GEOPOLITIKE SLIKE SVIJETA

(ILI GLOBALNE GEOSTRATEGIJE)

RAZNI GLOBALNI PRISTUPI I GLAVNI PREDSTAVNICI

Politika geografija i geopolitika nastale su i utemeljile se kao znanstvene

discipline kroz prouavanje drave, odnosno njezinog razvoja
Njihovo znanstveno utemeljenje dolo je na kraj 19. st. i to na prostoru
Njemake, ali se razvijaju i u Francuskoj i Rusiji
Sve ove sile svoje su meusobne odnose temeljile na ravnotei snaga,
svoju vanjsku politiku uglavnom su usmjeravale jedna prema drugoj
Na poetku 20. st. javlja se Britanac Halford Mackinder
Znaenje Velike Britanije tijekom 20. st.
I prije Mackindera postojali su autori koji su razvili tzv. Svjetski pristup,
jer su svijet promatrali u njegovu totalitetu

 primjerice Hegel i Marx su se bavili interpretacijom povijesnih

dogaaja
prostor su smatrali kljunim faktorom u razovju ovjeka
europsko sredozemno podruje za njih je bilo jedino podruje
stvarnog i potpunog razvoja ovjeka
za Marxa je istono i azijsko znailo niu razinu ljudskih
dostignua, tu su se po Marxu razvijala primitivna nerazvijena
drutva
zapadni prostor je omoguio napredak ovjeka sukladno njegovoj
dijalektikoj prirodi
na prostoru razvijenog kapitalizma dogaa se povijest, dok istoni i
azijski narodi ive u prolosti
tu se po Marxu nije mogao razvijati komunizam kasnije se
pokazalo da nije bio u pravu

Karl Marx
Karl Marx 1818.-1883. njemaki filozof 19. st.
Udaljen od geopolitike
Kljuni initelji povijest su drutvene klase koje su oblikovane zbog
gospodarskog razvoja i raspodjele bogastva
Geoplitika prouava drave, prema Marxu, odluujui initelj je
tehnika, za geopolitiku to je utrka za mo
Za Marxa geografija je spordna datost, bitno je kretanje povijesti koje
vodi ovjeanstvo u istu dinamiku prorok globalizacije
Suprotstavlja se podjeli bogastva, ali zanemaruje uspon nacija
Proletarijat nema domovinu, solidarnost s izrabljivanima
Radnici svih zemalja trebali bi se ujediniti kako bi sprjeili rat
klasna solidarnost trebala bi pobjediti nacionalnu lojalnost
Dogaa se suprotno mobilizacija vojske gotov da ne nailazi na otpor
svaki proleter vjeran je svojoj domovini

 Za vrijeme svog djelovanja

Marx je prihvaao Hegelovu
dijalektiku po kojoj se razvijaju
drutvo i svijet.
No unato tome odbacio je
njegov idealizam, po Marxu
materijalno odreuje svijest, a
ne obrnuto.
U svojem je djelovanju proao
kroz razliita polja, a pritom se
dotakao velikog broja pitanja, s
tim da je ipak najpoznatiji bio u
analizi povijesti u terminima
borbe
klasa,
saete
u
"Komunistikom manifestu".
Karl Marx

Svojim razmiljanjem utjecao

je na Lenjina, Staljina, Fidela
Castra, Che Guevaru, Deborda
i mnoge druge.

Friedrich Engels

 Ratzel je smatrao da na prostoru Srednje Europe treba nastati

velika mona drava s germanskom dominaciojom.
Mahan razvija drugu ideju more smatra glavnim
imbenikom. Njegove ideje najbolje su prihvatili Njemci
prilikom razvoja njemake pomorske politike
Sir Halford Mackinderov geografski stoer
udruio je sva dotadanja stajalita i oblikovao tzv. cjelovitu
zamisao sa svjetskim pristupom
svoj rad je prvi puta predstavio 1904. godine u lanku
Kljune geografske toke povijesti, da bi kasnije svoje
uenje razvio, objavio u knjizi Demokratski ideali i realisti

