METODE ISTRAIVANJA 1.

dio

1. Dizajn istraivanja- vrste: linearni, cirkularni (ne toliko adekvatni za sloeni proces istraivanja), a glavni
tipovi su: dizajn studije sluaja, komparativni, longitudinalni, eksperimentalni i transferzalni
- plan, struktura i strategija istraivanja, prua odgovore na istraivaka pitanja i hipoteze
-okvir je za projekt istraivanja, ukljuuje izricanje istraivakih pitanja, definiranje kljunih termina i razvoj
hipoteza, odreuje metode i tehnike istraivanja
- cilj istraivanja: generacija novih spoznaja o fenomenu, te primjena, testiranje i rafinacija teorije koje e
objasnit njegovo pojavljivanje i djelovanje
- funkcije istr. dizajna: 1.) razvoj ili konceptualizacija operativnog plana: pitanja, hipoteze, njihova logika
organizacija tvore teorijski okvir dizajna
2.) osiguranje da su procedure usvojene planom adekvatne za pruanje valjanih,
objektivnih i tonih rjeenja istr. problema: prikupljanje empirijskih podataka koji daju odgovor na inicijalno istr.
pitanje i koji omoguuju da se testiraju hipoteze
Vrste istraivanja- kvantitativno: zatvorenog tipa, deduktivno, strogo operacionalizirani
koncepti, neutralni pristup, vei reprezentativni uzorci, analiza varijabli,
podatak, statistika
- npr: studija sluaja revolucije, intervjui s politikim voama ili
lanovima meunarodnih organizacija
- kvalitativno: otvoreno, indukcija, orijentacijski koncepti, identifikacijski pristup,
nereprezentativni uzorci, analiza jedinice istraivanja, znaenje, pria
- analiza sekundarnih podataka: koritenje podataka o temi koja je ve bila predmet istraivanja i o kojoj su
podaci dostupni ; trokovno uinkovit nain
- npr: P. Norris je htjela pokazati da je nakon ll. svj. rata pala pol. participacija i aktivizam i kroz
razne ve objavljene istraivake studije i podatke te je pokazala kako to nije tono, naprotiv
LINEARNI MODEL
- (npr. klasina studija politikog mnijenja u S. Irskoj od R. Rosea- razvio tipologiju autoriteta reima na temelju
stupnja pokoravanja podanika, te ispitivao legitimnost)
- pretpostavlja da je proces istraivanja jasan i jednostavan, da se moe razbiti na razliite faze kroz koje prolaze
svi projekti istraivanja
- 1. faza- teorijska specifikacija: tema i opseg projekta, hipoteze i pojmovni sklop
- 2. faza- specificiranje podataka: koje vrste podataka su prikladne (ovisi o prirodi istraivanja ; npr. kod
povijesnih problema (poslijeratno useljavanje u VB) korisni su dokumentarni izvori, poslue i intervjui, kod
nekih su pak intervjui najprikladniji (lanstvo u strankama))

- 3. faza- dizajn instrumenata prikupljanja podataka: nain na koji emo prikupiti podatke (npr. dizajniranje
upitnika, raspored intervjua, a ako se provodi na uzorku onda i dizajn uzorkovanja i definiranje populacije)
- najreprezentativniji je jednostavni sluajni uzorak, a manje reprez. su kvotni(tvrtke za istraivanje trita) i
kumulativni(snowball, za informacije o javnom mijenju)
- 4. faza- pokusna studija: testiranje instrumenata prikupljanja podataka (npr. upitnika) te otklanjanje pogreaka i
moguih problema i time osiguranje uspjenosti upitnika ili dr., esto se izostavlja zbog vremenskih ogranienja
- 5. faza- prikupljanje podataka: telefonskim slubama, u knjinicama, golemim ulaganjem resursa...
- 6. faza- kodiranje: kodiranje prikupljenih podataka radi uinkovitije analize, moe se i pri samom intervjuu,
interpretacija
- 7. faza- analiza podataka: u kvantitativnoj analizi, interpretacije i zakljuci se ne razlikuju mnogo, u
kvalitativnoj teko objektivno analizirati
- istraivai bi trebali iznijeti mnogo dokaza da zakljuci imaju snanu potporu
-8. faza- objavljivanje: izvjetaji, znanstveni radovi, knjige, ako je netko financirao istraivanje treba od njega
traiti doputenje za objavu (to se uglavnom dogovara prije), rukopisi moraju biti u skladu sa zakonom
ISTRAIVAKI KRUG(CIRKULARNI MODEL)
- slian linearnom ali se faze mogu ponavljati zbog novih podataka, to moe dovesti do postavljanja novih
hipoteza i odbacivanja starih, dodatnih pitanja i istraivanja
- 1. faza- empirijsko promatranje: kao teorijska specifikacija kod linearnog
- 2. faza- formuliranje istr. pitanja i hipoteza: mogu se mijenjati, to moe dovesti do naputanja pojmovnog
sklopa i analize podataka i sl. sve dok se ne provede dodatno istraivanje
- modificira i proiruje linearni model
-istraivai vjeruju da je istraivanje jedan sloen proces i da ne moe biti prikazan jednostavnim linearnim i
cirkularnim idealnotipskim modelima
EKSPERIMENTALNI DIZAJN
- eksperimenti najbolji nain utvrivanja uzrono- posljedinih veza u znanstvenom istr.
- u laboratoriju znanstvenik ima kontrolu i mogunost manipulacije nad varijablama i moe mijenjati utjecaj
neovisne na ovisnu, ali u drutvenim znanostima to je teko
- npr. socioloka istraivanja ponaanja ljudi u razliitim uvjetima, Miligram: koliko je ljude mogue navesti da
drugima nanose bol ili zlo ako im se naredi (elektrini okovi)- problem: mogu li takvi eksperimenti rasvijetliti
primjere iz stvarnog ivota i jeli to etino provoditi, utjecaj televizije na lokalnu zajednicu i nasilja s tv-a na
mlade (sv. helena), istraivanje Daniela o rasnoj diskriminaciji u VB
TRANSVERZALNI DIZAJN
- prikupljanje velikog broja informacija o velikom broju sluajeva u odreenom vremenu kako bi se prikupili
kvalit. i kvantit. podaci u odnosu na odreen broj varijabli i kako bi se otkrila njihova povezanost
- usko povezano s kvantitativnom analizom, istraiva ne manipulira varijablama

