Professional Documents
Culture Documents
Uređenje Gradilišta
Uređenje Gradilišta
PZ mora razmatrati sve radove, koji se izvode u obimu , kojeg obuhvata LN i PGD. U koliko je
na gradilitu vie izvoaa, potrebno je izraditi vie planova, koji moraju biti meusobno
usklaeni ili jedan plan za sve izvoae, koji mora da sadri sve elemente i zahvate(mjere), koje
takav PZ mora da ima.
Odgovornost za izvoenje projektom predvienih zahvata, mora biti navedena u PZ sa
navoenjem odgovorne osobe (ili osoba). Ta osoba brine za izvoenje projektom odreenih
zahvata i sa drugimzakonskim odredbama odreenih zahvata. Ta osoba predlae odgovornom
voi radova dodatne zahvate, ako su oni potrebni, za otklanjanje posljedica zahvata u okolinu,
obezbjeuje naelo javnosti prema Zakonu o zatiti okoline i surauje sa odgovornim dravnim
organima i organima mjesnih zajednica u stvarima koje se tiu zatite okoline i zdravlja ljudi.U
graevinski dnevnik je potrebno upisati sve dogaaje, koji se tiu sadraja PZ i s njim
predvienih zahvata.
Pomoni radovi na gradilitu, kao to su tesarske, stolarske, bravarske i druge radionice, moraju
ostati u pravilu van opasnih zona. Ako to nije mogue, za bezbjednost i zatitu zdravlja radnika
mora se pobrinuti na drugi odgovarajui nain, kao to je to predvieno u PZ. Sve mjere, koje
treba nuno napraviti za obezbjeenje bezbjednosti i zatite zdravlja radnika zbog okolnosti i
dogaanja, koja nisu bila predviena planom zatite, mora koordinator za bezbjednost i zatitu
zdravlja pri radu zabiljeiti u knjigu mjera za bezbjedan rad. Knjigu mjera za bezbjedan rad uva
koordinator i ona mora biti sve vrijeme graenja na gradilitu na raspolaganju inspekciji za rad i
svim izvoaima, koji izvode radove na gradilitu Pri veim radovima investitor moe da
zahtijeva, da izvoa izgradi i opremi radne prostore za nadzor.
Specifina oprema, koju u svojim radnim prostorima zahtijeva investitor je uobiajeno sljedea:
telekomunikacijska oprema
lini raunar sa programskom opremom
terenska vozila
prostori za odmor radnika samo pri radu u tri smjene (tuneli)
Sva oprema mora biti prilagoena odgovarajuim standardima, koji obezbjeuju siguran i zdrav
rad odnosno prevoz.
posebnih prostora za odmor, moraju biti na raspolaganju drugi prostori, gdje se radnici mogu
zadravati za vrijeme kada ne rade.
Stalni prostori za smjetaj moraju imati dovoljno sanitarne opreme, prostor za odmor i prostor za
provoenje slobodnog vremena, osim ako se upotrebljavaju samo u izuzetnim primjerima.
Opremljeni moraju biti sa posteljama, ormarima, stolovima i stolicama sa naslonima, uzimajui u
obzir broj radnika, te ureeni tako, da su, gdje je to potrebno, odvojeni za mukarce i ene. U
prostorima za odmor i/ili prostorima za smjetaj potrebno je izvesti odgovarajue mjere, da bi se
obezbjedila zatita nepuaa od neugodnosti, koje prouzrokuje dim od cigareta. Ako je to
potrebno, moraju biti prostori za odmor i/ili smjetaj puaa odvojeni. Trudnice i majke koje
doje moraju imati mogunost, da u odgovarajuim uslovima legnu i odmore se.
Ako je potrebno, moraju biti radna mjesta organizovana tako, da su uzete u obzir potrebe
invalidnih radnika.
Potrebe iz prvog stavka se odnose posebno na vrata, prilaze, stepenita, tueve, umivaonike i
klozete, koje invalidni radnici neposredno upotrebljavaju, i radilita na kojima rade.
garderobe za preoblaenje ;
vodu za umivanje i tuiranje ;
sanitarije (toalete) .
Nain izvedbe potrebnih zahvata je u velikoj mjeri zavisan od :
predvienog broja zaposlenih;
ekoloke osjetljivosti podruja, na kojem je gradilite;
strukture zaposlenih prema spolnoj strukturi;
prirode posla.
U sluaju manje osjetljivog prirodnog podruja gradilita, je mogue ureenje toaleta sa
septikom jamom. Septika jama moe biti za :
suhe klozete, kapaciteta min. 50 l/osobi odn. 3000 l volumena, dvoprostorna bez ispusta;
septika jama za toalete sa vodom za ispiranje, kapaciteta min. 50 l/osobi, odn. 3000 l
volumena, dvoprostorna ;
septika jama sa vie pregrada , kapaciteta 2000 l/osobu odn. min. 6000 l., sa
ispumpavanjem, ako je koristi vie od 10 osoba, mada ne vie od 60 osoba;
ako je stalno zaposlenih vie od 60 osoba, potrebno je obezbjediti (privremeno) spravu za
ienje biolokih otpadnih voda.
Za izvedbu toaleta sa septikom jamom, potrebno je izraditi projekt i prirunik za
upotrebljavanje. Prirunik mora odgovarati uputstvima o ureenju ubrita i septikih jama. On
odreuje, da je potrebno prazniti septike jame najmanje jednom godinje, inae pa, ako je
napunjeno 2/3 kapaciteta. Pri pranjenju je potrebno ostaviti 1/6 kapaciteta, da bi se omogui
razmjena materije(raspadanje). U priruniku je potrebno odrediti deponije za izmet nakon
pranjenja. U odnosu na lokalne uslove, potrebno je odgovarajue odrediti i deponiju. Sanitarni
kontejner na gradilitu omoguava kombinaciju toaleta i tua i trenutno je najraireniji u praksi.
Na podrujima, gdje je okolina osjetljiva (podzemne vode), izrada i upotreba toaleta sa septikim
jamama nije dozvoljena. U takvim sluajevima potrebno je umjesto toaleta sa ispiranjem,
uporabiti kemijske toalete, za koje je takoer potrebno izraditi prirunik za upravljanje i
odravanje.
U PZ je treba prikazati:
2.1.13.4.4.2.3 Garderobe
Ako radnici moraju nositi posebna radnu odjeu i ako se iz zdravstvenih razloga ili zbog javnog
morala ne moe oekivati, da se presvlae u drugim prostorima, moraju imati na raspolaganju
odgovarajue garderobe.Garderobni prostori moraju biti opremljeni sa ormariima za uvanje
line garderobe, koji se mogu zakljuati.
Svaki radnik mora imati na volju bar jedan ormari, a kada radi u izuzetno prljavoj, agresivnoj ili
vruoj atmosferi, poslodavac mu mora obezbjediti odvojene ormarie za prljavu i za istu
odjeu. Garderobe nisu potrebne, ako se radi o izvoenju kratkotrajnih radova ili kada su one
radnicima na volju u prostorima, koji su udaljeni od gradilita manje od 30 km, te poslodavac
obezbjedi redovan prevoz radnika do tih prostora. U tom sluaju radnicima mora biti na
raspolaganju prostor, gdje mogu da zakljuaju svoju odjeu i line stvari.
Garderobe moraju biti lako pristupane, dovoljno prostrane i opremljene sa sjeditima. Ako je
potrebno (na primjer pri radu sa opasnim materijama, u vlagi, prljavtini i sl.), radnici moraju
imati na raspolaganju prostore, gdje uvaju radnu odjeu odvojeno od line odjee i linih stvari.
Potrebno je odvojiti muke i enske garderobe ili obezbjediti odvojenu upotrebu za mukarce i
za ene.
2.1.13.4.4.2.4 Tuevi i umivaonici
Ako je to zbog vrste posla ili iz zdravstvenih razloga potrebno, mora biti na raspolaganju
odgovarajui broj tueva.Tuevi za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti
obezbjeena odvojena upotreba. Kupaonice sa tuevima moraju biti dovoljno velike, da se moe
svaki radnik bez uzdrljivosti umivati u uslovima, koji odgovaraju higijenskom standardu.Tuevi
moraju imati vruu i hladnu tekuu vodu.
Kada tuevi nisu potrebni, mora biti u blizini radilita i garderobi obezbjeen dovoljan broj
odgovarajuih umivaonika sa tekuom vodom (sa vruom vodom, ako je to potrebno).
Umivaonici za ene i mukarce moraju biti odvojeni ili mora biti obezbjeena odvojena
upotreba. Kada su prostori sa tuevima ili umivaonicima odvojeni od garderoba, mora biti meu
tim prostorima neposredna povezanost.
2.1.13.4.4.2.5 Toalete
U blizini radilita, prostora za odmor, garderoba i prostora sa tuevima i umivaonicima moraju
biti na raspolaganju posebni prostori sa odgovarajuim brojem toaleta i umivaonika. Na svakih
30 radnika mora biti po jedna sanitarna kabina. U neposrednoj blizini sanitarija mora postojati
mogunost umivanja. Za svakih 10 radnika, koji istovremeno zavre sa poslom, mora biti na
volju 1 umivaonik sa sapunom i papirnim brisaima Toalete za mukarce i ene moraju biti
odvojene ili mora biti obezbjeena odvojena upotreba.
2.1.13.4.4.5.2 Temperatura
U odnosu na upotrebljene radne metode i fizika optereenja pri radu, mora biti u toku radnog
vremena temperatura radne okoline primjerena za ljudski organizam. Temperatura u prostorima
za odmor, prostorima za osoblje, koje je trenutno na poslu, u sanitarnim prostorima, trpezarijama
i prostorima za pruanje prve pomoi mora odgovarati namjeni takvih prostora.
Krovni ili plafonski prozori i staklene pregrade moraju sprijeiti prekomjerni uinak sunevog
zraenja u odnosu na vrstu rada i upotrebu prostora.
2.1.13.4.4.5.3 Prirodno i umjetno osvjetljavanje radilita, prostora i saobraajnih puteva na grad.
Radilita, prostori i saobraajni putevi moraju imati to vie prirodne svjetlosti. Nou i onda kada
prirodna dnevna svjetlost nije dovoljna, potrebno se je pobrinuti za odgovarajuu i dovoljnu
vjetaku rasvjetu. Tamo gdje je to potrebno, treba upotrebljavati pokretne izvore svjetla, koji su
osigurani od negativnih uticanja.Boja upotrebljene vjetake svjetlosti ne smije promijeniti
raspoznavanja sigurnosnih natpisa i znakova.Instalacije za rasvjetu prostora, radilita i
saobraajnih puteva moraju biti postavljene tako, da ne predstavljaju opasnosti.
Prostori, radilita i saobraajni putevi, koji su osvijetljeni sa umjetnom rasvjetom, a u kojima
radnici obavljaju opasne poslove, moraju biti opremljeni sa rasvjetom u sluaju nude primjerene
jaine.
2.1.13.4.4.5.4 Podovi, zidovi, stropovi i krovovi prostora
Podovi u radnim prostorima ne smiju imati opasna izboenja, rupe, ili nagibe; moraju biti vrsti,
stabilni i ne smiju biti klizavi. Povrine podova, zidova i stropova u prostorima moraju biti takve,
da se lako iste ili drugaije odravaju na primjerenom higijenskom nivou.
Prozirni ili providni zidovi, posebno pregrade, koje su u cjelini iz stakla, u prostorima, u blizini
radilita ili saobraajnih puteva, moraju biti jasno oznaene i napravljene iz sigurnih materijala
ili moraju biti u takvim prostorima ili uz saobraajne puteve, zatiene tako, da se radnici ne
mogu povrijediti, ako bi se te razbile.
Prozori moraju biti takvi, da ih radnici mogu otvarati, zatvarati, namjetati ili zakljuavati na
siguran nain. Kada su otvoreni, ne smiju biti u takvim poloajima, da predstavljaju opasnost za
radnike. Zidni ili stropni prozori moraju biti planirani skupa sa opremom ili biti drugaije
opremljeni sa spravama, koje omoguavaju ienje bez opasnosti za radnike, koji obavljaju taj
posao, kao i za radnike, koji se tamo nalaze.
2.1.13.4.4.5.5 Uticaji vremenskih pojava
Radnike je potrebno zatititi od onih uticaja vremena, koji mogu biti tetni za njihovo zdravlje i
sigurnost.
Kada vozila moraju voziti ispod elektrinih vodova, potrebno je postaviti odgovarajue
upozoravajue znake i visee zatitne table. Pri planiranju, instaliranju i izboru opreme i
sigurnosnih sprava je potrebno uzimati u obzir vrstu i jainu instalirane energije, vanjske uslove i
osposobljenost osoba, koje imaju pristup do dijelova instalacija.
Elektrine instalacije i oprema na gradilitu mora odgovarati vaeim propisima i zahtjevima
standarda HD 384.7.704 S1:2001.
Elektrine instalacije i oprema moraju biti osigurane od vremenskih uticanja (zatita bar IP 43).
Fiksne naprave in instalacija gradilita kao i alata, oprema te prekidaa i sprave za upravljanje
moraju imati zatitu od prakastih djelia i vode u izvedbi u bar IP 44 Razvoai kupljeni po 1.
1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima standarda EN 60439-4.
Postavljeni moraju biti stabilno na dostupnom mjestu i moraju biti zatvoreni. Opremljeni moraju
biti sa zatitnom spravom na diferentni tok (FI prekida), koji ne prelazi nazivnu vrijednost 30
mA. Slobodni elektrini vodovi na gradilitu moraju biti instalirani tako, da nema opasnosti
mehanikog oteenja. Slobodno na zemlji poloeni mogu biti samo kablovi tipa HO 7 RN F,
koji moraju biti mehaniki zatieni ili smjeteni na propisanoj visini na svim prolazima za
vozila i podrujima, gdje se obavlja rad sa tekom graevinskom mehanizacijom.
Produni kablovi za snabdijevanje elektrinih pominih i prenosnih alata i naprava na gradilitu
moraju biti savitljivi. Kablovi kupljeni po 1. 1. 2003 moraju biti izraeni u skladu sa zahtjevima
standarda HD 22.4, u izvedbi bar HO 5 RN F i primjerno mehaniki zatieni ili postavljeni na
odgovarajuoj visini u skladu sa posebnim propisima. Na gradilitima se mogu upotrebljavati
samo kablovski koluti (bubnjevi), koji su opremljeni sa utinicama pokrivenim sa poklopcima
protiv pricanja vode, termikim osiguraem protiv pregrijavanja kabla i tekim gumi kablom
tipa HO 7 RN F.
Prije svake upotrebe kablovskih produetaka je potrebno obaviti vizualni pregled. Kada su
vidljiva oteenja na izolaciji, uvodnicama, utikau, utinici, termikom osigurau ili je kabl
iupan iz utinice ili utikaa, produetka nije ga vie dozvoljeno upotrebljavati. Krpljenje
izolacije sa izolirnim trakama nije dozvoljeno.