 SIR HALFORD MACKINDER (1861.1947.) prvi sveuilini

profesor geografije u Oxfordu, autor je djela Britanija i britanska
mora
primjer moderne geografije
lan imperijalista okupljenih oko Chamberlainove tarifne reforme,
odnosno protekcionistike kampanje
Arthur Neville Chamberlain, britanski politiar, premijer
Ujedinjenog Kraljevstva; zagovornik britanskog imperijalizma 19.
stoljea. Od 1930-40. bio je predsjednik Konzervativne stranke, od
1937-40. britanski premijer
Mackinder je na polju globalne ekonomije zastupao
protekcionistiki imperijalizam
na polju globalne strategije trgovinski rat
na polju globalne politike bioloki imperijalizam

 etiri ideje koje Mackinder iznosi u djelu: On the Scope and

Methods of Geography kljune za daljnji razvoj Mackinderovih
geopolitikih razmiljanja:
1. Cilj geografa je gledati prema prolosti kako bi bolje interpretirao
sadanjost.
2. Velik geografska otkria blie se svom kraju, svega je nekoliko
nepoznanica ostalo na naim kartama.
3. Mackinder je opisao dvije vrste politikih osvajaa: kopneni
vukovi i morski vukovi.
4. Spoznaje da su tehnoloka dostignua omoguila stvaranje
povrinom velikih modernih drava.

Mackinder
The actual balance of political power at any given time is
the product, on the one hand, of geographical conditions,
both economic and strategic, and, on the other hand, of the
relative number, equipment and organization of the
competing nations.
No mere scraps of paper, even though they be the written
constitution of a League of Nations, are, under the conditions of
to-day, a sufficient guarantee that the Heartland will not again
become the center of a World war.

 Mackinder je smatrao da racionalna politika geografija ne moe

postojati ukoliko se ne zasniva na fizikoj geografiji.
Razmiljao je u kategorijama sila mora i sila kopna, odnosno
pomorskih talasokratskih sila i kopnenih telurokratskih sila.
Godine 1904. odrao je predavanje u Britanskom kraljevskom
geografskom drutvu pod nazivom Geografski stoer povijesti u
kojem je izloio teoriju HEARTLANDA KAO KONCEPCIJU
GLOBALNE STRATEGIJE.
Ta teorija shematski stavlja povijest ovjeanstva u okvire globalnih
geografskih predstava.

 Kontinente Europu, Aziju i Afriku naziva SVJETSKI OTOK.

Unutranjost svjetskog otoka koja je teko dostupna s oceana, nazvao je
HEARTLANDOM - (Rusija, Ural, Zapadni Sibir, Kazahstan, Mongolija).
Oko te oblasti, koja je u pravilu rijetko naseljena i nedostupna pomorskim
snagama, na rubovima izdvajaju se dva primorja - privrene zemlje.
Europsko primorje i tzv. monsunsko primorje, oba lako dostupna s oceana.
Unutar tih prostora koncentriran je velik dio svjetskog stanovnitva
Unutranjost Afrike juno od Sahare, Mackinder je oznaio kao sekundarni ili
juni HEARTLAND, koji nema stratekog znaaja, a obje Amerike, Australiju,
Britaniju i Japan svrstao je u otoni pojas.
Svoja razmiljanja Mckinder je usmjerio prema procesu irenja stanovnitva iz
prostora HEARTLANDA prema primorjima i otonom pojasu
Primorje je uvijek bilo slabo zatieno od napadaa iz HEARTLANDA, dok je
sam HEARTLAND ostajao siguran, poto je bio nedostupan pomorskom
prometu. Radi toga je on HEARTLAND nazvao stoerom povijesti.

Geografski stoer povijesti

Prvi lanak nastao je nakon burskih ratova, dok je kjiga nastala
tijekom 1. i 2. svjetskog rata
Mackinder smatra da je poetkom 20. stoljea dolo vrijeme za
cjelovito promatranje svjetske povijesti i procesa koji se dogaaju u
razliitim djelovima svijeta, ali su svi meusobno povezani
europska povijest postala je svjetska i njezina se povijest ne moe
promatrati odvojeno
glavna teza u radu iz 1904. godine bila je da se svjetska povijest
odvija kroz borbu izmeu stanovnika kopnene mase i pomorskih
ljudi

Prema Mackinderu zemljina povrina dijeli se na:

Svjetski otok (stoer): Europa, Azija i Afrika (najvei,
najbogatiji, najnaseljeniji prostor)
Unutranji otoni prsten Britansko otoje, Japan
Vanjski otoni prsten Sjeverna Amerika, Juna Amerika i
Australija
Heartland od Volge do Yangtze, od Himalaja do Arktika
(Rusko cartsvo, kasnije SSSR izuzevi poluotok Kamatku)