- npr. ispitivanja javnog mijenja za objanjavanje glasakog ponaanja u Am., Austral., Eur.- neophodna
sofisticirana statistika analiza
- glavni nedostatak trans. dizajna je kratko vrijeme prikupljanja informacija koje prema tome brzo i zastarijevaju
i na njihovo mjesto dolaze novi dogaaji, pa je nemogue poopavati
LONGITUDINALNI DIZAJN
- nain prevladavanja vremenske potekoe trans. dizajna
- nastavak anketnog istraivanja: uzorak se intervjuira u jednoj vremenskoj toki, zatim, ako je mogue, taj isti
intervju se provodi npr. 1god kasnije, pa opet nakon 1god
-usporeuju se podaci i pokuavaju se objasniti promjene ako je do njih dolo i zato
- 2 tipa: a) panel studija: uzorak se intervjuira o nekoj temi, pa nakon nekog vremena opet, isti taj uzorak
b) studija kohorti(ljudi sa slinim karakteristikama i iskustvom): npr. intervjui o obrazovnim iskustvima,
zdravlju i sl. pa se ti podaci mogu usporediti sa podacima o njihovim roditeljima i sl.
-npr. panel analiza Butlera i Stokesa o promjeni glasanja od jednih do drugih izbora u VB, panel studija
dinamike dohotka u SAD-u
- problem: osobe se u panelu teko reintervjuiraju, ostaju samo oni koje zanima istraivanje i to mijenja rezultate,
velik utjecaj ima vrijeme u kojem se istraivanje provodi
- npr. Nacionalna kohorti studija o razvoju djece u VB roene u 3.mj. '58.god.

DIZAJN STUDIJE SLUAJA

- koriste se u svim drutvenim znanostima, omoguavaju fokusiranje na pojedinca, grupu, zajednicu, dogaaj ili
podruje javnih politika ili institucija, te njihovo podrobno prouavanje tijekom duljeg razdoblja
-odreen je broj pitanja i hipoteza upravo radi lakeg fokusiranja, kvalitativniji pristup jer generira obilje
podataka vezanih za jedinstven sluaj, koji se ne mogu poopiti jer se radi o nereprezentativnom uzorku, stoga se
esto ukljuuje snana teorijska dimenzija (npr. kritina studija sluaja o promjeni ponaanja radnika promjenom
njihovog socijalnog statusa i sl.- Goldthorpe, studija lanova britanske Laburistike stranke uz teoriju selektivne
motivacije- Seyd i Whiteley)
- npr. za povijesne studije ili antropologiju, izuavanje plemenskih skupina, Whyte- studija uline druine u
Bostonskoj etvrti, Pryce- studija afrokaripske zajednice u Bristolu
- prednost je da se prikupljanje podataka o mnogo varijabli prikuplja na jednoj skupini, instituciji, podruju i sl. ,
to omoguava utvrivanje uzronih odnosa meu dogaajima i uvjerljive tvrdnje o varijablama
- istraivanje se moe ponoviti ali se ne moe utvrditi zato su se desile promjene
KOMPARATIVNI DIZAJN
- vaan u politikoj znanosti, pri utvrivanju uvjeta pod kojima se dogaaju revolucije, ratovi
- to je vie dogaaja koji se prouavaju to e se vjerojatnije moi nai veza, zajedniki uzroci i poopavanje
- npr. ako elimo znati jeli neka demokracija uspjena moramo je komparirati s drugom, moda idealtipskom

- potekoa: pronalaenje usporedivih sluajeva, tj. u mnogo aspekata sline primjere

- primjer: Almond i Verba- The Civic Culture; studija o politikoj kulturi zapadnih demokracija (prema tome
razvili parohijalnu, participacijsku i podaniku pol. kulturu), kritizira je Armer jer smatra da se Meksiko i SAD
ne mogu usporeivati
- taj nam dizajn omoguuje razumijevanje konteksta u kojem se zbivaju teorijski problemi i izvoenje zakljuaka
o uzronim vezama

2. Ankete i ispitivanja javnog mijenja

- njima se dobiva velik dio informacija (npr. o zaposlenosti, obrazovanju, zdravstvu, drutvenom sastavu),
stavova, prioriteta graana
- u SAD-u Survey Research Center vodea institucija za ispitivanje javnog mijenja, a u VB National Center for
Social Research (organizacije Gallup i MORI)
ANKETE, ISPITIVANJA JAVNOG MIJENJA I POLITIKA
- anketa: ispitivanje uzorka za dobivanje tonih informacija o populaciji na temelju reprezentativnog uzorka
pomou deskriptivnih ili vrijednosnih informacija
- ispitivanje javnog mijenja: ankete kojima se mjere stavovi stanovnitva, ponajprije politiki (popularnost
politiara i stranaka, stavovi o ekonomskoj, zdravstvenoj situaciji i sl.- prognoziranje tko e pobijediti na
izborima)
- u ispitivanjima javnog mijenja esto se dogaaju velike pogreke u prognozama, no ako su tvrdnje
potkrijepljene vrstim empirijskim dokazima eksperti lako uvjere neuku publiku
-politolozi se slue anketama i isp. javnog mijenja kako bi istraili glasaka ponaanja, participaciju i sl., te
ponajprije da bi objasnili odnos meu varijablama, razloge promjena
POVIJEST ISPITIVANJA JAVNOG MIJENJA
- poelo u SAD-u, i novinari prikupljali stavove da prognoziraju rezultate izbora- 1916. Literary Digest poslao
biraima glasake listie radi tone prognoze, postigao mnogo uspjeha tijekom godina, ali 1936. prognozirao
krivo zbog liste utemeljene na telefonima i automobilima koji nisu bili zastupljeni
- u VB ispitivanja zaokupljena siromatvom (Booth i Rowntree- u Yorku, ispitivao sve pripadnike radnike
klase, testirao uinkovitost uzorkovanja jer je bio skeptian prema tome- jo nije bilo razvijeno)
- cenzus: ispitivanje svih pripadnika, esto neki izostaju iako je zakonska obveza sudjelovati, moe se traiti
samo ograniena koliina informacija, ne one politike, znaajna zakanjenja pa informacije zastarijevaju ;
uzorak: pokazao se bolji, danas moemo i procijeniti greku, puno je jeftinije
- Bowley- zasluan za razvitak teorije uzorkovanja
POSTUPCI UZORKOVANJA
- dva tipa: 1.) uzorkovanje koje se temelji na vjerojatnosti(sluajno uzorkovanje) ; pet tipova uzorka koji se
temelje na sluajnom= a) jednostavni sluajni uzorak ; b) sustavni sluajni uzorak ; c) stratificirani sluajni
uzorak ; d) viefazni uzorak ; e) uzorak klastera

