1

KNJIGE I ASOPISI
Urednici:
Mr.sc. Tija arkovi Palijan, psihijatar
Dra"en Kova$evi , psiholog
NPB Dr. Ivan Barbot Popova$a Zavod za forenzi$ku psihijatriju
Izdava :
CERES d.o.o., Zagreb
Matica hrvatska Kutina
2001. godina

IZ FORENZI KE PSIHIJATRIJE
(447 str.)
Sudska psihijatrija je dio psihijatrije koja egzistira od po etka razvoja znanstvene
psihijatrije. Psihijatrija je do ivjela zna ajne promjene od Pinela kako u razumijevanju
etiologije duevnih poreme$aja tako i u odnosu drutva prema duevno poreme$enim
osobama, ali i u lije enju tih osoba. Forenzi ka psihijatrija je zapravo upotreba psihijatrije kao
znanstvene discipline na pravne sadr aje. Ona je pratila i prati razvoj psihijatrije kao
znanstvene discipline, ali isto tako i zakonodavne promjene.
Suvremena psihijatrija je dola do zna ajnih spoznaja o prirodi pojedinih mentalnih
poreme$aja, njihovim uzrocima i genezi, klini kim o itovanjima, prognozi i ishodu bolesti, a
to je najva nije zna ajno su unaprije)ene mogu$nosti lije enja pojedinih skupina mentalnih
poreme$aja i mentalno poreme$enih osoba. Podru je djelovanja sudske psihijatrije odnosi se
na duevno nenormalne osobe koje su se zbog duevne bolesti, duevne poreme$enosti,
nedovoljnog duevnog razvitka ili neke druge teke duevne smetnje sukobile s pozitivnim
normama iz pojedinih podru ja prava: kaznenog, gra)anskog, obiteljskog, radnog.
Najzn ajnije mjesto u forenzi koj psihijatriji odnosi se na podru je kaznenog prava odnosno
provedbu istoga, budu$i da se razmatraju obilje ja kaznenog djela. Stoga se vrlo esto name$e
potreba vjeta enja psihijatrijskih bolesnika slijedom pozitivnih zakonskih propisa kako bi se
utvrdila njihova ubrojivost u kaznenom postupku, odnosno njihova sposobnost shva$anja
po injenog djela i mogu$nosti upravljanja vlastitim postupcima. Pri tome se esto treba
procijeniti njihova opasnost za okolinu i preporu iti odgovaraju$e psihijatrijsko lije enje. U
posljednje vrijeme u tom postupku ve$inom sudjeluje i forenzi ka (sudska) psihologija.

2
Koliko se forenzi ka psihologija primjenjuje, u kojim domenama i povodom kojih stru nih
pitanja u velikoj mjeri ovisi o postoje$im zakonskim normama koje reguliraju pravosudnu
praksu. Naj e$e je to u povodu:
krivi ne odgovornosti; posebno maloljetnih i mal)ih punoljetnih osoba, kada npr.
treba ocijeniti njihovu duevnu razvijenost, tj. intelektualne, emocionalne i
socijalne karakteristike
izricanja odgojnih mjeera i kazni koje $e, s obzirom n karakteristike optu enog,
biti djelotvorne
ocjene vjerodostojnosti iskaza; e$e se radi o iskazu djece i starijih osoba
Tako su i glavni urednici ove knjige stru njaci s podru ja psihijatrije i psihologije.
Lije enje sudskih psihijatrijskih bolesnika provodi se u etiri psihijatrijske bolnice u
Republici Hrvatskoj: u Popova i, na Rabu, Ugljanu i u Vrap u. Lije enje ovisnosti o alkoholu
i drogama provodi se u i psihijatrijskim ustanovama i zatvorskim institucijama.
Tretman forenzi kih psihijatrijskih bolesnika u NPB Dr. Ivan Barbot u Popova i zapo inje
1963. godine. Tada je bio primljen prvi forenzi ki pacijent na uvanje i lije enje u tzv.
paviljon za nemirne bolesnike sklone bijegu. Ve$ je slijede$e godine u taj prostor primljeno
jo sedam sudskih bolesnika. Postupno broj sudskih bolesnika raste, tako da je 1966. godine u
okviru tog odjela bilo smjeteno 14 bolesnika, od kojih su troje bili na psihijatrijskom
vjeta enju. Krajem 70.-tih godina 20.st. intenzivira se razvoj Neuropsihijatrijske bolnice u
Popova i i poti e se interes u iroj drutvenoj zajednici za ostvarenje ideje o izgradnji Zavoda
za lije enje i uvanje psihi ki abnormalnih delikvenata. Krajem 1982. godine dovrena je
izgradnja prve faze Zavoda i u nove organizacijske jedinice preseljeni su sudski bolesnici iz
starog forenzi kog odjela. Osim poboljanja uvjeta smjetaja, rad je organiziran timski tako
da uz forenzi ki educirane psihijatre ili neuropsihijatre rade psiholozi, socijalni radnici,
defektolozi, medicinske sestre i tehni ari. Na alost, izgradnja Zavoda uslijed nedostatka
materijalnih sredstava jo uvijek nije dovrena.
Uz medikamentno lije enje provode se i razli ite socioterapijske aktivnosti i psihoterapijski
pristupi u zbrinjavanju forenzi kih bolesnika u svrhu rehabilitacije i resocijalizacije.
Intenzivno se sura)uje s drugim srodnim psihijatrijskim, ali i pravosudnim institucijama kao i
irom drutvenom zajednicom. Tako)er se provodi i znanstveno-istra iva ki rad.
Zbornik radova Iz forenzi ke psihijatrije predstavljen je javnosti u Sisku dana 17. sije nja
o.g. u prostorijama Glazbene kole Fran Lhotka. U to vrijeme u posjeti Hrvatskoj je bio i
jedan od najpoznatijih svjetski forenzi ara gosp. Henry Lee, MD. U koncepciji knjige
naglaena je interdisciplinarnost u postupku i razumijevanju socijalne patologije kriminaliteta,
forenzi ko-psihijatrijskim aspektima vjeta enja, ali i u tretmanu forenzi kih pacijenata. To
potvr)uju i razli ite profesionalne izobrazbe ostalih autora: psihijatri, psiholozi, socijalni
pedagozi. Ovaj zbornik radova obuhva$a podru ja kojima se bavi forenzi ka psihijatrija.
Posebna mu je vrijednost to se bavi i nekim problemima koji su rje)e obra)eni u suvremenoj
svjetskoj, ali i doma$oj forenzi koj literaturi, a odnosi se na maloljetne po initelje kaznenih
djela, edomorstvo, incest, silovanje, kockanje, po ere i sl. Zbornik obra)uje pitanja iz
podru ja naknade teta, duevne boli i vjeta enja oporuka. Bavi se vrlo aktualnom
problematikom vezanom uz vjeta enja posttraumatskog stresnog poreme$aja i psihijatrijskih
poreme$aja.