 Mackinderovo upozorenje ukoliko Njemaka i Rusija sklope savez, ili

ukoliko bi Njemaka osvojila Rusiju bili bi stvoreni preduvjeti da
Njemaka osvoji cijeli svijet
Takva razmiljanja utjecala su na njemake geopolitiare prilikom
stvaranja vojnog pohoda u dubinu euroazijskog kontinenta
Njemaki geopolitiari nisu u obzir uzeli mogunost da e se britanske i
amerike vojne snage udruiti s ruskim kopnenim vojnim snagama
Mackinder je smatrao da Sovjetski savez ne smije izai na Mediteran
Predlagao je stvaranje drava June Rusije od neslavenskih naroda koji
su ivjeli na prostoru izmeu ruskog i poljskog naroda
Ujedinjeno kraljevstvo mora sklopiti savez s Sjedinjenim Draavama ili
se mora razviti u jaku politiku i ekonomsku silu koja e svoje resurse
staviti nasuprot svake kontinentalne sile koja zaprijeti globalnoj moi
Takve ideje pronale su svoj odgovor u stvaranju NATO saveza i
strategiji ograniavanja CONTAINMENT SSSR-a u vrijeme
Hladnog rata

 Mackinder zatvoreni svjetski politiki sustav

Ujedinjeno kraljevstvo mora imati povlaten poloaj na
tritima Kine i Afrike, traio je okretanje i savez s
Australijom i Novim Zelandom
Ujedinjeno kraljevstvo zauzima sredinje mjesto u njegovoj
strategiji i razvoj UK je prikazao vanim za svjetsku
civilizaciju

 Mackinder je tvrdio da je najvanije sredite kopnene mase u

sreditu Euroazije iz kojeg veliko azijsko kladivo stalno udara
prema morskim rubovima te velike kopnene mase.
sredite Euroazije je veliko podruje sastavljeno od stepa i
visoravni, okruuju ga velike planine, na sjeveru hladni pojas
Arktika.
Prirodna tvrava koja je u potpunosti nedostupna pomorskim
ljudima.
Samo mali broj naroda je preivio uglavnom nomadi
Prostor na kojem su se nalazila velika carstva (lako prodiranje
prema unutranjosti, osvajai nisu nailazili na vei otpor)
na junom i zapadnom rubu euroazijske kopnene mase nalazio se
pojas unutar kojeg su nastale i razvijale se brojne civilizacije
(gua naseljenost)
domovina pomorskih ljudi sastavljena od 4 gusto naseljena
prostora: Kina, Indija, Europa i Bliski istok

 Bliski istok oduvijek je bio prostor preko kojih su prodirali iz

kopnene tvrave na rubne djelove, na toplo more
tu se razvija stalni i jaki pritisak s istoka za zapadne rubove
velike sredinje kopnene mase
to je rezultiralo jaanjem pomorske inicijative zapadnih
rubova koji odlaze u poragu za novim svjetovima
istovremeno s povlaenjem zapadnog ruba iz podruja
dodira i sukoba na Bliskom istoku, slabe tenzije u tom
podruju to otvara mogunost Rusiji za njezino irenje prema
Sibiru i Istoku
od tada pa do danas jedna organizirana sila zamjenila je u tim
podrujima razjedinjene nomadske narode, poela kontrolirati
taj prostor i iz toga proizlazi njezina svjetska mo

 upravo je taj prostor stoer svjetske povijesti (kljuna geografska

toka)
zauzimanjem tog prostora Rusija je ostvarila svjetsku mo
rubne drave svijeta su sastavljene iz dva koncentrina prstena:
unutarnji ili rubni je bio podruje velikih civilizacija Europe,
Bliskog istoka, Indije i Kine
vanjski ili otoni ine: Sjeverna i Juna Amerika, Afrika i
Australija.
Premda je Ujedinjeno kraljevstvo dio Europe Mackinder ju je
smjestio u vanjski prsten
glavni problemi kraja 19. i poetka 20. stoljea bili su na Bliskom i
Dalekom Istoku, a bili su posljedica nepovoljne ravnotee koja se
uspostavila izmeu kopnenog i pomorskog djela