2.) ono koje se ne temelji na vjerojatnosti(nesluajno) ; dva tipa koji se temelje na nesluajnom
uzorkovanju= a) kvotni ; b) kumulativni
- populacija: agregat odreenih elemenata, sveukupnost elemenata iz koje treba izabrati uzorak ; ciljana: ona iz
koje istraiva eli uzeti uzorak no izostavlja neka podruja radi utede resursa = tako se ispitana populacija
moe neznatno razlikovati od ciljane
- poopavanja se odnose na ispitanu populaciju
- okvir uzorkovanja: popis elemenata iz kojeg e se izvui uzorak- ovisi koji su popisi dostupni i toni i ovisi o
predmetu istraivanja
TIPOVI DIZAJNA UZORKA
Sluajno uzorkovanje
- mehaniki rigidan postupak koji eliminira bias u odabiru lanova populacije koji e se odabrati u uzorak ; svaki
sluaj u populaciji ima jednaku ansu biti izabran
- teko ga je izvesti u praksi, no ako je to sluaj izvueni se (npr.) papir mora zamijeniti drugim kako bi anse i
dalje bile jednake svima, ali kada se radi o anketi osoba to nije praksa
- postupak se najee izvodi upotrebom raunalno generiranih brojanih podataka
SUSTAVNI SLUAJNI UZORAK
- praktina i jednostavna varijanta jednostavnog sluajnog uzorka ; odabere se potrebna veliina uzorka pa se
intervjuira svaka 10.,15., ili 100. osoba ili se odabere interval koji e osigurati tu veliinu
- do biasa moe doi ako su te osobe gotovo sve ene ili odskau od uobiajenog to je teko i rijetko
STRATIFICIRANI SLUAJNI UZORAK
- postupak kojim se moe unaprijediti tonost jednostavnog sluajnog uzorka, no samo onda kada istraivai
imaju relevantne i tone informacije o populaciji iz koje ga vade, pa dijele skupine na homogene ili stratume pa
izvlae uzorak iz njih
VIEFAZNI UZORAK
- za velike nacionalne uzorke, populacija se dijeli na skupine ili podruja iz kojih se izvlae uzorci (zemlja se
podijeli na izborne okruge i iz njih se izvlai uzorak, pa uzorak biraa iz odabranih izbornih okruga)
- faze se odabiru na osnovi praktinosti (ne kao kod stratificiranog uzorka) to poveava greke
- npr. Whiteley i Seyd- studija aktivista britanske konzervativne stranke (dizajn dvofaznog uzorka)
UZORAK KLASTERA
- slino viefaznom uzorku, samo to je posljednja faza skupina pojedinaca( klaster ), a ne pojedinac ; uteda, ali
poveanje greaka u uzorkovanju
- klasteri moraju biti obuhvatni (obuhvatiti cijelu populaciju) i jamno iskljuivi (sluajevi pripadaju jednom
klasteru)
Nesluajno uzorkovanje

KVOTNI UZORAK
- koriste ga organizacije za istraivanje trita (ele znati kako e se njihov proizvod prodati), ali i za znanstvena
istraivanja npr. glasakog ponaanja ako su potrebni brzi rezultati
- intervjuisti dobivaju kvote ljudi ( npr. ene odreene dobi) koje treba intervjuirati da bi dobili reprezentativan
uzorak potencijalnih klijenata
- specificiraju se kljune varijable (dob, spol, zanimanje...) i intervjuist slobodno odabire osobu, ako ona odbije
intervju, zamjeni je drugom, ne moe se izraunati reprezentativnost = razlika od sluajnog uzorka u kojem
postoji objektivna procedura i lanovi koji se ne zamjenjuju pa se rauna reprezentativnost
- rezultati mogu varirati s obzirom na doba dana, mjesto kada se intervju provodi i sl., ali mogu biti i pouzdani
kao i sluajni ako se kvote paljivo odabiru i implementiraju
-bri su, uinkovitiji i jeftiniji od sluajnih, ali se iz njih ne mogu izvoditi zakljuci
KUMULATIVNI(SNOWBALL) UZORCI
- istraivai se slue svojim poetnim kontaktima koji im za intervjuiranje preporuuju druge ljude koji se nalaze
u slinim okolnostima ; generiraju se uzorci ljudi kojima bi inae bilo nemogue pristupiti
- npr. intervjuiranje korisnika droga (Becker, marihuana), McCarvilleova studija irske mladei koja pripada
drugom naratju Iraca u Birminghamu
- nedostatak: malo vjerojatno da e generirani uzorak biti reprezentativan za istraivanu skupinu u cjelini
- prikupljene informacije mogu se iskoristiti za generiranje hipoteza za daljnja istraivanja ili za izvoenje
poopavanja koja bi se trebala potvrditi dodatnim studijama
- prikladnije za istraivanja u kojima se provode dubinski intervjui, nego za ankete
Administriranje anketa
- najvei izvor biasa i netonosti u anketama je organiziranje i administriranje anketa (problemi povezani s
okvirom uzorkovanja, veliinom uzorka, upitnikom, intervjuiranjem, analizom podataka...)
Okvir uzorkovanja
- popis populacije koju elimo ispitati
- sada se koristi PAF- Postcode Address File- popis adresa koji radi Potanska sluba, koriste se i telefonski
imenici koji nisu posve toni
- Whiteley i Seyd su u svojoj studiji o aktivistima konzervativne stranke imali potekoa sa stvaranjem preciznog
okvira jer tada nije bilo popisa lanova stranke
Veliina uzorka
- ovisi o potrebnom stupnju tonosti i moe se izraunati ; veliina uzorka od 300 elemenata dovoljno velika za
veinu analitikih svrha, iako se znanstvena istraivanja o, primjerice, javnom mijenju provode na veem broju
da se potakne povjerenje u rezultate
- ako istraivae zanimaju male skupine u populaciji (farmeri, afrokaripske skupine...) moe se uzeti poveani
uzorak ( booster uzorak) tih skupina u opem istraivanju da bi se omoguila statistika analiza i poopavanje
ponaanja

