Uvod u LATEX

Mart 2015. godine

Sadraj
1 Uvod u LATEX
1.1 ta je LATEX? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.2 Tipini LATEX ulazni fajl . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1.3 Znakovi i kontrolne sekvence . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

2
2
2
4

2 Kreiranje jednostavnih dokumenata koritenjem

2.1 Kreiranje LATEX ulaznog fajla . . . . . . . . . . .
2.2 Kreiranje obinog teksta koritenje LATEX-a . . . .
2.3 Prazni prostori u ulaznom fajlu . . . . . . . . . .
2.4 Oznake navodnika . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2.5 Naslovi poglavlja u LATEX-u . . . . . . . . . . . .
2.6 Promjena fonta teksta . . . . . . . . . . . . . . .
2.7 Akcenti koriteni u tekstu . . . . . . . . . . . . .
2.8 Specijalni simboli u tekstu . . . . . . . . . . . . .

LATEX-a
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .
. . . . .

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

5
5
6
7
8
10
11
13
14

3 Kreiranje matematikih formula u LATEX-u

3.1 Matematiki mod . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.2 Znakovi u matematikom modu . . . . . . . . .
3.3 Superscript i subscript . . . . . . . . . . . . . .
3.4 Grka slova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.5 Matematiki simboli . . . . . . . . . . . . . . .
3.6 Promjena fonta u matematikom modu . . . . .
3.7 Standardne matematike funkcije (sin, cos itd.)
3.8 Tekst sadran u prikazanim jednainama . . . .
3.9 Razlomci i korijeni . . . . . . . . . . . . . . . .
3.10 Tri take (...) . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.11 Akcenti u matematikom modu . . . . . . . . .
3.12 Zagrade i norme . . . . . . . . . . . . . . . . . .

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

15
15
16
17
17
18
21
22
22
23
24
25
25

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.
.

3.13 Vielinijske formule u LATEX-u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

3.14 Matrice i nizovi u LATEX-u . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3.15 Derivacije, granine vrijednosti, sume i integrali . . . . . . . . . . . . .
4 Dodatne mogunosti LATEX-a
4.1 Kreiranje praznog prostora u LATEX-u . . . . . . . .
4.2 Liste . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.3 Prikazani citati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.4 Tablice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.5 Figure . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4.6 Preambula LATEX ulaznog fajla . . . . . . . . . . . .
4.7 Definiranje sopstvene kontrolne sekvence u LATEX-u
4.8 Prezentacije, pisma, ispiti i CV . . . . . . . . . . .

1
1.1

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

.
.
.
.
.
.
.
.

26
28
29
33
33
36
38
39
42
42
44
45

Uvod u LATEX
ta je LATEX?

LATEX je raunarski program za pisanje dokumenata. Potreban je fajl, pripremljen u

skladu sa pravilima LATEX-a, i konvertuje se u formu koja se moe printati. Kreira se
PDF dokument koji je kvalitetom uporediv sa knjigama i urnalima visoke kvalitete.
Jednostavni dokumenti, koji ne sadre matematike formule ili tablice mogu se kreirati
veoma jednostavno: bukvalno, potrebno je samo ukucati eljeni tekst (naravno, postoje
odreena pravila prilikom pisanja znakova i sl.). Pisanje matematikih izraza je donekle
komplikovanije, ali i u ovom je LATEX prilino jednostavan i straightforward kad je rije
o koritenju formula koje mogu da sadre veliki broj razliitih matematikih simbola.
LATEX je jedan od mnogobrojnih dijalekata jezika TEX, baziranih na verziji TEX-a
koju je kreirao D. E. Knuth i ta verzija se naziva Plain TEX. LATEX (kreiran od strane
L. B. Lamporta) je jedan od tih dijalekata. Posebno je prikladan za kreiranje dugih lanaka i knjiga, kako ima mogunosti automatskog numeriranja poglavlja, potpoglavlja,
teorema, jednaina itd., te mogunosti za referenciranje koritene literature.

1.2

Tipini LATEX ulazni fajl

Da bi kreirali dokument koritenjem LATEX-a, moramo prvo kreirati odgovarajui ulazni

fajl na raunaru. Kada napiemo fajl, pokretanjem moemo kreirati PDF ili DVI (za
printer) fajl. LATEX ulazni fajl e imati ekstenziju .tex.
Slijedi primjer jednog tipinog LATEX ulaznog fajla:
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
2

The foundations of the rigorous study of \textit{analysis}

were laid in the nineteenth century, notably by the
mathematicians Cauchy and Weierstrass. Central to the
study of this subject are the formal definitions of
\textit{limits} and \textit{continuity}.
Let $D$ be a subset of $\bf R$ and let
$f \colon D \to \textbf{R}$ be a real-valued function on
$D$. The function $f$ is said to be \textit{continuous} on
$D$ if, for all $\epsilon > 0$ and for all $x \in D$,
there exists some $\delta > 0$ (which may depend on $x$)
such that if $y \in D$ satisfies
\[ |y - x| < \delta \]
then
\[ |f(y) - f(x)| < \epsilon. \]
One may readily verify that if $f$ and $g$ are continuous
functions on $D$ then the functions $f+g$, $f-g$ and
$f.g$ are continuous. If in addition $g$ is everywhere
non-zero then $f/g$ is continuous.
\end{document}
Pokretanje LATEX na prethodni ulazni fajl dobijamo slijedei tekst. Napomena,
tekst je obojen u crvenu boju da bi se lake isticao, a inae, tekst je crne boje.
The foundations of the rigorous study of analysis were laid in the nineteenth century, notably by the mathematicians Cauchy and Weierstrass.
Central to the study of this subject are the formal definitions of limits and
continuity.
Let D be a subset of R and let f : D R be a real-valued function on
D. The function f is said to be continuous on D if, for all  > 0 and for
all x D, there exists some > 0 (which may depend on x) such that if
y D satisfies
|y x| <
then
|f (y) f (x)| < .
One may readily verify that if f and g are continuous functions on D
3

then the functions f + g, f g and f.g are continuous. If in addition g is

everywhere non-zero then f /g is continuous.
Ovaj primjer ilustrira razne mogunosti LATEX-a Primijetite da linije
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
su postavljene na poetku ulaznog fajla. Nakon njih slijedi neki tekst, te iza njega se
nalazi zadnja linija
\end{document}
Primijetite takoer, iako mnogi znakovi koji se pojavljuju u tom fajlu imaju svoje
uobiajeno znaenje, ipak imaju posebni znakovi kao to su \, $, { i } koji imaju posebna znaenja unutar LATEX-a. Moe se i primijetiti da sekvence znakova koje poinju
sa znakom backslash (\) se koriste da kreiraju matematike simbole i grka slova i
da omogue zadatke kao npr mijenjanje fonta. Ove sekvence se nazivaju kontrolne
sekvence (engl. control sequences).

1.3

Znakovi i kontrolne sekvence

Sada emo opisati detaljnije neke od mogunosti LATEX-a opisane u prethodnom primjeru.
Veina znakova sa tastature, kao to su slova i brojevi imaju svoje uobiajeno
znaenje. Ipak, znakovi
\ { } $ ^ _ % ~ # &
se koriste u posebne svrhe unutar LATEX-a. Zbog toga, pisanje jednog od tih znakova
nee kreirati odgovarajui znak u izlaznom (PDF ili DVI) dokumentu. Naravno, ovi
znakovi se rijetko koriste u obinom tekstu, i postoje metode njihovog kreiranja kada
su potrebni u izlaznom dokumentu.
Da bi se napisao dokument iz podruja matematike, neophodno je da kreiranje
znaajnog broja posebnih matematikih simbola. Takoer, matematiki dokumenti
esto sadre nizove brojeva ili simbola, matrice i ostale komplikovane izraze. Oni se
kreiraju u LATEX-u koritenjem kontrolnih sekvenci. Mnogo kontrolnih sekvenci se
sastoji od backslash-a, nakon kojeg slijedi string slova (koja mogu biti velika ili mala)
Na primjer, \alpha, \textit i \sum su neke od kontrolnih sekvenci.
U ranijem primjeru smo koristili kontrolne sekvence \textit i \textbf da promijenimo font da bude nakoen ili italik i da bude podebljan ili boldiran, respektivno.
Takoer, koristimo kontrolnu sekvence \to, \in, \delta i \epsilon da kreiramo matematike simbole i i grka slova i .
4

Postoji jo kontrolnih sekvenci koji se sastoje od backslash-a nakon kojeg slijedi

jedan znak koji nije slovo. Primjeri takvih kontrolnih sekvenci su \{, \" i \$.
Posebni znakovi vitiastih zagrada { i } se koriste za potrebe grupiranja. Sve
unutar jednog para vitiastih zagrada se smatra jednom cjelinom. Vitiaste zagrade
smo koristili u gornjem primjer kad god smo mijenjali font. Mogu se koristiti i na druge
naine, i dalje za grupiranje, kao npr. kada elimo kreirati superscript ili subscript koji
se sastoji od vie simbola.
Posebni znak $ se koristi kad se unutar obinog teksta pojavljuje matematiki izraz.
Tako da koristimo
for all $\epsilon > 0$ and for all $x \in D$,
da kreiramo
for all  > 0 and for all x D,
u primjeru datom iznad. Primijetiti takoer da smo koristili \[ i \] u gornjem primjeru
da bismo oznaili poetak i kraj matematikog izraza koji je prikazan u odvojenoj liniji.
Ostali posebni znakovi
^ _ % ~ # &
imaju posebne uloge unutar LATEX-a koje e kasnije biti diskutirane.

2
2.1

Kreiranje jednostavnih dokumenata koritenjem LATEXa

Kreiranje LATEX ulaznog fajla

Opiimo strukturu tipinog LATEXulaznog fajla.