Prikljuivanje elektrinih sprava na mreu je dozvoljeno samo preko elektrinih razvoaa,
dodatno osiguranih sa zatitnom spravom na diferentni tok, koji ne prelazi nazivnu vrijednost od
30 mA. Neposredno prikljuivanje elektrinih sprava na utinice kunih instalacija nije
dozvoljeno. Na gradilitu se mogu upotrebljavati samo utikai i utinice sa zatitnim polom ili
industrijske utinice. Zabranjena je upotreba razvodnih utinica. Industrijske trofazne utinice
moraju biti petopolne, veza u njima pa desnozasuna. Opa osvijetljenost gradilita (uz
izvoenje radova ponoi i u prirodno neosvijetljenim prostorima)mora iznositi bar 50 luxa,
lokalna osvijetljenost na radnim mjestima uz maine, te na krajevima,gdje se obavlja
privezivanje i odvezivanje tereta pa najmanje 150 luxa.
Svjetiljke kupljene nakon 1. 1. 2003 moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima standarda EN
60 598-2-8 u izvedbi bar IP 23, te zatiena protiv oteenja sa zatitnom mreicom, ili biti
namjetena na visini bar 2,5 metra od zemlje i mora uvijek da bude ista.
U mokrim, te u vlanim prostorijama se mogu upotrijebiti samo sprave, koje je dozvoljeno
upotrebljavati u tijesnim i skuenim prostorijama.
Elektrine instalacije, sprave i opremu na gradilitu je dozvoljeno upotrebljavati tek, kada je
mjerenjima utvreno, da su besprijekorne. Periodine probe(testiranja) instalacija je potrebno
obavljati bar dva puta godinje (u ljeto i u zimu). Vizualne preglede moraju redovno dnevno
obavljati za to naueni radnici na gradilitu, mjeseno pa struno osposobljeni radnici
elektrotehnike struke. O mjerenjima i o mjesenim pregledima je potrebno izraditi zapisnik i
voditi o tome evidenciju do zakljuka gradnje.
tako, da se ne ugibaju, odnosno prekomjerno ljuljaju. Smatra se, da se elementi poda ne ugibaju
prekomjerno, kada ugib pod predvienim optereenjem ne prelazi 1/100 razdaljine izmeu
potpora. Prije upotrebe i u toku rada je potrebno rampe i prelaze redovno pregledavati i
odravati u dobrom stanju i sa njih istiti rastreseni materijal. Upotreba oteenih i nedovrenih
stepenita i rampi nije dozvoljena, to poslodavac mora sprijeiti sa fizikom zaprekom ili
oznaivanjem sa odgovarajuim znakom. Uslovi:
javne puteve i 50m od prostora za boravak. Materije koje meusobno reaguju, je potrebno
prostorno odvojiti. Skladite ne smije imati ispuste na podu, koji bi omoguavali izlivanje
tekuina u javnu kanalizacijsku mreu. Krov mora biti iz lake konstrukcije i mora imati otvore za
prozraivanje. Skladite mora biti opremljeno sa odgovarajuim znacima za upozoravanje. U
neposrednoj blizini uvanja opasnih materija moraju biti uvijek na volju odgovarajua sredstva i
oprema za pruanje prve pomoi, u sluaju uvanja zapaljivih ili eksplozivnih materija pa
takoer i oprema za gaenje.
U neposrednoj blizini moraju biti takoer i kopije sigurnosnih dokumenata. Odvoz ambalae
opasnih materija i opasnih otpadaka treba organizirati na propisan nain i sa propisanom
evidencijskom dokumentacijom, koju zahtijevaju propisi o upravljanju otpacima, koji nastanu pri
graevinskim radovima.
U sluaju, da se pri gradnji upotrebljavaju eksplozivna sredstva, se ta dovoze na gradilite i
neposredno se nakon zavrenog nastreljivanja odvoze u propisno ureeno skladite. Na gradilitu
se eksplozivna sredstva ne uvaju. Pri radu sa eksplozivima je potrebno uzimati u obzir uputstva
za siguran rad pri upotrebi eksplozivnih sredstava pojedinih proizvoaa.
Materije, koje jo nisu potpuno isprobane, se smiju davati u promet samo izuzetno i moraju imati
na ambalai i u uputstvu za upotrebu dobro vidljiv i neizbrisiv natpis: Panja materija jo nije
potpuno isprobana. Takve materije se smiju davati u promet samo pod posebnim uslovima,
odreenim u propisu o prijavi nove materije.
Klasifikacijski broj opasnog materijala ili proizvoda je u spisku oznaen sa zvjezdicom
(asteriksom).
zagaivanja sa otpadnim uljima, naftnim derivatima, te otpacima, koji nastaju pri odravanju
vozila i maina. Za servisiranje i radove na odravanju vozila i mehanizacije, mora biti u PZ
predvien odgovarajue velik prostor (pokriven ili otvoren), ija veliina je zavisna od broja
vozila i strojeva na gradilitu. Povrina prostora za jednu jedinicu mora biti veliine min. 4,00x
10,00 m. Prostor mora imati pod iz betona sa nagibom prema otonom kanalu sa hvataem za
ulje. Sa PZ i sa poslovnikom odn. internim propisom, mora biti odreena odgovorna institucija
za izvoenje monitoringa, a isto tako moraju biti izraena uputstva, sa kojima moraju biti
obavijeteni svi upravljai vozila, strojeva i sprava.
2.1.13.4.10.1
na gradilitu
2.1.13.4.10.2
Vozila, koja rade na gradilitu i voze graevinskim putevima su zbog prirode posla esto
blatnjava ili na drugi nain prljava(zagaena). Da ne bi izazvala prljanje(zagaivanje) javnih
puteva, na koje uvoze iz gradilita, potrebno je vozila oistiti od blata i drugih materija, koje su
opasne za okolinu. Propisi odreuju da uesnici u saobraaju ne smiju na puteve ili uz njih
isputati, ostavljati, odlagati, bacati, nita to bi ugrozilo bezbjednost saobraaja, tetilo zdravlju
ljudi, ivotinja, biljki ili prouzrokovalo zagaivanje okoline.
U PZ-u treba predvidjeti:
nain obezbjeivanja, da vozila ne budu prljala(zagaivala) javne puteve ;
plan mjera u vezi sa vozilima, koja voze na javnoj putnoj mrei;
nacrt plana za pranje vozila i odvoda otpadne vode;
deponiranje blata sa platoa;
uputstva za vozae i ime odgovorne osobe.
Izvedba platoa za pranje vozila, mora odgovarati sljedeim uslovima:
2.1.13.4.10.3
2.1.13.4.11
2.1.13.4.11.1
2.1.13.4.11.1.1
Okvirni spisak posebno opasnih poslova Okviran spisak posebno opasnih
poslova:
Radovi u iskopima dubljim od 5 m ili u sipkom ili movarnom terenu, na visini vie od
10 m;
radovi sa kemijskim ili biolokim materijama, koje posebno ugroavaju
bezbjednost i zdravlje radnika ili pri kojima je prema propisima potreban zdravstveni
nadzor;
radovi u podruju ioniziranog zraenja;
radovi u blizini elektrinih vodova visokog napona;
radovi pri kojima prijeti opasnost od utapljanja;
radovi pri kopanju, ienju ili popravci bunara, pod zemljom i u tunelima;
radovi pri potapljanju uz upotrebu zraka pod pritiskom;
radovi u kesonu sa atmosferom sa stisnutim zrakom;
radovi sa eksplozivnim i lako zapaljivim materijama;
radovi pri montai ili demontai tekih dijelova i/ili sklopova;
radovi uz tekui saobraaj na putevama i eljeznici;
radovi pri napinjanju kablova u prednapregnutim betonskim i drugim konstrukcijama;
radovi pri betoniranju, rezanju i obradi povrina sa spravama pod visokim pritiskom
2.1.13.4.11.1.2
Osnovni zahtjevi za bezbjedan rad
Radnici ne smiju biti ispostavljeni tetnom nivou buke, plinova, isparenja ili praha. Ako radnici
moraju stupiti u zatvoreno podruje, gdje se u atmosferi moe nalaziti otrovna ili tetna materija,
ili takva atmosfera ne sadri dovoljno kiseonika ili je zapaljiva, mora biti atmosfera u takvom
podruju kontrolirana i uvedene moraju biti odgovarajue mjere za sprjeavanje opasnosti. Ako
u zatvorenom prostoru u radnom postupku nastaju tetni plinovi, mora biti obezbjeeno
prisilno(vjetako) prozraivanje i kontrola plinova, te uspostavljen em alarmiranja. Prah in
plinovi, koji nastaju u postupku rada, moraju biti isisavani to blie mjestu nastanka Radnik ni u
kakvom sluaju ne smije biti ispostavljen visokom stepenu rizika u zatvorenoj atmosferi, ako
nije sve vrijeme trajanja rada nadziran tako, da mu je u svakom trenutku mogue priskoiti u
pomo.
Radna mjesta u zatvorenim, tijesnim (cjevovodi, silosi) i podzemnim prostorima (tuneli,
bunari ahtovi) moraju biti tako prozraivana, da je obezbjeena prisutnost kiseonika u zraku
bar 19 %; dozvoljene koncentracije opasnih plinova i praha u zraku, nisu prekoraene; nije
mogu nastanak eksplozije.
Kada radnici na gradilitu izvode radove u jako zapraenoj atmosferi, pod uticanjem otrova,
nadraujuih materija ili sa materijama, koje su opasne za infekciju, ili prave vruinu u prostoru,
mora biti na gradilitu na svakih 10 radnika po jedan tu sa toplom i hladnom tekuom vodom,
sapunom, zatitnom kremom i sredstvom za dezinfekciju. Kada na gradilitu pod takvim
uslovima radove izvodi vie od 10 radnika due od 14 dana, moraju biti ureene i kupaonice.
Temperatura tih prostora u periodu od 15. oktobra do 30. aprila ne smije biti nia od 21oC Kada
je predvieno da se izvode radovi na gradilitu na otvorenom ili u otvorenim prostorima, je
potrebno obezbjediti i prostor za odmor, suenje odjee i grijanje radnika. Slobodna povrina tog
prostora mora iznositi bar 0,75 m2 na radnika, mada ne smije biti manji od 4 m2; visina prostora
pa mora biti bar 205 cm. Obezbjeena temperatura u prostoru mora biti u vremenu od 15.
oktobra do 30. aprila bar 20o C. Kao prostor za zadravanje i grijanje se moe upotrijebiti i
prostor za garderobe ili prostori za smjetaj, ako ispunjavaju gore opisane zahtjeve. Takve
prostorije nije potrebno urediti samo na gradilitima, gdje radi najvie pet radnika manje od
sedam dana, ve se mora pobrinuti i za to, da se radnici mogu posuiti i ugrijati.
Na gradilitu mora biti ureen ist prostor opremljen sa stolovima, koji radnicima slui kao
trpezarija. Uz stolove moraju biti i stolice. Prostor mora biti opremljen sa vjealicama za
odlaganje gornje odjee, a u blizini mora postojati takoer i mogunost za pranje ruka, te hladna
voda za pie ili drugi ohlaeni bezalkoholni napitci. U zimskom vremenu mora biti prostor
primjereno zagrijavan. Trpezarije nisu potrebne, kada poslodavac organizira prehranu radnika na
drugi adekvatan nain (u javnim restoranima ili gostionicama u blizini gradilita)
2.1.13.4.11.1.3
Zatitna oprema
Propisana lina zatitna oprema, odreena u PZ i u drugim propisima, mora biti izraena u
skladu sa propisima i standardima, upotrijebljena namjenski, te odravana i pregledana prije
upotrebe. Oteenu, iskoritenu, slabo odravanu linu zatitnu opremu i opremu, kojoj je
istekao rok upotrebe, nije dozvoljeno upotrebljavati. Radnik, koji bez obzira na upozorenje
odgovornog voe radova ne upotrebljava propisanu linu zatitnu opremu, te sa takvim
postupkom ugroava svoju sigurnost i sigurnost drugih radnika se odstrani sa radnog mjesta.
Sve osobe, koje se iz bilo kojeg razloga nau na gradilitu, gdje postoji mogunost pada
predmeta na glavu, pada u dubinu veu od 1 m ili udarca u glavu od prepreka u prostoru, ili je u
planu zatite ustanovljena mogunost za povredu glave zbog drugih uzroka, moraju nositi
zatitnu kacigu. Znak, koji odreuje obavezno noenje kacige, mora biti postavljen na svim
pristupima na gradilite i na izlazima iz objekata na gradilite. Kada postoji opasnost za povrede
glave samo na dijelu gradilita, koordinator za sigurnost i zatitu zdravlja moe bez obzira na
odredbu iz prvog stavka ove take odrediti, da se mora zatitna kaciga nositi samo na tom dijelu
gradilita. Ugroeni prostor se posebno oznaava, na svim pristupima u to podruje i postave se
odgovarajui znaci za obaveznost noenja kacige.
Kada radnici od samo jednog poslodavaca obavljaju rad u zatvorenim prostorima gradilita, za
koje koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da nema opasnosti iz prvog stavka
toga lana, u toku rad ne treba da nose kacigu. Moraju je imati pri sebi i upotrijebiti pri kretanju
po ostalom dijelu gradilita. Ta olakica vai samo, ako je upisana u knjizi mjera za siguran rad.
Na gradilitu mora biti za posjetioce na raspolaganju toliko kaciga, koliki je najvie dozvoljen
broj moguih posjetilaca odjednom, to mora biti odreeno u planu zatite za to gradilite. Kada
koordinator za bezbjednost i zatitu zdravlja ustanovi, da vie nema opasnosti za povredu glave,
se znaci za obaveznu upotrebu zatitne kacige odstrane, mjera pa se upie u knjigu mjera za
bezbjedan rad.
2.1.13.4.11.2
Prva pomo
Organizaciju slube prve pomoi u sluaju nesree ili povrede na radu mora obezbjediti izvoa,
koji izvodi radove na gradilitu. Nain i veliina potrebnih mjera je zavisan od :
2.1.13.4.11.3
Materijali, oprema i svaki dio, koji moe u toku bilokakvog pomicanja uticati na sigurnosti
zdravlje radnika, moraju biti na primjeran i siguran nain privreni.
Konstrukcija i stabilnost objekata moraju odgovarati vrsti njihove upotrebe. Za nosive dijelove
graevina, skela i graevinske opreme treba izvesti odgovarajuu stabilnostnu, zatitnu i
procjenu na vrstou, posebno nakon svake promjene visine ili dubine na radilitu. Pristup do
povrine, na kojoj su nedovoljno vrsti materijali, nije dozvoljen, osim ako su obezbjeeni
oprema ili sredstva, koja omoguavaju sigurno izvoenje posla. Pokretna ili nepokretna radilita
na visini ili na tlu moraju biti vrsta i stabilna, pri emu treba uzeti u obzir:
broj radnika na radilitima,
najvee nosivosti i raspored optereenja,
vanjske uticaje, kojima mogu biti izloena.
