoe siromatva meu Romima, proizvoljno
odvajanje romske dece od biolokih roditelja i njihov smetaj u
sirotita ili hraniteljske porodice.16 Kada je sterilizacija u pitanju,
Dokument 23 navodi sledee:
Pitanje sterilizacije je veoma vano, jer iako medicinski
prihvatljivo u odreenim naroitim sluajevima
i povremeno ak potrebno, moralno je veoma
problematino. Pristanak Ciganki na sterilizaciju se
dobija pod sumnjivim okolnostima. U nekim oblastima
sterilizacija se obavlja kao planirani administrativni
program i uspeh zaposlenih se meri brojem Ciganki koje
je taj zaposleni uspeo da nagovori da budu sterilisane ...
esto, da bi dobile pristanak za sterilizaciju, vlasti nude
finansijske nagrade. Tako sterilizacija postaje jedan od
instrumenata veine protiv manjine koji cilja na smanjenje
novoroenih u odreenoj nacionalnoj manjini.17
Dokument 23 dalje daje sledeu procenu:
Vlasti posmatraju reenje ciganskog problema kao
eliminaciju ove manjine i njenu integraciju u veinu.
Eliminiui manjinu, eliminisae se i problem sa tom
16 Ibid., str. 160-167.
17 Ibid., str. 168.
249
250
S e k s u a l n o st C i g a n a
251
252
S e k s u a l n o st C i g a n a
253
254
S e k s u a l n o st C i g a n a
255
256
S e k s u a l n o st C i g a n a
257
258
S e k s u a l n o st C i g a n a
259
260
S e k s u a l n o st C i g a n a
261
262
S e k s u a l n o st C i g a n a
263
264
S e k s u a l n o st C i g a n a
265
266
S e k s u a l n o st C i g a n a
267
268
S e k s u a l n o st C i g a n a
269
270
S e k s u a l n o st C i g a n a
52 Pitanje prisilne sterilizacije je takoe bilo izneto u okviru liste problema koja je
upuena ekom Ministru za rad i socijalna pitanja Zdeneku kromahu u kontekstu
ERRC-ovog komentara na pitanja kojima se Ministarstvo bavilo u okviru drutvenih
procesa ulaska u Evropsku Uniju. Ministar kromah je odgovorio ERRC-u
pismom koje je datirano 18. mart 2004. Ministar kromah je odbacio zabrinutost
ERRC-a, navodei (pogreno) da mnoge vae izjave jesu zasnovane na istraivanju
koje je sprovedeno u samo jednoj ogranienoj oblasti Ostravi, koja je sama po
sebi specifian sluaj i ustvrdio je da vae pismo sadri stereotipne i neosnovane
formulacije i informacije, koje vam ne dozvoljavaju da imate objektivnu procenu
situacije u Republici ekoj.
271
272
S e k s u a l n o st C i g a n a
273
274
S e k s u a l n o st C i g a n a
275
276
S e k s u a l n o st C i g a n a
277
278
S e k s u a l n o st C i g a n a
279
280
S e k s u a l n o st C i g a n a
281
282
S e k s u a l n o st C i g a n a
Ombudsmanov izvetaj
Ombudsman je objavio svoju Konanu izjavu Zatitnika prava
graana o sterilizacijama izvrenim u suprotnosti sa zakonom
i predloenim pravnim lekovima57 23. decembra 2005. godine.
Objavljivanje ovog dokumenta se dogodilo upravo uoi boinog
medijskog vakuuma kada je veliki deo ekih novinara ve bio
na prazninom odsustvu. Skromni medijski dogaaj je uprilien
nakon Nove godine, kada to vie nije ni bila vest.
Izvetaj predstavlja istraivanje Kancelarije Ombudsmana sve do
2005. godine o pitanjima prisilne sterilizacije i ukljuuje teorijsko
istraivanje o istoriji sterilizacije i istragu pedeset pojedinanih
sluajeva. U izvetaju se navodi da je Ombudsman primio preko
80 prijava tokom 2005. godine, ali da je izvetaj obuhvatio samo
pedeset sluajeva koji su prvi pristigli.
Ombudsman daje svoj glavni zakljuak u poslednjem pasusu
uvoda u izvetaj:
Ovaj izvetaj prvenstveno ima za cilj da prenese sledeu
osnovnu poruku: Zatitnik prava graana veruje da
postoji problem polnih sterilizacija izvrenih u Republici
ekoj, bilo usled neopravdanih razloga ili nezakonitih
radnji, da ova injenica stoji i da eko drutvo mora s
tim da se suoi. Zatitnik prava graana je siguran da je
prihvatanje ove neprijatne stvarnosti jedini nain dolaska
do katarze i usvajanja mera koje e u budunosti spreiti
prakse navedene u ovom izvetaju. U izvetaju postoje
predloene mere. Meutim, preduzimanjem predloenih
mera bez prihvatanja da se neto tako nepodnoljivo
57 Kancelarija Ombudsmana je izdala prevod na engleski jezik ovog dokumenta i
svi navodi u engleskoj verziji teksta su iz zvaninog prevoda Ombudsmana.
58 Ibid., str. 3.
59 Ibid., str. 77.
60 Ibid., str. 77.
283
284
S e k s u a l n o st C i g a n a
285
286
S e k s u a l n o st C i g a n a
287
288
S e k s u a l n o st C i g a n a
289
290
S e k s u a l n o st C i g a n a
291
292
S e k s u a l n o st C i g a n a
68 Komitet za eliminaciju svih oblika diskriminacije ena, 36. zasedanje, 0725.08.2006. godine, Zavrni komentari Komiteta: Republika eka, Odeljak 23.
