Professional Documents
Culture Documents
Alkohol
Alkohol
Alkohol
UVOD
Posted on April 21, 2013 by milenkovicivan007
Alkohol je rec arapskog porekla.Ako se pravilno prevede ova rec (al-ghawl) znaci
duh ili djavo.Po hriscanskom verovanju pricesce oznacava ritualno uzimanje hleba
i vina koji se pretvaraju u Isusovo telo i krv, tako da su vernici primajuci pricesce,
neposredno povezuju sa Bogom.Alkohol je jedan od osnovnih sastojaka u ljudskoj
STRUKTURA
Posted on April 21, 2013 by milenkovicivan007
Alkoholi imaju hidroksilnu grupu (OH) vezanu za ugljovodonicni niz.Opsta formula
alkohola: CnH2nOH.
Alkoholi se klasifikuju:
1. primarne (RCH2-OH)
2. sekundarne (R2CH-OH) i
3. tercijarne (R3C-OH).
alkohol (kasnolat. < arap. al-kul: antimon u prahu [za bojenje onih kapaka], potom
proiena tvar), u obinu govoru naziv za etilni alkohol, etanol, estu ili pirit, kemijski
spoj formule C2H5OH, najvaniji lan skupine alkohola. To je bezbojna, lakoupaljiva
tekuina ugodna mirisa, vrelita 78,3 C. Mijea se s vodom u svakom omjeru, a pritom
joj se smanjuje obujam i razvija toplina. S vodom i s razliitim organskim tvarima
alkohol stvara azeotropne smjese ( AZEOTROPIJA). Tako se frakcijskom destilacijom
smjese alkohola i vode ne moe dobiti isti, bezvodni alkohol, jer smjesa s masenim
udjelom 95,6% alkohola i 4,4% vode ima pri 78,15 C konstantno vrelite (azeotropna
smjesa), koje je nie od vrelita istog alkohola. Zbog toga je obian alkohol zapravo
smjesa od priblino 95% etilnog alkohola, a ostatak uglavnom ini voda. Voda u alkoholu
smanjuje njegovu sposobnost otapanja. Za dobivanje bezvodnog ili apsolutnog alkohola
(udio alkohola je 99% ili vei) treba pri destilaciji dodati tvari koje veu vodu (npr.
kalcijev oksid) ili koje isparavanjem odnose sa sobom u parama azeotropnog sastava, uz
neto alkohola, i svu vodu (npr. benzen).
Etanol
Etanol
C2H5OH
IUPAC
nomenklatura
hidroksietan
Ostala imena
Identifikacijski brojevi
CAS broj
64-17-5
UN broj
1170
RTECS broj
KQ6300000
Osnovna svojstva
Molarna masa
Relativna
molekulska masa
Izgled
Gustoa
Talite
Vrelite
46.07 gmol1
{{{molekulska masa}}}
bezbojna tekuina
0,789 gcm3
159 K - 114C
352 K, 78C
Tlak para
Dipolni moment
1.69 D
Struktura
Oblik molekule
Sigurnosne upute
Znakovi opasnosti
Lako zapaljivo
(F)
Oznake
rizika i
sigurnosti
R: ?
S: ?
Portal:Kemija
Etanol (obini alkohol, CH3-CH2-OH, C2H5OH) je najvaniji lan skupine alkohola.
Etanol je primarni alkohol sa dva ugljikova atoma.
Sadraj
1 Osobine i upotreba
2 Dobivanje
3 Industrijski alkohol
4 Dobivanje u Hrvatskoj
5 Izvori
Osobine i upotreba
Etanol je pri sobnoj temperaturi bezbojna, hlapljiva i lako zapaljiva tekuina ugodna
mirisa. Vrelite mu je 78,3C, talite -117,3C, a gustoa 0,789g/cm3.
Reagira neutralno i higroskopan je. Mijea se s vodom u svakom omjeru, pri tom joj se
smanjuje obujam i razvija toplina. S vodom i s razliitim organskim tvarima etanol stvara
azeotropne smjese.
Aktivan je sastojak opojnih (alkoholnih) pia, u kojima nastaje fermentacijom eera uz
pomo kvasca.
Alkohol se upotrebljava kao otapalo (jako dobro otapa masti, ulja i boje) i sredstvo za
ekstrakciju, dezinfekciju, konzerviranje i za izradu (proizvodnju) umjetnih alkoholnih
pia. Polazna je tvar i za proizvodnju niza vanih kemikalija, kao acetaldehida, octene
kiseline, razliitih estera i etera, etilena, kloroforma, polimernih materijala, umjertnih
kauuka i dr.