Ako potporna konstrukcija i drugi dijelovi konstrukcije radilita sami po sebi nisu stabilni,
potrebno je njihovu stabilnost obezbjediti sa odgovarajuim i sigurnim nainima privrivanja,
da bi izbjegli bilokakav nehotini ili spontani pomak cijelog prostora radilita ili njegovih
pojedinih dijelova.
2.1.13.4.11.4
omoguiti radnicima, da se sklone na sigurno podruje u sluaju poara ili prodora vode
ili materijala.
2.1.13.4.11.4.1
Zemljani radovi
Prije poetka iskopavanja je potrebno usvojiti mjere za odreivanje i to vee smanjenje
bilokojih opasnosti, do kojih moe doi zbog podzemnih kablova i drugih instalacija. Za dostup
u/iz graevinske jame je potrebno obezbjediti sigurne pristupe. Gomile zemlje, materijali i
vozila koja se kreu moraju biti na odgovarajuoj udaljenosti od graevinskih jama. Ako je
potrebno, treba postaviti odgovarajue pregrade. Prije poetka izvoenja zemljanih radova
potrebno je izvesti zakolienje postojeih instalacija i sprava te po mogunosti iskljuiti
opasnosti, koje proizlaze zbog njih (sa premjetanjem ili privremenim iskljuenjem elektrinog
napajanja, zatvaranjem i pranjenjem cjevovoda i rezervoara ili slino).
U sluaju iskopavanja na podruju, gdje se nalaze plinske, elektrine, vodovodne, kanalizacijske
ili druge instalacije, sprave ili objekti, potrebno je radove obavljati prema uputstvima i pod
nadzorom strune osobe, koju sporazumno odreuju vlasnik sprave ili s njegove strane ovlateni
odrava i izvoa radova.
Dogovor treba zapisati u knjigu mjera za bezbjedan rad.
Ako u toku iskopavanja radnici neoekivano naiu na gore spomenute sprave, moraju radove
zaustaviti za toliko vremena, dok se ne obezbjedi nadzor iz prvoga stavka ove take. Pri
iskopavanju ili ienju zemljom zasutih jama, bunara, kanala i slino, potrebno je prethodno
ustanoviti eventualnu prisutnost ugljinog monoksida i drugih tetnih, zapaljivih ili eksplozivnih
plinova.
Iskop u dubinu vie od 100 cm je potrebno obavezno izvodititi uz izvoenje zatitnih mjera, koje
sprjeavaju ruenje zemljanih slojeva sa bonih strana i usipanje iskopanog materijala (sa
zidovima za podupiranje, rairivanjem ili ureenjem padina pod uglom unutranjeg trenja
zemlje). Uz gornji rub iskopa obavezno treba obezbjediti najmanje 100 cm irokog slobodnog
pojasa (prostora), na kojem nije dozvoljeno odlaganje materijala ili ga upotrebljavati za
transportne puteve. Iskop kao i podupiranje padina je potrebno izvoditi struno, prema
odgovarajuim normativima i statikim proraunima pod neposrednim voenjem voe pojedinih
radova. Pri tome uzimati u obzir i mogunost prodora vode i poveanog pritiska u iskopanim
zidovima ili poduprtim nasipima. Uz povrine po kojima se odvija saobraaj, mora biti
obezbjeenje i stabilnost padina prethodno dokazana uzimajui u obzir oekivana optereenja.
Graevinske jame i iskopi, koji su dublji od 2 metra i imaju padine ureene pod uglom veim od
45 (strmije), moraju imati najmanje 100 cm od gornjeg ruba postavljenu zatitnu ogradu ili
ureeno osiguranje opasnog podruja iskopa.
Otkopavanje zemlje mora tei od gore prema dole. Potkopavanje nije dozvoljeno. Pri
mainskom kopanju nije dozvoljeno zadravanje radnom podruju maine. Runi radovi radnici
smiju obavljati samo onda kada stroj miruje.
Jarke i druge iskope je potrebno kopati u dovoljnoj irini, koja omoguava nesmetan rad radnika
u njima tako, da ostaje nakon prorjeivanja i postavljanja cjevovoda ili druge sprave (obloge,
zida) u iskopu najmanje 60 cm prostora za kretanje radnika.
Pri mainskom kopanju iskopa potrebno je paziti na stabilnost maine. Iskopanu zemlju je
potrebno odlagati tako, da nije ugroena stabilnost bonih strana iskopa. Rubovi iskopa (i 100
cm pojas uz njih) se smiju optereivati sa mainama ili drugim tekim spravama samo ako je
odgovarajuim mjerama obezbjeeno, da se zbog dodatnih optereenja oni ne mogu sruiti.
Obloga za podupiranje bonih strana iskopa mora biti najmanje 20 cm iznad nivoa terena. Za
podupiranje bonih strana iskopa je potrebno upotrebljavati drvo odnosno drugi materijal, te
opremu odgovarajue tvrdoe i veliine.
Sredstva za spajanje i uvrivanje dijelova potpornika (klinovi, okovi, arafi, ekseri, ica i
slino) moraju odgovarati odgovarajuim standardima. Prazan prostor izmeu oplate i bone
strane iskopa je potrebno ispuniti i utvrditi. Obloga se mora po cijeloj duini iskopa prilei dnu
iskopa. Odstranjivanje obloga pri zasipanju iskopa je potrebno obaviti prema uputstvu i pod
nadzorom voe pojedinih radova. Ako bi odstranjivanje obloge moglo da prouzrokuje opasnost
za radnike, potrebno je oblogu ostaviti u iskopu.
Za silazak radnika u iskop ili vraanje iz iskopa dubljeg od 100 cm, moraju biti obezbjeene
ljestve odgovarajue duine, tako da je dra za ruke najmanje 100 cm iznad ruba iskopa.
Ljestve mogu da nadomjeste i odgovarajue stepenice ili rampe, ako je na taj nain pobrinuto za
sigurno kretanje radnika i kada su padavine.
Prije poetka radova pri iskopu zemlje i uvijek nakon neugodnih vremenskih pojava, mraza ili
topljenju snijega i ledu, mora voa pojedinih radova (zemljanih radova) obaviti pregled iskopa i
prema potrebi odgovarajue intervenirati (za obezbjeenje od uruenih dijelova bonih strana
iskopa).
Putevi i rampe za odvoenje materijala iz iskopa moraju odgovarati tvrdoi terena i
karakteristikama transportnih vozila. Njihov nagib ne smije biti vei od 40 %. Utovarivanje
materijala sa utovarivaem ili drugim mehanikim sredstvom na teretno vozilo preko njegove
kabine nije dozvoljeno, ako kabina nije zatiena od mehanikih oteenja. Materijal, koji je
potreban za gradnju i montani radova u iskopima (temelji, kanali, instalacijski vodovi, rovovi i
slino), nije dozvoljeno odlagati na ivice iskopa ili na krajeve, gdje bi se mogao sruiti odnosno
predstavljati opasnost za radnike u iskopu.
Za sputanje materijala u iskope je potrebno upotrebljavati sprave (ljebove, lijevke) ili
transportna sredstva, koja odgovaraju vrsti, obliku i teini materijala. Sputanje teih
graevinskih elemenata se moe obavljati samo sa odgovarajuom radnom opremom i sa
radnicima, koji su naviknuti na takav rad, pod nadzorom voe pojedinih radova (instalaterskih,
tesarskih)
2.1.13.4.11.4.2
Podzemni objekti
Za sve radove pri gradnji podzemnih objekata mora biti izraena odgovarajua tehnika
dokumentacija. Upotrebljeni materijali i konstrukcije moraju biti izraeni u skladu sa propisima i
odgovarati monta-geolokim uslovima na mjestu gradnje.Pri planiranju radova u podzemnim
objektima kroz padine, gdje je na osnovu obavljenih geolokih istraivanja mogue oekivati
pojave metana, potrebno je u planu zatite odrediti posebne mjere za odvoenje eventualnih
opasnih plinova.Te mjere moraju obuhvaati i:
sistem ustanovljavanja i kontrole metana;
mjere za bezbjednost osoblja.
U sluaju pojave koncentracije metana iznad 0,5 % je obavezno odmah isklopiti maine i sprave.
Radovi pod zemljom mogu da izvode samo struno osposobljeni radnici pod stalnim i
neposrednim nadzorom voe pojedinih radova. Radnici moraju biti podueni o opasnostima
kojim su ispostavljeni i zahvatima(mjerama), koje moraju u takvim primjerima izvesti. Uz
izvoenje iskopa, podupiranja i izradi osnovne podgradnje je potrebno potovati propise, koji
vae za rudarske radove.
Izvoa, koji gradi pod zemljom, mora voditi tonu evidenciju o ulasku i izlasku osoba u
podzemni objekt.
Podgradnju je potrebno redovno kontrolirati i u primjeru da se ustanovi nepravilnost odmah
odgovarajue intervenirati.
Transportne puteve je potrebno adekvatno osigurati na mjestima otvora, padinama, te nie
leeih prostora. Ako su za odvoenje materijala iz potkopa izraeni ahtovi, koji vode u donji
potkop, moraju biti otvori ahtova odgovarajue osigurani.
Radna mjesta u podzemnim objektima moraju biti dobro prozraivana sa prisilnom ventilacijom.
sistem ozraenija mora odgovarati lokaciji i duini prostora, te vrsti tetnih materija, koje nastaju
pri radu (plinovi, prah i drugo). Isisavanje praha mora biti obezbjeeno neposredno na mjestu
nastanka.
U tunelima, rovovima i potkopima, gdje se moe oekivati pojava metana, je zabranjeno puenje
i unoenje ibica. Pri prvoj pojavi koncentracije metana iznad 0,5 % mora izvoa radova o tome
hitno obavijestiti inspektorat za rad.
Instalacije za elektriku, tehnoloku vodu, stisnuti zrak i druge instalacije moraju biti poloene
tako, da nisu ispostavljene mehanikim oteenjima.
Elektrine instalacije i oprema moraju biti izvedene kao to je to propisano za tijesne i vodljive
prostore, i potrebno ih je provjeravati redovno bar jedanput mjeseno, te nakon svakog
premjetanja, udora vode ili drugih promjena.
Maine, koje se upotrebljavaju pri podzemnoj gradnji, moraju biti besprijekorni, mainisti pa
posebno osposobljeni za rad sa njima.
Strojevi sa motorom sa unutranjim sagorijevanjem se mogu upotrebljavati samo ako su motori
na dizelski pogon, i ako su opremljeni sa istaima ispunih plinova. Vozila za provoz
materijala moraju biti opremljena sa odgovarajuom svjetlosnom i zvunom signalizacijom, koja
se u sluaju vonje unazad automatski ukljui. Radno mjesto upravljaa maine mora biti
osigurano sa zatitnom konstrukcijom.
Maine i vozila moraju imati pored obavezne opreme takoer i priruni aparat za gaenje.
Preglede radne opreme je potrebno napraviti prije svakog premjetanja na novo gradilite i
najmanje jedanput godinje.
Pri upotrebi kemikalija, koje se dodaju betonu za bre stvrdnjavanje, potrebno je uzimat u obziri
propise i uputstva za rad sa opasnim materijama i upotrebljavati odgovarajua zatitna sredstva.
2.1.13.4.11.4.3
Tijesni radni prostori, ahtovi i cjevovodi
Radovi u stijenjenim prostorijama obavljati mogu samo punoljetni, zdravstveno sposobni, te
struno osposobljeni radnici, koji su bili prethodno podueni o opasnostima i mjerama za
bezbjedan rad u stijenjenim prostorima. Prije poetka izvoenja radova mora voa pojedinih
radova provjeriti stanje u cjevovodu (kontrola prisutnih plinova, vizualni pregled) i izvesti
potrebne preventivne mjere za obezbjeenje sigurnosti i zdravlja radnika. Svi radovi u
cjevovodima se mogu obavljati samo pod neposrednom kontrolom voe pojedinih radova.
Zatita radnika u cjevovodima mora biti obezbjeena sa povrine pri svim otvorenim pristupima.
Izmeu radnika u cjevovodu i odgovornom osobom izvan mora biti obezbjeen siguran nain
sporazumijevanja. Voa radova mora imati pri sebi telefon, da moe zvati na pomo spasilaku
slubu.Uz ulaze u cjevovod, mora biti toliki broj osposobljenih radnika i odgovarajue opreme,
da je mogue odmah pristupiti rjeavanju radnika iz cjevovoda.Svaki radnik u cjevovodu mora
imati baterijsku li elektrinu prenosnu svjetiljku. Sputanje i dizanje radnika po ljestvama u
vertikalnom cjevovodu (ili ahtu), koji je vii od 5 m, je dozvoljeno samo uz upotrebu line
zatitne opreme za zatitu od pada u dubinu. Ljestve za izlazak moraju biti smjetene sve vrijeme
rada u cjevovodu.Radnici mogu obavljati radove samo u cjevovodima, iji je promjer vei od
1000 mm. Radovi u cjevovodima promjera od 600 mm do 1000 mm radnici mogu izvoditi samo
u izuzetnim sluajevima, ako je :
prethodno provjereno, da je obavljanje radova mogue bez opasnosti za ruenje cijevi,
eksploziju, udavljenje, guenje ili trovanje radnika;
obezbjeeno, da se radnici kreu po cjevovodu samo na spravama, koje su povezane i
voene sa uadi ili stupovima od ulaznog otvora u cjevovod ili izvana;
da je radnik pod stalnim vizualnim nadzorom.
Ulaz radnika u cjevovod promjera ispod 600 mm je zabranjen. Izuzetno se smije u cjevovodima
sa slobodnim nivoom (u kojima nema popianog pritiska) promjera iznad 1000 mm izvoditi
radove i u sluaju, kada nije mogue izvesti potpuno pranjenje cjevovoda. U takvim
sluajevima mora poslodavac obezbjediti posebna uputstva za izvoenje radova i izvoenje
mjera za zatitu radnika od utapanja i pred drugim opasnostima. Elektrine instalacije, strojevi i
sprave, koji se upotrebljavaju pri radu u cjevovodima moraju odgovarati propisima za tijesne i
vodljive prostore.
Pri varenju, piljenju i srodnim postupcima u cjevovodima je potrebno uzimati u obzir
odgovarajue propise za rad u stijenjenim prostorima. U cjevovodima je zabranjena upotreba
tekueg plina te radne opreme sa pogonom na unutranje sagorijevanje. Ako u radnom postupku
nastaju tetni plinovi ili prah, mora biti obezbjeeno prisilno zraenje. Prah, koji nastaje u
postupku rada u cjevovodu, mora biti odstranjen ili isisan to blie mjestu nastanka. Radnici
moraju odmah napustiti cjevovod u sluaju prodora vode, pojava tetnih plinova, ispada
elektrine energije ili zaustavljanja djelovanja sistema za prozraivanje. Sa radovima u
cjevovodu se moe nastaviti tek, kada voa radova provjeri, da nema vie opasnosti.
