Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1 od 20

KAKO PROI NACIONALNI

ISPIT IZ HRVATSKOG
JEZIKA I KNJIEVNOSTI
1) JEZIK I GRAMATIKA
2) TEORIJA KNJIEVNOSTI
2.1) LIRIKA
2.2) LIRSKO-EPSKE VRSTE
2.3) EPIKA
2.4) DRAMA
2.5) DISKURZIVNI ROD
3) POVIJEST KNJIEVNOSTI
3.1) TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA
3.1.1.) EGIPATSKA i BABILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST
3.1.2.) HEBREJSKA KNJIEVNOST (BIBLIJA)
3.2.) ANTKA
3.2.1) GRKA
3.2.2.) RIM

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 1 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 2 od 20

(Roko Rumora, 1.d, Klasina Gimnazija)

1. JEZIK I GRAMATIKA
JEZIK je apstraktan sustav znakova i pravila po kojima se ti znakovi kombiniraju.
GOVOR je konkretna realizacija jezika.
Nastajanje jezika:
Teorija krikova smatra da je jezik nastao postupnom artikulacijom neartikuliranih zvukova kod praovjeka u trenucima jakih emocija
Onomatopejska teorija smatra da se jezik razvio oponaanjem zvukova iz prirode.
Jezik mimike i pokreta mogao je prethoditi govoru.
Izraz jezinog znaka ini ga materijalna strana jezinog znaka materijalizirati apstraktan pojam izgovaranjem (glasovi) i zapisivanjem (slova)
Sadraj jezinog znaka znaenje koje to to je zapisano ili izgovoreno ima u naoj podsvijesti
Jezini znakovi se u govoru ostvaruju kao fonemi, a u pismu kao grafemi.
Put prenoenja poruke
Govornikova psiholoka faza pojam nastaje u svijesti govornika
Govornikova fizioloka faza impuls se prenosi od mozga do govornih organa
Govornikova fizika faza govorni organi se pokreu i nastaju glasovi
Sugovornikova fizika faza do uha mu dolaze zvuni valovi nastali glasovima
Sugovornikova fizioloka faza impuls se prenosi od uha do mozga
Sugovornikova psiholoka faza pojam nastaje u svijesti sugovornika
Kontekst okolina jezine jedinice u kojoj ona dobiva odreeni smisao
Zalihost/Redundancija viak obavijesti u komunikaciji koju daje kontekst i kojemu je svrha izbjegavanje nesporazuma (ono to je vika je zalihosno)
Idiom je svaki pojavni oblik jezika, to su svi idiolekti (govori pojedinaca), lokalni jezini sustavi, dijalekti i jezici.
Dijeli se na:
organski vezan za sela ili ostale najnie razvojne stupnjeve drutva
neorganski
o standardni jezik autonoman vid jezika svjesno normiran i polifunkcionalan, stabilan u prostoru i elastino stabilan u vremenu
o substandardni idiomi - nije usko vezan za odreenu sredinu

kolokvijalni jezik

atrovaki jezik

dobni argoni

struni argoni
HRVATSKI: Prajezik indoeuropski; skupina BALTIKO SLAVENSKA > junoslavenski > Zapadni
Skupina ljudi u nekom mjestu ine mjesni govor, pa dijalekt, pa narjeje, pa jezik
NORME sustavi pravila kojima se odreuju naini koritenja standardnog jezika.
ortografska (pravopisna) Nadimci se piu velikim slovom.
ortoepska (pravogovorna) - Jednoslone rijei imaju silazan naglasak.
gramatika (morfoloka) Pridjev se s imenicom slae u rodu, broju i padeu.
sintaktika stilski neobiljeen red rijei u jednostavnoj reenici: SPO
leksika knjievnik se slui rijeima Hrv. Knjievnog jezika
stilistika odstupanja od norme doputena su radi stvaranja, npr., atmosfere
GOVORNI ORGANI:
POMINI: grkljan, glasiljke, nepce s resicom, jezik, donja eljust, drijelne stjenke, usne
NEPOMINI: tvrdo nepce, gornja eljust, zubi
NASTANAK GLASA: Zrana struja prolazi iz plua kroz dunik i provlai se kroz grkljan s glasiljkama tu dobiva oblik glasa. Zatim dolazi u grlo nad kojim se nalazi drijelo.
Ono vodi u usnu i nosnu upljinu. Te upljine slue kao rezonatori (za pojaavanje glasa). U njima zrana struja dobiva konani oblik.
GLAS najmanji odsjeak izgovorene rijei.
FONETIKA znanstvena disciplina koja prouava glasove same po sebi, njihova artikulacijska (mjesto i nain tvorbe) i akustina (zvunost) svojstva.
FON glas sam po sebi.
FONOLOGIJA znanstvena disciplina koja prouava foneme kao razlikovne jezine jedinice, kako jezik iskor. glasove koje je fonetika opisala.
FONEM najmanja jezina jedinica koja sama nema smisao ali ima razlikovnu ulogu. (30 + otvornik ie + samoglasno r)
PODJELA GLASOVA:
OTVORNICI svi glasovi kod kojih je prolaz zrane struje otvoren, tj. ne pojavljuje se nikakva zapreka, a glasiljke trepere AEIOU + dvoglas IE
ZATVORNICI svi glasovi kod kojih zrana struja nailazi na djelominu ili potpunu prepreku.
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 2 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 3 od 20