3
Djelo je i retrospektiva rada bivih i sadanjih lije nika i drugih stru njaka, tako da je ne samo
stru no-znanstveni, nego i generacijski most u razvoju forenzi ke psihijatrije u
Neuropsihijatrijskoj bolnici Dr. Ivan Barbot u Popova i.
Zbornik je podjeljen u slijede$e me)usobno nadopunjavaju$e cijeline:

socijalna psihopatologija kriminaliteta

forenzi ko-psihijatrijski aspekti vjeta enja
tretman forenzi kih pacijenata
posteri i ilustracije

Prvi dio koji je pod naslovom Socijalna psihopatologija kriminaliteta zapo inje radom o
maloljetnicima i mal)im punoljetnicima kao po initeljima kaznenog djela ubojstva i pokuaja
ubojstva. Uvodni dio daje prikaz transkulturalne studije o stopi homicida me)u mukarcima
izme)u 15.-te i 24.-te godine, te mjestu Hrvatske u tim podacima.
Slijedi prikaz rada iji je predmet istra ivanja pra$enje i razumijevanje psiholokopsihijatrijskih aspekata ubojstava i pokuaja ubojstava koje ini malde . Cilj rada je bio
usporediti sociopatoloka i psihopatoloka obilje ja maloljetnih i mla)ih punoljetnih osoba s
modalitetom djela. U tu svrhu konstruiran je poseban upitnik ije varijable mo emo podijeliti
u 3 skupine: obiteljsko okru enje i sociodemografske prilike, obilje ja ponaanja i osobnosti,
te modaliteti izvrenja kaznenog djela. Podaci su bili eruirani iz forenzi ko-psihijatrijskih i
kaznenih predmeta. Ponaanje mladih je impulzivno, podlo no utjecaju sna nih emocija i
esto konfliktuozno. Mlade ispoljavanje emocija te e kontrolira. Psiholoki, tri su osnovna
zadatka pred maloljetnicima: proces separacije, proces individualizacije i personalizacije. To
je proces odrastanja. Ukoliko je poreme$en dolazi do trajne emocionalne nezrelosti ili do
zauzimanja trajnih negativnih stavova i buntovnitva prema bilo kojem autoritetu. Mlade u
borbi za afirmacijom sklona je ispadima, lako poprima negativne stavove starijih. Bazi na
nesigurnost izaziva jaku elju za isticanjem i maloljetnici mogu po initi ubojstvo samo da ne
ispadnu kukavice pred drugim vrnjacima. Emocionalna nestabilnost o ituje se u izra avanju
neprikladnih i nepredvidivih osje$aja koji po svom intenzitetu ili trajanju ne odgovaraju
okolnostima koje su ih izazvale. Vrlo esto je naglaena kod nasilnika, ali i po initelja
kaznenih djela ubojstva. Njihovo kriminalno ponaanje posljedica je uznemirenosti i
razdra ljivosti. Emocionalno nestabilna djeca preosjetljiva su i sklona previe osobno
interpretirati sve doga)aje oko sebe. Agresivnost je ona oznaka osobnosti koju susre$emo kod
svih po initelja ubojstava, bilo maloljetnika bilo odraslih osoba. Bez agresivnosti nebi bilo ni
ubojstva. Agresivno ponaanje znatno je u estalije me)u mladima koji su po inili kazneno
djelo nego njihovim vrnjacima. Kad se agresivnost udru i s drugim oblicima
sociopatolokog i psihopatolokog ponaanja, te s konzumiranjem alkohola i sredstava
ovisnosti, znatno se pove$ava vjerojatnost izvrenja kaznenog djela. Specifi nost
maloljetni kog kriminaliteta je i u njegovoj motivacii. Fenomenologija maloljetni kog
kriminaliteta, odnosno vrste po injenog kaznenog djela i modaliteta njegovog izvrenja esto
nisu odraz motivacijskih mehanizama. Vrlo esto se pod utjecajem obrambenog mehanizma
racionalizacije, sekundarno na prihvatljiv na in za po initelja delikta i okolinu uspijevaju
objasniti pravi razlozi koji su doveli do delikta. Festo su povezani sa specifi nim obilje jima
dobi ( elja za avanturom, isticanjem, pripadanjem grupi, potreba za samopotvr)ivanjem i sl.).