2.1.13.4.11.4.4
Bunari i kesoni
Sva podvodna zvona i kesoni moraju biti izgraeni iz primjerenih materijala odgovarajue
tvrdoe, primjereno opremljeni, da bi se radnici u primjeru udora vode ili materijala mogli
skloniti na sigurno mjesto.Gradnja, montaa, mijenjanje ili demontaa podvodnog zvona ili
kesona se moe obavljati samo pod nadzorom strune osobe.Sva podvodna zvona i kesone mora
pregledati struna osoba u odgovarajuim intervalima.
2.1.13.4.11.4.5
Opasnost od utapljanja Kada pri izvoenju radova postoji opasnost od
utapanja, potrebno se je pobrinuti za:
primjerno ureenje radilita, te odgovarajuu opremu za siguran rad;
propisanu spasilaku opremu i sredstva za rjeavanje (kao to to vai za ureena
kupalita);
bar jednog osposobljenog spasioca iz vode;
osposobljenost radnika za samo-spaavanje iz vode (znanje plivanja);
neometan dostup za spasioce i spasilaku opremu;
druge propisane zahvate.
Pri izvoenju radova nad/uz rijeke i vodene pregrade sa velikim protokom moraju radnici
usprkos izvoenja drugih mjera za sigurnost i zdravlje pri radu nositi jo i spasilake prsluke. Na
dotocima u elektrane i drugim mjestima, gdje voda stvara usisni uinak, prije poetka izvoenja
radova je potrebno zatvoriti brane ili izvesti druge odgovarajue mjere za sprjeavanje
otplavljivanja ili potonua radnika. Na radilitima, gdje postoji opasnost utapanja radnika zbog
brzog naratajna nivoa vode potrebno je predvidjeti mjere (nadzor, signalizacija, nain i putevi
umicanja) i obezbjediti opremu za brzo spaavanje odnosno sklanjanje radnika iz opasnog
podruja. Na vodama, po kojima se odvija promet, je potrebno obezbjediti i mjere za zatitu
radilita od opasnosti koje nastaju zbog prometa po vodi.
Na radilitima na plovnim objektima (platformama, brodovima, amcima, pontonima) moraju
biti na raspolaganju spasilaki prsluci za sve radnike i eventualne posjetioce na objektu. Plovei
objekti moraju imati dozvolu za plovidbu u skladu sa posebnim propisima i biti (u toku
izvoenja radova sa njih) vrsto privezani ili usidreni, te imati ureen siguran dostup sa kopna i
sa povrine vode. Podruja na ploveim objektima gdje postoji mogunost pada u vodu, moraju
biti osigurana sa vrstom i stabilnom zatitnom ogradom. Otvori u podovima ploveih objekata
moraju biti uz izuzee vremena, kada su u upotrebi, stalno zatvoreni ili osigurani sa zatitnom
ogradom.
2.1.13.4.11.5
U sluaju ruenja ili demontae objekta ili njegovog dijela mora biti, bez obzira na nain ruenja
(runo, strojevima ili sa miniranjem) prethodno izraen program radova i plan zatite. U planu
zatite mora biti izriito naveden nain kontrole prisutnosti zaostalih opasnih plinova, tekuina ili
drugih opasnih materija u prostorima, udubljenjima, rezervoarima, ahtovima, instalacijama,
opremi i konstrukciji objekta, te mjere za sprjeavanje opasnosti u vezi s tim. Na objektu, koji je
predvien za ruenje, mora biti prije poetka radova iskljuen elektrini napon i ispranjene sve
druge instalacije, rezervoari i drugi prostori.
Prije poetka ruenja je potrebno sa sondaama na znaajnim mjestima provjeriti dali je u
materijalu prisutan azbest. U sluaju, da izvoa radova ustanovi prisutnost azbesta ili
mogunost nastanka opasnog praha, mora izvesti sve mjere, koje su propisane za postupanje sa
azbestom. Ruenje objekta smiju izvoditi samo radnici, koji su primili pismena uputstva za
bezbjedan rad i koji su osposobljeni za taj rad. Posao se moe izvoditi samo pod neposrednim i
stalnim nadzorom voe pojedinih (poslova ruenja) radova.
Pri radu je obavezna upotreba line zatitne opreme za zatitu udisajnih puteva i druge
odgovarajue line zatitne opreme.
Prije poetka ruenja je potrebno ugroeno podruje ograditi sa zatitnom ogradom ili ga na
drugaije odgovarajui nain obezbjediti. Obezbjeivanje ugroenog podruja mora trajati, dokle
se ruenje ne zavri.
Runo ruenje objekta je potrebno izvoditi postepeno od gore prema dole. Ruenje
meuplafonske odnosno plafonske konstrukcije se smije poeti tek, kada su porueni i
odstranjeni svi dijelovi iznad njegove ravni. Runo ruenje slobodnostojeeg zida (pregradni zid,
ograda, stup i slino) je dozvoljeno samo sa odgovarajuim radnim skelama. Pri radovima na
demontai moraju na istom mjestu ili u istom prostoru raditi najmanje dva radnika. Kada to nije
izvodljivo, se mora druga osoba nalaziti u vidnoj ili slunoj udaljenosti od radnika.
Ruenje zidova potkopavanjem nije dozvoljeno. Pri ruenju viespratnih objekata nije
dozvoljeno skupljanje poruenog materijala na pojedinim spratovima.
Svi elementi, koji su predvieni za demontiranje, moraju biti prije oslobaanja veza sa
odvijaenjem, piljenjem, autogenim rezanjem ili na drugi nain sigurno poduprti ili objeeni
tako, da nakon oslobaanja veza ne mogu ugroavati bezbjednost radnika. Demontirane grede,
nosae i druge teke ili velike konstrukcijske dijelove je dozvoljeno odstranjivati sa objekta sa
odgovarajuom radnom opremom. Slobodno sputanje odnosno bacanje elemenata i materijala
sa objekta je zabranjeno. Sipak i prainast materijal je dozvoljeno odstranjivati sa objekta samo
po potpuno pokrivenim koritima ili cijevima ili na drugi nain tako, da je sprijeeno irenje
praha.
U sluaju strojnog ruenja (s traktorom gusjeniarom i slino), mora biti stroj udaljen najmanje
za 1,5-puta veu razdaljinu, koliko iznosi visina objekta odnosno dijela, koji se rui. vrstoa
trganja elinog ueta, sa kojom se prenosi vuna sila, koja je potrebna za ruenje objekta, mora
biti najmanje triput vea od vune sile stroja. Vunu silu stroja je potrebno prenositi na povrinu
objekta odnosno njegovog dijela, koji se rui (zid, stup i drugo), jednolino sa podlonim
daskama, gredama i slino.
Zasute betonske stupove, eline nosae i druge dijelove objekta nije dozvoljeno vui iz ruevina
sa mainama, ako ne bi bile prije toga ruevine odstranjene. Ruenje ili vlaenje tekih dijelova
iz graevinskog objekta nije dozvoljeno traktorima sa kotaima. Pri ruenju pojedinih dijelova
ili itavog graevinskog objekta miniranjem je potrebno uzimati u obzir propise o postupanju sa
eksplozivnim sredstvima i miniranju.
2.1.13.4.11.6
Rad uz saobraaj
Pri izvoenju radova na putevama, po kojima u toku rada saobraaj nije zaustavljen, je potrebno
obezbjediti zatitu radilita u skladu sa elaboratom privremenog saobraajnog ureenja. Pored
propisane saobraajne signalizacije se pri oznaavanju i obezbjeivanju radova upotrebljavaju
jo horizontalne i vertikalne table za zatvaranje, stoeri, signalne trake, signalne prizme itd.
Radove nije dozvoljeno izvoditi pri jako smanjenoj vidljivosti (u magli, tami) osim, ako je
radilite primjerno osvijetljeno sa vjetakom rasvjetom. Rasvjeta mora biti izraena tako, da to
manje privlai none insekte.
U toku noi i za vrijeme smanjene vidljivosti (magla) mora biti sva saobraajna signalizacija
osvijetljena. Na mjestima usmjeravanja saobraaja moraju svjetiljke treptati u smjeru vonje.
Radnici, koji izvode bilokakve radove uz tekui saobraaj, moraju nositi signalizacijsku odjeu
sa tracima koji odbijaju svjetlost, koja je izraena u skladu sa standardom EN 471. To vai i za
radnike, koji obavljaju svakodnevno rad u komunalnim djelatnostima (odvoz smea, metenje
puteva i plonika, izmjera terena).
Kada zatvaranje vozne trake nije izvedeno, radovi se mogu obavljati samo tako, da od strane
poslodavca voa pojedinih radova nadzire bezbjedan rad radnika. Prije poetka radova moraju
biti radnicima dana jasna uputstva za rad.
2.1.13.4.11.7
Masivne konstrukcije, metalni ili betonski okviri, obloge i
teki montani elementi
Metalni ili betonski okviri i njihovi elementi, obloge, montani elementi ili privremene potporne
konstrukcije, te potpornici se smiju postaviti ili odstraniti samo pod nadzorom strune osobe. Za
zatitu radnika od opasnosti, koju predstavljaju privremeno mala vrstoa ili nestabilnost
konstrukcije, moraju biti uvedene posebne zatitne mjere.
Obloge, privremene potporne konstrukcije i potpornike je potrebno planirati i oblikovati, te
montirati i odravati tako, da bez opasnosti prenesu bilokakva optereenja ili napetosti, sa kojim
mogu biti optereeni.
Sa betoniranjem, zidanjem svodova i drugih dijelova na nosivoj skeli je dozvoljeno poeti tek
kad osoba, koja izvodi struni nadzor nad gradnjom provjeri, da li je nosiva skela izraena prema
projektu, obezbjeena sa zatitnom ogradom i da li su obavljeni svi prethodno potrebni radovi, te
se to zapie u knjigu mjera za siguran rad. Radovi se mogu izvoditi samo pod neposrednim
kontrolom voe pojedinih radova.
Prije poetka radova na skeli je potrebno sve otre vrhove i rubove sredstava, koja spajaju
pojedine dijelove (avlima, spone, ice i drugo), i trlje(vire) iz oplate in drugih dijelova drvene
konstrukcije nosive skele, zakriviti ili pokriti.
Betonski radovi veeg obima na visinama i u dubinama (visoke zgrade, hidro centrale, brane, i
drugo) se mogu izvoditi samo po prethodno izraenom programu, sa struno osposobljenim i
zdravstveno sposobnim radnicima, koji su upoznati sa opasnostima pri takvim radovima. Pri
betoniranju uz pomo pumpe moraju transportnu cijev za beton na mjestu izlivanja betona drati
dva radnika.
Nasilno skidanje oplate sa spravama za dizanje ili drugim spravama nije dozvoljeno. Pri
klizeem pomicanju i skidanju oplate sa vitlovima (ili runo) nije dozvoljeno stajati na spravi,
koja prihvata oplatu (sanke i slino).
Betoniranje i obradu betona sa spravama sa visokim pritiskom mogu da izvode samo struno
osposobljeni radnici. Podruje, gdje se takvi radovi izvode, je potrebno na primjerenoj
udaljenosti obezbjediti, te oznaiti sa upozoravajuom trakom, znakom zabrane pristupa i
znakom za opu opasnost. Radnici, koji obavljaju te radove, moraju u toku rada upotrebljavati
linu zatitnu opremu za zatitu lica, udisajnih puteva i itavog tijela.
Montana gradnja je dozvoljena samo u skladu sa programom montae, koja mora da sadri:
nacrte montanih elemenata sa podacima o njihovoj teini, oznaci, mjestima podupiranja
u toku provoza i na skladitu, te detaljima sidrita za prenose,
opis potrebnih sredstava za podizanje i nacrt pomonih sredstava za prenose,
nacrt skladitenja na gradilitu, opis postupka montae (redoslijed izrade i transporta
pojedinih montanih dijelova, nain i redoslijed dizanja, namjetanja i utvrivanja
montanih elemenata,
zatitne mjere za sve radove, koji ine montanu gradnju.
Sastavljanje i pritvrivanje montanih elemenata, te druge montane radove na objektu smiju
obavljati samo punoljetne osobe, koje su zdravstveno sposobne za rad na visini i osposobljene za
bezbjednu montau uz neposredni nadzor voe pojedinih (montanih) radova. Svaki montani
element mora biti u skladu sa programom montane gradnje na odgovarajui nain vidljivo i
primjerno obiljeen. Pored tog oznaavanja moraju biti na elementu oznaeni i datum izrade kao
i teina elementa u kilogramima. Pored dijelova za ugraivanje i privrivanje elementa na
objekt mora svaki element imati takoer pomona metalna sidra, koja omoguavaju siguran
prenos i ugradnju elementa na mjestu montae.
Montana gradnja je dozvoljena samo uz upotrebu odgovarajue radne opreme za prevoz i
dizanje, te za takav rad prilagoenih pomonih sredstava.
Izvoenje montanih radova na visini je dozvoljeno samo sa namjenske opreme za rad na visini
(sa skela, opreme za dizanje osoba). Hodanje i rad na elementima, koji nisu stabilno poloeni,
nije dozvoljeno.Montani elementi na gradilitu moraju biti pravilno i prema nacrtu montae
sloeni na odreenom mjestu tako, da ih je mogue bez zastoja i sigurno pomicati i ugraivati u
objekt. Prikopavanje montanih elemenata na kuku i njihovo otkopavanje sa sprave za dizanje
pri utovarivanju na motorna i druga vozila, te pri istovarivanju sa vozila je potrebno obavljati u
pravilu bez penjanja radnika na vozilo odnosno na elemente. U toku sputanja i dizanja
montanih elemenata na motorno vozilo sa spravom za dizanje voza ne smije biti u kabini
vozila. Montau elemenata vieg sprata na objektu nije dozvoljeno poeti prije obezbjeivanja
sigurnog pristupa na taj sprat. Ugraivanje tekih montanih elemenata (ploa, greda i drugog) je
dozvoljeno samo nakon prethodne pripreme pomonih sredstava za prenoenje, postavljanje i
utvrivanje elemenata na objektu (jarmovi, prenosni okviri i drugo). Pomona sredstva moraju
biti prije upotrebe pregledana i isprobana u odnosu na predvieno optereenje. Pri prenoenju,
postavljanju i privrivanju svakog pojedinog montanog elementa na objekt moraju signalist i
upravlja dizalice paljivo pratiti put montanog elementa do mjesta ugradnje i rad montera, koji
element postavljaju i uvruju.
Monter mora sa posebnim znacima javiti signalistu, odnosno radniku na dizalici, da je operacija
prenosa i ugradnje elementa u objekt zavrena. Dijelove armature, koji stre iz elementa nakon
montae i koji bi mogli prouzrokovati da bi radnik na njih zapeo i povrijedio se, je potrebno na
primjeren nain odstraniti ili osigurati (odrezati, saviti i slino).
2.1.13.4.11.7.1
Radovi pri napinjanju kablova
Radove pri (pred)naprezanju mogu izvoditi samo struno osposobljeni radnici, koji su upoznati
sa opasnostima i zatitnim mjerama koje je potrebno potovati pri radu. U neposrednoj blizini
radilita moraju biti uputstva za bezbjedan rad i zatitne mjere, te dokumenti o radnoj opremi.