Prva linija ulaznog fajla bi trebala da se sastoji od \documentclass komande.
Komanda preporuljiva za matematike (ili openito naune) radove i sline dokumente
ima oblik
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
(Ne treba da se brinete ta ova komanda znai kada poinjete da koristite LATEX: njena
uloga je da osigura da izlazni dokument je dobro pozicioniran na papir veliine A4 i da
je tekst veliine koja je jednostavna za itanje) Postoje i varijacije ove \documentclass
komande koje su prikladne za pisma ili knjige.
Komandu documentstyle mogu slijediti odreene komande koje nisu obavezne,
kao to je \pagestyle komanda. Nije neophodno da se istrauje oko ovih komandi
prilikom upoznavanja sa LATEX-om.
Nakon \documentclass komande i ostalih neobaveznih komandi, postavljamo komandu
5

\begin{document}
Ovu komandu prati tijelo teksta, u formatu koji je odreen pravilima LATEX-a.
Konano, zavravamo ulazni fajl sa linijom koja sadri slijedeu komandu
\end{document}

2.2

Kreiranje obinog teksta koritenje LATEX-a

Za kreiranje jednostavnog dokumenta u LATEX-u, potrebno je kreirati LATEXulazni fajl,

to je ve opisano u prethodnom potpoglavlju.
Ukoliko elite napisati obini tekst, bez komplikovanih matematikih formula ili
posebnih efekata kao promjena fonta, tada je potrebno da napiete taj tekst, ostavljajui prazan red izmeu uzastopnih paragrafa. Ne morate se brinuti oko poinjanja
paragrafa sa uvuenim prvim redom za odreen broj znakova, jer LATEXe to automatski da uradi, osim za prvi paragraf u svakom potpoglavlju. Naravno, sve to se moe
promijeniti, odnosno mogu se promijeniti postavke podeene po konvencijama koje je
LATEXusvojio.
Na primjer, pretpostavimo da elimo da kreiramo dokument koji sadri slijedee
paragrafe.
If one merely wishes to type in ordinary text, without complicated mathematical formulae or special effects such as font changes, then one merely
has to type it in as it is, leaving a completely blank line between successive
paragraphs.
You do not have to worry about paragraph indentation: all paragraphs
will be indented with the exception of the first paragraph of a new section.
One must take care to distinguish between the left quote and the right
quote on the computer terminal. Also, one should use two single quote
characters in succession if one requires double quotes. One should never
use the (undirected) double quote character on the computer terminal,
since the computer is unable to tell whether it is a left quote or a right
quote. One also has to take care with dashes: a single dash is used for
hyphenation, whereas three dashes in succession are required to produce a
dash of the sort used for punctuationsuch as the one used in this sentence.
Za kreiranje ovog dokumenta koritenjem LATEX-a koristimo slijedei ulazni fajl:
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
If one merely wishes to type in ordinary text, without
6

complicated mathematical formulae or special effects such

as font changes, then one merely has to type it in as it
is, leaving a completely blank line between successive
paragraphs.
You do not have to worry about paragraph indentation:
all paragraphs will be indented with the exception of
the first paragraph of a new section.
One must take care to distinguish between the left quote
and the right quote on the computer terminal. Also, one
should use two single quote characters in succession if
one requires double quotes. One should never use the
(undirected) double quote character on the computer
terminal, since the computer is unable to tell whether it
is a left quote or a right quote. One also has to
take care with dashes: a single dash is used for
hyphenation, whereas three dashes in succession are required
to produce a dash of the sort used for punctuation---such as
the one used in this sentence.
\end{document}
Nakon kreiranja ulaznog fajla, treba se pokrenuti kroz LATEXprogram i onda e se
formirati PDF ili DVI fajl.

2.3

Prazni prostori u ulaznom fajlu

LATEX tretira znak za novi red (enter) kao obini razmak, prazni prostor. Slino, LATEX
tretira tab znakove kao prazne prostore. Nadalje, LATEX posmatra niz razmaka kao da
je rije o jednom jedinom razmaku, i slino e ignorisati prazne prostore na poetku ili
kraju linije u ulaznom fajlu. Tako da, npr., ako kucamo
This is
a
silly
example
of
a
file with many spaces.

This is the beginning

7

of a new paragraph.
dobit emo
This is a silly example of a file with many spaces.
This is the beginning of a new paragraph.
Ovo znai da je svejedno da li se napie jedan ili dva razmaka izmeu dvije rijei.:
LATEX ne razlikuje ta dva sluaja. Svi razmaci koji slijede nakon kontrolne sekvence e
biti ignorirani od strane LATEX-a.
Ako stvarno elite prazan prostor u izlaznom dokumentu koji slijedi nakon neega
to je kreirano sa kontrolnom sekvencom, onda morate prije tog razmaka staviti backslash \. Tako da u sluaju da elite da dobijete slijedeu reenicu
LATEX is a very powerful computer typesetting program.
morate ukucati
\LaTeX\ is a very powerful computer typesetting program.
(Ovdje kontrolna sekvenca TeX je koritena da kreira LATEXlogo.)
U pravilu, ne trebate nikad stavljati razmak nakon lijeve zagrade ili prije desne
zagrade. Ako postavite, onda rizikujete da LATEXmoda pone novu liniju odmah
nakon lijeve zagrade ili prije desne, to znai da se imate sluaj da je samo zagrada u
jednom redu, a sve ostalo u drugom.

2.4

Oznake navodnika

Jednostruki navodnici se kreiraju u LATEXu koritenjem i . Dvostruki navodnici se

kreiraju kucanjem i .
LATEXdoputa kreiranje crtica razliite duine. Mogui su jednostruke duine, dvostruke i trostruke. Dobijaju se kucanjem -, -- odnosno ---, respektivno.
Crtica dvostruke duine se inae koristi kad se zapisuje rang brojeva (npr. broj
stranica). Na primjer, da napiemo odreeni rang stranica u nekoj knjizi, napisat
emo
on pages 155--219.
Jednostruke crtice se pogotovo u starijim knjigama obiljeavaju kao dvostruke, a
dvostruke kao trostruke.
Slijedei dijalog

You were a little grave, said Alice.

Well just then I was inventing a new way of getting over a gatewould
you like to hear it?
Very much indeed, Alice said politely.
Ill tell you how I came to think of it, said the Knight. You see, I
said to myself The only difficulty is with the feet: the head is high enough
already. Now, first I put my head on the top of the gatethen the heads
high enoughthen I stand on my headthen the feet are high enough, you
seethen Im over, you see.
(preuzet iz knjige Alisa u zemlji uda, koju je napisao engleski matematiar i pisac
Lewis Carroll) ilustrira upotrebu oznaka navodnika i crtica. To se moe dobiti na
osnovu slijedeeg ulaza:
You \emph{were} a little grave, said Alice.
Well just then I was inventing a new way of
getting over a gate---would you like to hear it?
Very much indeed, Alice said politely.
Ill tell you how I came to think of it, said
the Knight. You see, I said to myself The only
difficulty is with the feet: the \emph{head} is
high enough already. Now, first I put my head on
the top of the gate---then the heads high
enough---then I stand on my head---then the feet
are high enough, you see---then Im over, you see.
Ponekad trebamo jednostruke navodnika odmah ispred dvostrukih navodnika ili
obrnuto kao u
I regard computer typesetting as being reasonably straightforward
he said.
Ovo se moe korektno napisati u LATEX-u je koritenjem kontrolne sekvence \, izmeu
oznaka navodnika, i na taj nain se obezbjeuje dovoljan razmak. Prethodni primjer
se moe kreirati sa slijedeim ulazom
I regard computer typesetting as being reasonably
straightforward\, he said.

2.5

Naslovi poglavlja u LATEX-u

Naslovi potpoglavlja se kreiraju (u article tipu dokumenta) koritenjem komandi

\section, \subsection i \subsubsection. LATEXe ih sve automatski numerirati.
Naslovi se trebaju pisati odmah unutar vitiastih zagrada nakon relevantne komande.
Ako napiemo
\section{Section Headings}
We explain in this section how to obtain headings
for the various sections and subsections of our
document.
\subsection{Headings in the article Document Style}
In the article style, the document may be divided up
into sections, subsections and subsubsections, and each
can be given a title, printed in a boldface font,
simply by issuing the appropriate command.
onda naslovi potpoglavlja e biti napisani podebljanim fontom i bit e prikladno numerirani.
Drugi stilovi dokumenta (kao book i letter stilovi, odnosno stilovi knjige i pisma)
imaju druge komande za dijeljenje (npr., book stil ima \chapter komandu za poetak
novog poglavlja).
Ponekad imamo potrebu da onemoguimo automatsko numeriranje koje obezbjeuje LATEX. Ovo se radi postavljanjem zvjezdice prije naziva poglavlja ili potpoglavlja.
To moemo uiniti na slijedei nain, kako je prikazano u nastavku
\section*{Section Headings}
We explain in this section how to obtain headings
for the various sections and subsections of our
document.
\subsection*{Headings in the article Document Style}
In the article style, the document may be divided up
into sections, subsections and subsubsections, and each
can be given a title, printed in a boldface font,
simply by issuing the appropriate command.

10

2.6

Promjena fonta teksta

LATEX ima mnogobrojne komande za promjenu stila pisanja. Najkoritenija je \emph{tekst}

koja naglaava (engl. emphasize) dio teksta, inae stavljajui ga u italik, osim ako je
tekst koji ga okruuje ve u italiku. Na primjer, tekst
The basic results and techniques of Calculus were discovered and developed by Newton and Leibniz, though many of the basic ideas can be traced
to earlier work of Cavalieri, Fermat, Barrow and others.
se dobije kucanjem
The basic results and techniques of \emph{Calculus}
were discovered and developed by \emph{Newton}
and \emph{Leibniz}, though many of the basic ideas
can be traced to earlier work of \emph{Cavalieri},
\emph{Fermat}, \emph{Barrow} and others.
Druga korisna komanda za mijenjanje fonta je \textbf{tekst}, koja odreeni dio
teksta pie podebljano.
Familija fontova u LATEX-u sastoji se od kolekcije srodnih fontova karakteriziranih
sa veliinom, oblikom i serijom. Familije fontova dostupne u LATEX-u ukljuuju roman,
sans serif i typewriter:
Roman je inae familija fontova koja je postavljena po defaultu i ukljuuje upright,
italic, slanted, small caps i boldface fontove razliitih veliina.
Sans serif familija sa upright, slanted i boldface fontovima razliitih veliina.
Typewriter family sa upright, italic, slanted
i small caps fontovima razliitih veliina.
Veliine fontova koritenih u LATEX-u mogu se birati i moe se izabrati neka od slijedeih kontrolnih sekvenci \tiny, \scriptsize, \footnotesize, \small, \normalsize,
\large, \Large, \LARGE, \huge i \HUGE:
Slijede primjeri razliitih veliina fontova.
Ovaj tekst je tiny

Ovaj tekst je scriptsize.