4
Naj e$e se radi o multikauzalnom karakteru motivacije. Da su mnoga djela neplanirana
ukazuje i injenica kako mladi nisu vodili ra una o prikrivanju sebe kao po initelja. Alkohol
predstavlja zna ajan kriminogeni faktor u maloljetni kim ubojstvima, ali ne toliko velik kao
kod odraslih. Prate$i broj osu)enih maloljetnih po initelja kaznenih djela ubojstava tijekom
du eg vremenskog razdoblja (1962.-1999.) u Hrvatskoj, uz znatne oscilacije u pojedinim
godinama, uo ava se da je on relativno konstantan. U pozadini svakog maloljetni kog
ubojstva nalazimo vie ili manje naglaene faktore kao to su narueni obiteljski odnosi,
psihi ke oznake dobi, osnovne crte osobnosti, naruen odnos s realitetom, naglaeni
konstelacioni faktori, ponaanje rtve i motivaciju koja ve$im dijelom ide iz nesvjsenog
nivoa. Jedinstven tip maloljetni kog ubojice ne postoji. Svako pojedino ubojstvo je jedinstven
i neponovljiv osobni in.
Slijede$i rad prikazao je Psihijatrijske aspekte asocijalnih osoba koje su po inile ubojstvo.
Autori (Koludrovi$, Magerle, Marti$-Bio ina) pronali su specifi nu tipologiju po initelja:

kod ubojstva s predumiljajem i ubojstva u afektu koja su po inile asocijalne

li nosti, prona)ena je specifi na tipologija po initelja:
- kod ubojstava s predumiljajem hladni shizotimi ni tip ubojice
- kod ubojstva u afektu djelo se odvija kao reakcija kratkog spoja
nije prona)eno postojanje specifi nog tipa rtve asocijalne osobe
ubojstvo u afektu kod zadravih osoba u pravilu je posljedica kumulacije afekta

U istra ivanju Li nost alkoholi ara autori (Harkovi$ Palijan, Kova evi$) dobili su klasi an
profil li nosti alkoholi ara istovjetan za osu)ene i hospitalizirane alkoholi are, koji posjeduju
slijede$e karakteristike: sklonost uljepavanju slike o samom sebi (uz kontrolu iskazivanja
socijalno nepo eljnih odgovora), opreznost, hipersenzibilnost, poteko$e u socijalnom
komuniciranju, povienu napetost, zabrinutost za psihi ko i tjelesno zdravlje, slabiju
prilago)enost, unutarnji konflikt, emocionalnu izolaciju, pad vitalne energije, sni en prag
tolerancije na frustracije, netolerantnost i rigidnost. Osobine li nosti su op$enito zna ajan, ali
ne i presudan initelj koji $e objasniti ho$e li alkoholi ar po initi kazneno djelo. Iz toga
proizlazi da je kazneno djelo najvejrojatnije determinirano elementima situacije u kojoj se
djelo ini.
O pojmu moral insanity danas autori (Koludrovi$, Magerle) navode da je moral insanity
termin koji se izgubio iz upotrebe, ne nalazi se niti u jednoj modernoj podjeli, ali se u
klini koj praksi i sudskim ekspertizama katkad nailazi na nj. Taj oblik ponaanja ini jezgru
pojma uro)eni zlo inac po Lombrozu, kao i pojam moralno ludilo (Prichard). Radi se o
dubokom poreme$aju cjelokupnog psihi kog ivota koji je uvjetovan njegovom razvojnom i
aktualnom ivotnom situacijom, a mo da i nekim nama jo nepoznatim nasljednim
initeljima. Pojam moral insanity obuhva$a ove elemente: nemogu$nost uspostavljanja
emotivnih odnosa s okolinom, odsutnost osje$aja krivnje, te nju za isticanjem, odsutnost
intelektualnog deficita, viestruki polimorfni povrat, kaznena djela koja predstavljaju povredu
vladaju$ih socijalno-eti kih normi, a izvedena su nasilni ki, agresivno. Angloameri ke
koncepcije o poreme$ajima li nosti nazna eni pojam zamjenjuju pojmom sociopatia i s
pojmom poreme$aj osobnosti iznose u Dijagnosti kom i statisti kom priru niku Ameti kog
psihijatrijskog udru enja (DSM: III: R iz 1987. godine).