Najjaa alkoholna pia ne sadre vie od 45 % alkohola, dok je volumni udio etanola u
apsolutnom alkoholu 96 %. Ako ovjek popije (eksa) 500 ml istog etanola moe
umrijeti. Budui da se brzo resorbira u probavnom traktu, slui kao izvor energije s brzim
djelovanjem pa se ponekad koristi protiv oka.
Zapaljen gori bijelo-plavim plamenom.
Gorenje etanola:
2C2H5OH+6O2-->4CO2+6H2O
Dobivanje
Alkoholno vrenje je najstariji nain dobivanja alkohola. To je proces u kojem se uz
katalitiko djelovanje enzima kvaevih gljivica ugljikohidrati pretvaraju u etanol. U
piima se dobije djelovanjem kvaevih gljivica, na eeru jemu (za pivo), grou (vino)
te jemu, kukuruzu ili rii (viski). Fermentacija se prekida kada je volumni udio alkohola
16% jer koncentriraniji alkohol utjee na aktivnost enzima (gljivica). Pia u kojima je
volumni udio alkohola vei, dobiju se destilacijom. Specifian okus vina i pia potjee od
malih koncentracija duljelananih ugljikovodika, aldehida, organskih kiselina i estera.
Industrijski alkohol
Denaturirani etanol
Industrijski alkohol (denaturirani alkohol) je etilni alkohol koji se ne upotrebljava za
pie, nego u razliite tehnike svrhe. Ako je to alkohol koji potjee od krobnih ili
eernih sirovina, u nj se dodaju tvari neugodna mirisa (piridin, metanol) kako se ne
mogao piti.
Takav alkohol, za potrebe kemijske industrije, gdje se primjenjuje kao otapalo i sirovina
za pripravu drugih kemikalija, se uglavnom danas proizvodi sintetski hidratacijom etilena
(adicijom molekule vode na njegovu dvostruku vezu). Reakcija se provodi pod tlakom
(~3 MPa), uz katalizator na bazi fosforne kiseline (300 do 400C) ili s pomou sumporne
kiseline (75 do 80C). Sintetski proizveden etanol ne upotrebljava se u prehrambene
svrhe.
Industrijsko dobivanje etanola:
Industrijski se etanol proizvodi adicijom vode na eten pri povienoj temperaturi i tlaku uz
fosfornu kiselinu kao katalizator:
CH2=CH2 + H2O (uz katalizator (najee H3PO4), tlak = 200 bar, temperatura =
300 C) CH3-CH2-OH
Ovim se postupkom dobiva razrijeena vodena otopina etanola iz koje se destilacijom
dobiva etanol u kojem je volumni udio vode 4%. Preostala se voda ne moe ukloniti
destilacijom, ve samo sredstvima koja kemijski veu vodu, npr. natrijev etoksid, kalcijev
oksid. 70 %-tna otopina etanola rabi se kao dezinfekcijsko sredstvo, jer sprjeava razvoj
mikroorganizama.
Bioetanol
Polje kukuruza.
Slatki sirak.
Saab 9-3 SportCombi BioPower je prilagoen i fleksibilan za razliita goriva ili FFV
(engl. flexible fuel vehicles), te moa koristiti goriva koja sadre i do 85% bioetanola
(E85).
Brazilska Honda Civic iz 2008., je isto prilagoena i fleksibilna za razliita goriva, a ima
dodatni spremnik za isti benzin, za pomo prilikom paljenja motora, te glavni spremnik
za isti bioetanol.
Bioetanol je etanol koji se proizvodi od biomase i/ili biorazgradivoga (celuloznog) dijela
otpada, da bi se koristio kao biogorivo. Etanol se moe koristiti u motorima s unutarnjim
izgaranjem uz dodavanje benzinu ili kao njegova potpuna zamjena. Za dodavanje do 20%
etanola u benzin nisu potrebne nikakve preinake ni zahvati na motoru, dok za dodavanje
veeg udjela ili za pogon samo na etanol treba djelomino modificirati motor, to
poskupljuje cijenu takvih vozila za oko 5 do 10%. Vozilo s bioetanolom moe dostii oko
2/3 dometa benzinskog vozila iste veliine spremnika, to se nadomjeta koritenjem
etanola pomijeanog s benzinom. Etanol koji se koristi u vozilima kao gorivo je
Sadraj
1 Prednosti
2 Proizvodnja bioetanola
o 2.1 Tehnoloki proces za proizvodnju etanola iz kukuruza
3 Primjena
4 Izvori
Prednosti
Sa stajalita zatite okolia bioetanol kao gorivo ima znaajne prednosti pred fosilnim
gorivima. tavie, mnoge od prednosti se ostvaruju ve i zamjenom uobiajenih aditiva
etanolom:
Proizvodnja bioetanola
Osnovne faze u procesu proizvodnje etanola su:
priprema sirovine,
fermentacija,
destilacija etanola.