Ovaj tekst je footnotesize.

Ovaj tekst je small.

Ovaj tekst je normalsize.

11

Ovaj tekst je large.

Ovaj tekst je Large.

Ovaj tekst je LARGE.

Ovaj tekst je huge.

Ovaj tekst je Huge.
Oblik fontova moe biti upright, italic, slanted or small caps:
LaTeX komanda \textup{tekst} pie tekst sa uspravnim slovima: ovo je inae
oblik koji je po defaultu.
LaTeX komanda \textit{tekst} pie tekst u italik stilu.
LaTeX komanda \textsl{tekst} pie tekst sa nakoenim slovima: nakoeni tekst
je slian italiku.
LaTeX komanda \textsc{tekst} pie tekst gdje su umjesto malih slova
napisana velika, ali umanjena. Velika slova su i dalje velika..
Serija fontova moe biti medium (ta je po defaultu) ili boldface:
LaTeX komanda \textmd{tekst} pie tekst u medium seriji fontova.
LaTeX komanda \textbf{tekst} pie tekst u boldface seriji fontova.
Ako su neophodni fontovi dostupni, mogu se kombinirati po veliini, obliku i seriji
fontova, i moe se recimo dobiti boldface slanted text kucanjem
\textbf{\textsl{boldface slanted text}}.
Postoje u LATEX-u deklaracije fontova koje odgovaraju komandama za promjenu
fonta koje su opisane ranije. Kada se takve deklaracije ukljue u LATEXulaz, one odreuju stil teksta koji slijedi, sve dok se ne pojavi nova deklaracija fontova ili dok ne
zavri grupa na koju se deklaracija odnosila. Slijedi lista komandi za promjenu fonta i
deklaracije:

12

2.7

Komanda
\textrm
\textsf
\texttt

Deklaracija
\rmfamily
\sffamily
\ttfamily

Roman familija
Sans serif familija
Typewriter familija

\textup
\textit
\textsl
\textsc

\upshape
\itshape
\slshape
\scshape

Upright oblik
Italic oblik
Slanted oblik
Small caps oblik

\textmd
\textbf

\mdseries
\bfseries

Medium serija
Boldface serija

Akcenti koriteni u tekstu

Postoji mnotvo kontrolnih sekvenci za kreiranje akcenata. Na primjer, kontrolna

sekvenca \{c} kreira slovo c sa crticom, to daje slovo . Tako da pisanjem
Se\{a}n \{O} Cinn\{e}ide.
dobije se
Sen Cinnide.
Slino, koristimo sekvencu \ da kreiramo naglasak u rijei algbre i koristimo sekvencu \" da kreiramo preglas (njem. umlaut) Universitt. Akcenti omogueni u
LATEX-u ukljuuju slijedee:

npr., math\{e}matique daje mathmatique

npr., alg\{e}bre daje algbre

npr., h\^{o}te daje hte

npr., \"{O}sterreich daje sterreich
npr., El Ni\~{n}o daje El Nio
o
o
o

npr., \v{C}imburijada daje imburijada

o o

npr., Fenerbah\c{c}e daje Fenerbahe

o.
o

Ovi akcenti se koriste u obinom tekstu. Oni ne mogu biti koriteni unutar matematikih izraza, poto drugaije kontrolne sekvence se koriste da kreiraju akcente unutar
matematike.
\{e}
\{e}
\^{e}
\"{o}
\~{n}
\={o}
\.{o}
\u{o}
\v{c}
\H{o}
\t{oo}
\c{c}
\d{o}
\b{o}

13

Kontrolne sekvence \i i \j kreiraju i i j bez take. Oni su neophodni kada se

postavlja akcent na slovo. Tako da se kreira pisanjem \{\i}.

2.8

Specijalni simboli u tekstu

Aktivni znakovi
# $ % & \ ^ _ { } ~
imaju posebnu svrhu unutar LATEX-a. Tako da oni ne mogu biti kreirani u izlaznom
dokumentu njihovim jednostavnim pisanjem. U rijetkim situacijama kad se trebaju
koristiti specijalni znakovi
#$%&_{}
u izlaznom dokumentu, oni se kreiraju pisanjem kontrolnih sekvenci
\# \$ \% \& \_ \{ \}
respektivno. Ipak, znakovi \, ^ i ~ ne mogu biti kreirani jednostavno stavljanjem
"backslash"-a ispred njih. Oni mogu se kreirati koritenjem \char92 (jedino u \texttt
fontu), \char94 i \char126 respektivno. (Dekadni brojevi 92, 94 i 126 su ASCII kodovi
ovih znakova.)
Ostali posebni simboli se mogu uvesti koritenjem odreenih kontrolnih sekvenci:
Simbol
,
,
,
,
,

Kontrolne sekvence
\oe, \OE
\ae, \AE
\aa, \AA
\o, \O
\l, \L
\ss
?
!
\dag
\ddag
\S
\P
\copyright
\pounds
\i
\j

14

3
3.1

Kreiranje matematikih formula u LATEX-u

Matematiki mod

Da bi mogli raditi sa matematikim izrazima koritenjem LATEX-a, mora se pristupiti

matematikom modu prije tih izraza i napustiti ga nakon. Matematike formule se
mogu pojaviti ili unutar obinog teksta ili u zasebnom redu. Kada se formula pojavljuje
unutar teksta, treba se postaviti znak $ prije i poslije formule, da bi pristupili i napustili
matematiki mod. Tako da dobijemo reenicu kao
Let f be the function defined by f (x) = 3x + 7, and let a be a positive
real number.
treba se unijeti
Let $f$ be the function defined by $f(x) = 3x + 7$, and
let $a$ be a positive real number.
Primijetiti da ak i matematiki izrazi koji se sastoje od samo jednog znaka, kao f i a
u prethodnom primjeru su stavljeni izmeu znakova $. Ovo se radi da se osigura da
oni budu u italik tipu, to je poeljno u pisanju matematikih izraza.
LATEX takoer douvoljava da koristite \( i \) da obiljeite poetak i kraj matematike formule koja se nalazi unutar teksta. Tako da
Let f be the function defined by f (x) = 3x + 7.
moe se kreirati kucanjem
Let \( f \) be the function defined by \( f(x) = 3x + 7 \).
Kakogod, ova upotreba \( ... \) je jedino dozvoljena u LATEX-u: ostali dijalekti TeX-a
kao Plain TEX i AmSTeX koriste $ ... $.
Da bi dobili matematiku formulu ili jednainu koja je prikazana u zasebnoj linijim,
potrebno je pisati \[ prije, a \] poslije formule. Da bi dobili
If f (x) = 3x + 7 and g(x) = x + 4 then
f (x) + g(x) = 4x + 11
and
f (x)g(x) = 3x2 + 19x + 28.
treba napisati

15

If $f(x) = 3x + 7$ and $g(x) = x + 4$ then

\[ f(x) + g(x) = 4x + 11 \]
and
\[ f(x)g(x) = 3x^2 + 19x +28. \]
(Ovdje znak ^ se koristi za superscript.)
LATEX omoguava takoer i numeriranje prikazanih jednaina. Ako elite numeriranu jednainu, potrebno je napisati \begin{equation} i \end{equation} umjesto
\[ i \] . Tako da
If $f(x) = 3x + 7$ and $g(x) = x + 4$ then
\begin{equation}
f(x) + g(x) = 4x + 11
\end{equation}
and
\begin{equation}
f(x)g(x) = 3x^2 + 19x +28.
\end{equation}
kreira
If f (x) = 3x + 7 and g(x) = x + 4 then
f (x) + g(x) = 4x + 11

(1)

f (x)g(x) = 3x2 + 19x + 28.

(2)

and

3.2

Znakovi u matematikom modu

Svi znakovi sa tastature imaju svoje standardno znaenje u matematikom modu, sa

izuzetkom slijedeih znakova
# $ % & ~ _ ^ \ { }
Slova se piu u italiku. U matematikom modu, znak ima posebno znaenje: kucanjem $u + v$ kreira se u0 + v 00 Kada u matematikom modu kucate razmake izmeu slova i drugih simbola, to ne utie na razmake u izlaznom fajlu, poto LATEXima
svoja interna pravila prilikom razmaka izmeu znakova u formulama. Na taj nain,
$u v + w = x$ i $uv+w=x$ oba kreiraju uv + w = x
Za dobijanje znakova
#

&

u matematikom modu, treba ukucati

\#

\$

\%

\&

\_

\{

\} .

Za dobijanje u matematikom modu, treba se ukucati \backslash.

16

3.3

Superscript i subscript

Subscript i superscript se dobijaju koritenjem posebnih znakova _ i ^, respektivno.