- reponderiranje: izvoenje poopavanja o cijeloj ispitanoj populaciji tako da se veliini skupina u poveanim
uzorcima osigurava odgovarajui udio u cijeloj populaciji
- npr. British Election Study- koriteni pojaani uzorci biraa
- idealan uzorak je savreno reprezentativan za populaciju, ako ima greke moraju biti sluajne jer se one
ponitavaju, a nesluajne ga unitavaju
- ponekad se uzorak pojaava da bi bio adekvatan za kompariranje, ali se pri zakljuivanju to uzima u obzir

Dizajniranje upitnika
- vrlo je vana formulacija pitanja ; npr. ako se stavi naglasak na pojedinu rije, ako su pitanja neugodna i imaju
neke statusne implikacije upotrijebljenih termina, ako su nepaljiva i dvosmislena, to moe uvelike utjecati na
rezultate upitnika, pa sama preformulacija pitanja moe promijeniti rezultat
- dvosmislena pitanja najea sadre previe toge u jednom pitanju, neugodna i osjetljiva pitanja trebala bi se
stavljati na kraj upitnika, da ispitanik stekne neko povjerenje u intervjuista ; tako su ljudi neskloni otkrivati svoje
prihode pa je bolje postaviti pitanje nizom dohodovnih intervala, upitnik ne smije biti predug zbog mogueg
pada pozornosti ispitanika, ako se ispituju stavovi ispitaniku mora biti omogueno da izrazi i umjeren stav kako
bi valjali rezultati...
-funkcija upitnika: prevoenje istraivaevih hipoteza u niz pitanja koja su oblikovana tako da se izvuku
informacije koje su potrebne za istraivanje
-pitanja moraju biti oblikovana tako da se oituju varijacije u odgovorima, moraju biti samorazumljiva i
koncizna
- glavni cilj intervjua je dobivanje iskrenih i istinitih odgovora
- otvorena pitanja: za otkrivanje osjeaja pojedinaca, njihovih interesa ; u objavljivanju se mogu iskoristiti neki
citati - nedostatak: kodiranje je teko i vremenski zahtjevno
- zatvorena pitanja: bre i lake kodiranje - nedostatak: povrnija su i pruaju manje informacija
- primjer dizajna upitnika je od Rosea ispitivanje politikih stavova i svrstavanja graana u S. Irskoj- teorijski
vana pitanja mogu biti nerelevantna, upotreba kolokvijalizama moe prouzroiti bias, vana pitanja mogu biti
izostavljena...
Stope odaziva
- u svakoj anketi koja se provodi, odreeni broj uzorka se nee intervjuirati zbog nemogunosti dobivanja tih
osoba ; to je vea stopa neodaziva to je vea nereprezentetivnost uzorka i obrnuto
- stope odaziva mogu se poveati dodatnim telefonskim pozivima, ili, kada se radi o sluajnom uzorkovanju
dolaenje do informacija npr. preko susjeda
- osobe koje se ne odazovu nisu sluajno distribuirane nego vjerojatno imaju neke sline karakteristike (dob,
navike..) to istraivau predstavlja problem
- potanski upitnici uglavnom imaju manju stopu odaziva nego izravni intervjui

