PISMENA PRIPREMA ZA AS TJELESNOG I

ZDRAVSTVENOG ODGOJA

Kako napisati valjanu pismenu pripremu za as tjelesnog I

zdravstvenog odgoja. Obrazac na kojem se prriprema pise
ima mnogo rubrika

koje je potrebno popuniti a za to je

naravno neophodno odreno predznanje. Svaka je rubrika

naravno napisana kako bi ono to ste zamislili u teoriji
lake mogli realizovati u praksi. Ovo uputstvo bi trebalo
da pomogne u izradi pripreme I odgovori na pitanje
postavljeno u prvoj reenici.
Poeti emo od najjednostavnijeg, odnosno od asa koji
traje 45 minuta I koji se terminoloki moe definisati kao
as

edukacija

sportske

tehnike

koja

terminologija

odgovara nastavi tjelesnog I zdravstvenog odgoja. Ovaj se

as

moe

organizovati

na

etiri

naina,

pedagoki

gledajui kroz obuavanje, ponavljanje, usavravanje I

provjeru odreene tehnike.
U osnovi artikulacija ili struktura ovog sata moe da se
podijeli na 4 ili 5 dijelova. Svaki od tih dijelova ima svoju
duinu trajanja. Meutim prethodno se mora popuniti
opti dio pripreme, to I nije tako teko.

OPTI DIO PRIPREME

AS VODI
KOLA
MJESTO
RAZRED
DATUM ODRAVANJA ASA
AS PO RASPOREDU
BROJ ASA
VRIJEME POETKA ASA
VRIJEME KRAJA ASA
MJESTO ODRAVANJA ASA
POLUGODITE
BROJ UENIKA U RAZREDU M/

Nakon popunjavanja opteg dijela, prelazimo na struni

dio pripreme I ve ulazimo u izradu neposredne pripremu
za as.

STRUNI DIO PRIPREME

NASTAVNA OBLAST
NASTAVNA TEMA
NASTAVNA JEDINICA
TIP I OSNOVNA ETAPA ASA

Edukacija sportske tehnike (uenje, ponavljanje,

usavravanje, provjera)

NASTAVNE METODE
NASTAVNA POMAGALA
OPERATIVNI CILJ
ANTROPOLOKI ZADATAK
OBRAZOVNI ZADATAK
ODGOJNI ZADATAK

Nakon

popunjavanja

prethodnih

podataka

pripreme

prelazimo na naa ve pomenuta etiri dijela pripreme

prema slijedeem:
Uvodni dio sata koji traje oko 10% ukupnog vremena
za as. Dakle ako na as traje 45 minuta 10% e
iznositi 4,5 minuta. Za to vrijeme nastavnik e izvriti
higijensku smotru, prebrojavanje uenika, usmeno
provjeriti zdravstveno stanje I raspoloenje uenika
te ih upoznati sa sadrajima koji e se realizovati.
Osnovni operativni cilj ovog dijela sata je izvriti
kardio-vaskularnu I respiratornu pripremu uenika za
rad. Aktivnosti koje se realizuju u toku ovog dijela
sata

mogu

cikline

biti

razliiti

monostrukturalne

prirodni

oblici

aktivnosti

ili

kretanja,
igre

za

uenike koje su od ranije ve poznate. Uee svijesti

u toku ovog sata moe biti minimalno a fizika
aktivnost maksimalna, naravno u poetku nieg a
kako se primiemo kraji ovog dijela sata vieg
intenziteta. U lijevoj rubrici se upisuju sadraji, opis
tih sadraja, a u desnoj rubrici se odreuje metodiko
organizacijski

oblik

rada(frontalni,
4

grupni,

individualni

kombinovani),

rasporeda

aktivnosti

na

crta

ematski

terenu

prikaz
navode

organizacijske napomene za nastavnika.

UVODNI DIO SATA

SADRAJ

MOOR , SHEMA,
ORGANIZACIJSKE

TRAJANJE DO 10% UKUPNOG VREMENA ZA AS

Pripremni dio asa traje do 20% vremena ukupnog

trajanja sata. Jednostavo, ukoliko govorimo o nasem
6

casu koji je vec u prethodnom odreen na 45 minuta

trajanja, onda 20% vremena ini 9 minuta. Za tih 9
minuta moramo ostvariti operativni cilj ovog dijela
asa ili izvriti miinu pripremu uenika za dalji rad.
Miina