Radovi se odvijaju u tri faze:
Sastavljanje i montaa kabla
Sidrena glava mora biti namjetena tono u osovini kabla. Zatitne rebraste cijevi je potrebno
sastavljati i namjetati prema uputstvima proizvoaa. Ugraivati se mogu samo neoteene
cijevi, spojnice i cijevi za injektiranje. Prije umetanja kablova je potrebno provjeriti rad opreme
2.1.13.4.11.8
Radnim spravama, koje rade pod pritiskom pri betoniranju ili torkretiranju mogu upravljati samo
struno osposobljeni radnici, zdravstveno sposobni i upoznati sa zatitnim mjerama pri radu.
Radilite je potrebno osigurati i primjereno oznaiti.Ukoliko se mjestom izliva betona ne
upravlja strojno, moraju cijev za beton drati dva radnika, koji stoje na stabilnoj i vrstoj
podlozi.Obavezna je zatitna oprema lica, udisajnih puteva i itavog tijela.
2.1.13.4.11.9
2.1.13.4.11.9.1
Rad na krovu
Ako je visina vea od 2 m ili nagib prelazi 30, poslodavac mora uvesti kolektivne zatitne mjere
za sprjeavanje padova radnika, alata i drugih predmeta ili materijala. Ako radnici rade na
krovu, u njegovoj blizini ili na bilokoji drugoj povrini, koja je napravljena iz lomljivih
materijala, kroz koju se moe pasti, poslodavac mora uvesti zatitne mjere, da se obezbjedi, da
radnici ne hodaju nepaljivo po takvoj povrini ili da ne padnu na zemlju. Radove na
povrinama u nagibu veem od 450 i krovovima mogu izvoditi samo radnici, koji su zdravstveno
sposobni za izvoenje radova na visini. Radovi se mogu izvoditi samo u povoljnim vremenski
uslovima uz obezbjeenje mjera za sprjeavanje sklizanja i padova radnika u dubinu.
Mjere za sprjeavanje sklizanja i padova u dubinu je potrebno izvesti u zavisnosti od:
visine radnog mjesta,
nagiba povrine (strmine),
vrste i nosivosti pokrova (ili druge povrine),
trajanja i vrste radova (odnosno opasnosti koje nastaju pri takvim radovima).
U zavisnosti od visine i naklona povrine vai, da su odgovarajue mjere na povrinama sa
naklonom do 200 postavljanje zatitnih ograda na viseim rubovima krovova (ili na radnim
skelama uz strehu) ili postavljanje oznake opasnog podruja na udaljenosti najmanje 2 m od
viseeg ruba samo kada ne postoji opasnost klizanja po povrini (povrina nije gladak lim ili
materijal sa slinim osobinama):
Na povrinama sa nagibom od 200 do 450 treba postavljati zatitne ograde ili lovee skele ili
mree na viseim rubovima krovova na takvom razmaku, da je duina klizanja manja od 5 m; Na
povrinama sa nagibom od 450 do 600 je potrebno pored postavljanja zatitnih ograda ili loveih
skela ili mrea kao to je to zahtijevano u prijanjoj alineji, obavezno takoer i osiguranje
2.1.13.4.11.10
Padove sa visine je potrebno fiziki sprijeiti tako, da su sva radna mjesta na visini ograena sa
dovoljno visokom i vrstom ogradom, koja ima ispod rubnu dasku i koljeninu preku. Preka za
prihvaanje mora biti dovoljno vrsta. Ograde mogu biti napravljene i na drugaiji odgovarajui
nain.Rad na visini se smije obavljati samo sa odgovarajuom opremom ili uz upotrebu zatitnih
sprava, kao to su ograde, platforme i lovee mree.Ako upotreba te opreme, odnosno sprava
nije mogua zbog prirode posla, potrebno je sa drugim metodama i sredstvima obezbjediti
odgovarajuu sigurnost.
Obezbjeivanje radnih mjesta na visini protiv pada u dubinu je mogue izvesti sa zatitnom
ogradom prema opisu: Zatitna ograda mora biti visoka 100 cm sa tolerancijom 5 cm, mjereno
od poda radne povrine. Napravljena mora biti iz zdravog i neoteenog drveta ili drugog
primjerenog materijala. Razmak i veliina stupia, te drugih elemenata ograde moraju na
gornjem rubu (hvatitu) odgovarati vodoravnom optereenju najmanje 300 N/m. Razmak izmeu
horizontalnih elemenata punjenja zatitne ograde ne smije biti vei od 47 cm. Pri dnu zatitne
ograde mora biti na unutranjoj strani vertikalnih stupia pun zatitni rub (daska), visok najmanje
15 cm. Donji zatitni rub nije potreban u ogradi na stepenitima, rampama i kosim prolazima.
Umjesto uzdunog punjenja od daski (zatita koljena) je mogua upotreba mree sa otvorima
najvie 2 cm x 2 cm po cijeloj visini ograde. Pri zatitnim ogradama veih duina i veih
optereenja (uz saobraaj) te ograda na velikim visinama moraju biti prethodno izraeni
odgovarajui nacrti i statini prorauni.Zatitna ograda se smatra sigurnom i onda ako je
izraena drugaije, u skladu sa standardima i je to dokazano sa odgovarajuom dokumentacijom.
Ako je potrebno zbog prirode posla zatitnu ogradu odstraniti sa ispostavljenog ruba, moraju biti
radnici na takvim radnim mjestima osigurani sa zatitnim pojasom, rad je potrebno obavljati pod
nadzorom odreene strune osobe na gradilitu. Takvo podruje je potrebno u udaljenosti od 1
do 3 m od ispostavljenog ruba usporedno osigurati sa nadomjesnom ogradom. U koliko povrina
nije nagnuta vie od 20%, se na udaljenosti bar 2 m od viseeg ruba moe namjestiti i signalna
traka ili lanac sa dobro vidljivim zastavicama, koje su postavljene u razmacima do 1 metra.
Signalna traka mora biti postavljena na visini od 1,0 do 1,3 m od zemlje, te privrena na
stupie ili druge potpore tako, da se optereenje iz jedenog polja ne moe prenositi u drugo polje.
Stupii se pri optereenju 70 N na visini 1,0 m ne smiju prevrnuti ili pomaknuti po podlozi. Na
svim dolaznim in drugim mjestima uz trake na meusobnoj razdaljini najvie 20 metara moraju
biti postavljeni i znaci upozorenja za zabranu pristupa, za opasnost pada u dubinu i znaci za
obaveznu upotrebu zatitnog pojasa.
Kada zatitne ograde iz tehnolokih razloga nije mogue napraviti, nezatieno radno mjesto na
visini potrebno je osigurati sa loveim mreama, loveim platformama ili bezbjednost radnika
osigurati na drugaiji nain (sa linom zatitnom opremom), u skladu sa odredbama
odgovarajueg standarda. Lovee mree moraju biti izraene i namjetene u skladu sa
standardom EN 1263. Hodanje radnika ispod mree mora biti ogranieno ili zabranjeno, ako je
opasnost, da bi padajui materijal mreu probio (osiguravanje opasnog podruja ispod mree,
postavljanje znakova za zatitu).
Primjerenost postavljanja loveih mrea i osiguranja opasnog podruja mora prije poetka
radova provjeriti voa pojedinih radova.
Otvori u zidovima, koji su na visini vie od 2 m iznad terena i pri kojima je visina parapeta nia
od 85 cm, moraju biti do visine 100 cm iznad tla osigurani sa zatitnom ogradom. Otvori i
prolazi u podovima, meuetanih konstrukcija ili krovova moraju biti osigurani bez obzira na
dimenziju otvora ili dubinu mogueg pada, sa vrstim pokrovima, koji su tako uvreni, da je
onemogueno njihovo pomicanje.
Umjesto sa pokrovom otvor moe biti osiguran i sa zatitnom ogradom. Uz izvoenje radova na
otvorima u zidovima, koji su vie od 2 metra iznad terena, moraju biti radnici osigurani od pada
u dubinu privezivanjem, sa linom zatitnom opremom.
2.1.13.4.11.11
Direktiva Evropskog parlamenta i Savjeta 2004/37/ES od 29. aprila 2004 o zatiti radnika od
rizika zbog izloenosti kancerogenim ili mutagenim materijama pri radu (UL L, br. 229 sa dne
29. 6. 2004, str. 23), (Council Directive 2004/37/EC of 29 April 2004 on the protection of
workers from the risks related to exposure to carcinogens or mutagens at work) kodificirana
verzija, odreuje minimalne zahtjeve za obezbjeenje i zatite zdravlja radnika od rizika zbog
izloenosti kancerogenim ili mutagenim materijama, te obavezne granine vrijednosti za
profesionalnu izloenost.
Radovi sa kancerogenim ili mutagenim materijama su sve aktivnosti, pri kojima su radnici
izloeni ili mogu biti izloeni kancerogenim ili mutagenim materijama, i to pri upotrebi,
proizvodnji, skladitenju, obradi, preradi, pretakanju, mijeanju, odstranjivanju, unitavanju
takvih materija, i pri slinim aktivnostima. U takve radove spadaju i aktivnosti, pri kojima se,
zbog uslova postupaka oslobaaju ili nastaju kancerogene ili mutagene materije.
Kancerogene i mutagene materije, preparati i procesi su faktori, koji odreuju kriterije za
razvrstavanje materija, preparata i procesa u propisu o razvrstavanju, pakovanju i oznaavanju
opasnih materija i:
Proizvodnja auramina.
Rad, koji ukljuuje izloenost policiklinim aromatskim ugljikovodonicima, koji su
prisutni u aima uglja, katranu ili u smoli.
Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini), dimu, isparenjima ili aerosolima, koji
nastaju pri prenju i elektrolitskoj rafinaciji bakar-niklovih spojeva.
Jako kiseli postupak proizvodnje izopropil alkohola.
Rad, koji ukljuuje izloenost prahu(praini) tvrdog drveta.
Na podruju gradnje puteva u toku su istraivanja rizika zbog izloenosti radnika kancerogenim
ili mutagenim materijama pri proizvodnji i ugraivanju asfaltnih smjesa. (European Asphalt
Pavement Association; Health, Safety & Environment Committee).
Pri izvoenju radova, pri kojima postoji rizik za izloenost radnika kancerogenim ili mutagenim
materijama, poslodavac mora ustanoviti prirodu(nain), stepen i trajanje izloenosti radnika, da
bi mogao ocijeniti rizik za bezbjednost i zdravlje radnika i na osnovu te ocjene odrediti potrebne
mjere bezbjednosti(zatite).
Pri ocjenjivanju rizika se moraju uzimati u obzir svi putevi(naini) izloenosti, a posebna panja
se mora dati kancerogenim ili mutagenim materijama, koji imaju osobinu da lake prolaze kroz
kou, pri emu moe doi do apsorpcije kancerogene ili mutagene materije u kou i/ili kroz
kou. Poslodavac mora sa posebnom panjom obaviti ocjenu rizika za mlade radnike, trudnice i
dojilje, koje bi mogle doi u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama i pri tome uzimati
u obzir mogunost rasporeivanja takvih skupina radnika na takva radna mjesta, gdje nee
dolaziti u dodir sa kancerogenim ili mutagenim materijama.
Poslodavac mora izvoditi zdravstveni nadzor radnika koji dolaze u dodir sa kancerogenim ili
mutagenim materijama.
Poslodavac mora u roku od 15 dana prije poetka upotrebe kancerogene ili mutagene materije o
tome pismeno obavijestiti odgovorni organ.
Poslodavac se mora pobrinuti za smanjenje izloenosti radnika i to:
Pri izvoenju odreenih radova kao to su odravanje, sanacija, ruenje, kontrola, popravci na
strojevima, spravama, pripremama i objektima, za koje se predvia znatno poveana izloenost
radnika i za koja su ve bile izvedene sve tehnike preventivne mjere za smanjenje izloenosti,
poslodavac mora nakon savjetovanja sa radnicima ili sa njihovim predstavnicima odrediti
zatitne mjere, za smanjenje trajanja izloenosti radnika na najmanju moguu mjeru i obezbjediti
bezbjednost i zatitu zdravlja radnika u toku obavljanja takvih poslova. U skladu sa odredbom
prijanjeg stavka mora poslodavac svim radnicima koji su izloeni uticanjima obezbjediti
zatitnu odjeu i linu zatitnu opremu za zatitu udisajnih puteva, koju radnici moraju
upotrebljavati sve vrijeme trajanja izloenosti.
Vrijeme izloenosti svakog radnika mora biti ogranieno na najkrae mogue vrijeme.
Poslodavac mora obezbjediti, da je pristup do podruja izvoenja gore navedenih radova
dozvoljen samo odgovarajue osposobljenim i ovlatenim osobama. Ta podruja moraju biti od
ostalih podruja jasno odvojena (razgraniena) i odgovarajue oznaena.
2.1.13.4.11.12
2.1.13.4.11.13
Radovi na odravanju
poslodavac o tome mora uvati dokumentaciju na gradilitu. U korpi mora biti ue, koje slui za
dizanje ljestve od ueta ili ue za spaavanje, za sluaj nepredvienog zastoja dizala. Njegova
duina mora biti tolika, da pri najviem moguem dizanju korpe dosee do zemlje, a na kraju je
optereeno sa utezima. Ue mora imati vrstou na trganje najmanje 10 kN.
Dok za korpu za prevoze osoba nema posebnog propisa, moraju biti ispunjeni sljedei uslovi:
Korpa mora biti planirana i izraena za petostruko predvieno optereenje i prije
upotrebe pregledana.
Na njoj mora biti neizbrisivo oznaeno:
ime proizvoaa
godina izrade
tip
tvorniki broj
vlastita teina
dozvoljeno optereenje i broj osoba
Ograda korpe mora biti vrsta, visoka najmanje 110 cm, izmjereno od poda. Nad podom mora
biti pun zatitni rub do visine najmanje 15 cm, zatvorena mora biti sa elinom mreom ili
slinim, pri emu otvori nisu vei od 2 cm x 2 cm. Na visini 1 m od poda mora biti okrugli
hvata. U kabini ne smije biti nikakvih otrih rubova i iljastih dijelova konstrukcije. Ulaz u
korpu/platformu/kabinu se u toku dizanja/sputanja ne smije otvoriti prema vani. Sa
odgovarajuim mjerama mora biti onemogueno nehotino otvaranje vrata u toku dizanja i
sputanja. Krov korpe mora biti dovoljno vrst, da su radnici u njoj zatieni od padajuih
predmeta. Pod krovom mora biti dovoljno prostora, da radnici stoje. Na korpi za prenose betona
sa pratnjom radnika krov na korpi nije potreban. Pri jednostranom optereenju korpe sa 1,5-puta
korisnim optereenjem na duine korpe nagib korpe ne smije biti vei od 2%. U korpi mora
biti obezbjeeno sidrite, na koje se sidri uad u sluaju evakuacije radnika (zbog zastoja rada
sprave za dizanje).