 Mackinder je smatrao da je u Kolumbovo vrijeme morska sila bila

monija i vanija od kopnene
u postkolumbovo vrijeme stvari su se promijenile i kopnene sile
poinju imati veu mo, a pokretljivost postaje mogua razvojem
eljeznice
za Mackindera Rusija je imala idealnu geografsku poziciju za
ostvarenje svjetske moi, a kao takva predstavljala je opasnost za
pomorske sile, i smatra da bi UK kao pomorska sila trebala
zaustaviti irenje Rusije prema rubovima
Francuska je trebala odvratiti Njemaku da i ona ne pone provoditi
politiku stoerne sile to je i mogla s obzirom na svoj geografski
smjetaj u sreditu Europe
Mackinderovo drugo djelo Demokratski ideali i realnost napisao
je 15 godina kasnije

 Mackinder predlae da to prije treba pristupiti realiziranju ratnih

uspjeha kako bi se to ranije uspostavio poredak koji bi ponovo
onemoguio ratovanje na prostoru Europe
to treba napraviti to prije dok su drave mlade, jer kad ostare tada
su promjene neizvjesne
uveo je i neka nova promiljanja, a neke geografske cjeline je
imenovao drugaije. Azija i Afrika su postale svjetski otok,
unutarnji prsten postaje svjetsko predgorje, tim prostorom jo od 16.
st. vladaju europske sile.
Stoer je preimenovao u HEARTLAND kojeg s Europom povezuje
velika nizina koja omoguava dobru komunikaciju

Sredinji dio ili HEARTLAND iri se na dva kraja:

1) u gorskim predjelima Srednje Azije (pomorskim silama taj
prostor nije zanimljiv)
2) prema istonoj Europi, Crnom i Baltikom moru (mnogo
zanimljivije podruje)

 Mackinder je tvrdio da je Istona Europa klju Heartlanda, iz toga je

proiziao njegov poznati triptih (Demokratski ideali i realnost,
1919.):
TKO VLADA ISTONOM EU, VLADA I HEARTLANDOM
TKO VLADA HEARTLANDOM, VLADA SVJETSKIM OTOKOM
TKO VLADA SVJETSKIM OTOKOM, VLADA SVIJETOM

Mackinder nakon Prvog svjetskog rata:

Njemaka (Prusija) postaje glavna prijetnja UK
to vie nije bila Rusija i njeno kretanje prema HEARTLANDU i
UNUTARNJEM PRSTENU
Mackinder smatra da je teite istone Europe na kraju 19. i
poetkom 20. stoljea preselilo iz Petrograda u Berlin,

 Sukob Germana, Slavena, koji proizlazi iz tenji Germana za

ovladavanjem prostorom Slavena, postao je glavni uzrok Prvog
svjetskog rata
Njemaki drang nach osten (pohod na istok), Njemaku je vodio
prema sreditu HEARTLANDA i sukobu s Rusijom
Ve 1904. Mackinder pie o Rusiji kao krvniku Heartlanda i mogunosti
drugih sila da protjeraju Ruse
Prvi svjetski rat se prema Mackinderu dogodio na temelju povijesnih
obrazaca kako je on zapisao 1904., kao rat pomorskih i kopnenih ljudi.
Vodio se na prostoru Istone i Zapadne Europe.
Kopnene drave su bile poraene

 Svoja razmiljanja na kraju Prvog svjetskog rata Mackinder je

posvetio pitanjima budunosti meunarodne zajednice
sredinje pitanje je bilo kako obuzdati voenje ratova
smatrao je da su glavni uzroci ratova nejednak raspored svjetskih
izvora i stratekih potencijala
cilj Lige naroda trebao bi biti uspostava ravnotee svjetskih sila
ime bi se onemoguilo prevladavanje jedne sile nad drugom
jedan od naina uspostave povjerenja i ravnotee u meunarodnoj
zajednici je uspostava skrbnitva velikih sila nad odreenim
podrujima uz odobrenje lige naroda
MACKINDER PREDLAE UDRUENJE DRAVA
KAKO BI SE IZBJEGAO UTJECAJ VELIKIH SILA NA
PROSTORU EUROPE, EUROPE BI TREBALA BITI
FEDERACIJA DRAVA