priprema

se

vri

primjenom

vjebi

oblikovanja. Ovo je jedinstveni naziv za vjebe

primjenjenje u pripremnom dijelu asa koje trebaju da
uine preventivni, korektivni ili kompenzacijski uticaj
na uenika. Vie je podjela vjebi oblikovanja pa npr.
moemo da ih podjelimo na vjebe jaanja, labavljenja
I istezanja, ili vjebe sa spravama, bez sprava, na
spravama ili vjebe uz savlaivanje otpora vlastitog
tijela, vjebe savlaivanja otpora suvjebaa I vjebe
savlaivanja otpora vlastitog tijela uz oslonac. Vjebe
takoe moemo podijeliti na vjebe lokalnog I vjebe
opteg uticaja. Prilikom realizacije vjebi u pravilu
proizvodimo uticaj na 3 regije, odnosno jaamo vrat,
ramena I ruke, zatim prednju I zadnju stranu trupa, a
u konanici miie karlice I nogu. Vjebe moraju da
budu tako rasporeene da obuhvataju miine grupe
odozgo prema dole ili pak odozdo prema gore.
Prije odreovanja vjebi moramo se odrediti prema
serijama vjebi I serijama ponavljanja. Takoe iz vida
ne smijemo ispustiti da svaka vjeba ima svoju
dinamiku,
komponentu
nakon

prostornu,
koju

uvodnog

je

vremensku
potrebno

dijela

sata,

kinematiku

uvaiti.
treba

Nastavnik

da

napravi

jednostavan I brz prelaz u pripremni dio sata to e

mu biti mogue ukoliko je unaprijed odredio formaciju
7

za

vjebe

oblikovanja.

Svakom

ueniku

mora

omoguiti dovoljno prostora za vjebanje I iste treba

realizovati

uz

uvaavanje

ve

gore

navedenih

injenica.

FORMACIJE ZA VJEBE OBLIKOVANJA

FORMACIJ FORMACIJ SLOBODN FORMACIJ
A U DVIJE
A U TRI
A
AU A
VRSTE
VRSTE
FORMACIJ
SLOVU
A
X
X
X
X
X X X X X X X X
X X
X X
X X
X
X
X
X
X
X
X X X X
X X X
X
X X
X
X
X
X
X
X X X X
XX
X
N
X
N
N
N
FORMACIJ
KRUNA
KRUNA
FORMACIJ
AU
FORMACIJ FORMACIJ A U SLOVU
JEDNOJ
A
A
V
VRSTI

POLUKRU
NA
FORMACIJ
A
X

X
X
X
X
X
X
X
N

JEDNA
VRSTA SA
POVUCENIM
KRAJEVIMA

X
X

X
X
X
X

X
X

N
X
X
X
X

X
X
X
X
X
X
X
X
X
8

X
X
X
X
X
X
X

X
X
X

N
X

X
N

X
X

Pokreti koji se realizuju u okviru vjebi oblikovanja

mogu biti: stavovi I poloaji iz kojih se kree u
realizaciju vjebi oblikovanja, zatim poskoci, okreti,
gibanja I izdraji. U krajnoj lijevoj koloni se upisuje
opis vjebe, u srednjoj uticaj vjebe, a u krajnjoj
desnoj koloni upisujemo crte vjebe. Vjebi treba biti
nsajmanje 7 a najvie 12. Duina trajanja primjene
jedne serije vjebi u prosjeku je do 2,5 mjeseci.
Nastavnik odreuje ritam I tempo, kontrolie kvalitet
vjebanja, dozira optereenje I motivie I stimulie
rad uenika.

PRIPREMNI DIO SATA

UTICAJ

FORMACIJA

OPIS VJEBE

4
10

CRTE

Glavni dio asa treba biti u skladu sa posrednim

planom nastavnika planom koji se izrauje na
poetku kolske godine. Tanije, ono to je nastavnik
planirao za realizaciju tokom kolske godine, upravo
to I treba da se obrauje u glavnom A dijelu za
konkretan

as.

Tu

moemo

sadraje,

ponavljamo

ve

da

realizujemo

prethodno

nove

obraeno

gradivo, usavravamo odreena motorika znanja ili

vrimo

provjeru

nauenog,

odnosno

savladanosti

gradiva ili pak dostignuti nivo motorikih sposobnosti

uenika. U glavnom A dijelu asa obino obraujemo
polistrukturalne acikline aktivnosti, a u odreenim
segmentima I sadraje estetskog karaktera (ples,
11

ritmiko sportsku gimnastiku I slino). Glavni A dio

sata direktno utie na sadraje uvodnog pripremnog,
glavnog B dijela I zavrnog dijela sata.