Intervjuiranje
- uspjeh intervjua uvelike ovisi o umijeima intervjuista ; npr. u kvotnim se uzorcima intervjuisti moraju
pobrinuti da ispitanici udovoljavaju kriterijima, da na pitanja odgovaraju na odgovarajui nain
- nagovaranje ispitanika da sudjeluju i interpersonalna komunikacija su umijee
- dva problema kod intervjuiranja: 1.) pitanje utjecaja intervjua: to nastaje kada ispitanici daju razliite odgovore
intervjuistima zbog percepcije da oni iskazuju manji ili vei stupanj empatije ; kad pokazuju vie suosjeanja i
razumijevanja dobit e iskrenije odgovore, ali utjecaj mogu imati spol ili etnika pripadnost i sl...
-dokazano je da ene intervjuisti pokazuju vei stupanj empatije i da mogu dobiti opsenije odgovore od ena
ispitanika nago mukarci
2.) pitanje prijevare intervjuista: postoji bojazan da kada intervjuistu
ponestane vremena da e izmisliti izvjetaje i zato postoji voditelj istraivanja koji naknado moe provjeravati
informacije ponavljanjem intervjua, bilo telefonski, bilo osobno
Kodiranje i analiza
- ankete i istraivanja javnog mijenja mogu proizvesti velike koliine podataka koje treba kodirati i analizirati ;
znanstvenici imaju za to vie vremena nego npr. istraivai trita- koriste zatvorena pitanja da olakaju
kodiranje
- pri kodiranju i analizi uvelike pomau raunala ; provode se ankete putem telefona i podaci se odmah unose u
raunalo to smanjuje mogunost greaka
-istraivai mogu doi u kunju da iznesu rezultate kao da su konkretni i toni, a ne podloni greki (menaderi,
kako bi npr. dobili potporu za ulaganje, novinari, kako bi objavili sigurnije lanke...)
- primjer problema analize: BBC-eva Panorama- Powellovo predstavljanje ispitivanja javnog mijenja izmeu
crnaca i bijelaca= radi se o kvotnim uzorcima pa je nemogue odrediti stopu neodaziva, ispitanici bili veinom
bijelci to je moglo utjecati na odgovore i prvo je pitanje o povratku u zemlju podrijetla hipotetino
Fokusirane skupine
- studija na fokusiranim skupinama je paljivo izabran niz rasprava kojima je cilj otkrivanje zapaanja o
odreenom podruju interesa u slobodnoj, neprijeteoj sredini ; skupina od 6-8 ljudi, oputena rasprava uz
razmjenjivanje ideja, utjecaj jednih na druge komentarima, oputena atmosfera, dobra strategija za veoma
uinkoviti provoenje velikog broja intervjua...
- Gould je otkrio da fokusiranje na skupine prua golem uvid u gledita i stavove biraa, njihov intenzitet i da su
sredstvo mjerenja promjena tih gledita
- imaju specifinu svrhu, odgovarajuu veliinu, sastav i metodu provoenja
- funkcija: 1.) stjecanje spoznaja o tome kako ispitanici razgovaraju predmetnoj temi i osobito o snazi njihovih
osjeaja i prioritetima
2.) postavljanje novih istraivakih hipoteza koje se mogu ponovo istraivati i testirati
3.) poticanje novih ideja
4.) dijagnosticiranje potencijala problema kod neke nove usluge, programa ili inicijative za neku novu
politiku

5.) stjecanje dodatnih informacija o predmetnoj temi

6.) interpretiranje prethodno dobivenih kvantitativnih podataka
- interakcija meu lanovima mora se takoer uzeti u obzir kod istraivanja, pa je najprikladnije snimiti cijelu
raspravu kamerom kako bi se lake odredili govornici, zabiljeio entuzijazam, intenzitet i dinamika grupne
interakcije i sl.
- vana je uloga voditelja ili medijatora fokusirane skupine koji moe stimulirati i izazivati raspravu kako bi
utvrdio koliko su stavovi lanova vrsti, ne smiju dozvoliti da rasprava skrene s teme ili da dominantne linosti
preuzmu rije
- otvaranjem novih tema rasprave lanovi mogu utjecati na plan istraivanja, imaju snaniju ulogu nego u drugim
istraivanjima, manja je ansa da se njima manipulira i da ih se kontrolira
- fokusirane skupine su privlana metodologija za marginalizirane skupine( feministe npr.)
- koliko e se skupina ispitati i na koliko sastanaka, ovisi o sredstvima
- potreban broj skupina ovisi o sociodemografskim varijablama koje treba kontrolirati kako bi se rasvijetlio
istraivaki fenomen
- planiranje studije o fokusiranim skupinama: 1.) odreivanje svrhe, 2.) odluivanje je li to odgovarajua metoda,
3.) utvrivanje koji sudionici raspolau s najvie informacija, 4.) odreivanje broja skupina, 5.) sluanje i
snimanje svih, 6.) analiziranje podataka i 7.) objavljivanje rezultata
Vrijednost fokusiranih skupina
- prednosti: omoguavaju podrobnu raspravu o pojedinim temama, odabirom ispitanika koji imaju veze sa tom
temom da se mogu meusobno stimulirati, omoguuju interakciju sa istraivaem i modificiranje plana
istraivanja, prikladan je cijeli niz tema, upotreba fokusiranih skupina moe pruiti brojne i smislene informacije
i vrijedne uvide i razumijevanja, ispitanici imaju puno pozitivniji stav o sudjelovanju
- nedostaci: malen broj sudionika ograniava izvoenje poopavanja, rezultate mogu iskriviti jedan ili dva
predominantna lana, istraiva kao medijator moe previe utjecati na odgovore lanova, a kako e se podaci
izloiti potpuno ovisi o njemu, prikupljanje podataka moe biti teko, nemogue ja saznati koliko su skupine
reprezentativne , rezultati su kvalitativni i indikativni a ne vrijede za cijelu populaciju, pa nikad nee moi
zamijeniti ankete i ispitivanja javnog mijenja
- tvrtke se mogu sluiti njima kako bi dobile informacije o kvaliteti svojih proizvoda, politiari kako bi
procijenili svoju popularnost, uspjenost, prioritete biraa...

3. Deskriptivna statistika
- niz osnovnih statistikih alata za opisivanje podataka ; moan i ekonomian nain mjerenja, analiziranja i
prikazivanja politikih fenomena (glasako ponaanje, pol participacija, stavovi...)
- opis politikih stavova bitan je za objanjenja i zakljuivanje kada se radi istraivanje na uzorku
- koristi se za obraivanje politolokih pitanja poput kakav je x?, postoji li povezanost izmeu x i y i kakva je?pitanja mogu biti: univarijantna, bivarijantna, multivarijantna i komparativna
RAZINE MJERENJA