 Predlae stvaranje tampon zone koja bi sprjeavala rusko i

njemako posezanje u tom podruju i razdvajala dvije velesile,
to bi u konanici dovelo do stabilnosti tog prostora i cijele
Europe.
Ukoliko se to ne dogodi tu e biti stalni sukobi
U svom zadnjem lanku iz 1943. The Round World and the
Winning of the Peace, Foreign Affairs, Vol. 21., Br. 4
Mackinder odstupa od svojeg svjetskog pristupa koji je razvijao
poetkom stoljea pa sve do kraja 30ih godina 20. stoljea
njegov svjetski pristup s poetka 20. st. bio je pod utjecajem
socijalnog darvinizma
u svojim tvrdnjama pribliio se Ratzelu, mada nije tvrdio da
bioloki zakoni budu pojanjenje drutvenih pojava
smatrao je da se na povijesna zbivanja moe utjecati

 Mackinder je vjerovao da ovjek moe prevladati prirodnu

determiniranost
njegov geopolitiki nadzor proizlazio je iz analitikog i
interpretatistikog istraivanja svjetske povijesti
isticao je opasnost Rusije za budunost Europe
Godine 1919. bio je veleposlanik u Rusiji (Oktobarska revolucija)
kaos u vrijeme revolucije potvrdio je njegova razmiljanja o
stvaranju federacije drava u Europi, koje bi bile zapreka
prodoru Rusije na ostatak europskog kontinenta
Opasnost od Rusije ne svodi se samo na opasnost koja proizlazi iz
veliine ruskog teritorija, broja stanovnitva ili prirodnih sirovina,
ve i na njezin smjetaj na vratima europskog poluotoka.

 osim povijesnog sukoba Njemake i Rusije, postoji i opasnost

njihovog saveznitva
To treba sprijeiti
Godine 1938. Hitler je pokuao to ostvariti NEUSPJEH
Nakon Drugog svjetkog rata dogodilo se ono ega se Mackinder
pribojavao: SSSR je uao duboko u Srednju Europu, uspio je u
podjeli Njemake
pobjedom komunizma dolo je do formiranja ogromnog
saveznikog bloka koji je ukljuivao dio europskog rimlanda,
itav heartland i dio azijskog primorskog rimlanda
taj spoj geopolitiari su smatrali glavnom opasnou svjetkom
miru

 Mackinder predlae stvaranje tampon zona od Baltika, preko

Jadrana do Crnog mora, da bi se izbjegao glavni sukob u Europi
sukob Germana i Slavena
Mackinder je bio prvi geograf koji je pokuao uspostaviti svjetski
pristup
povezao je geografiju i povijest
u UK su njegovo uenje smatrali nerealnim, okantnim i pretjeranim
Francuzi i Englezi nisu mnogo drali do njegovih postavki, ali
Nijemci jesu
njegovo uenje bilo je oblikovano na kraju Prvog svjetskog rata
kada su europski politiari bili zaokupljeni Versaillesom i
poslijeratnim ureenjem svjetskog poretka

Alfred Thayer Mahan

Mahan 1840-1914 admiral
Utemeljitelj amerike geopolitike
Sudjeluje u Secesijkom ratu (1861.-1865.) otkriva odluujuu ulogu
industrijske snage Sjevera bez obzira na nadarenost generala Juga, u kupnji
Aljakse (1867.), pobjedi nad panjolskom na Kubi kojom Sjedinjene
Drave dobivaju Portoriko (1898.), izgradnji otvaranju Panamskog kanala
(1914.)
Prouava maritimnu silu
Mora i oceani su prostor za kretanje trgovinski putevi
Nuno je nadzirati tjesnace, prolaze
Utjecaj maritimne sile na povijest, 1600.-1783. (1890.)
Utjecaj maritimne sile na Revoluciju i Francusko cartsvo, 1783.-1812.
(1892.)
Suprotstavlja metodiku upornost Engleske, gospodarice mora koja zatvara
Francusku u Europu, oscilacijama Francuske koja nastoji, istodobno ili
naizmjenino, dominirati Europom i osvojiti oceane

 Jedan od prvih ideologa novog svjetskog poretka PAX AMERIKA

koji e smijeniti stari PAX Britania.
naglasio je pomorski imperijalizam SAD kao manifest sudbinske
predodreenosti globalnim poloajem, duinom obalskih linija, lukama
i njihovim hinterlandom
Mahan je naglasio da britanska nadmo poiva na kraljevskoj
mornarici, koja kontolira euroazijsku ravnoteu snaga
Amerika treba, u tom lancu sigurnosti, biti komplentarna Britaniji sa
bazama na Pacifiku, gdje e joj potencijalni protivnik biti Japan.
Po njemu najvanija komponenta na sjevernoj polutci je Rusija.
Mahan smatra da ta zatvorena kopnena forma ima strateke prednosti i
nedostatke.
Tvrdi da e savez izmeu SAD, UK, Njemake i Japana, jednog dana
sukobiti s Rusijom i Kinom.