Oni zapravo predstavljaju indekse, odnosno eksponente. Dakle, identitet
ds2 = dx21 + dx22 + dx23 c2 dt2
se dobije pisanjem
\[ ds^2 = dx_1^2 + dx_2^2 + dx_3^2 - c^2 dt^2 \]
Moe se dobiti i pisanjem
\[ ds^2 = dx^2_1 + dx^2_2 + dx^2_3 - c^2 dt^2 \]
poto, kada je superscript iznad subscripta, svejedno je koji e se prvi specificirati.
Kada se vie od jednog znaka pojavljuje u superscriptu ili subscriptu, ukljueni
znakovi trebaju biti grupirani u vitiaste zagrade. Na primjer, polinom x17 1 se
dobije kucanjem $x^{17} - 1$.
j
Pisanje $s^n^j$ moe se interpretirati kao snj ili sn Prva alternativa se dobije pisanjem $s^{n j}$, a druga $s^{n^j}$. Na isti nain se moe pisati izraz sa subscriptom
unutar subscripta.
Ponekad je potrebno napisati izraze u kojima je horizontalni poredak subscripta
vrlo bitan. Moe se koristiti prazna grupa {} za odvajanje superscripta i subscripta
koji moraju pratiti jedan drugog. Na primjer, identitet
Ri j kl = g jm Rimkl = g jm Rmikl = Rj ikl
se moe dobiti pisanjem
\[ R_i{}^j{}_{kl} = g^{jm} R_{imkl}
= - g^{jm} R_{mikl} = - R^j{}_{ikl} \]

3.4

Grka slova

Grka slova se kreiraju u matematikom modu pisanjem naziva slova kojem prethodi
"backslash" \. Da bismo dobili formulu P = r2 piemo P = r^2 \pi.
Slijede kontrolne sekvence za standardne forme malih grkih slova:

\alpha
\beta
\gamma
\delta
\epsilon
\zeta
\eta
\theta

\iota
\kappa
\lambda
\mu
\nu
\xi
o
\pi
17

\rho
\sigma
\tau
\upsilon
\phi
\chi
\psi
\omega

Nema posebne komande za grko slovo omikron, dovoljno je napisati samo obino
slovo o.
Neka grka slova se pojavljuju u raznim varijantama. Te varijante se mogu dobiti
dodavanjem var prije naziva slova. Slijedea tabela prikazuje uobiajene forme ovih
slova i njihove druge varijante:


\epsilon
\theta
\pi
\rho
\sigma
\phi

$
%

\varepsilon
\vartheta
\varpi
\varrho
\varsigma
\varphi

Velika grka slova se dobijaju pisanjem velikog poetnog slova u nazivu slova. Slijede
kontrolne sekvence za velika grka slova (izostavljena su velika grka slova koja se
pojavljuju u engleskom alfabetu):

3.5

\Gamma
\Delta
\Theta
\Lambda

\Xi
\Pi
\Sigma
\Upsilon

\Phi
\Psi
\Omega

Matematiki simboli

Postoji jako mnogo matematikih simbola koji se mogu koristiti u matematikom

modu. Oni se dobijaju pisanjem odgovarajue kontrolne sekvence.
Razni simboli:

<
=

\aleph
\hbar
\imath
\jmath
\ell
\wp
\Re
\Im
\partial
\infty

>

k
6

4
\

\prime
\emptyset
\nabla
\surd
\top
\bot
\|
\angle
\triangle
\backslash
18

[
\
]

\forall
\exists
\neg
\flat
\natural
\sharp
\clubsuit
\diamondsuit
\heartsuit
\spadesuit

Veliki operatori:
X

\sum
Y
\prod
a
\coprod

\bigcap
\bigcup
\bigsqcup

\int

\bigvee

\oint

\bigwedge

[
G

\bigodot
\bigotimes
M
\bigoplus

\biguplus

Binarne operacije:

?


\pm
\mp
\setminus
\cdot
\times
\ast
\star
\diamond
\circ
\bullet
\div

]
u
t
/
.
o

4
5

\cap
\cup
\uplus
\sqcap
\sqcup
\triangleleft
\triangleright
\wr
\bigcirc
\bigtriangleup
\bigtriangledown

\vee
\wedge
\oplus
\ominus
\otimes
\oslash
\odot
\dagger
\ddagger
\amalg

Relacije:




`
^
_

\leq
\prec
\preceq
\ll
\subset
\subseteq
\sqsubseteq
\in
\vdash
\smile
\frown





w
3
a
|
k

\geq
\succ
\succeq
\gg
\supset
\supseteq
\sqsupseteq
\ni
\dashv
\mid
\parallel

Negacije relacija:
19

'


=
./

|=
.
=

\equiv
\sim
\simeq
\asymp
\approx
\cong
\bowtie
\propto
\models
\doteq
\perp

6
<
6
6

6

6

6
v

\not<
\not\leq
\not\prec
\not\preceq
\not\subset
\not\subseteq
\not\sqsubseteq

6
>
6
6

6

6

6
w

\not>
\not\geq
\not\succ
\not\succeq
\not\supset
\not\supseteq
\not\sqsupseteq

6
=
6
6
6'
6

6=
6

\not=
\not\equiv
\not\sim
\not\simeq
\not\approx
\not\cong
\not\asymp

Nizovi:

\leftarrow
\longleftarrow
\Leftarrow
= \Longleftarrow
\leftrightarrow
\longleftrightarrow
- \hookleftarrow
( \leftharpoonup
) \leftharpoondown
\uparrow
\Uparrow
l \updownarrow
% \nearrow
& \searrow
7 \mapsto
*
) \rightleftharpoons

\rightarrow
\longrightarrow
\Rightarrow
= \Longrightarrow
\Leftrightarrow
\Longleftrightarrow
, \hookrightarrow
* \rightharpoonup
+ \rightharpoondown
\downarrow
\Downarrow
m \Updownarrow
- \nwarrow
. \swarrow
7 \longmapsto

Otvaranja (lijeve strane zagrada):

[
{

\lbrack
\lbrace

b
h

\lfloor
\langle

\lceil

\rfloor
\rangle

\rceil

Zatvaranja (desne strane zagrada):

]
}

\rbrack
\rbrace

c
i

Alternativna imena:
20

3.6

6=

{
}

|
k

\ne or \neq
\le
\ge
\{
\}
\to
\gets
\owns
\land
\lor
\lnot
\vert
\Vert
\iff

\colon

(same as \not=)
(same as \leq)
(same as \geq)
(same as \lbrace)
(same as \lbrace)
(same as \rightarrow)
(same as \leftarrow)
(same as \ni)
(same as \wedge)
(same as \vee)
(same as \neg)
(same as |)
(same as \|)
(same as \Longleftrightarrow, but with
extra space at each end)
(same as :, but with less space around it and
less likelihood of a line break after it)

Promjena fonta u matematikom modu

(Vrijedi za LATEX2 verziju, a ne za ranije verzije LATEX-a.)

Matematiki italik font se automatski koristi u matematikom modu, osim ako
se eksplicitno ne promijeni font. Pravila mijenjanja fonta u matematikom modu su
drugaije nego u obinom modu. U matematikom modu, svaka izmjena se odnosi
samo na jedan znak ili simbol koji slijedi ili na grupu (tekst) koji je unutar vitiastih
zagrada. Takoer, da promijenimo znak u roman ili boldface font, kontrolna sekvenca
\mathrm i \mathbf se mora koristiti (ne \textrm i \textbf).
Naredni primjer ilustrira upotrebu boldface fonta u matematikim formulama. Za
dobijanje
Let u,v and w be three vectors in R3 . The volume V of the parallelepiped with corners at the points 0, u, v, w, u + v, u + w, v + w and
u + v + w is given by the formula
V = (u v) w.
treba napisati
Let $\mathbf{u}$,$\mathbf{v}$ and $\mathbf{w}$ be three
vectors in ${\mathbf R}^3$. The volume~$V$ of the
parallelepiped with corners at the points
21

$\mathbf{0}$, $\mathbf{u}$, $\mathbf{v}$,

$\mathbf{w}$, $\mathbf{u}+\mathbf{v}$,
$\mathbf{u}+\mathbf{w}$, $\mathbf{v}+\mathbf{w}$
and $\mathbf{u}+\mathbf{v}+\mathbf{w}$
is given by the formula
\[ V = (\mathbf{u} \times \mathbf{v}) \cdot \mathbf{w}.\]
Postoji, takoer, i kaligrafski font, koji je dostupan u matematikom modu. On
se dobije koritenjem kontrolne sekvence \cal. Ovaj font podrava jedino velika slova.
Ova kaligrafska slova imaju oblik
ABCDEFGHIJ KLMN OPQRST UVWX YZ.

3.7

Standardne matematike funkcije (sin, cos itd.)

Nazivi odreenih standardnih funkcija se dobiju pisanje backslash-a prije imena. Na

primjer, za dobijanje
cos( + ) = cos cos sin sin
pisanjem
\[ \cos(\theta + \phi) = \cos \theta \cos \phi
- \sin \theta \sin \phi \]
Slijedee standardne funkcije su predstavljene kontrolnim sekvencama definiranim
u
EX-u:
LAT

\arccos
\arcsin
\arctan
\arg

\cos
\cosh
\cot
\coth

\csc
\deg
\det
\dim

\exp
\gcd
\hom
\inf

\ker
\lg
\lim
\liminf

\limsup
\ln
\log
\max

\min
\Pr
\sec
\sin

\sinh
\sup
\tan
\tanh

Nazivi funkcija koji nisu sadrani u prethodnoj listi mogu se dobiti konvertovanjem u roman font. Tako da se kosekans ugla A, cosecA moe dobiti pisanjem
$\mathrm{cosec} A$. Ako bismo napisali $cosec A$, dobili bismo cosecA.

3.8

Tekst sadran u prikazanim jednainama

Tekst sadran u prikazanim jednainama u LATEX-u se dobija koritenjem \mbox{sadrani

tekst}. Na primjer,
M = {f V 0 : f (m) = 0 for all m M }.
se dobija kucanjem
22

\[ M^\bot = \{ f \in V : f(m) = 0 \mbox{ for all } m \in M \}.\]

Primijetiti prazne prostore prije i poslije rijei for all u gornjem primjeru. Da smo
napisali
\[ M^\bot = \{ f \in V : f(m) = 0 \mbox{for all} m \in M \}.\]
dobili bismo
M = {f V 0 : f (m) = 0for allm M }.
(U Plain TEX-u bi se trebao koristiti \hbox umjesto \mbox.)