- utvrditi razinu mjerenja znai upitati se o kakvoj se vrsti podataka radi i ima li smisla zbrajati, oduzimati,
mnoiti ili dijeliti vrijednosti varijable
- 4 razine mjerenja: 1.) kategorijalna (nominalna)- kategorijalni podaci su u osnovi kvalitativni, mogu im se
pridruivati brojevi ili druge oznake kategorija, ne moe se njima sluiti aritmetiki ; moe ih se unijeti u
kvantitativne programe kako bi se izraunalo koliko se puta pojavljuje jedna kategorija- jedina smislena
kvantitativna operacija
2.) ordinalna- podaci se doslovce mogu poredati po veliini, otkrivaju samo poredak
kategorija, a ne koliko su aritmetiki udaljeni jedni od drugih i jesu li ekvidistantni (aritmetiki jednako
meusobno udaljeni)
3.) intervalna- poredane kategorije i ekvidistantni intervali, podskup intervalnih mjera su
omjerne
4.) omjerna- isto kao i intervalna samo to imaju smislenu nultu toku
Bez smislene nulte toke podaci nisu prikladni za mjerenje.
SREDINJA TENDENCIJA
- mjere sredinje tendencije daju pregled sredita varijabli, otkrivaju tipine vrijednosti varijable
- tri mjere sredinje tendencije: 1.) sredinja vrijednost- aritmetika sredina, prosjena vrijednost varijable
x potez=x1+x2+....+xn / n
2.) medijan- sredinja vrijednost varijable ; varijable se poredaju u niz i ona
srednja vrijednost je medijan,a ako je broj varijabli paran onda je medijan toka koja se nalazi na pola puta dviju
sredinjih vrijednosti
3.) mod- najea vrijednost
- tamo gdje su mod, medijan i aritmetika sredina jednake govorimo o normalnoj distribuciji
- dvije varijable koje imaju istu sredinju vrijednost mogu biti jako razliite, npr. kad dvije zemlje sa istim
prosjenim dohotkom imaju vrlo razliitu distribuciju dohotka
RASPRENOST (distribucija)
- distribucija pokazuje kako su varijable rasprene u cijelom nizu moguih vrijednosti
- 3 faktora na koje se moe podijeliti:
1.) modalitet- odnosi se na to koliko u nekoj distribuciji ima modova, pa tako one mogu biti
unimodalne, bimodalne i multimodalne
- modalitet razliito utjee na razliite mjere rasprenosti, npr. na standardnu devijaciju mogu snano
utjecati bimodalitet i multimodalitet, dok na kvartile ne
2.) nakoenost- stupanj simetrinosti neke distribucije ; pozitivna nakoenost- vrijednosti se
nakupljaju prema niem kraju raspona varijable ; negativna- prema gornjem kraju
3.) zaobljenost- iljatost neke distribucije ; pozitivna zaobljenost- visoki vrh, dugi i tanki repovi ;
negativna- niski vrh, kratki i debeli repovi distribucije
- mjere rasprenosti su standardna devijacija i kvartili

10

- standardna devijacija: otkriva koliko su u prosjeku opaene vrijednosti varijable udaljene od njene
aritmetike sredine ; vie povezana s njom nego s medijanom ili modom ( formula u knjizi)
- mala standardna devijacija da je srednja vrijednost odgovarajua mjera sredinje tendencije u tom smislu da je
reprezentativna za vrijednosti na kojima se temelji
- na nju utjeu modalitet (to se varijabla vie udaljava od unimodalnosti to je vea njezina standardna devijacijaosjetljiva je na ekstremne vrijednosti), nakoenost (ne utjee jednoliko) i zaobljenost (distribucije koje imaju
pozitivnu zaobljenost imaju manje SD)
- kvartili: druga uobiajena mjera rasprenosti ; opaene se vrijednosti poredaju u niz i podijele na etiri dijela
pa dobijemo donji kvartil Qd i gornji kvartil Qg, a izmeu njih interkvartilni raspon
- isto kao i kod medijana, ako je paran broj onda je srednja vrijednost zbroja dviju vrijednosti na donjoj ili
gornjoj granici interkvartilnog raspona
-na njih nuno ne utjeu nakoenost, modalitet ili zaobljenost
ODABIR DESKRIPTIVNE STATISTIKE
- prvi kriterij odabira: razina mjerenja varijabli= omjerne i intervalne varijable- mogue izraunavanje mjera
sredinje tendencije, a pojavljuje se i rasprenost kao faktor odabira deskriptivne statistike zbog osjetljivosti
srednje vrijednosti i SD na ekstremne vrijednosti (te su mjere besmislene za ordinalne i kategorijalne varijable),
kvartili ; ordinalne- medijan i mod, a srednja vrijednost i kvartili su upitni jer kategorije nisu ekvidistantne ;
kategorijalne- mod, zbrajanje koliko promatranja ima u svakoj kategoriji
PRIKAZIVANJE DESKRIPTIVNE STATISTIKE
- ovisi radi li se o jednovarijantnoj ili vievarijantnoj analizi i koji se podaci trebaju prikazati, ali je i stvar ukusa
i preferencija
KRUNI GRAFIKON
- svaki dio predstavlja opaene vrijednosti jedne od varijabli, a relativna veliina dijela odgovara njenoj
uestalosti, jednostavna ilustracija moda
- mogu se koristiti za prikazivanje svih vrsta podataka, najea kada se radi o jednoj varijabli
- nedostatak: nije najlaki nain na koji ljudski um moe interpretirati vizualne informacije, nedostaje
jednostavno polazite za komparacije u njegovim kategorijama
HISTOGRAMI
- isto jednostavna ilustracija moda, prikazuju koliko ima promatranja svake opaene vrijednosti varijable (to
vie to je vii stupac)
- mogue je prikazati vie od jedne varijable, ali je neprikladno se sluiti njim za prikazivanje odnosa meu
varijablama
- daje im se prednost pred krunim grafikonima, jer imaju vizualno jasno i neposredno uoljivo polazite za
meusobno kompariranje kategorija
TABLICE FREKVANCIJA I CROSS-TABELACIJE
- tablica frekvencija: jedan varijabla, odreen broj polja u kojima se nalaze brojevi koji odgovaraju broju
pojavljivanja vrijednosti neke varijable, alternativa krunom grafikonu ili histogramu