Radni pod (platforma), sa koga se izvode radovi na visini, mora biti stabilan i vrst. Izraen mora
biti iz elemenata, koji odgovaraju predvienom optereenju za pod radne skele kao to to
odreuje standard HD 1000.
U sluaju, kada se za radni pod upotrebljavaju daske, one moraju biti debljine bar 4,8 cm (plohe)
i irine najmanje 20 cm, poduprte na razdaljini manjoj od 250 cm. Moraju biti iz zdravog i
neoteenog drveta oiene od avla i drugih prepreka. Plohe se moraju dodirivati i biti
poloene vodoravno na vrste nosae. Ako plohe nisu poloene u istoj ravni, ve jedna na drugu,
potrebno je na dodiru privrstiti trokutastu letvicu, koja omoguava prevoze sa kolicima i
sprjeava zapinjanje. Plohe ne smiju biti manje od 20 cm i ne vie od 30 cm preko krajnje
potpore i moraju biti osigurane od pomicanja. Upotreba ploa za oblaganje za izradu radnog
poda nije dozvoljena. irina radnog dijela poda mora biti prilagoena prirodi posla, koji se na
njemu obavlja, mada ne manja od 60 cm, ako se rad obavlja na podu bez slaganja ili pripremanja
materijala. Ako se na radnom podu odlae, priprema materijal ili ako se postavljaju pomoni
elementi, njegova irina mora biti tolika, da omoguava radniku najmanje 30 cm slobodnog
prostora za kretanje. Ako je radni pod uz zid objekta u visini veoj od 100 cm od zemlje ili poda
prostora, njegov rub moe biti udaljen od zida najvie 30 cm. Ako je udaljenost vea ili ako su u
zidu objekta vei otvori, za bezbjednost radnika se mora pobrinuti u skladu sa mjerama za
obezbjeivanje radnih mjesta na visini ili drugaije.
Elementi poda na skeli (daske, limovi i drugo) moraju biti prije upotrebe paljivo pregledani.
Oteene odnosno istroene elemente nije dozvoljeno ugraivati. Pri prenoenju, prevaanju i
2.1.13.4.13.2
Ljestve
2.1.13.4.13.3
Skele
Skele smiju postavljati, preraivati, dopunjavati i demontirati samo struno osposobljeni radnici,
koji su zdravstveno sposobni za rad na visini i uz neposredni nadzor voe pojedinih radova. Ako
su postavljanju skele na putu neizolirani elektrini vodovi ili druge prepreke, sa postavljanjem
skele se ne smije poeti dok nije iskljuena opasnost elektrinog toka i dok nisu odstranjene
druge prepreke.
Radni pod skele mora biti izraen u skladu sa zahtjevima za radne podove(platforme). Pod skele
ne smije biti odmaknut od zida objekta vie od 30 cm, osim kada je to potrebno zbog tehnologije
rada i kada je obezbjeena zatita radnika od pada u dubinu izmeu objekta i skele na drugi
nain (sa zatitnom ogradom, sa najvie 3 metra nanie namjetenom loveom skelom do zida,
vezanjem radnika ili drugaije). Elementi poda moraju potpuno popunjavati prostor meu
nosivim stupovima skele.
Zatitne ograde na skelama moraju biti izraene u skladu sa zahtjevima za ograde. Do svakog
sprata skele mora voditi siguran pristup odnosno istup. Ako se za pristupe na skeli upotrebljavaju
ljestve, one moraju biti na gornjem kraju privrene. Visinu radnog mjesta na skeli koje je ue
od 100 cm nije dozvoljeno poviavati postavljanjem skela na kozama(nogarima) ili ljestvi, ili
drugih pomonih konstrukcija na radni pod skele. U sluaju kada je skela postavljena uz
komunikaciju ili na susjednom objektu, mora biti izvedeno osiguranje u skladu sa zahtjevima za
postavljanje skela uz komunikaciju ili susjedni objekt. Ako je osiguranje skele izvedeno sa
zatitnom mreom koja je namjetena na skeli, upotrebljeni materijal zavjese ne smije
prouzrokovati opasnost prevrtanja ili ruenja skele i moe biti samo iz samogasivog materijala.
Nepropusne ponjave se mogu upotrebljavati za zatitu skele samo kada je to prijeko potrebno
zbog prirode posla (odstranjivanje azbestnog materijala), stabilnost takve skele (i ponjave)
mora biti raunski dokazana. Ponjave takoer moraju biti iz samo-gasivog materijala.
2.1.13.4.13.3.1
Skele na kozama
2.1.13.4.13.3.2
Metalne skele
Cijevi metalnih skela moraju po obliku, veliini i kvalitetu materijala odgovarati zahtjevima
standarda EN 1039, a vezni i potporni elementi standardu EN 74. Za sastavljanje metalnih skela
je dozvoljeno upotrebljavati samo sigurne i neoteene eline cijevi, palice i druge elemente.
Sastavni dijelovi metalnih skela (eline palice, cijevi, vezni elementi i drugo) moraju biti
meusobno vrsto povezani u stabilnu i jedinstvenu konstrukcijsku cjelinu. Uspravne nosive
palice metalne skele moraju biti postavljene u vertikalu na posebne elemente (podupore, cokule),
a te na ravnu podlogu (gredice, betonske ploe i drugo). Pri sastavljanju spojnica sa vijcima je
potrebno vijke privijati sa momentnim kljuevima prema uputi proizvoaa.Samostojee
metalne skele i metalne skele koje su vie od objekta u gradnji ili nekog drugog objekta u svojoj
neposrednoj blizini, moraju biti uzemljene prema vaeim propisima.
2.1.13.4.13.3.3
2.1.13.4.13.3.4
Lovee skele se mogu upotrebljavati za obezbjeenje radnika od padova u dubinu samo, kada na
radnim mjestima nije mogue obezbjediti postavljanje zatitne ograde. Namjetene moraju biti
to blie mjestu rada, odnosno viseoj ivici, mada ne nie od 3 metra. irina lovee skele je
zavisna od vertikalne udaljenosti meu viseim rubom i skelom i mora iznositi za razmake do
200 cm najmanje 130 cm, za razmake do 300 cm najmanje 150 cm. Donji zatitni rub u zatitnoj
ogradi lovee skele mora biti pun i visok bar 50 cm.
2.1.13.4.13.3.5
Konzolne skele
Konzolne skele je dozvoljeno postavljati samo za lake graevinske radove, ako je dana
mogunost sigurnog privrenja skele na objekt ili njegovu konstrukciju i ako je to sa crteima i
raunima dokazano.
Maksimalni previs konzolne skele, koja se upotrebljava kao radna skela, moe biti 150 cm.
Konzolne skele sa previsom do 3 m se mogu upotrebljavati samo kao zatitne konstrukcije za
lovljenje materijala iznad ulaza i prolaza u objekt.
Sidrenje konzolne skele je dozvoljeno samo u nosive armiranobetonske elemente (plou, zid,
stuba). Za sidrenje se mogu upotrebljavati samo standardizirani elini elementi za sidrenje.
Samo u izuzetnim sluajevima je dozvoljeno sidrenje sa dvostrukim omama iz elinih
armaturnih palica presjeka bar osam milimetara.
Upotreba dasaka (ploha) za nosae konzolne skele nije dozvoljena.
2.1.13.4.13.3.6
Pomine skele
Pomine (provozne) skele se mogu upotrebljavati samo na nosivoj i vodoravnoj podlozi bez
neravnina. Izraene moraju biti u skladu sa zahtjevima standarda HD 1004. Uputstva za montau
i upotrebu skela moraju biti izraena prema zahtjevima standarda EN 1298 i moraju biti na
raspolaganju na gradilitu sve vrijeme upotrebe skela. Skela mora biti sastavljena i
upotrebljavana u cjelini u skladu sa uputama tako, da je onemogueno nepoeljno pomicanje,
ruenje ili prevrtanje.
Na pominu skelu se smiju radnici popeti i raditi samo, kada je skela osigurana od pomicanja.
Ako se za penjanje upotrebljavaju ljestve ugraene u stranicu skele, radnici se po njima penju
samo po unutranjoj strani skele. Upotreba pominih naslanjajuih ljestvi za pristup na skelu je
zabranjena. U toku pomicanja na skeli ne smiju biti niti ljudi, niti materijal ili radna oprema.
2.1.13.4.13.3.7
Zatitne nadstrenice
Ulazi, prolazi i putevi oko objekta u gradnji moraju biti zatieni od materijala, koji bi mogao
pasti s visine sa zatitnim nadstrenicama. Izraene moraju biti tako, da mogu zadrati padajui
materijal i sprijeiti, da se doletjeli materijal ne odbije i rastrese po okolini. Zatitne nadstrenice
na gradilitu ne smiju biti namjetene manje od 220 cm i ne vie od 600 cm od zemlje. Drvena
zatitna konstrukcija (streha) nadstrenice, koja nije tipski izraena, mora biti sastavljena i dva
meusobno pravougaona sloja dasaka, a uz rubove mora imati punu vertikalnu zatitu visine bar
50 cm. Sa zatitne skele naletjeli materijal je potrebno odmah odstranjivati.
2.1.13.4.13.3.8
2.1.13.4.13.3.9
Visee skele
Uvod
2.1.13.4.14.2
2.1.13.4.14.2.1
Ocjena poarne opasnosti
Osnova za opredjeljenje potrebnih poarno zatitnih mjera na gradilitima je ocjena poarne
opasnosti.
Faktori, koji povisuju poarnu opasnost su:
osobine i koliina gorljivih graevinskih materijala,
osobine i koliina drugih gorljivih materija (zapaljive tekuine, plinovi i lako gorljive
vrste materije),
improvizirano skladitenje zapaljivih tekuina, plinova i lako gorljivih vrstih materija,
improvizirano izvedene instalacije,
improvizirano izvedeni privremeni objekti i prostori,
improvizirano izvedeni radovi i radni postupci,
- izvedeni i neizvedeni zahvati za zatitu od poara, kao to su to evakuacijski putevi, poarna
razdvajanja, sprave za poarno javljanje i alarmiranje, sprave za poetno gaenje (aparati za
gaenje, unutranji hidranti), automatske sprave za gaenje, snabdijevanje sa vodom, vanjski
hidranti i dovozni putevi za vatrogasna intervencijska vozila itd.
stalna prisutnost veeg broja radnika i drugih posjetilaca, koji ne poznaju dovoljno dobro
samo gradilite i planirane zatitne mjere.
2.1.13.4.14.2.2
Poarno opasne materije i poarno opasni radovi Na gradilitima se
uobiajeno nalaze vee ili manje koliine poarno opasnih materija, kao to su:
lako gorljive vrste materije (graevinski materijali: strugotine, drvo, plastika, pjenasti
izolacijski materijali (stiropor, PU pjena), ambalani materijali: karton, folija, drvene
palete i elementi unutranje opreme itd.),
zapaljive tekuine (pogonska goriva, boje, razreivai, topiva, sredstva za ienje),
zapaljivi plinovi (acetilen za varenje, UNP, mjesni plin za grijanje itd.), Meu poarno
opasne poslove spadaju:
vrui radovi, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih
elemenata.
skladitenje i pretakanje zapaljivih plinova, zapaljivih tekuina i lako zapaljivih vrstih
materijala,
ienje sa organskim razrjeivaima,
bojenje i lakiranje,
polaganje zapaljive toplotne izolacije i krovnog pokrova,
upotreba elektrinih i plinskih sprava u privremenim objektima i improviziranim
uvjetima
drugi poarno opasni radovi.
2.1.13.4.14.2.3
Potencijalni izvori zapaljivanja Mogui su sljedei izvori zapaljivanja
zbog:
vruih radova, kao to su varenje, lemljenje, obrezivanje i bruenje metalnih i drugih
elemenata.
greaka na elektrinim instalacijama i spravama,
nepotovanja poarnog reda,
puenja odn. pepela od cigareta,
namjernog paljenja.
Treba uzeti u obzir i mogunost zapaljenja zbog:
2.1.13.4.14.3
2.1.13.4.14.3.1
Graevinsko-tehnike mjere za poarnu zatitu Meu graevinskotehnike mjere za poarnu zatitu na gradilitu spadaju:
evakuacijski putevi
podjela gradilita na poarne sektore
zatita elinih konstrukcijskih elemenata
sprave za zatitu od groma
sprave za automatsko javljanje poara
snabdijevanje vodom priklopi na javnu vodovodnu mreu ili bazeni
unutranji hidranti
vanjska hidrantna mrea i vanjski hidranti
sprave za automatsko gaenje
neometan i siguran pristup za gaenje i spaavanje, pristupi za vatrogasna
intervencijska vozila
2.1.13.4.14.3.2
Oprema za gaenje
U odnosu na karakteristike gradilita, veliinu i upotrebu prostora, opreme na gradilitu,
fizikalnih i kemijskih osobina prisutnih materija i najveeg mogueg broja prisutnih osoba,
mora biti pobrinuto za dovoljan broj sprava za gaenje poara i, kada je to potrebno, sprava za
javljanje poara. Sprave za gaenje poara, sprave za javljanje poara i alarmne sisteme je
potrebno redovno pregledavati i odravati.
U propisanim rokovima je potrebno izvoditi preglede i probe sprava i prvog stavka, kao i
osposobljavanje radnika.
Oprema za gaenje poara, koja nije ugraena, mora biti lako dostupna i jednostavna za
upotrebu(rukovanje).
Oprema iz prvog stavka mora biti oznaena u skladu sa propisom.
Znaci/oznake moraju biti dovoljno otporni i postavljeni na primjernim mjestima. Oprema i
njeno razmjetanje mora biti u skladu sa ocjenom poarne opasnosti i odredbama vaeih
pravilnika, standarda i smjernica za namjetanje sprava za gaenje.
2.1.13.4.14.3.3
Zatita pred namjernim paljenjem
Na svim gradilitima moraju biti izvedeni zahvati, koji sprjeavaju namjerno paljenje. Meu
mjere, za sprjeavanje mogunosti namjernog paljenja, spadaju:
osvjetljavanje gradilita,
upotreba video nadzora sa kamerama
stalna 24-satna kontrola obezbjeenja
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu mogunosti za
namjerno paljenje i odredbe smjernica za sprjeavanje namjernih paljenja.
2.1.13.4.14.3.4
Namjetenje i izvedba privremenih objekata
Za gradilita je potrebno odrediti namjetenje i izvedbu privremenih objekata, u kojima su
postavljene sprave za grijanje, kuhanje i drugi poarno opasni poslovi. Posebnu panju treba
posvetiti:
odmaku od gradilita,
izvedbi poarnih otpornosti vanjskih zidova i plafona tih privremenih objekata,
izvedbi instalacija,
izvedbi elektrinih i plinskih sprava u tim privremenim objektima,
24-satnom nadzoru privremenih objekata.
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir rezultate ocjene poarne opasnosti i odredbe vaeih
pravilnika, standarda i smjernica za poarnu zatitu.