Drugi dio Zbornika pod naslovom Forenzi ko-psihijatrijski aspekti vjeta enja
zapo inje radom o Maloljetnim po initeljima kaznenog djela ubojstva. Autori (Harkovi$
Palija, Kova evi$) navode da maloljetni delikventi prije svega ine imovinske delikte: kra)u,
teku kra)u, provalu, razbojnitvo, razbojni ku kra)u, oduzimanje motornog vozila, prevaru,
prikrivanje, djela povezana s opojnim sredstvima, a zatim slijede kaznena djela protiv ivota i
tijela, teke tjelesne povrede, sudjelovanja u tu njavi, te ubojstva. Iako je relativno mali broj
maloljetnika koji su po inili kazneno djelo ubojstva u cjelokupnoj populaciji, pa i u populaciji
ubojica, ono izaziva znatnu pozornost drutvene javnosti i manjeg broja stru njaka koji se
bave maloljetnicima. Me)u 901 osobom optu enom za kazneno djelo ubojstva od 1995. do
1999. godine bile su 33 maloljetne osobe (3,64%). U maloljetni kim ubojstvima u velikoj
mjeri zastupljene su emocionalne nestabilne osobe koje brzo i lako gube kontrolu nad
vlastitim ponaanjem i po inju djelovati emocionalno impulzivno i neadekvatno.
Emocionalna nestabilnost jedan je od glavnih psiholokih faktora u maloljetni koj
delikvenciji agresivnog tipa. Maloljetnici pokazuju impulzivno i agresivno, te moralno
reducirano ponaanje. U poglavlju Vjeta enje maloljetnih ovisnika autor (Harkovi$ Palijan)
nazna uje da analiza vjeta enja maloljetnika pokazuje u nekim svojim komponentama da
maloljetne osobe koje su fizi ki zlostavljane, e$e ine kriminogene radnje vezane uz fizi ko
zlostavljanje, a maloljetnici koji su psihi ki zlostavljani i znemarivani, e$e su na
ovisni kom putu. U postupcima s maloljetnicima, pa tako i maloljetnim ovisnicima najva nija
je hitnost postupka. Postupak ne mo e trajati mjesecima i godinama, a i zakonodavac je dao
rok ne du i od 30 dana u procesuiranju maloljetnka. Osim to je potrebno voditi ra una o
hitnosti, potrebno je izuzetno voditi ra una i o osobnosti maloljetne osobe, isto tako
promiljati postoji li zdravi lan obitelji ili druga zdrava osoba koja bi mogla pozitivno
utjecati na maloljetnika u suradnji sa stru njacima koji bi pomogli prevladavanju adolescentne
krize sa zloupotrebom ovisnosti. Ukoliko okru enje maloljetnika nije sasvim negativno da bi
ga trebalo izdvojiti, u svakom slu aju izvaninstitucionalni oblik tretmana je povoljniji od
institucionalnih odgojnih mjera. Institucionalne odgojne mjere ili druge sankcije u provedbi
slabo funkcioniraju ili neadekvatno su organizirane gra)evinski i financijski, pa i kadrovski te
bi bilo po eljno da se uz dobre zakonske, zdravstvene i socijalno-odgojne metode ulo e
napori u kvalitetnije formiranje institucija (bilo otvorenog, poluotvorenog ili zatvorenog tipa)
za maloljetne prijestupnike. Sankcija nije svrha sama sebi, ve$ promjena ponaanja
maloljetnika, pa ona mora voditi cilju da adolescentna kriza bude to uspjenije prevladana.
U Nekim forenzi ko-psihijatrijskim problemima akutno napitog stanja i alkoholizma autor
(Koludrovi$) govori o me)usobnom utjecaju akutne alkoholne intoksikacije, alkoholizma,
li nosti po initelja i aktualne situacije. Komplicirano pijanstvo povla i umanjenu ubrojivost.
Potrebna je analiza cjelokupne li nosti. Ukoliko se ustanove psihopatske crte, potreno je
ispitati koliko su one utjecale na oblikovanje pijanstva. Patoloko pijanstvo povla i
neubrojivost. Prilikom vjeta enja potrebno je: isklju iti postojanje trajne ili prolazne duevne
bolesti i zaostajanje u durvnom razvoju, izvriti analizu cjelokupne li nosti po initelja,
osobito analizirati relacije ponaanja po initelja kad je trijezan i kad je pijan, odrediti
individualni na in reakcije na alkohol, analizirati utjecaj alkohola na motivaciju, odrediti
oblik pijanstva: normalno, komplicirano ili patoloko.