 The interest of America in Sea Power (1897.) prioriteti

Amerikog otoka su:
Zadrati oceane u suradnji s drugom maritimnom silom,
Engleskom
Suprotstaviti se pojavlivanju novih maritimnih sila i
ambicijama Njemake Villiama II
Osnovati savez Amerikanaca i Europljana

 Imperijalizam snanije nacije ire svoj politiki, ekonomski i

vojni utjecaj nad slabijim
Matthew Perry ameriki vojni zapovjednik koji je 1853.
uplovio u Tokijski zaljev te zapoeo trgovinu s Japanom
Krajem 1800-ih Sjedinjene Drave naputaju razdoblje
izolacionizma zapoinje teritorijalno irenje van vlastitih
kontinentalnih granica

Od sredine
18. do
poetka 19. st.Razdoblje
imperijalizma

Snane europske drave ire

svoj politiki, vojni i
ekonomski utjecaj
Kolonije u Africi i Aziji
SAD i Japan primjenjuju
slinu imperijalistiku politiku

 Europske drave i Japan iz svojih kolonija uzimali su srovine koje

su zatim odvozili do svojih teritorija gdje su ih preraivali i dalje
distribuirali
SAD posjeduju vlastite sirovine.
Problem nedovoljno veliko trite na kojem bi plasirali proizvode
Ameriki industrijalisti trae nova prekomorska trita za svoje
proizvode
U svom djelu The Influence of Sea Power Upon History, Mahan
tvrdi da velike nacije svoj poloaj duguju svojoj pomorskoj moi
Zahtjevao je gradnju flote elinih brodova, osvanje (kupnja)
prekomorskih baza i konstrukciju pomorskog kanala na teritoriju
Srednje Amerike
U konanici su SAD prihvatile sve njegove preporuke

Mahanova teorija pomorske moi

Znaajke pomorske moi:
1. Geografski poloaj inzularnost predstavlja prednost
2. Prirodno-geografska obiljeja brojne i u kopno uvuene luke,
mogunost kretanja rijenim plovnim putevima, rijeke koje spajaju
unutranjost kontinenta s obalom
3. irenje teritorija duljina obalne crte i znaajke luka
4. Stanovnitvo broj pojedinaca koji mogu sudjelovati u pomorskim
bitkama
5. Nacionalne znaajke oslananje na trgovinu i poslovanje
6. Vlada vjerna volji naroda, osigurava patno vodstvo, potie rast i
razvoj, gradi jaku mornaricu, razvija prekomorsku trgovinu

 Mahan kae da se znaenje pomorske moi moe promatrati unutar

tri podruja:
PROIZVODNJA mogunost i potreba proizodnje proizvoda za
razmjenu ili trgovinu. Na taj nain raslo bi nacionalno bogastvo
BRODARSTVO pod tim Mahan podrazumjeva i trgovako i
vojno brodovlje
KOLONIJE one nisu potrebene samo kao trite za amerike
proizvode ve i kao zatiena mjesta iz kojih e amerika mornarica
razvijati svoje pomorske koridore; mjesta gdje e moi popraviti
brodove, uzeti gorivo, itd.

Alfred Mahan
Organized force alone enables the quiet and the weak to go about their
business and to sleep securely in their beds, safe from the violent without or
within.
The study of history lies at the foundation of all sound military
conclusions and practice.
The surer of himself an admiral is, the finer the tactical development of his
fleet, the better his captains, the more reluctant must he necessarily be to
enter into a fight with equal forces, in which all these advantages will be
thrown away, chance reign supreme, and his fleet be place on terms of
equality with an assemblage of ships which have never before acted
together.
Whether they will or not, Americans must now begin to look outward. The
growing production of the country demands it.