Priprema sirovine je zapravo hidroliza molekula kroba enzimima u eer, koji moe
fermentirati. Uobiajena tehnologija za proizvodnju etanola je fermentacija u pei s
obinim kvascem za proizvodnju 8 do 10%-tnog alkohola nakon 24 do 72 sati
fermentacije. Nakon toga slijedi destilacija tog alkohola u nekoliko faza ime se dobiva
95%-tni etanol. Za proizvodnju posve istog bioetanola, kakav se koristi za mijeanje s
benzinom, dodaje se benzen i nastavlja destilacija te se dobiva 99,8%-tni etanol. Ukoliko
je itarica sirovina, krob se enzimskim putem pretvara u eer. U toku ovog procesa
stvara se nusproizvod koji se moe upotrijebiti kao stona hrana obogaena
bjelanevinama, sa sadrajem bjelanevina od 30%.
Prinos etanola iz raznih sirovina:
Sirovina
Prinos alkohola
(l/ha) godinje
Energija (GJ/ha)
godinje
eerna
trska
70
50
3500
1350
Slatki sirak
86
35
3010
945
Kukuruz
370
2200
162
Drvo
160
20
3200
540
Kom se potom hladi i prebacuje u velike fermentore, gdje se dodaju kvasci, da bi zapoeo
proces fermentacije i konvertiralo eere u alkohol. Za kontrolu pH i kao nutrijent za
kvasce se dodaje amonijak. Ovaj proces traje oko 45 sati pri emu se krajnji stupanj
odvija u tzv. pivskom bunaru. Kom se mijea i odrava hladnim, kako bi kvasci bolje
djelovali. Ugljikov dioksid ili CO2 je nusproizvod fermentacije. U CO2-skraberu se
protustrujno kropi voda i zarobljava alkohol koji bio eventualno ponesen sa CO2 i tako
dobivena razrjeena alkoholna otopina se onda recirkulira u fermentor. Sam CO2 se
cjevovodom alje dalje na komprimiranje i u prodaju kao suhi led, dodatak gaziranim
piima, ili se koristi u proizvodnji nafte.
Voda i potroene krutine se odjeljuju od otopine alkohola. Alkohol se fleira i zagrijava
na 77 C. Prva ili pivska kolona je ona u kojoj se hvata para alkohola na vrhu kolone, dok
se krutine ispumpavaju sa dna u spremnik.
Druga, ili rektifikacijska kolona odvaja visoko koncentrirani alkohol od vode, pri emu se
visoko koncentrirani alkohol opet odvodi kao paroviti proizvod na vrhu kolone, dok se
razrijeeni alkohol ispumpava sa dna i alje dalje u poboni stripper. Preostala voda se
recirkulira i koristi iznova u procesu kuhanja kukuruznog brana. U striperu se odjeljuje
razrijeeni alkohol od vika vode. I ovdje ima viak tople vode sa dna kolone koji se
pumpa i vraa natrag u kuhanje ime se rekuperira ili obnavlja toplinska energija.
Ovaj proces rezultira azeotropnom smjesom 96% alkohola i vode. Preostala voda
uklanja se pomou tzv. molekulskih sita. Molekulska sita su zeoliti koji doputaju vodi da
se adsorbira na zrnima dok molekule alkohola koje su vee ne prolaze i na taj nain se
odvaja 100% tni alkohol u spremnik gotovog produkta. Odakle se alkohol isporuuje u
rafineriju na mijeanje s benzinima.
Kruti ostatak se dalje centrifugira i uparava na koji nain se dobiva krma. Nakon
centrifugiranja prvo se uparavanjem dobije suspenzija s 30% krutih tvari zvana sirup.
Daljim suenjem dobiva se krma zvana DDGS18. Ova krma je idealna za prehranu
goveda na velikim farmama. Na proizvodnju etanola iz kukuruza nadovezuje se i
napredniji pristup tzv. biorafinerije, kod koje se iz biomase proizvodi mnotvo raznih
produkata.
Primjena
Podrobniji lanak o temi: Bioetanolove mjeavine
Bioetanol se koristi u smjesi sa benzinom, u razliitim koncentracijama. U Brazilu se ak
koristi u nerazrjeenom stanju (E100). U Njemakoj, Europski standard DIN EN 228,
omoguuje upotrebu mjeavine goriva sa sadrajem bioetanola do 5% (E5). U motorima
vozila koja su prilagoena i fleksibilna za razliita goriva ili FFV (engl. flexible fuel
vehicles) mogu se koristiti goriva koja sadre i do 85% bioetanola (E85). Druga
mogunost je upotreba bioetanola za proizvodnju etil-terc-butiletra (ETBE), koji sadri
74% bioetanola. ETBE se moe koristiti kao zamjena za metil-terc-butiletar (MTBE),
koji se dobiva iskljuivo iz neobnovljivih izvora, i kao aditiv za smanjenje udara
Alkoholi
"Alkohol" preusmjerava ovamo. Za druga znaenja, pogledajte Alkohol (razdvojba).