11

- veoma korisne za slikovito prikazivanje nekog skupa podataka, ali esto ne pruaju dovoljno ili pravu vrstu
informacija
- cross-tabelacija: isto kao i tablica frekvencija, ali dvije (ponekad i vie) varijabli
-informativnije, jer unakrsno povezuju dvije varijable
- obje bi trebale utvrditi broj opaanja neke varijable ak i ako se radi o postocima ; korisno je u posebnom
stupcu i/ili redu prikazati ukupne zbrojeve redova i/ili stupaca
- dobro je naznaiti kumulativne postotke ako se radi o intervalnim ili omjernim (ponekad ordinalnim) podacima
- tumaenje tablica frekvancija se svodi na zbrajanje koliko ima frekvencija u svakom polju, a tumaenje
tabelacija je kompliciranije jer treba traiti polja na dijagonali koja su dokaz korelacije izmeu varijabli
- ako varijable imaju puno kategorija teko je utvrditi korelaciju, pa je korisno napraviti saimanje kategorija
kojim se vei broj kategorija svodi na manji (npr. svesti dob u razrede) ; to olakava tumaenje
- kategorije bi se trebale prikazivati nekim redoslijedom
- cross- tabelacije mogu se upotrijebiti i za ilustriranje vie od dvije varijable ; ako trea ima vie kategorija bolje
je prei na neki drugi oblik analize (vievarijantna regresija)
- dodavanje nove varijable zahtijeva kreiranje nove tabelacije za svaku kategoriju te varijable
- o dodavanju tree varijable razmilja se samo kada je izvorna pokazala neku korelaciju, pa se onda trai dali i
dalje postoji ta korelacija ; ako da, trea je varijabla nerelevantna, ako ne onda se izvodi zakljuak da je izvorna
korelacija bila lana
- sljedei korak je ispitivanje odnosa izmeu tree i dviju izvornih varijabli
INTERKVARTILNI DIJAGRAMI(box plots)
- grafiki prikaz distribucije neke varijable izveden iz njezinog medijana i kvartila ; sastoji se od kvadrata koji
prikazuje interkvartilni raspon (gornja granica kvadrata je Qg, a donja Qd), a kroz kvadrat se protee crta koja
prikazuje medijan
- jedan zalistak se protee nagore od Qg i nadolje od Qd i njegova duljina ovisi o distribuciji varijable ; prikazuju
najudaljenija opaanja u unutar jednog koraka varijable
SVE TO SIJA...
- deskriptivna statistika vana za politologe zbog svoje preciznosti i ekonominosti, ali ne moe tvoriti neto vie
od ogranienog aspekta sloene politike stvarnosti jer ne uspijeva zahvatiti svo bogatstvo i sloenost politikog
svijeta
- skeptici tvrda da je valjanost kvantitativnog mjerenja upitna
- mjerenja esto kreiraju vladina ili politika slubena tijela ija se organizacijska sposobnost za stvaranje
statistikih podataka ograniava na njihove odgovornosti i mo
- moe se povui paralela izmeu kritika deskriptivne statistike u politikoj znanosti i openitije brige u
disciplini u pogledu na bihevioralizam
-deskriptivna statistika moe zavarati ako se koriste teorijski neutemeljene korelacije, loe mjerenje ili kriva
kategorizacija

12

4. Zakljuivanje
- politolozi se slue uzorkom kako bi stekli spoznaje o odreenoj populaciji, a zatim ele uzorak poopiti na
cijelu populaciju i tu na scenu stupa zakljuivanje
- zakljuivanje je teko i jako vano u kvantitativnoj i kvalitativnoj politikoj znanosti, ali je sustavnije i izriitije
u kvantitativnim istraivanjima
- mora biti izriit akt kako bi bilo utemeljeno i uvjerljivo
ZATO JE ZAKLJUIVANJE VANO
- politike su teorije nune kako bi istraivai mogli interpretirati podatke, one omoguuju da se apstraktni
pojmovi urede u meusoban odnos i da potom ispitaju neke podatke da vide podupiru li moda podaci teoriju
- podaci ukljuuju uzorak, ne sve sluajeve
- provodi se razmatranje mogu li se dobiveni rezultati primijeniti ire, ne samo na dotine podatke
- istraivanje je esto teko i uvijek nesigurno
- spoznaje o politikoj znanosti proistekle su iz zakljuivanja, na temelju prouavanja nekoliko sluajeva
-zakljuivanje tako slui za poveavanje potencijalne veliine doprinosa koji neko istraivanje moe imati za
stvaranje teorija i rafiniranje hipoteza
- ako nam je cilj stvaranje teorije i postavljanje neke hipoteze esto ima smisla namjerno odabrati sluaj koji je
kao uzorak reprezentativan za populaciju iz koje je izabran
- u zakljuivanju su sluajevi koji su reprezentativni za opi uzorak najkorisniji za prouavanje
OSNOVNA TERMINOLOGIJA
- razumijevanje termina pridonosi tome da zakljuivanje bude izriit akt
- uzorak: sastoji se od odreenog broja sluajeva ili promatranja, izvlai se iz - populacije: ukupnosti moguih
sluajeva
- zakljuivanje je mogue samo ako je uzorak reprezentativan za populaciju u svim onim aspektima koji su
relevantni za istraivanje ; to je uzorak reprezentativniji to je vea pouzdanost svakog zakljuka koji se izvodi o
populaciji
- procjena nepouzdanosti zakljuka kljuni je dio zakljuivanja
- greka uzorkovanja: divergencija ili diskrepancija izmeu populacije i iz nje izvuenog uzorka, izvor je
nepouzdanosti i sastavni je dio zakljuivanja
- sluajne se greke uglavnom ponitavaju, dok nesluajne smanjuju reprezentativnost uzorka isto kao i sustavni
tip greke
DASKRIPTIVNI I UZRONI ZAKLJUCI
- King, Keohane i Verba razlikuju deskriptivno i uzrono zakljuivanje ; obje vrste podrazumijevaju skok od
uzorka na njegovu populaciju