3.9

Razlomci i korijeni

Razlomci oblika

brojnik
nazivnik
A
se mogu dobiti u L TEX-u koritenjem slijedee konstrukcije
\frac{brojnik }{nazivnik }.
Na primjer, da dobijemo
The function f is given by
f (x) = 2x +

x7
x2 + 4

for all real numbers x.

treba napisati
The function $f$ is given by
\[ f(x) = 2x + \frac{x - 7}{x^2 + 4}\]
for all real numbers $x$.
Za dobijanje kvadratnih korijena treba se koristiti kontrolna sekvenca
\sqrt{izraz }.
Na primjer, da dobijemo
The roots of a quadratic polynomial ax2 + bx + c with a 6= 0 are given
by the formula

b b2 4ac
2a
23

trebamo napisati
The roots of a quadratic polynomial $a x^2 + bx + c$ with
$a \neq 0$ are given by the formula
\[ \frac{-b \pm \sqrt{b^2 - 4ac}}{2a} \]
U LATEX-u, n-ti korijen se kreira pisanjem
\sqrt[n]{izraz }.
Na primjer, za dobijanje
The roots of a cubic polynomial of the form x3 3px 2q are given by
the formula
r
r
q
q
3
3
2
3
q + q p + q q 2 p3
where the values of the two cube roots must are chosen so as to ensure that
their product is equal to p.
u LATEX-u treba napisati
The roots of a cubic polynomial of the form $x^3 - 3px - 2q$
are given by the formula
\[ \sqrt[3]{q + \sqrt{ q^2 - p^3 }}
+ \sqrt[3]{q - \sqrt{ q^2 - p^3 }} \]
where the values of the two cube roots must are chosen
so as to ensure that their product is equal to $p$.

3.10

Tri take (...)

Za pisanje tri take (...) koriste se kontrolne sekvence \ldots (za take poravnate sa
donjom linijom teksta), i \cdots (za take poravnate sa sredinom linije matematike
formule). Tako da formula
f (x1 , x2 , . . . , xn ) = x21 + x22 + + x2n
se dobije pisanjem
\[ f(x_1, x_2,\ldots, x_n) = x_1^2 + x_2^2 + \cdots + x_n^2 \]
Slino, formula
1 xn+1
= 1 + x + x2 + + xn
1x
se kreira koritenjem \cdots, i treba napisati
\[ \frac{1 - x^{n+1}}{1 - x} = 1 + x + x^2 + \cdots + x^n \]
24

3.11

Akcenti u matematikom modu

Postoje razne kontrolne sekvence koje omoguavaju podvlaenje, nadvlaenje i razne

"akcente" u matematikom modu. Slijedi tablica koja sadri te kontrolne sekvence
upotrebljene nad slovom a:
a
a
a

a
`
a
a

~a

\underline{a}
\overline{a}
\hat{a}
\check{a}
\tilde{a}
\acute{a}
\grave{a}
\dot{a}
\ddot{a}
\breve{a}
\bar{a}
\vec{a}

Kontrolne sekvence kao \ i \", koje se koriste za akcente u obinom tekstu, ne

mogu se koristiti u matematikom modu.

3.12

Zagrade i norme

esto koritene lijeve zagrade su (, [ i {, koje se dobiju pisanjem (, [ i \{, respektivno.

Odgovarajue desne zagrade se, naravno, dobiju pisanje ), ] i \}. Pored toga, | i k se
koriste i kao desne i kao lijeve zagrade pisanjem | i \|, respektivno. Na primjer, za
dobijanje
Let X be a Banach space and let f : B R be a bounded linear functional on X. The norm of f , denoted by kf k, is defined by
kf k = inf{K [0, +) : |f (x)| Kkxk for all x X}.
pisanjem
Let $X$ be a Banach space and let $f \colon B \to \textbf{R}$
be a bounded linear functional on $X$. The \textit{norm} of
$f$, denoted by $\|f\|$, is defined by
\[ \|f\| = \inf \{ K \in [0,+\infty) :
|f(x)| \leq K \|x\| \mbox{ for all } x \in X \}.\]

25

Vee zagrade su ponekad neophodne, i to u sluaju da dio formule koji ograniavaju

ima veu visinu. Razmotrimo problem pisanja slijedee formule:
!

7x + 5
f (x, y, z) = 3y z 3 +
.
1 + y2
2

Nain za pisanje ovih velikih zagrada je pisanjem \left( za lijevu i \right) za desnu
zagradu, i pustiti LATEX da ostatak posla sam uradi. Tako se gornja formula dobija
pisanjem
\[ f(x,y,z) = 3y^2 z \left( 3 + \frac{7x+5}{1 + y^2} \right).\]
Ako kucate zagradu kojoj prethodi \left onda LATEX trai odgovarajuu zagradu
kojoj prethodi \right i rauna veliinu zagrada potrebnih da se ogradi dio formule.
Mogu se baratati sa \left( i \right] ako neko to eli: nema razloga da zagrade
imaju isti oblik, mada u matematikim operacijama bi trebale imati. Moe se vriti i
ugnijedivanje zagrada, pa se kucanjem
\[ \left| 4 x^3 + \left( x + \frac{42}{1+x^4} \right) \right|.\]
dobija

 3
4x




42
.
+ x+
4
1+x 


Pisanjem \left. i \right. dobiju se nul-zagrade koje su posve nevidljive. Razmotrimo, na primjer, problem pisanja


du 

.
dx x=0
elimo da napravimo vertikalnu liniju dovoljno veliku da bude jednake visine kao derivacija ispred nje. Da bismo to uradili, pretpostavimo da je derivacija zatvorena unutar
zagrada, gdje je lijeva zagrada nevidljiva, a desna je vertikalna linija. Nevidljiva zagrada se kreira pisanjem \left., tako da cijela formula se kreira pisanjem
\[ \left. \frac{du}{dx} \right|_{x=0}.\]

3.13

Vielinijske formule u LATEX-u

Razmotrimo problem pisanja slijedee formule

cos 2 = cos2 sin2

= 2 cos2 1.
26

Neophodno je osigurati da su znakovi jednakosti poravnati. U LATEX-u, takva se formula pie koritenjem okruenja eqnarray*. Gornji primjer se dobije pisanjem
\begin{eqnarray*}
\cos 2\theta & = & \cos^2 \theta - \sin^2 \theta \\
& = & 2 \cos^2 \theta - 1.
\end{eqnarray*}
Primijetiti upotrebu posebnog znaka & kao taba za poravnanje. Kada se pie formula,
dio druge linije formule koji poinje sa pojavljivanjem & e biti postavljen odmah ispod
dijela formule koji poinje sa odgovarajuim pojavljivanjem &. Takoer, \\ se koristi
za odvajanje linija formule, odnosno za prelazak u novi red.
Iako smo postavili odgovarajue pojavljivanje od & jednog ispod drugog u gornjem
primjeru, nije neophodno to raditi u ulaznom fajlu. To se radi u gornjem primjeru da
se olaka itljivost ulaznog fajla.
Neto komplikovaniji primjer
If h 21 | z| then
1
| z h| | z|
2
and hence






 ( z) ( z h) 
1 
1



 = 

 ( z h)( z) 
z h z




h


= 

 ( z h)( z) 
2|h|

.
| z|2

se dobije pisanjem
If $h \leq \frac{1}{2} |\zeta - z|$ then
\[ |\zeta - z - h| \geq \frac{1}{2} |\zeta - z|\]
and hence
\begin{eqnarray*}
\left| \frac{1}{\zeta - z - h} - \frac{1}{\zeta - z} \right|
& = & \left|
\frac{(\zeta - z) - (\zeta - z - h)}{(\zeta - z - h)(\zeta - z)}
\right| \\ & = &
\left| \frac{h}{(\zeta - z - h)(\zeta - z)} \right| \\
& \leq & \frac{2 |h|}{|\zeta - z|^2}.
\end{eqnarray*}
27

Zvjezdica u eqnarray* je stavljena da se onemogui automatsko numeriranje jednaina kreiranih u LATEX-u. Ako elite numerirati vielinijsku formulu, trebate koristiti
\begin{eqnarray} i \end{eqnarray}.

3.14

Matrice i nizovi u LATEX-u

Matrice i ostali nizovi se kreiraju u LATEX-u koritenjem okruenja array. Na primjer,

pretpostavimo da elimo da napiemo slijedei odlomak:
The characteristic polynomial () of the 3 3 matrix

a b c

d e f
g h i
is given by the formula








a b
c
() = d e f
g
h i

Onda emo taj odlomak kreirati koritenjem slijedeeg ulaza

The \emph{characteristic polynomial} $\chi(\lambda)$ of the
$3 \times 3$~matrix
\[ \left( \begin{array}{ccc}
a & b & c \\
d & e & f \\
g & h & i \end{array} \right)\]
is given by the formula
\[ \chi(\lambda) = \left| \begin{array}{ccc}
\lambda - a & -b & -c \\
-d & \lambda - e & -f \\
-g & -h & \lambda - i \end{array} \right|.\]
Prije svega, primijetimo koritenje \left i \right za kreiranje velikih zagrada oko
nizova. Kao to smo ve vidjeli, ako koristimo
\left) ... \right)
onda veliina zagrada je izabrana da odgovara formuli koju okruuje. Dalje, primijetimo koritenje znaka za tab za poravnanje & da odvoji elemente matrice i upotrebu \\
za razdavajanje redova matrice, kao u pisanju vielinijskih formula. Poinjemo s nizom
pisanjem \begin{array} i zavravamo sa pisanjem \end{array}. Jedina stvar koja je
28

ostala za objasniti je misteriozno {ccc} to se pojavljuje odmah nakon \begin{array}.