6
U Psihijatrijskom prosu%ivanju utjecaja afekta na po initelje ubojstva autor (Koludrovi$)
navodi da za bolje razumijevanje motivacije ubojstva veliko zna enje ima dinamika odnosa
rtva-po initelj, tzv. vrijeme pred djelo i svojstva li nosti. Ubojstvo ovisi o stupnju
poreme$aja svijesti u vrijeme djela i neposredno prije njega. Stoga se najve$a pozornost mora
posvetiti analizi informacija koje govore o stanju svijesti neposredno prije djela i u tijeku
djela.
&edomorstvo (Kova , Kova evi$) se u naem jeziku upotrebljava za ubojstvo novoro)en eta
za vrijeme ili neposredno poslije poroda, ime se ozna ava da dijete ubija osoba najpozvanija
tititi ga njegova majka. Krivi ni zakon RH iz 1993. godine za edomorstvo ( l.36.) ka e:
Majka koja lii ivota svoje dijete za vrijeme poro)aja ili neposedno poslije poro)aja, dok
traje poreme$aj to ga je kod nje izazvao poro)aj, kaznit $e se zatvorom od tri mjeseca do tri
godine. Prema podacima Dr avnog zavoda za statistiku od 1990. do 2000. godine za kazneno
djelo edomorstva prijavljeno je 76, optu eno je 52, a osu)eno je 37 ena. Dobna struktura
pokazuje da edomorstvo sve vie postaje delikt starije populacije ena. U navedenom
razdoblju edomorstvo nije po inila niti jedna maloljetnica. Od 36 osu)enih edomorki za
koje imaju podatke, 16 ih je izme)u 30 i 39 godina, 4 su starije od 40 godina, 3 su izme)u 18 i
20 godina, 7 ih je od 21 do 24 godine, a 6 ih je od 25 do 29 godina starosti. Razli iti su motivi
ubojstva djeteta: ubojstvo ne eljenog djeteta, zbog akutne psihoti nosti, altruisti ko ubojstvo,
slu ajno ubojstvo, ubojstvo iz osvete prema suprugu. Fedomorstvo se mo e izvriti aktivno ili
pasivno. Aktivno edomorstvo podrazumijeva aktivne radnje koje poduzima majka kako bi
prouzro ila djetetovu smrt: davljenje, guenje, utapanje, bacanje u sme$e, u septi ku jamu, u
staja$u ili teku$u vodu, smrzavanje, nanoenje razli itih ozljeda npr. tupim predmetom. Vrlo
rijetko se koristi vatreno oru je, a specifi no sredstvo predstavlja pup ana vrpca bilo da se
koristi kao sredstvo za davljenje ili se njenim nepodvezivanjem uzrokuje djetetova smrt zbog
iskrvarenja. Pasivno edomorstvo podrazumijeva nepoduzimanje onih radnji koje majka treba
u initi da bi djetetu omogu$ila pre ivljavanje: nepodvezivanje pup ane vrpce, neutopljavanje,
nehranjenje, neosloba)anje dinih puteva kod vidljivog guenja. Fedomorstvo je posljedica
kumuliranja frustracija. Na frustracije nastale u djetinjstvu i adolescenciji nadogra)uju se
nove aktualne frustracije koje prilikom poroda izbijaju u eksplozivnoj formi potiskuju$i
materinski motiv. Fedomorstvo na mah i pod pritiskom tekih okolnosti obi no spada u
reakcije kratkog spoja do kojih dolazi u trenucima su ene svijesti. One u sebi nose naboj
trenuta nog razrjeenja i ne vode ra una o posljedicama.
Rodoskvrnu(e (Harkovi$ Palijan, Kova evi$, Kova ) uz pojam rodoskvrnu$e e$e se
upotrebljava izraz incest, koji dolazi od latinske rije i incestus koja zna i ne ist, a ozna ava
spolni odnos s bli im srodnikom. Od 1990. do 2000. godine zbog kaznenog djela
rodoskvrnu$a prijavljeno je 27, optu eno 11, a osu)eno 9 osoba. Rodoskvrnu$e karakterizira
dugotrajnost i izuzetno velika tamna brojka. Od svih kaznenih djela incest je najmanje
slu beno prijavljen. Zbog te tamne brojke vrlo teko je znanstveno pratiti kretanje i promjene
incesta sa sociolokog i psiholokog aspekta jer podaci na otkrivenim slu ajevima nisu odraz
pravog stanja stvari. Incestuozne veze su samo jedan od simptoma razli itih poreme$aja koji
ukazuju na disfunkciju obitelji. One mogu uklju iti samo jednu seksualnu vezu u obitelji ili ih
mo e biti vie (multipli incest). Incest se dijeli na endogamni i egzogamni. Endogamni ili tzv.
pravi incest ozna ava seksualnu vezu unutar jezgre obitelji, a odnosi se na odnose izme)u
roditelja i djece, bra$e i sestara, te djedova i baka s unucima.