2.1.13.4.14.3.5
Skladitenje zapaljivih tekuina i plinova Za gradilita je potrebno odrediti
nain i izvedbu privremenog skladitenja: zapaljivih tekuina: dizel gorivo, ulje za grijanje,
boje, lakovi, otapala, razrjeivai, sredstva za ienje zapaljivih plinova: UNP, acetilen i sl.
lako zapaljivih vrstih materijala: karton, folija, pjenasti izolacijski materijali i sl. Pri
zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine poarno i eksplozijsko opasnih
materija te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za skladitenje, pretakanje i
upotrebu zapaljivih tekuina, plinova i vrstih materija.
2.1.13.4.14.3.6
Izvedba elektrinog snabdijevanja te elektrinih i plinskih instalacija Za
gradilita je potrebno odrediti izvedbu:
elektrinih instalacija i sprava
plinskih instalacija i sprava
Pri zahtjevima treba uzimati u obzor rezultate ocjene poarne opasnosti u odnosu na opasnosti
zapaljenja i zona eksplozijske opasnosti, te odluke vaeih pravilnika, standarda i smjernica za
poarnu zatitu, te elektrine i plinske instalacije.
2.1.13.4.14.3.7
Izvoenje vruih radova Za gradilita treba odrediti nain i postupke za
vrue radove, kao to su:
varenje,
lemljenje,
rezanje i bruenje metalnih materijala,
zagrijavanje i zagrijavanje sa vrstim, tekuim i tvrdim gorivima,
loita i spaljivanje,
drugi vrui radovi
Pri zahtjevima treba uzimati u obzir planirane izvoake radove, planirane graevinske
materijale, rezultate ocjene poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i
smjernica za izvoenje vruih radova.
2.1.13.4.14.3.8
Postupanje sa zapaljivim otpacima
Za gradilita treba odrediti nain skupljanja, odlaganja i odvoza otpadaka, koji nastaju pri
gradnji. Pri zahtjevima treba uzimati u obzir vrstu, koliinu i osobine oekivanih otpadaka,
rezultate ocjene poarne opasnosti, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i smjernica za
poarnu sigurnost i zatitu okoline.
2.1.13.4.14.3.9
Postupci u sluaju poara Za gradilita treba odrediti:
odgovornu osobu za poarnu bezbjednost na gradilitu,
aktivnosti i postupke za sprjeavanje nastanka poara na gradilitu,
aktivnosti i postupke u sluaju poara na gradilitu,
plan gaenja u sluaju poara na gradilitu.
nadzor uticanja poara na okolinu
Pri izvedbi navedenih zadataka potrebno je uzimati u obzir: rezultate ocjene opasnosti od poara
i eksplozijske opasnosti, oekivani poarni scenarij, te odredbe vaeih pravilnika, standarda i
smjernica.
2.1.13.4.14.3.10
Poarni red
Izvod iz poarnog reda je izraen na osnovu Pravilnika o poarnom redu. Predlaemo
slijedei minimalnisadraj:
1. ORGANIZACIJA PROTIVPOARNE ZATITE
Direktor poduzea, odnosno s njegove strane ovlatena osoba PPZ, brine i odgovorna je za
organizaciju protivpoarne zatite i stvara uslove za sprjeavanje nastanka poara na
gradilitu objekta.
Zaposleni i svi koji se nalaze na gradilitu su duni potovati i izvoditi odredbe tog poarnog
reda, ostalih propisa, uputstava i zahtijeva za zatitu od poara.
Gosti i posjetioci su duni u sluaju izbijanja poara potovati pored odredaba ovog poarnog
reda takoer i uputstva zaposlenih te spasilaca!
2. ZAHVATI KOD ZATITE OD POARA
Na gradilitu se mogu zadravati samo zaposleni, posjetioci i gosti ali samo uz suglasnost
zaposlene osobe.
U sluaju nastanka, odnosno pri dojavi o poaru, neka postupa prema strunim uputstvima
odnosno prema izvodima iz poarnog reda.
Puenje na gradilitu je dozvoljeno samo za na tu namjenu odreenim mjestima.
Na gradilite se ne smiju unositi i nenamjensko upotrebljavati elektrine naprave, tijela za
grijanje, zapaljive materijale i gorljive materije.
U sluaju upotrebe otvorenog plamena, pri kojem postoji mogunost prouzrokovanja
poara, se od strane odgovorne osobe, koja je zaduena za izvoenje zahvata pri zatiti od
poara, moe dobiti pismena dozvola za rad sa predvienim zahvatima zatite od poara.
Za odlaganje gorljivih otpadaka i papira su postavljene metalne posude sa poklopcem.
Za gaenje poara su postavljeni aparati za gaenje na vidljivim i uvijek dostupnim
mjestima.
Po zavretku posla potrebno je provjeriti kakva je situacija na gradilitu i iskljuiti sve
korisnike elektrine energije osim onih, koji su u funkciji stalnog rada.
Odravati se moraju red i istoa.
Zidovi objekta ne smiju biti zatrpani materijalom i graevinskom opremom. Isto vai i za
hidrante.
Ukoliko zapazite izostavljanje i nepravilnosti prilikom izvoenja zahtijeva iz zatite od poara,
morate o tome odmah obavijestiti odgovornu osobu.
3. UPUTSTVA ZA POSTUPKE U SLUAJU NASTANKA POARA Ko zapazi da prijeti
neposredna opasnost od poara ili eksplozije, odnosno ko zapazi poar, mora opasnost da
odstrani, odnosno da ugasi poar, ako to moe da uradi bez opasnosti za sebe ili za druge.
Ako to ne moe sam da napravi, mora odmah obavijestiti najbliu vatrogasnu jedinicu, centar
za obavjetavanje ili policijsku stanicu. Pri tome mu mora pomagati svako ko raspolae sa
sredstvom veze ili sa prevoznim sredstvom.
Uputstvo za javljanje poara:
1)
2)
3)
4)
5)
6)
O svim mjerama za obezbjeivanje bezbjednosti i zatite zdravlja moraju biti upoznati i radnici.
Odgovorne osobe izvoaa na gradilitu su se dune dnevno, pa takoer i u toku rada dogovarati
o nainu izvoenja radova i zatitnim mjerama i upisati ih u kontrolnu knjigu mjera. Kontrolnu
knjigu mjera postavi ovlateni koordinator naruilac radova za usklaivanje i izvoenje
bezbjednog rada i poarne zatite na gradilitu. Knjiga mjera predstavlja ujedno registar svih
dogovora izmeu poslodavaca na gradilitu.
Izvoai pojedinih radova/tehnolokih faza moraju potovati zajedniki terminski plan radova.
Izvoai su duni potovati uputstva koordinatora. Voa gradilita i koordinator mogu:
zahtijevati izvjetaje od odgovornih osoba izvoaa radova o izvedenim zatitnim i poarnozatitnim mjerama.
zahtijevati od odgovornih osoba izvoaa, da upisuju dogovorene zatitne mjere u knjigu
mjera i da je potpisuju.
zaustaviti radove, ako radnici odreenog poslodavca ne ispunjavaju mjere i takvo postupanje
bi moglo biti opasno za zdravlje i ivot radnika, odnosno bi s tim mogla biti prouzrokovana
materijalna teta.
pregledavati planove zatite poslodavaca na gradilitu.
izvoditi nadzor nad izvoenjem mjera i uputstva.
Propisana dokumentacija, koju mora imati na gradilitu svaki poslodavac je sljedea:
podaci o radnicima:
Red na gradilitu
4.
5.
6.
7.
Radnik ne smije raditi pod uticajem alkohola ili drugih narkotikih sredstava
Radnik mora na radu obavezno upotrebljavati linu zatitnu opremu za zatitu od
opasnosti odnosno tetnih uticaja koji mu prijete pri njegovom radu
Ukoliko u startu rednici ne nose odjeu u narandastoj boji sa odsjevajuim trakama,
moraju obavezno upotrebljavati signalne prsluke
Sigurnosna kaciga se upotrebljava samo kod radova gdje postoji mogunost povrede glave
(odreuje koordinator odnosno voa radova)
Radnik je duan kod rada potovati uputstva za bezbjedan rad i bezbjednosne zahvate, te
obavljati rad na bezbjedan nain tako da ne ugroava svoje, odnosno zdravlje svojih
suradnika
Radnik smije obavljati samo poslove za koje je osposobljen i ovlaten
Radnik se ne smije zadravati na ugroenom podruju osim tada kada priroda posla to
zahtijeva i kada su poduzeti propisani bezbjednosni zahvati
PONAANJE U SUAJU USTANOVLJENE OPASNOSTI ODNOSNO TETNIH
UTICAJA
Radnik je prije poetka rada duan provjeriti da li su na gradilitu obezbjeeni svi uslovi
za bezbjednan rad, i u sluaju da nije tako, po slubenoj dunosti je obavezan zahtjev
posredovati rukovodiocu radova
Ako radnik ustanovi kvar ili nepravilan rad na opremi sa kojom rukuje, prije poetka rada
je duan, ukoliko je za to osposobljen, problem otkloniti, a ako to nije mogue o tome
obavijestiti rukovodioca odnosno drugu nadreenu osobu
U toku rada radne opreme je zabranjeno odstranjivanje bezbjednosnih sprava, ulazak u
podruje opasnosti kao i bilo kakvo popravljanje, ienje ili mazanje
PONAANJE U SLUAJU NESREE ILI POARA
Svaku nezgodu na radu je radnik duan odmah prijaviti svojem neposrednom
rukovodiocu, koji se pobrine da se radniku ukoliko je potrebno obezbjedi prva pomo ili
ljekarska usluga
Neposredni nadreeni povrijeenog se mora pobrinuti da se ispuni obrazac o prijavi
nesree na radu i nezgodu adekvatno evidentirati
U sluaju vee nesree je potrebno o nesrei obavijestiti Republiki inspektorat za rad
U sluaju izbijanja manjeg poara je radnik duan poar ugasiti sam, a u sluaju poara
veih razmjera na pomo poziva vatrogasce i brine za spaavanje ljudi; ukoliko je mogue
prije dolaska vatrogasaca radnik isklopi elektrini tok i odstrani opasne materije i
energente koji mogu da pospjee poar.
ZAHVATI PRI ZAVRETKU POSLA
Nakon zavretka posla je potrebno na gradilitu isklopiti sve energetske izvore osim onih
koji su aktualni i u fazi neizvoenja radova (svjetlosna saobraajna signalizacija, i sl.);
Na gradilitu je potrebno dnevno odravati red i obezbjeivati sigurnu prohodnost
odnosno provozanost;
Sve dostupe na gradilitu je potrebno na kraju radnog dana zagraditi (ograda, table za
zatvaranje, ...).
VANIJI TELEFONSKI BROJEVI
Poziv u nudi xxx
Centar za obavjetavanje (hitna pomo, vatrogasci) yyy
Policija sss
karakteristike strojeva i buke, koju prouzrokuju pri punom optereenju motora, odvojeno ili
ako rade u grupi;
upotrebu takve mehanizacije, koja e to manje optereivati okolinu bukom;
rad samo po danu, ako su nivoi buke prekoraeni nou;
upotrebu komunikacija za dovoz i odvoz prije svega van naselja;
potrebne pasivne zatitne mjere na pogoenim objektima;
potrebne aktivne zatitne mjere (po mogunosti u kombinaciji sa zavrnim mjerama za
saobraaj ako su takve mjere predviene):
2.1.13.5.1.1 Projekt monitoringa buke u toku gradnje
Kao izvor buke u prirodnoj i ivotnoj sredini moe biti otvoreno ili prekriveno gradilite.
Projekt monitoringa buke u toku gradnje sadri pored opeg dijela projekta, jo i sljedee
podatke i priloge:
izvoau mjerenja,
obavezaniku i njegovoj djelatnosti,
2.1.13.5.2
emisija
podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PZO. Ako ih nema, potrebno je
ta mjerenja ukljuiti u projekt monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u odnosu na
ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti okoline.
lokacije i opis objekata, te njihovu namjenu i udaljenosti, koji e biti predmet monitoringa.
vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova.
Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova.
nain izvoenja mjerenja; metodologija sa naim propisima nije odreena.
priprava izvjetaja i naziv institucije, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija
grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije mjesta za mjerenja nultog
stanja, objekti, koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putnog tijela. Projekt
monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje
Ministarstva za okolinu.
Izvjetaj mora obuhvaati sve potrebne podatke i rezultate kao:
naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je
odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa.
druge podatke i odredbe, koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa.
Projekt monitoringa i izvjetaj o mjerenjima moraju biti dostavljeni Ministarstvu za okolinu i
prostor
2.1.13.5.3
podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedena u sklopu PVO. Ako ih nema potrebno je
izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odreuje u
odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka.
naziv lokacije pojedinih vodotoka i njihov kvalitetni razred, koji e biti predmet monitoringa
mjesta uzimanja uzoraka vode na vodotocima
vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova.
Obezbjeeno mora biti izvoenje mjerenja za vrijeme najveeg intenziteta radova.
nain izvoenja mjerenja uzorkovanje i naziv standarda.
priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija
grafiki prilog - situacijo M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenje nultog
stanja vodotoka koji e biti predmet monitoringa i trasa puteva odn. putno tijelo.
hidrauline karakteristike vodotoka ( podaci o visokoj vodi, srednje niskoj vodi i niskoj vodi)
naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je
odgovorna za izvoenje odredaba plana monitoringa.
druge podatke i odredbe koji su vani za pravilnost izvedbe monitoringa.
Projekt monitoringa mora izraditi drutvo ili pojedinac, koji je za to osposobljen i ima ovlatenje
Ministarstva za okolinu.
Vodu iz povrinskih vodotoka uzorkujemo nizvodno od lokacije gdje se izvode graevinski
radovi. Vodu zahvaamo u homogenem dijelu toka vodne. Uzimanje uzoraka i istraivanje
moraju biti izvedeni prema odredbama ovlatene institucije Ministarstva za okolinu i prostor.
Pri uzorkovanju je potrebno uzimati u obzir odredbe sljedeih standarda :
EN 25667-1:1996 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 1. dio: Uputstvo za planiranje programa
uzorkovanja (ISO 5667-1:1980)
EN 25667-2 Kvaliteta vode - Uzorkovanje - 2. dio: Uputstvo o tehnikama uzorkovanja (ISO
5667-2:1991)
EN 25667-3 uputstvo za uvanje i postupanje sa uzorcima EN 25667-6 uputstvo za
uzorkovanje rijeka i vodenih tokova EN 25667-12- uputstvo za uzorkovanje sedimenta Plan
monitoringa obuhvata parametre, koji se odreuju u odnosu na vrstu radova i mogua
zagaivanja.
