Psihologija i anatomija pamenja i

uenja

Izvori: Juda, Kostovi: Temelji neuroznanosti, Pinel: Bioloka psihologija

Dvije glavne vrste uenja

Neasocijacijsko (habituacija, senzitizacija)

Asocijacijsko (klasino i operantno kondicioniranje)

Proces pamenja ima tri stadija

Upamivanje (engram, akvizicija)
Pamenje (retencija)
Prisjeanje (priziv)

Skladite pamenja ima tri manja

skladita

Osjetno pamenje zadrava

informacije 1-4 sekunde

Ikoniko pamenje oko 1-2 sek

Ehoiko pamenje oko 4 sek
Osjetno pamenje nije iskljuivo odraz funkcije
fotoreceptora, ve kortikalne neuralne aktivnosti

Kratkorono pamenje
arobni broj 7
Robovski sustavi ponavljanja
Grupiranje podataka olakava pamenje
Zbog utjecaja interferencije gube se podatci iz
kratkoronog pamenja
Dvije su vrste ponavljanja: a) odravajue i b)
razraujue
Ponavljanje moe biti verbalno i neverbalno

Elektrokonvulzivni
okovi
Koriste se za
lijeenje depresija, a
popratna pojava je
amnezija

Dugorono pamenje
Engrami jedinice dugoronog pamenja
Jako vana uloga radnog pamenja
Prefrontalna asocijacijska modana kora
Jako je vana dubina obrade informacija

Sloeno asocijacijsko pamenje

Eksplicitno (deklarativno) stjeemo svjesnim
naporom i svjesno ga dozivamo. Pamenje epizoda
(epizodiko pamenje) i znaenja (semantiko
pamenje)
Implicitno (proceduralno) stjeemo nesvjesno i nije
poznato kako ga dozivamo. Pamenje vjetina i
automatiziranih radnji.

MODEL OBRADE INFORMACIJA I

KOGNITIVNE VJETINE KLJUNE ZA AKADEMSKI

USPJEH
metakognicija
METAKOGNITIVNE

VJETINE
senzorno

pamenje

Dugotrajno

VJETINE PRAENJA

POUAVANJA

pamenje

radno pamenje

VJETINE SAMOSTALNOG
UENJA

VJETINE POKAZIVANJA
I UPOTREBE ZNANJA

Neuroanatomija pamenja

Tri znaajna napretka

Eksplicitno i implicitno pamenje imaju razliite
modane mehanizme
Pamenje je zasebna modana funkcija vezana uz
medijalni dio sljepoonog renja, diencefalona i
mediobazalnog telencefalona pogaa eksplicitno
pamenje
Razvijene su nove tehnologije prouavanja
anatomskih i funkcionalnih svojstava ljudskog mozga
in vivo: MRI, fMRI, PET

Medijalni temporalni reanj

Sadraj pamenja je vjerojatno negdje u
neokortikalnim podrujima modane kore
Eksplicitno pamenje ovisi o interakciji neokorteksa i
struktura medijalnog temporalnog renja
Implicitno pamenje ovisi o interakciji neokorteksa i
strijatuma (kaudatus i putamen)
Kondicioniranje i emocionalni sadraj - amigdala

Test odgoene usporedbe

neponavljajuih predmeta s
predlokom majmunski
model amnezije za
prepoznavanje predmeta

Jednako kao kod pacijenta

H.M. dolazi do anterogradne
amnezije zbog
odstranjivanja medijalnih
temporalnih renjeva

Amigdala
Obrada vidnih informacija koje imaju emocionalno
znaenje (mimika, geste)
Obostrane ozljede amigdala nemogunost
prepoznavanja izraza straha kod drugih ljudi
Inferotemporalni dijelovi modane kore i dijelovi kore
sljepoonog renja prenose informacije u amigdale
Dobro su povezane sa strukturama dugoronog
pamenja
Prozopagnozija obostrane ozljede
inferotemporalnog korteksa

Rinalni korteks novo

dugorono eksplicitno
pamenje
Hipokampus dugorono
pamenje poloaja u prostoru
Amigdala pamenje
uvstvenih znaenja odreenih
iskustava
Sekundarni senzorni korteks i
asocijativni korteks neuralni
krugovi za pohranu dugoronog
pamenja
Implicitno pamenje
senzomotoriki zadaci mali
mozak i strijarni sustav
(dopaminergike strukture
kaudatus i putamen)
Prefrontalni korteks
vremenski slijed dogaaja