13

- skok se svodi na razlikovanje dviju vrsta znaajki uzorka ; koji su njegovi aspekti reprezentativni za populaciju
i koji nisu
- deskriptivni zakljuci: pokuaj da se na osnovi dostupnih podataka napravi sustavni opis politikog fenomena
o kojem nema dostupnih podataka ; jedan dio je toan i injenian opis, a drugi dio je skok od sustavnog opisa
na tumaenje sluajeva koji nisu proueni
- uzroni zakljuci: ne poduzimaju skok samo u pogledu na opis, nego i u pogledu na neki konkretni uzroni
proces
- David Hume- uzronost se pojavljuje onda kada prisutnost ili odsutnost nekog danog faktora dovodi do
odreenog ishoda sa zakonolikom pravilnou
- teite politike znanosti nije na zakonolikim pravilnostima, nego na vjerojatnosti, politolozima bolje
odgovaraju korelacije nego uzronost
- korelacija je slabija od uzronih mehanizama na 2 naina: ne pretpostavlja nikakvu zakonoliku pravilnost i
korelacijom izmeu dviju varijabli ostaje neodreen smjer utjecaja, dok u je u odnosu uzronosti smjer jasan i
konstantan, pa je uzrone zakljuka teko izvoditi i nesigurni su
- politolozi se dre deskriptivnog zakljuivanja jer se tu zakljuivanje odnosi na to kako bi mogli izgledati
nepoznati sluajevi
ZAKLJUCI U KVANTITATIVNOJ POLITIKOJ ANALIZI
- sredinji granini teorem i svojstva normalne distribucije omoguavaju procjenu kolika je vjerojatnost zbivanja
odreenog dogaaja ; zanima nas vrijedi li neki zanimljivi nalaz u uzorku i za populaciju
- postoji li korelacija, vrijedi li srednja vrijednost uzorka i za populaciju pokazat e nam testovi vjerojatnosti, ali
uzorci moraju biti sluajni jer nam to omoguava procjenu greke u uzorkovanju i procjenu nepouzdanosti
zakljuka
- normalna distribucija: niz distribucija koje su nuno simetrine, glatke, zvonolike, unimodalne i bez
nakoenosti
- ono to ih meusobno razlikuje su srednje vrijednosti i standardne devijacije, mogu imati razliit stupanj
zaobljenosti
- varijable se mogu shvatiti kao pokuaj zahvaanja nekih bitnih aspekata neke nepoznate populacije ; svako se
opaanje o nekoj varijabli moe shvatiti kao mjera populacije, pa tako i srednja vrijednost uzorka predstavlja
procjenu srednje vrijednosti populacije
- normalnom je distribucijom mogue odrediti kolika je vjerojatnost da se srednja vrijednost uzorka nalazi na
nekoj udaljenosti od srednje vrijednosti populacije i ta se udaljenost iskazuje standardnim devijacijama
- ako je SD mala onda su sluajevi gusto nakupljeni oko srednje vrijednosti uzorka i obrnuto, pa male
omoguavaju precizniju procjenu srednje vrijednosti populacije uz istu razinu pouzdanosti ; to je vea
pouzdanost to je manja preciznost
- veina varijabli kojima se slue politolozi nije normalno distribuirana
- sredinji granini teorem: ako se iz populacije opetovano izvlae sluajni uzorci, srednje e vrijednosti tih
uzoraka uvijek dovoditi do normalne distribucije (npr. britanske vojne baze u S. Irskoj )
- u sluajnom uzorku neke populacije sa nepoznatom srednjom vrijednou srednja vrijednost uzorka je najbolji
pokazatelj nepoznate srednje vrijednosti populacije, a intervali pouzdanosti nam pokazuju koliko je to tono i s
kolikom sigurnou

14

- to je uzorak vei to je njegova srednja vrijednost bolji pokazatelj srednje vrijednosti populacije
- sluajni uzorak e podjednako precjenjuje i podcjenjuje stvarnu srednju vrijednost populacije
- u normalnim je distribucijama i u sredinjem graninom teoremu mogue, s odreenim stupnjem sigurnosti,
utvrditi koliko je stvarna srednja vrijednost populacije smjetena blizu srednje vrijednosti uzorka
- vjerojatnost da se dvije srednje vrijednosti razlikuju moemo provjeriti t- testom ili hi- kvadrat testom koji su
bazirani na nultoj hipotezi koja govori da ne postoji povezanost izmeu dviju varijabli i na alternativnoj hipotezi
koja govori da ona postoji ; rezultat se tumai kao vjerojatnost
ZAKLJUCI O KVALITATIVNOJ POLITIKOJ ZNANOSTI
- proces uzorkovanja ima presudan utjecaj na proces zakljuivanja, pa je o zakljucima neophodno razmiljati
ve na samom poetku istraivanja
- kvalitativni procesi uzorkovanja esto su namjerno nesluajni ( istraiva odabire ljude kompetentne za
pojedino istraivanje)
- uzorkovanje tu esto ovisi o dostupnosti ; uzorkovanje esto ovisi o onima kojima istraivai uspiju osigurati
dostupnost, a ako potencijalni ispitanici ne budu dostupni za intervju uvodi se sustavna greka ; tako i kod
arhivskog istraivanja kad nisu dostupni neki dokumenti uvodi se nesluajna greka
- nesluajne se greke ne ponitavaju, pa uzorak postaje nereprezentativan za populaciju
- mogue je kreirati dizajne kvalitativnog istraivanja koji omoguavaju pokuse zakljuivanja, no problem je
odrediti nepouzdanost tih zakljuaka, to nije sredinji problem u kvalitativnim znanostima zato jer (1.) mnogi
istraivai svojim zadatkom smatraju opisivanje jedinstvenih sluajeva bez pokuaja da izvode ope zakljuke i
(2.) zato to su kvalitativni procesi uzorkovanja nesluajni pa nisu dobar alat za procjenu nepouzdanosti
- svijest o manama i prednostima uzorka moe biti jedini nain za procjenu nepouzdanosti

15