7
Egzogamni incest ozna ava seksualnu vezu u iroj obitelji npr. izme)u strica i ne$akinje ili
izme)u nekrvnih srodnika u obitelji. Naj e$i oblik egzogamnog incesta je seksualna veza
izme)u o uha i pok$erke koji pokazuje druga iju dinamiku odnosa od incesta otac-k$er.
Opseg posljedica rodoskvrnu$a ovisi o: dobi rtve kad je incestuozna radnja prvi put u injena,
o duljini zlostavljanja, na inu zlostavljanja, poreme$enim odnosima u obitelji.
Silovanje (Molnar) vjerojatno nema mnogo oblika ljudskog ponaanja i pojava u ljudskom
drutvu i civilizaciji koji tijekom povijesti i sadanjosti tako zaokupljaju pozornost javnosti
kao silovanje. Prisutno u novinskim crnim kronikama, svakodnevnim razgovorima, stru nim
publikacijama, sudskim dvoranama, knji evnim djelima i filmovima kao da je vrsto vezano
za samo ovjekovo postojanje. Pa ipak, ini nam se da nije mnogo ili bar dovoljno napisano o
prirodi i uzrocima ove pojave dok se vie tekstova mo e na$i o fenomenologiji i
posljedicama, odnosno o onome to prolaze rtve ina. Stalna prisutnost te periodo an pad ili
porast broja silovatelja i seksualnih delikata uop$e ini navedeno kazneno djelo postojanim
predmetom interesa razli itih stru njaka: pravnika, kriminologa, sociologa, vikrimologa,
endokrinologa, psihologa i psihijatara. I dok op$a psihijatrija svoju energiju usmjerava vie
prema rtvi, forenzi ka psihijatrija te ite prebacuje na po initelja, kako radi dijagnostike
eventualnog duevnog poreme$aja, tako i zbog ocjene njegove ubrojivosti o kojoj manje ili
vie direktno ovisi izricanje kaznene mjere. S obzirom na vezanost motiva seksualnog delikta
uz aberantni spolni nagon, seksualna krivi na djela se dijele na tzv. prava ili ista seksualna
djela kod kojih motiv proistje e direktno iz nagona i na ona kod kojih to nije slu aj. Seksualni
delikt mo e biti simptom shizofrene ili mani ne psihoze, a mo e se javiti kod duevno
zaostalih osoba. Op$eniti je pristup da se ubojstvo procjenjuje u odnosu na osnovni psihi ki
poreme$aj. Slu ajevi kod kojih je silovanje samo simptom rijetki su, a forenzi kopsihijatrijsko prosu)ivanje u takvim slu ajevima i ne predstavlja ve$u teko$u. U ve$ini
slu ajeva po initelji seksualnih delikata su osobe s poreme$ajima osobnosti. Zadatak
psihijatra kod tih slu ajeva je ispitati i koliko je mogu$e objasniti psihi ku strukturu
seksualnog delikta s posebnim obzirom na kriminogenost delikta. Takav psihijatrijski pristup
vrlo je va an ne samo zbog procjene ubrojivosti ve$ i zbog sagledavanja terapijskih
mogu$nosti seksualno devijantnog ponaanja. Uz ispitivanje stalne nagonske anomalije te
psihi ke strukture seksualnog delikventa potrebno je uvijek uzeti u obzir i prolazne situacijske
okolnosti u kojima se dogodio seksualni delikt, kao npr. alkoholna stimulacija.
Neki forenzi ko-psihijatrijski aspekti kockanja (Harkovi$ Palijan, Kova evi$, Kova ,
Koludrovi$) ukazuju na injenicu da je ovjek kroz povijest oduvijek koristio kocku kao oblik
rekreacije. Sudjelovanje u kockanju nije obvezno i mo e se izbje$i, stoga ono podrazumijeva
aktivno uklju ivanje ija motivacija nije univerzalna, esto je nepovezana s ulo enom
imovinom i proizlazi iz razli itih psiholokih potreba. Na kraju 20.og stolje$a pod pojmom
kockanja smatramo skup razli itih oblika ponaanja i aktivnosti. Kockanje je svojim
ekonomskim, pravnim, sociolokim, kriminolokim, psiholokim i psihijatrijskim obilje jima
u posljednja dva desetlje$a privuklo pozornost brojnih istra ivanja, ali je i ostavilo brojne
nedoumice. Na osnovu karakteristika ponaanja, stavova, motivacije, uklju enosti ega,
vjetine, praznovjerja i drutvenih reakcija razlikujemo slijede$e tipove kockara: drutveni
(socijalni) kockar, ozbiljni drutveni kockar, problem kockar, patoloki kockar, profesionalni
kockar i kriminalni (varalica) kockar. Dijagnoza patolokog kockara ne umanjuje zakonsku
odgovornost, ali je imbenik koji treba uzeti u obzir kod odmjeravanja kazne. Ubrojivost
kockara mo e se kretati na kontinuumu od ubrojivosti do neubrojivosti preko smanjene
ubrojivosti koja mo e biti u znatnoj ili neznatnoj mjeri, ovisno o svakoj pojedina noj situaciji

8
uzimaju$i u obzir karakteristike osobnosti kockara, prisutnost te ih duevnih smetnji,
prisutnost zloupotrebe sredstava ovisnosti, te uklju uju$i faktore situacije u kojoj je djelo
po injeno. Ve$inu kaznenih djela kockari ine neposredno da bi mogli nastaviti svoju
aktivnost kockanja.
Vjeta enje osoba koje podme(u po)are (Kova evi$, Kova ) podmetanje po ara vrlo je
ozbiljno kazneno djelo zbog metarijalne tete koju nanosi te zbog toga to potencijalno mo e
izazvati i ljudske rtve. Za razliku od drugih kaznenih djela podmetanje po ara zahtijeva vrlo
malo specifi nih znanja, vjetina ili spretnosti, a kao sredstvo izvrenja upotrebljavaju se lako
dostupne stvari. Samo djelo karakterizira individualnost po initelja. Podmetanje po ara mo e
biti motivirano materijalnom dobiti (npr. od osiguravaju$eg drutva), kao izraz drutvenopoliti kih ideologija i sabota a, kao prikrivanje kaznene odgovornosti (npr. da bi se unitili
tragovi zlo ina), kao izraz bijesa ili osvete, kao odgovor na sumanutost ili halucinacije, kao
rezultat ote$ene sposobnosti prosudbe. Potpaljivanje mo e biti sredstvo iskazivanja teko$a,
ali i pokuaja rjeavanja problema. Potpaljiva i su u 90% mukarci, a ene u 10%.
Maloljetnici su zastupljeni od 10% do 15%. Paljenje kao poziv za pomo$ naj e$e se javlja
kod osoba koje skre$u na sebe pozornost nakon akutnih kriza u ivotu ili razli itih gubitaka
odnosno separacije. U forenzi ko-psihijatrijskom tretmanu osoba kojima je izre ena
sigurnosna mjera zbog potpaljivanja pojavljuju se neke specifi nosti. Kod njih je izra ena
slaba motivacija za lije enjem, karakterizira ih nedostatak uvida u kazneno djelo, esto pori u
kazneno djelo i/ili neprihva$aju odgovornost za nj. Takve osobe su rezistentne na lije enje.
Njihova pasivnost predstavlja teko$u u terapijskom radu, prvenstveno psihodinamskom
pristupu.
Autori (Magerle, Koludrovi$, Kova , Kreo) rada Vjeta enje osoba oboljelih od
posttraumatskog stresnog poreme(aja u odtetnom pravu navode nu nost to boljeg
upoznavanja emocionalnog stanja ote$enika, detaljnog prou avanja njegovog ivotnog puta,
identificiranja primarnih iskustava koja su dovela do smanjenja tolerancije na stres tako dobro
da ih mo e razlu iti od sekunadrne dobiti, simulacije i sve to detaljno i jasno obrazlo iti na
na in da to sud razumije.
Pri Psihijatrijskim aspektima vjeta enja pretrpljenih duevnih boli i poja anih psihi kih
napora (Magerle, Koludrovi$) dolo je do pozitivnih pomaka jer se ovjek kona no shva$a
kao cjelovito bi$e sa svojim tjelesnim, psihi kim i duhovnim obilje jima. Da bi se postigla
ujedna enost pri procjeni kvaliteta i kvantiteta negativnih emocija potrebno je uzeti u obzir
subjektivne opise ote$enika, objektivne tjelesne manifestacije emocija koje se javljaju kao
popratne pojave (ukoliko postoje), odrediti utjecaj na ostale psihi ke funkcije u odnosu na
aktualnu situaciju. Kod procjene stupnja i opsega duevnih boli i njihovog utjecaja na op$u
ivotnu sposobnost, prije svega je potrebno odijeliti op$u ivotnu sposobnost od radne
sposobnosti. Kod procjene ote$enja op$e ivotne sposobnosti tj. duevnih boli procjenjuje se
koliko osoba trpi jer ne mo e obavljati svoje uobi ajene aktivnosti radi nastale tete i koliko
poja anih psihi kih napora (volje) mora ulagati da to otkloni. Potrebno je sagledati takvu
osobu u svim aspektima njenog ivota, dobro upoznati njen obiteljski i socijalni milje.
Potrebno je utvrditi njene navike, stavove, interese, hobije, a ako ih ima utvrditi koliko je
ometena u njihovom zadovoljavanju i koliko psihi ke energije (volje) ula e da to otkloni.