69 Ibid., Odeljak 24.
293
294
S e k s u a l n o st C i g a n a
295
296
S e k s u a l n o st C i g a n a
297
298
S e k s u a l n o st C i g a n a
14
Zavrna re: tekui dogaaji i
razgovor sa Ritom Prigmor
Dad Nirenberg
299
300
S e k s u a l n o st C i g a n a
301
302
S e k s u a l n o st C i g a n a
303
304
S e k s u a l n o st C i g a n a
Bi bl i ogr afi j a
Bibliografija
305
306
S e k s u a l n o st C i g a n a
Bi bl i ogr afi j a
307
308
S e k s u a l n o st C i g a n a
Bi bl i ogr afi j a
Prostitucija
Martina Pisarova, Romany girls kidnapped, sold abroad, The Slovak
Spectator, 14 August 2000.
De Soto, Hermine, Beddies, Sabine, and Gedeshi, Ilir. 2005. Roma
and Egyptians in Albania: From social exclusion to social inclusion.
Washington, DC: World Bank.
Krasimira Tchoudomirova, Marius Domeika, and Per-Anders Mardh,
1997 Demographic data on prostitutes from Bulgaria a recruitment
country for international (migratory) prostitutes. International
Journal of STD & AIDS.
309
310
S e k s u a l n o st C i g a n a
Romkinje u Brazilu
Arriola, Elvia R. 1994. Desigualdades de gnero. Revista Estudos
Feministas, n.2
Beauvoir, Simone de. 2002. O Segundo Sexo, vol. I. 12 ed. Traduo
de Srgio Milliet. Nova Fronteira: Rio de Janeiro
Butler, Judith. 1998. Fundamentos Contingentes: O feminismo e a
questo do ps-modernismo
Filho, Nlson Pires. 2005. Ciganos Rom-Um povo sem fronteiras, Ed.
Madras: So Paulo
Gandra, Alana. 2008. Nmero de ciganos que vivem em
acampamentos no Brasil estimado em 250 mil. Agncia Brasil. 30 de
maro de 2008
Juste, Marlia. 2005. Ciganos querem documentao diferenciada.
04/07/2005
Moonen, Frans. 2008. Anticiganismo: os ciganos na Europa e no
Brasil. Ncleo de Estudos Ciganos. Recife.
Nicholson, Linda. 2000. Interpretando o gnero. Revista Estudos
Feministas, ano8, p.9-41.
Randall, Key. What is a name? 2003
Scott, J. W. 1998. Entrevista com Joan Wallach Scott. Revista Estudos
Feministas, ano 6.
Schimdt, Simone Pereira. 2004. Como e por que somos feministas,
Estudos Feministas, Florianpolis, setembro-dezembro, 12.
Bi bl i ogr afi j a
Ko je ovde gazda?
Gropper, Rena M. Cotton. Sex Dichotomy Among the American
Kaldera? Gypsies. In Gypsies: An Interdisciplinary Reader. Edited by
Diane Tong. 219-232. New York: Garland, 1998.
Miller, Carol. The Church of Cheese: Gypsy Ritual in the American
HeyDay. Boston: Gemma, 2010.
Miller, Carol. Lolas Luck: My life among the California Gypsies.
Boston: Gemma, 2009.
Miller, Carol. Respect and Rank Among the Machvaia Roma,
Journal of the Gypsy Lore Society 5, Vol. 4, #2, 1994
Wadley, Susan S. Struggling with Destiny in Karimpur, 1925-1984.
Berkeley: U of California Press, 1994.
311
312
S e k s u a l n o st C i g a n a
O autor k am a i autor i m a
O uredniku
Dad Nirenberg (Jud Nirenberg) je bio direktor najvee
ciganske organizacije, vodio je finansijsku podrku romskim
organizacijama od strane Instituta za otvoreno drutvo (Open
Society Institute) Dorda Sorosa i bio gostujui predava o
Ciganima na Institutu za inostrane poslove (Foreign Service
Institute) Stejt Departmenta. Koautor je zbirke Romani Politics in
Contemporary Europe, koju je izdavaka kua Palgrave objavila
2010. godine. Ostali pisani radovi gospodina Nirenberga o
romskim pitanjima ukljuuju i lanke u asopisima irom Evrope,
kao na primer Prague Post, Romano Kurko i Romano Nevo
Lil. Davao je intervjue televizijskim stanicama u Sjedinjenim
Dravama, Australiji, Maarskoj i Makedoniji, a njegovi radijski
intervjui su emitovani irom sveta putem Glasa Amerike.
O autorkama i autorima
Kerol Miler (Carol Miller) je kulturna antropolokinja i autorka
dve knjige o amerikim Romima. The Church of Cheese: Gypsy
Ritual in the American Heyday i Lolas Luck: My Life Among the
California Gypsies su dobro primljene od strane antropologa koji
se specijalizuju za romske kulture.
Klod Kan (Claude Cahn) je savetnik za ljudska prava u
Kancelariji Stalnog koordinatora Ujedinjenih nacija u Republici
Moldaviji. Od 1996. do 2007. radio je za Evropski centar za prava
Roma (European Roma Rights Centre ERRC) u vie svojstava,
izmeu ostalog i kao v.d. izvrnog direktora. Studirao je istoriju,
englesku knjievnost i pravo.
313
314
S e k s u a l n o st C i g a n a
O autor k am a i autor i m a
315
316
S e k s u a l n o st C i g a n a