Sadraj
1 Osobine
o 1.1 Nomenklatura alkohola
2 Kemijska svojstva i dobivanje alkohola
o 2.1 Metanol
o 2.2 Etanol
o 2.3 Glicerol
3 Vino i fermentacija
4 Vidi jo
5 Izvori
Osobine
Opa formula alkohola je R-OH, dakle hidroksilna skupina OH, vezana na alkan tj. lanac
ugljikovodika. Slinu strukturu imaju karboksilne kiseline koje se dobivaju oksidacijom
alkohola. Hidroksilna skupina (funkcijska skupina) se sastoji od jednog atoma vodika i
jednog atoma kisika, prema tome je jednovalentna. Zato i lanac na koji se skupina vezuje
mora biti jednovalentan. Tako e npr. saeta strukturna formula etanola biti CH3-CH2-OH.
U homolognome nizu primarnih alkohola nii su lanovi, prva etiri, tekuine, srednji (do
11 ugljikovih atoma), uljaste tekuine, a vii su vrste tvari.
Nii alkoholi mijeaju se s vodom, vii se u vodi uope ne otapaju. S kiselinama daju
estere, s alkalijskim kovinama alkokside, a oksidacijom prelaze u aldehide, ketone i
organske kiseline. -alkoholi koji u svojoj skupini imaju vei broj C atoma su netopivi u
vodi jer imaju dulji dio molekulske nepolarne grae
Nomenklatura alkohola
Svi alkoholi u kemijskoj nomenklaturi imaju nastavak ol, tj. svi se alkoholi imenuju
tako da se uz ime alkana doda nastavak -ol. Tako e npr. alkohol s tri ugljikova atoma biti
propanol jer se uz ime alkana propana dodao ol od alkohola. Kao osnovna struktura
odabere se najdulji lanac atoma ugljika na koji je vezana hidroksilna skupina. Poloaj
hidroksilne skupine oznai se brojem ispred nastavka - ol. Za oznaku broja hidroksilnih
skupina rabe se umnoni prefiksi neposredno ispred nastavka - ol.
Metanol
Podrobniji lanak o temi: Metanol
Metanol (CH3-OH) je alkohol sa jednim ugljikovim atomom. Metanol je lako ispariva
tekuina.
Etanol
Podrobniji lanak o temi: Etanol
Etanol (CH3-CH2-OH) je alkohol sa dva ugljikova atoma. Etanol je lako ispariva
tekuina. Temperatura vrelita mu je 78 C.
Postoje i alkoholi s dvije ili vie hidroksilne skupine, kao npr. etandiol i propantriol. No
njihova uobiajena i mnogo ea imena su glikol i glicerol. Glikol se upotrebljava kao
antifriz, a glicerol u kozmetikim preparatima.
Glicerol
Podrobniji lanak o temi: glicerol
Vino i fermentacija
Vidi jo
Alkoholizam
Izvori
Etil-alkohol ili etanol, tenost je bez boje, lako isparava, mea sa vodom u svim
razmerama i rastvara mnoge organske i mineralne materije (obino se naziva, alkohol).
Ima ga u mnogim fermentisanim piima vinu, rakiji i likerima. Moe se dobiti
fermentacijom i destilacijom glucidnih materija ili hemijskom sintezom (prvi put je
dobijen, hemijskom sintezom 1854.godine). Za proizvodnju alkohola potrebno je da
sirovine sadare ili da mogu dati, eer pogodan za fermentaciju (kao saharozu, odnosno,
eer koji mikroorganizmi mogu da pretvore u etanol i anhidrid ugljene kiseline).
U ovu svrhu se koriste kvasci na osnovi eera, ali i drugi mikroorganizmi (bakterije,
plesan) mogu izazvati fermentaciju. Kao sirovine za fermentaciju, koristi se slatko voe i
mnoge biljke jabuka, kruka, ljiva, groe, trenja, vinja, breskva, kajsija, eerna
repa, i itarice kukuruz, penica, pirina, krompir ali se isto koriste i nusproizvodi
industrije, koja ih koristi u druge (primarne) svrhe. Posle faze fermentacije, dobija se
proizvod zvani ,,alkoholno vino,, jaine 2-10 gradi, koje se radi izdvajanja alkohola iz
njega, destilie u ureaju (sastoji se od kazana, grla i spiralne cevi) koloni za destilaciju
(radi kontinualno i omoguava da se dobiju velike koliine jakog alkohola, uz veoma
malu potronju toplotne energije). Etil-alkohol se moe dobiti hemijskom sintezom, na