U lijevoj

koloni se upisuju zadaci sa opisanim sadrajima,

pravila igre ukoliko se resalizuje I sl., a u desnoj
koloni se napravi shematski crte sa rasporedom
uenika

na

definie

metodiko-organizacijski

konkretno

terenu,
napiu

obiljei
aktivnosti

pozicija
oblik

nastavnika,
rada,

nastavnika

te

tokom

realizacije.

GLAVNI A DIO SATA

SADRAJ

12

MOOR , SHEMA,
ORGANIZACIJSKE
NAPOMENE

TRAJANJE 40% UKUPNOG VREMENA ASA

U glavnom B dijelu asa intenzitet aktivnosti koje

se realizuju treba se poveati na vii nivo. Navedeno
postiemo organizacijom takmienja ili realizacijom
13

neke igre u ovom dijelu sata. Za vrijeme takmienja ili

igre svi uenici moraju biti aktivni. U sutini I nije
pogreno

ako

ovakva

organizacija

manje

narui

standardna pravila igre. Kao primjer moemo uzeti

nogometnu igru. Ukoliko je na asu uestvovalo npr.
20 uenika moemo ih podijeliti u dvije ekipe (10:10)
ukoliko dozvoljava sala (prostor) pa ak I ako se radi o
malom nogometu kada bi bilo logino da se igra
realizuje sa 6:6. Neka od kombinacija moe biti da se
naprave etiri ekipe po 5 uenika koje e istovremeni
igrati

mini

nogomet.

Drugi

primjer

moe

biti

odbojkaka igra. Dobro bi bilo da uvijek igre ili

takmienja imaju komkretnu vezu sa A dijelom asa.
Na primjer, ukoliko se u A dijelu asa realizuje
gornje I donje odbojkako odbijanje, onda uenike
podijelimo u dvije podjednake ekipe za odbojkaku
igru na 10/10. Zadatak je igrati ali uz realizaciju
sadraja igre samo sa donjim I gornjim odbojkakim
odbijanjem. ak moemo traiti I da se servis (poetni
udarac) izvri samo gornjim ili donjim odbijanjem. Kod
organizacije drugih igara npr. izmeu dvije vatre,
treba sprijeiti ispadanje uenika iz igre na nain da
se npr. ispadanje iz igre pogoenog uenika zamijeni
sa

negativnim

poenom

za

ekipu,

ili

njegovim

prelaskom na mjesto uz kapitena. Kriva intenziteta

fiziko fiziolokog optereenja u ovom dijelu trebala bi
da dosegne maksimum.

14

Tabela fiziko fiziolokog optereenja

100%

85%

45%

25%
Dio sata

Uvodni
dio
sata
10%

Pripremn
i dio sata
20%

Glavni A dio
sata
40%

GLAVNI B DIO SATA

SADRAJ

Glavni B
dio sata
20%

Zavrsni
dio sata
10%

MOOR, SHEMA,
ORGANIZACIJSKE
NAPOMENE

15

VREMENA ASA TRAJANJE 20% UKUPNOG

U lijevoj koloni tabele upisuju se naziv igre, sa

opisanim sadrajima, pravila igre I modifikacijom
pravila, a u desnoj koloni se napravi shematski crte
sa rasporedom uenika na terenu, obiljei pozicija
nastavnika,
rada,

te

definie

konkretno

metodiko-organizacijski
napiu

aktivnosti

oblik

nastavnika

tokom realizacije. Prilikom suenja nastavnik treba da

je neprimjetan, da ne ometa igru, da manji prekraj
koji ne utie na ishod igre ponekad zanemari, treba da
omogui svim ekipama da pobjede, da pravovremeno
16

reaguje na ev. pojavu konflikta I sprijei ga, te da

uenici pozitivnog emocionalnog osjeaja preu u
realizaciju zavrnog dijela asa. Ovaj dio asa traje
oko 9 minuta (ako as, kako je navedeno na poetku
ovog teksta traje 45 minuta). Radi lake orjentacije
moemo procentualno navesti da ovaj dio sata traje
do 20% ukupnog vremena za as.

