Modelijezgraatoma

Modeli jezgra
Modeli jezgra
Modeli sa jakom
neinteragirajuih nukleona
interakcijom izmeu nukleona
Model kapljice
Fermijevog gasa
Model estica
....
Nukleoni interagiraju sa najbliim susjedima
i praktino se ne kreu

Modeli

Model
Optiki model
Model ljuski
.....

Nukleoni se slobodno kreu unutar

nukleusa

Modelkaplje
predloio Niels Bohr 1936. g.

tosetieunutranjestrukturejezgra,najjednostavniji
modeljeprikazujekaovrstosabijenukolekcijuestica
dostanaliknakaptenosti,gdesuestice(molekuli)
tjesnosabijene,samalomeuprostora,gdejegustina
praktinoravnomjernanasvimmjestimaigdjepostoji
otrapovrinskagranica.

 Model u obliku tene kapi ukazuje na drugi oblik

nuklearne nestabilnosti. Kada se velika kap
tenosti suspenduje u drugu tenost pomou
struje u fluidu koji je okruuje, ona se neprestano
kree, tei da se raspadne u manje kuglice, esto
djelei se na grubo jednake polovine.
Prednosti modela tene kapi
Objanjava ponaanje jezgara u pobuenom
stanju
objanjava mehanizam niskoenergetskih
nuklearnih reakcija i fisije
daje osnovu za izraunavanje energije veze
nukelona u jezgru

2. Model ljuski

Hipoteza- svaki nukleon interagira sa poljem koje proizvode

svi ostali nukleoni- podsjea na opis elektrona u atomu gdje
su dozvoljena samo odreena kvantna stanja.
Elektroni u atomu zauzimaju odreene energetske nivoe
koji su odreeni Paulijevim principom zabrane. Analogno se
moe smatrati i za nukleone u jezgru
Jako stabilni atomi- sa popunjenim ljuskama (2, 10, 18, 36 ,
54 i 86 e) (inertnost plemenitih gasova).
Jako stabilne jezgre sa 2,8,20,28,50,82 i 126 n ili p su
jako stabilna. Ovi brojevi su poznati kao magini brojevi.
n i p zauzimaju nezavisne (posebne) ljuske u jezgri jer
protoni interagiraju ne samo pomou nuklearnih sila ve i
elektrostatiki. Zato mogu postojati jezgra sa dvostrukim
maginim brojevima koja su naroito stabilna
He-4, O-16, Ca-40...

Modeliljuske
Maria Goeppert-Mayer 1948. -1950. g
I Hans D. Jensen
Model nuklearnih ljuski

Modeliljuske
U jezgru postoje diskretni energijski nivoi u kojima
dolazi, po analogiji sa elektronima u elektronskom
omotau, do sparivanja protona sa protonima i
neutrona sa neutronima.
Svaki energijski nivo ima odreeni broj parova
koje moe da sadri prije nego to doe do
popunjavanja viih nivoa. za neke specijalne,
magine brojeve protona ili neutrona: 2, 8, 20,
28, 50, 82 ili 126, jezgra su posebno stabilna.

ModelFermijevoggasa
Prema ovom modelu nukleoni se u jezgru kreu skoro
nezavisno, kao u gasovima.
Osnovno shvatanje o interakciji meu nukleonima kod ovog
modela se sutinski razlikuje od modela kapljice. Pokazalo se
da je ovaj model najadekvatniji za jezgra pri niskim
energijama.
Prema ovom modelu dokazuje se da meu nukleonima
postoje i odbojne sile, a ne samo privlane. Da postoje samo
privlane sile jezgro bi moralo biti gue, a i energija veze bi
bila vea nego to je eksperimentalno utvreno. U skladu sa
time, pretpostavlja se da se jedan nukleon moe vezivati samo
za odreen broj nukleona i to relativno mali broj. Uraunavaju
se jo i parovi nukleona prema spinu i prema prostornoj
simetriji, gde mogu postojati i sile privlaenja i sile odbijanja.
Pomou ovog modela jezgra se uspeno izraunavaju mnoga
svojstva jezgra pri niskim i srednjim energijama veze, ali za
one sa vie energije, ovaj model nije efikasan.

Optikimodel
sloeno jezgro nastaje odmah im upadna estica
naie na povrinu jezgra, bez ekanja na
naknadne promene i interakcije.
Prema ovom modelu jezgro deluje na upadnu
esticu kao neka vrsta potencijalne jame. U
jezgru se apsorbuju upadni talasi i na taj nain se
formira sloeno jezgro. Odavde se prema ovom
modelu jezgro ne formira ni trenutno ni sa
potpunm sigurnou. Poto je korpuskularnotalasne prirode, estica se posle ulaska u jezgro
odbija prema zakonima odbijanja talasa.

 Srednja duina slobodnog puta neutrona pri

nailaenju na jezgro i pri formiranju sloenog jezgra
je vea od dimenzija jezgra, pa postoji velika
verovatnoa da neutron proleti kroz jezgro bez
gubitka energije.
Tako kod ovog modela jezgro moe imati ulogu
neke sredine, koja moe i da apsorbuje, a i da
propusti estice, odsno talase. Optiki model je
doprinjeo izraunavanju i analizi rasipanja talasa
pri nailasku na jezgro, ali je vrlo malo doprinjeo
ispitivanju toka i prirode samih nukelarnih reakcija
koje nastaju prije i posle nailaska estice na jezgro.

Modelalfaestica
Mnoga jezgra emituju -estice, pa su naunici doli na ideju da se
moe stvoriti takav model atomskog jezgra prema kome bi estice bile kao cjelina u jezgru sa svom svojom stabilnou.
Energija alfa-estice iznosi oko 29 MeV, to pokazuje da ju je teko
razloiti, a i da se ona ne formira trenutno i sluajno. Pokazalo se
da su jezgra, kod kojih je broj neutrona jednak broju protona,
izuzetno stabilna, pa se takva jezgra nazivaju i alfa-jezgra.
. Prema ovom modelu energija veze se ne poveava znatno u
jezgrima koja imaju po jedan nukleon vie od masenog broja
deljivog sa 4 (A=4n). Ni kod jezgara sa 2 ili 3 nukleona vie
energija veze nije znatno vea. Meutim, u jezgrima sa etvrtim
nukleonom vie dolazi do naglog skoka energije veze, jer se prema
ovom shvatanju stvorila nova alfa estica.
Pomou ovog modela objanjena su mnoga svojstva jezgara sa
parnim brojem nukleona, ali kod jezgara sa neparnim brojem
nukleona, ovaj model nailazi na velike probleme, pa je zbog toga
njegova efikasnost ograniena.

kraj