Plan monitoringa i izvjetaji moraju biti dostavljeni:
podatke o nultim mjerenjima, koja su bila izvedene u sklopu PZO. Ako tih nema potrebno je
izvedbu tih mjerenja ukljuiti u projekt ovog monitoringa. Izbor mjernih mjesta se odredi u
odnosu na ocjenu izraivaa projekta o ugroenosti vodotoka;
naziv lokacije pojedinih piezometara ili bunara, koji e biti predmet monitoringa i mjesta za
uzimanje uzoraka vode;
vremenski plan izvoenja mjerenja, koji je zavisan od vremenskog plana izvoenja radova;
nain izvoenja mjerenja i potovani propisi;
naziv parametara koji se istrauju i granine vrijednosti;
priprema izvjetaja i naziv institucija, kojima se izvjetaji dostavljaju, te adrese tih institucija;
grafiki prilog - situaciju M 1:5000, u kojoj su oznaene lokacije vodotoka i mjerenja nultog
stanja, vodotoka, koji e biti predmet monitoringa i trasa puta odn. putno tijelo;
naziv odgovorne osobe investitora (ili izvoaa, zavisno od ugovorne obaveze), koja je
odgovorna za izvoenje odredaba Projekta monitoringa;
druge podatke i odredbe, koje su vane za pravilnost izvedbe monitoringa.
Izvedba monitoringa podzemnih voda obuhvata:
2.1.13.5.5
U PZ treba analizirati mogue posljedice gradnje na tla, biljke i ivotinje i predvidjeti potrebne
mjere za ublaavanje negativnih posljedica. Konkretne mjere su zavisne od stepena ugroenosti i
stanja okoline to se tie zemljita, biljke i ivotinje. Osim toka trase preko zatienih podruja
prirodnog i ivotinjskog svijeta, posebne mjere obino nisu potrebne. Tamo gdje trasa puteva
tee preko zatienih podruja, pa su potrebne mjere koje su odreene uobiajeno ve u Uredbi o
LN na osnovu studija, koje su za te primjere izraene, a ako ih nema vae odredbe Zakona o
ouvanju prirode.
U projektu je na osnovu zahtjeva danih u Uredbi o LN potrebno predvidjeti konkretne mjere za
smanjenje negativnih uticaja. Ti moraju biti takvi, da su zahtjevi iz Uredbe o LN u potpunosti
zadovoljeni. Eventualne tete na ekosistemima i prirodnim vrijednostima moraju biti sanirane na
nain, kao to je za takav scenarij predvieno u planu.
2.1.13.5.6
objekte
Pored lokalnih propisa, koji ureuju zatitu i uvanje okoline, to podruje ureuju i propisi o
bezbjednosti i zatiti zdravlja na radu i:
Direktiva Evropskog Parlamenta i Savjeta 2002/49/ES sa dne 25. juni 2002 o ocjenjivanju i
vladanju bukom u okolini (UL L t. 189 sa dne 18.7.2002, str. 12-26
DIN 30787 - (1 do 6) Transportbelastungen Messen und Auswerten von mechanisch dynamischen Belastungen
E VDI 3840-2002-09 Schwingungstechnische Berechnungen
DIN 45669 Messung von Schwingungsimmissionen
EN ISO 8041:2005 Human response to vibration - Measuring instrumentation (ISO
8041:2005)
CR 12349:2000 - Mechanical vibration - Guide to the health effects of vibration on the
human body Sa projektom ureenja je potrebno ustanoviti:
kakvi e biti dinamiki uticaji odvijanja saobraaja i izvoenja graevinskih radova na
objekte za bivanje i druge objekte i mogue posljedice;
kakvi e biti zdravstveni uticaji vibracija na stanovnitvo.
U zavisnosti od gore navedenih karakteristika je potrebno u projektu:
min. kol.
5 m3
0,5 m3
5 m3
0,5 m3
20 dm3
500 m3
1 m3
Investitor mora za navedene graevinske otpatke sam obezbjediti odvoz i predaju u sabirni
centar. Investitor moe graevinske otpatke ponovo upotrijebiti ili odstraniti sam, ako ima
dozvolu za preradu ili odstranjivanje tih otpadaka prema propisu, koji ureuje postupanje sa
otpacima. Investitor moe sam upotrijebiti graevinske otpatke, a ne mora za to dobiti dozvolu
za preradu ili odstranjivanje graevinskih otpadaka, ako graevinske otpatke upotrebi na mjestu
nastanka i unutar gradilita a radi se o betonu, cigli, ploicama, keramici i graevinskim
materijalima na osnovu sadre ili mjeavini tih graevinskih otpadaka sa zemljanim iskopom,
koliine pa ne prelaze najvee koliine iz gornje tabele.
Ako uvanje ili privremeno skladitenje graevinskih otpadaka nije mogue na gradilitu, mora
investitor obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke odlau neposredno
nakon nastanka u sanduke, koji su smjeteni na gradilitu ili uz gradilite i ureeni su za odvoz
graevinskih otpadaka bez njihovog pretovarivanja.
Investitor mora obezbjediti, da izvoai graevinskih radova graevinske otpatke predaju
sakupljau graevinskih otpadaka.
Iz potvrda o narudbi preuzimanja graevinskih otpadaka mora biti vidljiva vrsta graevinskih
otpadaka, predviena koliina nastajanja graevinskih otpadaka, te adresa gradilita sa brojem
pripadajue graevinske dozvole, na koju se odnosi preuzimanje graevinskih otpadaka. Iz
dokaza o narudbi prerade ili odstranjivanja, te prevoza graevinskih otpadaka mora biti vidljiva
vrsta otpadaka, predviena koliina prerade ili odstranjivanja graevinskih otpadaka, mjesto
prerade ili odstranjivanja, te adresa gradilita sa navedbom pripadajue graevinske dozvole, na
koju se odnosi prerada ili odstranjivanje graevinskih otpadaka.
Sakuplja graevinskih otpadaka mora za graevinske otpatke, koje sakupi, obezbjediti ponovnu
upotrebu ili odstranjivanje.
Sakuplja graevinskih otpadaka mora voditi evidenciju o:
graevinski kemijski proizvodi, koji sadre azbest: zaptivne mase, smole, ljepila
podovi, zidovi
zaptivna i izolacijska masa kotlovi, grijai, posude pod pritiskom
azbestno platno cijevi valovita ljepenka iz azbesta toplovodne cijevi papirni i valjani papirni
trakovi loita, parni ventili, elektrine instalacije ljepenka ventili kitovi i paste premazi na
dodirima vodovodnih i toplovodnih cijevi prskana i runo nanesena izolacija rezervoari za
gorivo, rezervoari u petrokemiji tkanina odjea i pokrivai, klobuina(filc), ponjave, uad,
trakovi, prea, zavjese, materijal za ovijanje cijevi, idr.
U drugu skupinu spadaju materijali, u kojima je azbest primijean materijama, koje se ponaaju
kao vezivo za azbestna vlakna. Najee upotrebljena veziva su bili cement, vinilhlorid ili asfalt.
U toj skupini su proizvodi iz azbest-cementa (iz tih proizvoda se, ako nisu oteeni ili ako se ne
obrauju (bui, ree, pila, brusi), azbest ne oslobaa), i drugi azbestni proizvodi.
Graevinski proizvodi iz azbest-cementa drugi azbestni proizvodi
ploe velikog formata (ravne ili valovite) vinilne podne azbestne obloge
krovne ploe malog formata asfaltne talne azbestne obloge
fasadne ploe, zidovi i stropovi(plafoni) veziva, punila, kitovi, paste, boje i premazi vodovodne i
kanalizacijske cijevi i koljena zaptivci graevinski kemijski proizvodi, koji sadre azbest:
zaptivne mase, smole, ljepila podovi, zidovi vodeni sakupljai kone obloge i spojnice idr.
korita za cvijee idr.
smoiti sa vodom, tako da nastane gusta smjesa, koja se odstrani sa lopaticom u PE kesu.
Vrea se mora nepropusno zatvoriti ili zalijepiti.
2. Ploa se mora pri odstranjivanju podii a ne iupati ili lomiti. Kuke, vijci ili avli, sa kojima
su bile ploe privrene, se moraju odstraniti tako, da se ploa pri tome ne oteti. Kada se
odstrane elementi za privrivanje ploa se mora osigurati od otklizavanja. Pri demontai se
ne smiju upotrebljavati svrdla, pile ili alat za trganje sa velikom brzinom. Ako se ploa ne
moe odstraniti bez upotrebe alata, vano je da se iskljuivo upotrebljava runi alat ili
mehanika pomagala za obradu azbest-cementa sa ugraenim usisavaima koji imaju HEPA
filtre. Ploa se ne smije vui preko rubova i preko drugih proizvoda.
3. Odstranjene ploe se ne smiju bacati sa krova. Na zemlju se sputaju sa primjernom
dizalicom.
4. Ploe se na zemlji ponovno namoe sa obje strane, i tek zatim se sloe u skladite na drvenu
paletu. Paleta se zatim ovije sa polietilenskom folijom, koja se nepropusno zalijepi sa
ljepljivom trakom.
Materijali koji su odstranjeni, zbog nastojanja da bi se smanjila zapremina otpadaka, se ne
smiju drobiti.
5. Podruje, na kome su se odstranjivale ploe, se dobro pregleda, da ne bi gdje leali otpaci.
Krovna konstrukcija, letve, rogovi, obloga se moraju nakon odstranjivanja ploa paljivo
oistiti, tako da se usisaju sa usisivaem, koji ima HEPA filtar. Ukoliko izvoa radova
takvog usisivaa nema, se potkrovlje obrie sa mokrom krpom. Upotrebljene krpe se nakon
obavljenog posla odloe u PE vreu. Vodu posuda, u kojima se ispiraju krpe, se mora nakon
obavljenog ienja izliti u odtok, tako da se preko odtoka poloi mokra krpa kao filtar. Krpa
se zatim odloi u PE vreu.
6. Na zemlji se svaka vrea sa otpadcima stavi u jo jednu PE vreu koja se nepropusno zalijepi i
oznai sa naljepnicom "Azbestni otpadak".
2.1.13.6.7.7 Odlagalita
vrsto vezani azbestni otpaci se odlau na odlagalite inertnih (ali opasnih!) otpadaka. Investitor
mora od upravnika odlagalita za preuzete azbestne otpadke dobiti potvren evidencijski list o
postupanju sa otpacima, koji je dokaz o predaji azbestnih otpadaka na odlagalite. Ako je
azbestne otpadke na odlagalite predao izvoa graevinskih radova, mora potvreni
evidencijski list biti naslovljen na investitora. Investitor moe dobiti potvren evidencijski list o
predaji azbestnih otpadaka u odlaganje i od izvoaa graevinskih radova, ako on ima dozvolu
za sakupljanje graevinskih otpadaka.
Otpadna ulja (osim jestivih ulja i onih, koji su obuhvaeni u 05, 12 i 19) 14 Otpaci iz upotrebe
organskih topiva, hladila i potisnih plinova (osim 07 i 08)
15 Otpadna ambalaa, absorbenti, istae krpe, filtrirna sredstva i zatitna odjea, koji nisu
navedeni drugdje
16 Otpaci, koji nisu navedeni drugdje u spisku
17 Graevinski otpaci i ruevine (ukljuujui sa iskopanom zemljom iz zagaenih mjesta)
18 Otpaci iz zdravstva i veterinarstva, te s njima povezanih istraivanja (bez otpadaka iz kuhinja
i restorana, koji ne potiu iz neposredne zdravstvene njege)
19 Otpaci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata za
snabdijevanje vode za pie i tehnoloke vode
20 Komunalni otpaci i njima slini otpadci iz industrije, zanatstva i uslunih djelatnosti,
ukljuujui i odvojeno sabrane frakcije
17 02 02 staklo
17 02 03 plastika
17 02 04* staklo, plastika i drvo, koji su zagaeni sa opasnim materijama ili sadre opasne
materije
17 03 Bitumenske mjeavine, ugljeni katran i katranski proizvodi
17 03 01* bitumenske mjeavine, koje sadre ugljeni katran
17 03 02 bitumenske mjeavine, koje nisu obuhvaene u 17 03 01
17 03 03* ugljeni katran i katranski proizvodi
17 04 Metali (ukljuujui sa legurama)
17 04 01 bakar, bronza, mesing
17 04 02 aluminij
17 04 03 olovo
17 04 04 cink
17 04 05 eljezo i elik
17 04 06 kalaj
17 04 07 mijeani metali
17 04 09* metalni otpaci, koji su zagaeni sa opasnim materijama
17 04 10* kablovi, koji sadre ulja, ugljeni katran i druge opasne materije
17 04 11 kablovi, koji nisu obuhvaeni u 17 04 10
17 05 zemlja (ukljuujui i iskopanu zemlju sa zagaenih mjesta), kamenje i zemljani iskopi
17 05 03* zemlja i kamenje, koji sadre opasne materije
17 05 04 zemlja i kamenje, koji nisu obuhvaeni u 17 05 03
17 05 05* zemljani iskopi, koji sadre opasne materije
17 05 06 zemljani iskopi, koji nisu obuhvaeni u 17 05 05
17 05 07* tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji sadri opasne materije
17 05 08 tucanik ispod eljeznikih ina i pragova, koji nije obuhvaen u17 05 07
17 06 Izolirni materijali i graevinski materijali, koji sadre azbest
17 06 01* izolirni materijali, koji sadre azbest
17 06 03* drugi izolirni materijali, koji su sastavljeni iz ili pa sadre opasne materije
17 06 04 izolirni materijali, koji nisu obuhvaeni u 17 06 01 i 17 06 03
17 06 05* graevinski materijali, koji sadre azbest
17 08 Graevinski materijali na osnovu gipsa
17 08 01* graevinski materijali na osnovu gipsa, koji su zagaeni sa opasnim materijama 17 08
02 graevinski materijali na osnovu gipsa, koji nisu obuhvaeni u 17 08 01 17 09 Drugi
graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata 17 09 01* graevinski otpaci i otpaci pri ruenju
objekata, koji sadre ivu 17 09 02* graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata, koji sadre
PCB (na primjer: zaptivci, koji sadre PCB; tlakovci na osnovu smola, koji sadre PCB,
kondenzatori, koji sadre PCB)
17 09 03* drugi graevinski otpaci i otpaci pri ruenju objekata (ukljuujui i mijeane otpadke),
koji sadre opasne materije
17 09 04 mijeani graevinski otpadci i otpaci pri ruenju objekata, koji nisu obuhvaeni u 17 09
01, 17 09 02 i 17 09 03
19 Otpadci iz sprava za obradu otpadaka, sprava za ienje otpadne vode i objekata
za snabdijevanje vodom za pie i tehnoloke vode
19 07 Izcjedne vode iz odlagalita
19 07 02* izcjedne vode iz odlagalita, koje sadre opasne materije
19 07 03 izcjedne vode iz odlagalita, koje nisu obuhvaene u19 07 02
19 08 Otpaci iz sprava za ienje otpadne vode, koji nisu navedeni drugdje
19 08 02 otpaci iz pjeskolovov
19 08 05 muljevi iz sprava za ienje komunalnih otpadnih voda
19 08 06* zasiene ili istroene smole ionskih izmjenjaa
19 08 07* rastopine i muljevi iz regeneracije ionskih izmjenjaa