Svako od slova c u {ccc} predstavlja kolonu matrice i odreuje da su elementi te kolone
trebaju biti centrirani. Ako se c zamijeni sa l onda e elementi te kolone imati lijevo
poravnanje, a r odreuje desno poravnanje. Tako da
\[ \begin{array}{lcr}
\mbox{First number} & x & 8 \\
\mbox{Second number} & y & 15 \\
\mbox{Sum} & x + y & 23 \\
\mbox{Difference} & x - y & -7 \\
\mbox{Product} & xy & 120 \end{array}\]
kreira
First number
x
8
Second number
y
15
Sum
x + y 23
Difference
x y 7
Product
xy 120
Moemo koristiti array okruenje za kreiranje formula kao
(

|x| =

x
if x 0;
x if x < 0.

Primijetiti da obje kolone ovog reda imaju lijevo poravnanje, tako da koristimo {ll}
odmah nakon \begin{array}. Velika vitiasta zagrada se kreira koritenjem \left\{.
Ipak, ovo zahtijeva i odgovarajuu \right zagradu. Tu koristimo nul-zagradu \right.,
koju smo objasnili ranije. Ona je nevidljiva. Gornji tekst se moe dobiti iz slijedeeg
ulaza
\[ |x| = \left\{ \begin{array}{ll}
x & \mbox{if $x \geq 0$};\\
-x & \mbox{if $x < 0$}.\end{array} \right. \]

3.15

Derivacije, granine vrijednosti, sume i integrali

Izrazi

du d2 u
i
dt dx2
se dobiju u LATEX-u pisanjem \frac{du}{dt} i \frac{d^2 u}{dx^2}, respektivno.
Matematiki simbol se dobije pisanjem \partial. Tako da toplotna jednaina
u
2u 2u 2u
=
+
+
t
x2 y 2 z 2
se dobije pisanjem
29

\[\frac{\partial u}{\partial t}
= \frac{\partial^2 u}{\partial x^2}
+ \frac{\partial^2 u}{\partial y^2}
+ \frac{\partial^2 u}{\partial z^2} \]
Za dobijanje matematikih izraza kao
lim , inf i sup

x+

x>s

u prikazanim jednaina piemo \lim_{x \to +\infty}, \inf_{x > s} i \sup_K, respektivno. Za dobijanjem
3x2 + 7
= 3.
lim
x+ x2 + 1
piemo
\[ \lim_{x \to +\infty} \frac{3x^2 +7x^3}{x^2 +5x^4} = 3.\]
Za dobijanje znaka sume kao
2n
X
i=1

piemo sum_{i=1}^{2n}. Tako da

n
X

1
k 2 = n(n + 1).
2
k=1
se dobije pisanjem
\[ \sum_{k=1}^n k^2 = \frac{1}{2} n (n+1).\]
Sada emo objasniti kako dobiti integrale u matematikim dokumentima. Tipini
(odreeni) integral je:
Z b

f (x) dx.

Ovo se dobije pisanjem

\[ \int_a^b f(x)\,dx.\]
R

Znak integrala se pie koritenjem kontrolne sekvence \int, i granica integracije (u

ovom sluaju a i b se tretiraju kao subscript i superscript na znak integrala).
Mnogi integrali koji se pojavljuju u matematikim dokumentima poinju sa znakom
integrala i sadre jedno ili vie instanci od d nakon koje slijedi jo neko latinsko ili grko

30

slovo, kao npr. u dx, dy i dt. Da bismo obezbijedili korektno pojavljivanje, moramo
staviti dodatni razmak prije d koritenjem \,. Tako da
Z +

xn ex dx = n!.

Z
x2 +y 2 R2

cos d = sin .

f (x, y) dx dy =

Z 2 Z R
=0

Z R
0

f (r cos , r sin )r dr d.

r=0

2x dx
= log(1 + R2 ).
2
1+x

se dobije kucanjem
\[ \int_0^{+\infty} x^n e^{-x} \,dx = n!.\]
\[ \int \cos \theta \,d\theta = \sin \theta.\]
\[ \int_{x^2 + y^2 \leq R^2} f(x,y)\,dx\,dy
= \int_{\theta=0}^{2\pi} \int_{r=0}^R
f(r\cos\theta,r\sin\theta) r\,dr\,d\theta.\]
i
\[ \int_0^R \frac{2x\,dx}{1+x^2} = \log(1+R^2).\]
respektivno.
U nekim viestrukim integralima (integrali koji sadre vie od jednog znaka integrala) moe se dogoditi da LATEX stavlja previe praznog prostora izmeu znakova
integrala. Nain da se pobolja prikaz integrala je da se koristi kontrolna sekvenca \!
za uklanjanje neeljenog prostora. Tako da, npr. viestruki integral
Z 1Z 1
0

x2 y 2 dx dy.

se dobija pisanjem
\[ \int_0^1 \! \int_0^1 x^2 y^2\,dx\,dy.\]
Da smo napisali
\[ \int_0^1 \int_0^1 x^2 y^2\,dx\,dy.\]

31

dobili bismo

Z 1Z 1

x2 y 2 dx dy.

Jako dobar primjer je prilikom pisanja viestrukog integrala na nekoj oblasti D, na

primjer:
ZZ
f (x, y) dx dy.
D

Ovdje smo koristili tri puta \! da dobijemo prikladno mali razmak izmeu znakova
integrala. To moemo zapisati na slijedei nain
\[ \int \!\!\! \int_D f(x,y)\,dx\,dy.\]
Da smo napisali
\[ \int \int_D f(x,y)\,dx\,dy.\]
Dobili bismo

Z Z

f (x, y) dx dy.
D

Slijedei (prilino komplikovani) odlomak prikazuje veliki broj mogunosti o kojima

smo diskutovali i koje smo objasnili:
In non-relativistic wave mechanics, the wave function (r, t) of a particle
satisfies the Schrdinger Wave Equation

h2
ih
=
t
2m

2
2
2
+
+
+ V .
x2 y 2 z 2
!

It is customary to normalize the wave equation by demanding that

ZZZ

R3

|(r, 0)|2 dx dy dz = 1.

A simple calculation using the Schrdinger wave equation shows that

d ZZZ
|(r, t)|2 dx dy dz = 0,
dt
R3
and hence

ZZZ

|(r, t)|2 dx dy dz = 1

R
for all times t. If we normalize the wave function in this way then, for any
(measurable) subset V of R3 and time t,
ZZZ

|(r, t)|2 dx dy dz

represents the probability that the particle is to be found within the region V at time t.
32

Ovo se moe napisati u LATEX-u kao:

In non-relativistic wave mechanics, the wave function
$\psi(\mathbf{r},t)$ of a particle satisfies the
\textit{Schr\"{o}dinger Wave Equation}
\[ i\hbar\frac{\partial \psi}{\partial t}
= \frac{-\hbar^2}{2m} \left(
\frac{\partial^2}{\partial x^2}
+ \frac{\partial^2}{\partial y^2}
+ \frac{\partial^2}{\partial z^2}
\right) \psi + V \psi.\]
It is customary to normalize the wave equation by
demanding that
\[ \int \!\!\! \int \!\!\! \int_{\textbf{R}^3}
\left| \psi(\mathbf{r},0) \right|^2\,dx\,dy\,dz = 1.\]
A simple calculation using the Schr\"{o}dinger wave
equation shows that
\[ \frac{d}{dt} \int \!\!\! \int \!\!\! \int_{\textbf{R}^3}
\left| \psi(\mathbf{r},t) \right|^2\,dx\,dy\,dz = 0,\]
and hence
\[ \int \!\!\! \int \!\!\! \int_{\textbf{R}^3}
\left| \psi(\mathbf{r},t) \right|^2\,dx\,dy\,dz = 1\]
for all times~$t$. If we normalize the wave function in this
way then, for any (measurable) subset~$V$ of $\textbf{R}^3$
and time~$t$,
\[ \int \!\!\! \int \!\!\! \int_V
\left| \psi(\mathbf{r},t) \right|^2\,dx\,dy\,dz\]
represents the probability that the particle is to be found
within the region~$V$ at time~$t$.

4
4.1

Dodatne mogunosti LATEX-a

Kreiranje praznog prostora u LATEX-u

Za kreiranje horizontalnog praznog prostora unutar paragrafa se koristi \hspace, nakon

kojeg slijedi duina praznog prostora napisana unutar vitiastih zagrada. Duina se
su slijedee jedinice, date u tablici:
moe izraziti u jedinicama koje prepoznaje LATEXTo

33

pt
pc
in
bp
cm
mm
dd
cc
sp

taka(point)
pica
in
big point
centimetar
milimetar
didot point
cicero
scaled point

(1
(1
(1
(1
(1

in = 72.27 pt)
pc = 12 pt)
in = 25.4 mm)
in = 72 bp)
cm = 10 mm)

(1157 dd = 1238 pt)

(1 cc = 12 dd)
(65536 sp = 1 pt)

Dakle, za kreiranje horizontalnog praznog prostora od 20 milimetara u sredini paragrafa, treba napisati \hspace{20 mm}.
Ako LATEX odlui da prekine liniju na mjestu u dokumentu gdje je specificiran
\hspace, onda se nikakav prazan prostor ne kreira. Da se osigura da se prazan prostor
kreira i na mjestu prekida linije, treba napisati \hspace* umjesto \hspace.
Za kreiranje vertikalnog praznog prostora izmeu paragrafa, koristi se \vspace,
nakon ega slijedi duina tog praznog prostora unutar vitiastih zagrada. Za dobijanje
This is the first paragraph of some text. It is separated from the second
paragraph by a vertical skip of 10 millimetres.