9
Psihijatrijski problemi kod vjeta enja oporuka i ugovora o do)ivotnom i dosmrtnom
uzdr)avanju kod starijih osoba (Magerle, Harkovi$ Palijan, Petkovi$, Koludrovi$) procjena
sposobnosti za rasu)ivanjem kod vjeta enja oporuka zahtjeva cjelovitu klini ku procjenu
potkrepljenu s izjavama svjedoka i medicinskom dokumentacijom. Da bi se oborila oporuka
potrebno je da psihijatar-vjetak utvrdi kako sposobnost za rasu)ivanje nije postojala tempore
acta. Potrebno je opisati svaki postoje$i simptom.
Tre$i dio Zbornika pod naslovom Tretman forenzi kih pacijenata zapo inje prikazom
Farmakoterapije (Molnar). Psihofarmakoterapija je samo jedan od kamen i$a u mozaiku
terapijskih postupaka koji se primjenjuju u lije enju psihijatrijskih bolesnika. Obi ava se re$i
da ona djelovanjem na sumanute ideje, halucinacije, depresivne akte, anksioznost i teke
simptome uop$e ini pacijenta podlo nijim i spremnijim za prihva$anje ostalih oblika
lije enja. Dobar pristup pacijentu i uspostavljanje kvalitetnog transfera olakavaju njegovo
prihva$anje psihofarmakoterapije i kasniju suradljivost u terapijskom procesu. Ako se pri ruci
ima dovoljan izbor lijekova kojima se mogu pogoditi ciljani simtomi i sa uvati pacijenta od
nepotrebnih i mu nih popratnih pojava, ta suradnja trajat $e du e i ishod lije enja bit $e bolji.
Stvarnost forenzi kih pacijenata je da du e ostaju u bolnici od ostale populacije bolesnika s
istovrsnim dijagnozama. Dugotrajan boravak u bolnici uzrokuje hospitalizam to uz socijalne
imbenike ote ava njihovu resocijalizaciju.
Razvitak i neke specifi nosti grupnog psihoterapijskog tretmana na forenzi nim odjelima
(Magerle) upu$uje nas na to da grupa forenzi kim pacijentima omogu$uje do ivljavanje
grupnog iskustva koje pridonosi pove$anju kapaciteta ega za toleranciju frustracija bez pojave
dezintegracije i izbijanja ubila ke agresije. Kod forenzi kih pacijenata susre$emo se s
destrukcijom koja je prela s rije i na djelo. Oni su destrukciju iskazali na najte i mogu$i
na in ubojstvom. Destrukcija je jedan od na ina komunikacije, a komunikacija kod
psihoti nih pacijenata blokirana je u dva smjera: blokada vlastite komunikacije
(razumijevanja vlastitih potreba) i blokada komuniciranja s drugima. U grupi s homicidnim
psihoti nim bolesnicima terapeut nastoji uspostaviti komunikaciju s destruktivnim i u initi ga
prepoznatljivim i razumljivijim za bolesnika, jer terapijska grupa mo e izdr ati destruktivnu
agresiju bolje nego individualna analiti ka situacija. Nadalje autor isti e svoje iskustvo za
vrijeme Domovinskog rata kad je bio prisutan nedostatak lijkova i porast pogoranja osnovne
bolesti. Broj pogoranja kod bolesnika na forenzi kim odjelima koji su istovremeno bili i u
grupnom tretmanu bio je znatno manji nego kod bolesnika koji nisu bili uklju eni u grupni
psihoterapijski tretman. Istovremeno kod bolesnika uklju enih u grupni psihoterapijski
tretman unato pogoranju bolesti nije uo eno izbijanje agresije. Kod ostalih bolesnika
pogoranje bolesti popra$eno je agresivno-destruktivnim ispadima koji su bili opisani kod
po injenja kaznenog djela.
Autori (Harkovi$ Palijan, Petkovi$, Mlakar, Trojanovi$) rada Radno-okupacijska terapija kao
faza resocijalizacije i rehabilitacije forenzi kih bolesnika navode da je cilj takve terapije u
najve$oj mogu$oj mjeri izbjegavanje pojave hospitalizma. Nastoji se djelovati na fizi koj,
mentalnoj, socijalnoj i profesionalnoj pripremi bolesnika za to je mogu$e kompletniji ivot i
to normalniji socijalni kontakt, vode$i ra una da bolesnik na najbolji mogu$i na in koristi
svoje preostale sposobnosti. Radno-okupacijska terapija zna ajan je imbenik u lije enju
psihijatrijskog bolesnika jer ima ulogu roditelja i odgajatelja. Tijekom lije enja,
resocijalizacije i rehabilitacije vra$aju se stare i stje u nove sposobnosti kod bolesnika,
osposobljava ga se za nove djelatnosti i profesionalno ga se orijentira. Na poslovima izvan
ustanove bolesnik stvara nove kontakte, stje e samopouzdanje, materijalnu neovisnost,
socijalizira se i resocijalizira.