Zavrni

dio

sata

je

predvien

za

smirivanje

organizma. Moemo osim fizikih aktivnosti planirati I

odreene teorijske sadraje na nain da rezimiramo
provedene

aktivnosti

jer

nekada

uenici

nisu

ni

svjesni koliki je sve broj razliitih aktivnosti proveden

tokom asa. U principu zavrni dio asa moe da se
provede na dva naina. Prvi OBLIK je organizacija igre
u duhu I sadraju koji su priblini glavnom A dijelu
sata. Ako smo ve spominjali odbojkaku igru moemo
je I dalje uzeti kao primjer. Gornje I donje odbojkako
odbijanje

se

moe

realizovati
17

tako

da

uenici

formirani u nekoliko kolona prvo gornjim pa donjim

odbojkakim odbijanjem pokuaju pogoditi cilj na tlu
(strunjau ili vei obru) ili se moe kao zadatak dati
uenicima da pogode ko, ili realizuju neke od drugih
igara

koje

preciznosti

zahtijevaju
mogu

se

preciznost.
realizovati

Osim

igre

igara

opaanja,

orjentacije u prostoru, aljive igre, igre laganog

hodanja uz muziku, igre sa elementima plesa I druge
igre a iji sastavni dio ini u ovom sluajo odbojkaka
lopta uz elemente gornjeg I donjeg odbojkakog
odbijanja.

Ovaj dio asa traje oko 4,5 minuta (ako

as, kako je navedeno na poetku ovog teksta traje 45

minuta). Radi lake orjentacije moemo procentualno
navesti da ovaj dio sata traje do 10% ukupnog
vremena za as. U lijevoj koloni tabele upisuju se
naziv igre, sa opisanim sadrajima, pravila igre I, ili
modifikacijom pravila, a u desnoj koloni se napravi
shematski crte sa rasporedom uenika na terenu,
obiljei

pozicija

organizacijski

nastavnika,

oblik

rada,

definie
te

metodiko-

konkretno

napiu

aktivnosti nastavnika tokom realizacije. Za suenje

pri realizaciji igre ista su pravila kao I kog glavnog
B

dijela

asa.

Na

kraju

asa

bitno

je opisati

specifinosti koje su se desile za vrijeme asa (previe

ili premalo sadraja), da li su realizovani postavljeni
operativni ciljevi (ako nisu zato), za naredni as
definiemo

broj

uenika

postavljene

sadraje

kako

koji
bi

nisu
ih

realizovali

predvidjeli

za

individualni ili posebno-grupni rad na slijedeem asu.

18

VREMENA ASA

TRAJANJE 10% UKUPNOG

PRVI OBLIK ORGANIZACIJE ZAVRNOG DIJELA SATA

(igre, prirodni oblici kretanja, ciklicna, aciklicna
kretanja I sl)

19

MOOR, SHEMA,
ORGANIZACIJSKE
NAPOMENE

Drugi OBLIK organizacie zavrnog dijela asa jeste uz

primjenu vjebi istezanja (streching). Takoe sadraji
strechinga

mogu

velikoj

mjeri

odgovarati

sadrajima glavnog A dijela asa. Recimo da se u

glavnom

dijelu

asa

realizovala

fizika

priprema

uenika (kruni oblik rada). Tada vjebe istezanja

sasvim odgovaraju glavnom dijelu sata. Naravno da
postoje I drugi dijelovi u glavnom A dijelu sata koji
se mogu kombinovati sa strechingom (gimnastika,
ritmiko-sportska

gimnastika,

atletske

discipline

slino). Meutim tada je potrebno primjeniti drugu

tabelu za upis sadraja koji e se realizovati. Svakom
ueniku

mora

omoguiti

dovoljno

prostora

za

vjebanje, a iste treba realizovati uz uvaavanje

fiziolokih zahtjevnosti organizma. Pokreti koji se
realizuju u okviru vjebi oblikovanja u zavrnom dijelu
sata

statikog

su

karaktera,

uglavnom

izdraji

(istegnuti poloaj) do granice bola I ugodnog osjeaja,

usmjereni

da

istegnu

muskulaturu

prenapregnutu

tokom asa. U krajnoj lijevoj koloni se upisuje opis

vjebe, u srednjoj uticaj vjebe, a u krajnjoj desnoj
koloni

upisujemo

crte

vjebe.

Vjebi

treba

biti

najmanje 7. Primjena jedne serije vjebi varira I

direktno zavisi od A dijela asa. Nastavnik odreuje
poloaj, kontrolie kvalitet istezanja, dozira istezanje
20

uz panju na prevenciju od povrede te motivie I

stimulie izdraj u istegnutom poloaju

DRUGI OBLIK ORGANIZACIJE ZAVRNOG DIJELA SATA

(sadraj streching)
UTICAJ

FORMACIJA

OPIS VJEBE

21

CRTE

22