This is the second paragraph.

treba napisati
This is the first paragraph of some text. It is
separated from the second paragraph by a vertical skip of
10 millimetres.
\vspace{10 mm}
This is the second paragraph.
Ako LATEX odlui da uvede vertikalni razmak pri dnu stranice, onda se nee kreirati
prazan prostor. Da se osigura da prazan prostor "prenosi" i preko kraja stranice, treba
koristiti \vspace* umjesto \vspace
Sada emo opisati odreene mogunosti LATEX-a, povezane sa praznim prostorima i
zapoinjanjem paragrafa, to e poboljati izgled izlaznog dokumenta. Iskusni korisnici
LATEX-a e poboljati izgled dokumenta ako uzmu u obzir slijedee primjedbe.
Prvo, nikad ne stavljajte prazan prostor nakon lijevih zagrada ili prije desnih. O
tome je bilo rijei neto ranije.
34

LATEX ima svoja pravila kod odreivanja duina praznih prostora. Na primjer,
LATEX e staviti dodatni prazni prostor nakon take, ako procijeni da ta taka predstavlja kraj reenice.
Pravilo koje je usvojio LATEX je da taku smatra krajem reenice ako je prije nje
malo slovo. Ako je prije nje veliko slovo, onda LATEX smatra da to nije taka za kraj
reenice, nego taka koja se nalazi nakon neijih inicijala.
Ovo dosta dobro funkcionira u veini sluajeva. Ipak, LATEX povremeno grijei.
Ovo se dogaa u nekim estim skraenicama (kao u Gosp. Tucakovi ili itd.), i u
imenima urnala datih u skraenom obliku (npr., Proc. Amer. Math. Soc.). Nain da
se ovaj problem prebrodi je stavljanjem backslash-a prije praznog prostora. Tako da
treba pisati
Gosp.\ Tucakovi
itd.\ i
Proc.\ Amer.\ Math.\ Soc.
LATEX odreuje sam kako da dijeli paragraf u redove, i esto e razdijeliti duge
rijei na kraju reda. Ipak, nekad je potrebno rei LATEX-u da ne prekida redove na
odreenim razmacima. Posebni znak koji se koristi za ovu svrhu je ~. To predstavlja
prazan prostor na kojem LATEX-u nije dozvoljeno da prekida red. Ponekad je poeljno
koristiti ~ u imenima ljudi gdje su njihova imena predstavljena inicijalima. Za dobijanje
J. R. R. Tolkien je najbolje pisati J.~R.~R.~Tolkien. Takoer je i poeljno to raditi
u frazama kao Tutorijal 7 i put duine l, to se dobije pisanjem Tutorijal~7 and
put duine~$l$ .
LATEX e automatski "uvlaiti" paragrafe (sa izuzetkom prvog paragrafa u novom poglavlju i potpoglavlju). Ovo se moe sprijeiti stavljanjem kontrolne sekvence
\noindent na poetku paragrafa. Tako da se
This is the beginning of a paragraph which is not indented in the usual
way. This has been achieved by placing an appropriate control sequence at
the beginning of the paragraph.
dobija pisanjem
\noindent
This is the beginning of a paragraph which is not
indented in the usual way. This has been achieved
by placing an appropriate control sequence at the
beginning of the paragraph.
Suprotno, kontrolna sekvenca \indent tjera LATEX da "uvue" paragraf.

35

4.2

Liste

LATEX omoguava i slijedea okruenja za liste:

enumerate za numerirane liste,
itemize za nenumerirane liste,
description za liste sa opisima
Numerirane liste se kreiraju koritenjem
\begin{enumerate} ... \end{enumerate}
lanovi liste bi trebali biti zatvoreni unutar
\begin{enumerate} i \end{enumerate}
i treba ispred svakog lana da stoji kontrolna sekvenca \item (to e automatski generirati broj koji stoji uz lan). Na primjer, tekst
A metric space (X, d) consists of a set X on which is defined a distance
function which assigns to each pair of points of X a distance between them,
and which satisfies the following four axioms:
1.
2.
3.
4.

d(x, y) 0 for all points x and y of X;

d(x, y) = d(y, x) for all points x and y of X;
d(x, z) d(x, y) + d(y, z) for all points x, y and z of X;
d(x, y) = 0 if and only if the points x and y coincide.

se generira u LATEX-u s narednim ulazom:

A \emph{metric space} $(X,d)$ consists of a set~$X$ on
which is defined a \emph{distance function} which assigns
to each pair of points of $X$ a distance between them,
and which satisfies the following four axioms:
\begin{enumerate}
\item
$d(x,y) \geq 0$ for all points $x$ and $y$ of $X$;
\item
$d(x,y) = d(y,x)$ for all points $x$ and $y$ of $X$;
\item
$d(x,z) \leq d(x,y) + d(y,z)$ for all points $x$, $y$
and $z$ of $X$;
\item
$d(x,y) = 0$ if and only if the points $x$ and $y$
coincide.
\end{enumerate}
36

Nenumerirane liste se kreiraju koritenjem

\begin{itemize} ... \end{itemize}
Ako zamijenimo
\begin{enumerate} i \end{enumerate}
u gornjem primjeru sa
\begin{itemize} i \end{itemize}
respektivno, LATEX generira listu gdje svaki lan zapoinje sa znakom (bullet):
A metric space (X, d) consists of a set X on which is defined a distance
function which assigns to each pair of points of X a distance between them,
and which satisfies the following four axioms:
d(x, y) 0 for all points x and y of X;
d(x, y) = d(y, x) for all points x and y of X;
d(x, z) d(x, y) + d(y, z) for all points x, y and z of X;
d(x, y) = 0 if and only if the points x and y coincide.
Liste sa opisima se kreiraju koritenjem
\begin{description} ... \end{description}
lanovi u ovoj listi bi trebali biti izmeu
\begin{description} i \end{description}
i svaki bi trebao da poinje sa \item[opis], gdje opis je opis koji je dodijeljen tom
lanu. Na primjer, tekst
We now list the definitions of open ball, open set and closed set in a
metric space.
open ball The open ball of radius r about any point x is the set of all
points of the metric space whose distance from x is strictly less than
r;
open set A subset of a metric space is an open set if, given any point of
the set, some open ball of sufficiently small radius about that point is
contained wholly within the set;
closed set A subset of a metric space is a closed set if its complement is
an open set.
37

se generira koritenjem LATEX-a iz slijedeeg ulaza:

We now list the definitions of \emph{open ball},
\emph{open set} and \emph{closed set} in a metric space.
\begin{description}
\item[open ball]
The \emph{open ball} of radius~$r$ about any point~$x$
is the set of all points of the metric space whose
distance from $x$ is strictly less than $r$;
\item[open set]
A subset of a metric space is an \emph{open set} if,
given any point of the set, some open ball of
sufficiently small radius about that point is contained
wholly within the set;
\item[closed set]
A subset of a metric space is a \emph{closed set} if its
complement is an open set.
\end{description}

4.3

Prikazani citati

Prikazani citati mogu biti sadrani u tekstu koritenjem okruenja quote i quotation
\begin{quote} ... \end{quote}
i
\begin{quotation} ... \end{quotation}.
Okruenje quote je preporuljivo za krae citate: itav citat je "uvuen" u quote
okruenju, ali prve linije pojedinih paragrafa nisu dodatno "uvuene". Ulazni fajl
Isaac Newton discovered the basic techiques of
the differential and integral calculus, and
applied them in the study of many problems
in mathematical physics. His main mathematical
works are the \emph{Principia} and the \emph{Optics}.
He summed up his own estimate of his work as follows:
\begin{quote}
I do not know what I may appear to the world; but to
myself I seem to have been only like a boy, playing
on the sea-shore, and diverting myself, in now and
then finding a smoother pebble, or a prettier shell
38

than ordinary, whilst the great ocean of truth lay

all undiscovered before me.
\end{quote}
In later years Newton became embroiled in a bitter
priority dispute with Leibniz over the discovery
of the basic techniques of calculus.
daje slijedei izlazni fajl:
Isaac Newton discovered the basic techiques of the differential and integral calculus, and applied them in the study of many problems in mathematical physics. His main mathematical works are the Principia and the
Optics. He summed up his own estimate of his work as follows:
I do not know what I may appear to the world; but to myself I
seem to have been only like a boy, playing on the sea-shore, and
diverting myself, in now and then finding a smoother pebble, or
a prettier shell than ordinary, whilst the great ocean of truth lay
all undiscovered before me.
In later years Newton became embroiled in a bitter priority dispute with
Leibniz over the discovery of the basic techniques of calculus.
Za due citate bi bilo bolje koristiti quotation okruenje: itav citat je "uvuen", a
poeci paragrafa su onda dodatno "uvueni".