10
Slijedi prikaz rada o Specifi nostima forenzi kog tretmana paranoidnih bolesnika s
homicidalnim tendencijama (Magerle, Koludrovi$) specifi na va nost socioterapijskog
tretmana ne sastoji se samo u uklanjanju socijalne deprivacije u fazi remisije, to je dijelom
posljedica bolesti, a dijelom i dugog boravka u specifi nim izoliranim uvjetima, nego se
takvim tretmanom zna ajno utje e i na sam bolesni proces: poma e se bolesnicima da izgrade
pravilan stav prema ivotu, smanje autizam, a samim tim olakana je i socijalna prilagodba
li nosti. Osobitosti u radu s forenzi kim bolesnicima o ituju se u pra$enju ponaanja
bolesnika i reakcija okoline za vrijeme probno-terapijskih dopusta koje bolesnik provodi u
krugu svoje obitelji. U pravilu je reakcija okoline zna ajnija to je bolesnik nastanjen u
manjoj sredini.
Procjena opasnog ponaanja homicidalnih shizofrenih bolesnika prilikom otpusta iz bolnice
(Magerle, Koludrovi$) rtve psihoti nih ubojica uglavnom su supru nici, ro)aci i bliske im
osobe. Mla)a dob i predeliktni odnosi sa rtvom zajedni ke su oznake svih ubojica, bili oni
duevno bolesni ili ne. Motivacija zlo ina obi no je u kombinaciji bolesnog (paranoidnosti,
prisile, simboli nosti ina), ali i zdravog. Bolesno prete e, ali i kod najbolesnijih uvijek se
nalazi udio zdravih motiva. Ubojstva shizofrenih bolesnika mogu se samo dijelom objasniti
njihovom psihopatologijom. Vrlo zna ajnu ulogu imaju premorbidne psihopatske crte li nosti
shizofrenih ubojica, osobito antisocijalnost i agresivnost. Od bolesnih svojstava osobito
homicidalnim smatraju se anksioznost, zapovjedne halucinacije i ideje ljubomore. Najve$i
homicidalni naboj ima paranoidnost, odnosno ideje proganjanja koje su naro ito opasne u
kombinaciji s idejama veli ine. Ne postoje objektivni kriteriji koji bi se mogli koristiti za
procjenu redukcije opasnosti i kriminoloku prognozu. Izgelda da je jedino pa ljivo proveden
sveobuhvatan tretman, kad je postignuta dobra klini ka remisija i kad su ispunjeni svi
socijalni kriteriji, jedini pokazatelj za otpust s lije enja. Ne treba vie od toga ni tra iti.
Fetvrti dio Zbornika su Posteri i plakati. Prikazan je plakat kojim su autori Harkovi$ Palijan i
Magerle sudjelovale na Fetrnaestom me)unarodnom kongresu grupne psihoterapije u
Jeruzalemu. Slijedi nekoliko fotografskih prikaza radno-okupacijskih terapija forenzi kih
bolesnika u NPB Dr. Ivan Barbot u Popova i.
Posebna vrijednost ovog Zbornika je u velikom broju prikaza primjera iz prakse koji
itatelju daju potpuniji uvid u razne vidove probmelatike forenzi ke psihijatrije.
Zbornik radova Iz forenzi ke psihijatrije autora Tije Hrkovi$ Palijan i Dra ena
Kova evi$ zna ajan je doprinos u spoznavanju nu ne potrebe za ravojem interdisciplinarnosti
u radu sa forenzi kim pacijentima, te boljoj povezanosti stru njaka s podru ja zdravstva,
pravosu)a i policije, socijalne skrbi, te lokalne zajednice, kao i ire drutvene zajednice
uop$e.
Daa Poredo