4.4

Tablice

Tablice se u LATEX-u piu koritenjem tabular okruenja. Na primjer, tekst

The first five International Congresses of Mathematicians were held in
the following cities:
Chicago
U.S.A.
1893
Zrich
Switzerland 1897
Paris
France
1900
Heidelberg Germany
1904
Rome
Italy
1908
se kreira slijedeim ulaznim fajlom:
The first five International Congresses of Mathematicians
were held in the following cities:
\begin{quote}
\begin{tabular}{lll}
39

Chicago&U.S.A.&1893\\
Z\"{u}rich&Switzerland&1897\\
Paris&France&1900\\
Heidelberg&Germany&1904\\
Rome&Italy&1908
\end{tabular}
\end{quote}
Komanda \begin{tabular} mora biti praena sa stringom koji je izmeu vitiastih
zagrada to odreuje format tablice. U gornjem primjeru, string {lll} odreuje tablicu
sa tri kolone koje imaju lijevo poravnanje. Unutar tijela tablice, znak & se koristi
da razdvoji kolone unutar svakog reda, a dvostruki "backslash" da razdvoji redove,
odnosno za prelazak u novi red.
Slijedei primjer pokazuje kako dobiti tabelu sa vertikalnim i horizontalnim linijama. Tekst
The group of permutations of a set of n elements has order n!, where
n!, the factorial of n, is the product of all integers between 1 and n. The
following table lists the values of the factorial of each integer n between 1
and 10:
n
n!
1
1
2
2
3
6
4
24
5
120
6
720
7
5040
8
40320
9 362880
10 3628800
Note how rapidly the value of n! increases with n.
se kreira u LATEX-u koritenjem ulaznog fajla:
The group of permutations of a set of $n$~elements has
order $n!$, where $n!$, the factorial of $n$, is the
product of all integers between $1$ and $n$. The
following table lists the values of the factorial of each
integer~$n$ between 1 and 10:
\begin{quote}
\begin{tabular}{|r|r|}
40

\hline
$n$&$n!$\\
\hline
1&1\\
2&2\\
3&6\\
4&24\\
5&120\\
6&720\\
7&5040\\
8&40320\\
9&362880\\
10&3628800\\
\hline
\end{tabular}
\end{quote}
Note how rapidly the value of $n!$ increases with $n$.
U ovom primjeru, {|r|r|} nakon \begin{tabular} specificira da tablica se sastoji od
dvije kolone desno-poravnatog teksta sa vertikalnim linijama lijevo i desno od tablice,
kao i izmeu kolona.
Unutar tijela tablice, komanda \hline proizvodi horizontalnu liniju; ova komanda
se moe postaviti jedino izmeu specifikacije i tijela tablice (tako se kreira linija na vrhu
tablice) ili odmah nakon prelaska u novi red (za kreiranje horizontalne linije izmeu
redova i na kraju tablice).
U tabular okruenju, specifikacija formata nakon \begin{tabular} treba da se
sastoji od jednog ili vie slijedeih znakova, koji su obuhvaeni unutar vitiastih zagrada
{ i }:
l
c
r
p{irina}
|
@{tekst}

specificira kolonu sa lijevo-poravnatim tekstom

specificira kolonu sa centriranim tekstom
specificira kolonu sa desno-poravnatim tekstom
specificira kolonu sa lijevo-poravnatim tekstom date irine
umee vertikanu liniju izmeu kolona
umee zadati tekst izmeu kolona

String str znakova u specifikaciji formata moe se ponoviti n puta koritenjem

konstrukcije *{n}{str }. Na primjer, tablica sa 15 kolona koje su desno-poravnate i sa
vertikalnim linijama se moe kreirati pomou specifikacije formata {|*{15}{r|}}.
Ako je potreban dodatni vertikalni prostor izmeu redova tablice, ona se ovo moe
postaviti specificiranjem koliko prostora treba i to se postavlja unutar uglatih zagrada
nakon \\, kao npr. \\[6pt]. To slui za postavljanje razmaka izmeu dva reda u
tablici na 6 taaka praznog prostora.
41

Horizontalna linija u tablici od kolone i do kolone j (ukljuivo) se moe kreirati

koritenjem \cline{i-j}. Na primjer, \cline{3-5} kreira horizontalnu liniju koja se
protee od tree do pete kolone neke tabele.
Komanda oblika \multicolumn{n}{format}{tekst} moe se koristiti u okviru tijela
tablice za kreiranje unosa koji se protee kroz vie kolona. Ovdje, n oznaava broj
kolona kroz koje se protee, format specificira format za unos (npr., l je za lijevoporavnati unos, ili c za centrirani), i tekst je tekst unosa. Na primjer, za spajanje tri
kolone i unoenje Nekog teksta, koji je centriran, treba napisati
\multicolumn{3}{c}{Nekog teksta}

4.5

Figure

Postavljanje figura, odnosno slika je veoma bitno u svakom text editoru, pa tako i u
LATEX-u.
Pokretanjem slijedeeg koda
\begin{figure}[h!]
\centering
\includegraphics[width=0.5\textwidth]{vedo.png}
\caption{Vedad Ibievi postie gol Argentini na SP 2014}
\end{figure}
se dobije

Slika 1: Vedad Ibievi postie gol Argentini na SP 2014

LATEX automatski numerira slike. Nije potrebno pisati broj slike, ve e to LATEX
automatski uraditi.

42

4.6

Preambula LATEX ulaznog fajla

Opiimo opcije LATEX-a koje slue za specificiranje stila dokumenta.

LATEX dokument treba poeti sa \documentclass komandom i bilo koji tekst koji
treba da se napie, pie se izmeu
\begin{document} i \end{document}
komandi. Komanda \begin{document} je ponekad nakon nekih drugih komandi koje
definiu stil stranice i podeavaju korisniko-definirane kontrolne sekvence.
Slijedi tipini LATEX ulazni fajl:
\documentclass[a4paper,12pt]{article}
\begin{document}
This is the first paragraph of a typical document. It is
produced in a 12~point size. A \textit{point} is a unit
of length used by printers. One point is approximately
$1/72$~inch. In a 12~point font the height of the
parentheses is 12~points (i.e. about $1/6$~inch) and the
letter~m is about 12 points long.
This is the second paragraph of the document. There are
also 10 point and 11 point styles available in \LaTeX.
The required size is specified in the documentstyle
command. If no such size is specified then the 10~point
size is assumed.
\end{document}
Sintaksa komande \documentclass e sada biti objanjena. Komanda poinje
sa \documentclass i zavrava sa imenom jednog od dostupnih stilova, koje se nalazi
unutar vitiastih zagrada. Dostupni stilovi su article, report, book i letter. Izmeu
\documentclass i imena stila dokumenta se moe staviti lista opcija. Ove opcije su
odvojene zarezima i lista opcija je zatvorena izmeu uglatih zagrada, kao u gornjem
primjeru. Dostupne opcije ukljuuju slijedee:
11pt Odreuje veliinu tipa, poznatu kao 11 taaka (engl. eleven-point), to je za 10
procenata vee od 10pt koji se inae koristi.
12pt Odreuje veliinu tipa, poznatu kao 12 taaka (engl. twelve-point), to je za 20
procenata vee od 10pt.
twocolumn Kreira izlaz sa dvije kolone (tipino za naune radove u IEEE formatu).
43

a4paper Ovo osigurava da se stranica prikladno pozicionira na papir veliine A4.

Pisanjem \documentclass{article} dobit e se dokument sa 10pt tipom. Ipak,
izlaz nee biti fino pozicioniran na papir veliine A4, jer je defaultna veliina namijenjena papiru drugaijih (Amerikih) dimenzija.
Stranice e se automatski numerirati na dnu stranice, osim ako ne preciziramo
drugaije. Ovo se moe uraditi koritenjem komande \pagestyle. Ova komanda
treba doi nakon \documentclass komande i prije \begin{document} komande. Ova
komanda ima sintaksu \pagestyle{opcija}, gdje opcija je jedna od slijedeih:
plain Broj stranice je na dnu stranice. Ovo je defaultni stil stranice za stilove dokumenta: article i report.
empty Ne prikazuje se broj stranice.
headings Broj stranice (kao i neke druge informacije odreene stilom dokumenta) se
piu na vrhu stranice
myheadings Slino kao stil headings, osim to materijal, koji e biti na vrhu stranice,
je odreen sa \markboth i \markright komandama (pogledati LATEX prirunik
za detalje).
Na primjer, ulazni fajl:
\documentclass[a4paper]{article}
\pagestyle{empty}
\begin{document}
The main body of the document is placed here.
\end{document}
kreira dokument bez brojeva stranica, koji koristi standardnu veliinu 10pt.

4.7

Definiranje sopstvene kontrolne sekvence u LATEX-u

Pretpostavimo da piemo neki rad koji ima jako mnogo pojavljivanja matematikih
izraza. Na primjer, pretpostavimo da su jako esti integrali poput
Z +

f (x) dx.

Ova formula se dobije pisanjem

\[ \int_{-\infty}^{+\infty} f(x)\,dx.\]

44

Bilo bi lijepo kad bismo pisali \inftyint (recimo) za dobijanje prethodnog znaka
nesvojstvenog integrala. Ovo se moe uraditi koritenjem komande \newcommand. Mi
zapravo uradimo slijedee: liniju sa ovom komandom
\newcommand{\inftyint}{\int_{-\infty}^{+\infty}}
postavimo blizu poetka ulaznog fajla (npr., nakon \documentclass komande, ali prije
\begin{document} komande). Onda samo treba da napiemo
\[ \inftyint f(x)\,dx.\]
da dobijemo gornju formulu.
Moemo i modifikovati ovu proceduru. Pretpostavimo da smo definisali novu komandnu sekvencu \intwrtx sa postavljanjem linije
\newcommand{\intwrtx}[1]{\int_{-\infty}^{+\infty} #1 \,dx}
na poetak ulaznog fajla. Ako sada napiemo liniju
\[ \intwrtx{f(x)}.\]
onda dobijamo
Z +

f (x) dx.

Ono to se sada desilo je: izraz u vitiastim zagradam poslije \intwrtx je zamijenjen u izrazu koji definira \intwrtx, i mijenja #1 u tom izrazu.
Broj 1 unutar uglatih zagrada u \newcommand liniji gdje se definira \intwrtx govori
A
L TEX-u da treba oekivati jedan izraz u vitiastim zagradama nakon \intwrtx da
zamijeni #1 u definiciji od \intwrtx. Ako definiramo kontrolnu sekvencu \intwrt sa
\newcommand{\intwrt}[2]{\int_{-\infty}^{+\infty} #2 \,d #1}
onda bi LATEXtrebao oekivati dva izraza da zamijeni #1 i #2 u definiciji od \intwrt.
Tako da ako ukucamo
\[ \intwrt{y}{f(y)}.\]
dobit emo

Z +

f (y) dy.

45

4.8

Prezentacije, pisma, ispiti i CV

LATEX se takoer moe koristiti i za pravljanje prezentacija, pisanje pisama, pa ak je

i mod za kreiranje ispita i CV-a dobro razraen.
Na slijedeim linkovima se moe nai dosta korisnih stvari o navedenim modovima.
http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/Presentations
http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/Letters
http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/Teacher%27s_Corner
http://en.wikibooks.org/wiki/LaTeX/Curriculum_Vitae

46