PODJELA OTVORNIKA:
Podjela prema poloaju jezika u odnosu na nepce:
VISOKI: i, u
SREDNJI: o, e
NISKI: a
Podjela prema vodoravnom poloaju jezika u odnosu na nepce:
PREDNJI: i, e, ie
STRANJI: o, u
MIRUJE: a
PODJELA ZATVORNIKA:
Podjela prema nainu tvorbe:
Zvonanici (Sonanti): djelomina prepreka - V jela munjena rulja. v, j, l, m n, nj, r, lj
umnici (Konsonanti): potpuna prepreka:
Zatvorni / Praskavi / Eksplozivni: Bode ga patak. b, d, g, p, t, k
Tjesnani / Frikativi: Saeh za efa. s, , h, z, , f
Poluzatvorni / Sliveni / Afrikate: c, , , , d
Podjela prema mjestu tvorbe:
Usneni / Labijali:
dvousneni/bilabijali: p, b, m
usnenozubni, labiodentali v, f
Jezini:
prednjojezini / zubni / dentali: d, t, n, c, z, s
desnici / alveolari: r, l
srednjojezini /prednjonepani / palatali: , , , , , d, j, lj, nj
stranjojezini / zadnjonepani / velari / jedrenici: k, g, h
Podjela prema zvunosti:
ZVUNI
b d g z d BEZVUNI
p t k s f
NEUTRALNI
v, j, l,m, nj, n, r, lj
Z+B > BB B+Z > ZZ

- c h

zategnute glasiljke
oputene glasiljke
zvonanici

PU MU RU

pmr su SUPROTSTAVLJENI FONEMI.

U je FONOLOKA OKOLINA ine ju svi glasovi koji se nalaze oko suprotstavljenih fonema.
Suprotstavljanje fonema u istoj fonolokoj okolini je FONOLOKA OPOZICIJA/OPREKA.
ALOFON fonem uvjetovan okolinom, njegova izgovorna varijanta.
MORFEM osnovni i nepromjenjivi dio rijei.
MORFEMSKA ANALIZA postupak razdvajanja rijei na morfeme
Podjela morfema prema poloaju
PREFIKS
KORIJEN
SUFIKS
Zajedniki naziv AFIKSALNI morfemi
MORFOLOGIJA jezina disciplina koja prouava morfeme odnosno vrste rijei
MORFONOLOGIJA dio gramatike koji prouava fonemski sastav morfema i veze izmeu sastava morfema i njihovog funkcioniranja.
MORF oblik sam po sebi (morfem pek morfi pe, pek, pec, pe)
PREFIKS predmetak, SUFIKS dometak
ALOMORF varijanta morfema izrazom djelomino razliita a sadrajem jednaka. Do alomorfa dolazi jer je jedan fonem u rijei zamijenjen drugim.
GLASOVNE PROMJENE
FONOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE do njih dolazi zbog prirode samog fonema, tj. zbog drukije raspodjele fonema unutar morfema.
1. jednaenje suglasnika po zvunosti
2. jednaenje suglasnika po mjestu tvorbe
3. stapanje suglasnika
4. ispadanje suglasnika
MORFOLOKI UVJETOVANE ALTERNACIJE one nisu uvjetovane prirodom fonema, nego gramatikom ili tvorbenom kategorijom.
1. nepostojano a
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 3 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 4 od 20

2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.

nepostojano e
prijeglas
navezak
zamjena l sa o (vokalizacija)
palatalizacija
sibilarizacija
jotacija
alternacije ije/je/e/i

NEPOSTOJANO A je ono a koje se gubi i ponovno javlja u razliitim oblicima iste rijei, uvijek u zadnjem slogu.
Javlja se: u nominativu i genitivu mnoine, u nominativu jednine pridjeva (neodreen oblik), u nominativu jednine nekih zamjenica
Npr.
vrabac vrapca, laljivac laljivca, narana naranaa, izloba izloaba
umoran umorna, modar modra, bistar bistra
kakav kakva, sav svega, nekakav nekakva
NEPOSTOJANO E javlja se u kajkavskim govorima.
Npr.
akovec akovca
Gubec Gupca
ZAMJENA L SA O (VOKALIZACIJA) - suglasnik L na kraju nekih rijei ili na kraju sloga zamjenjuje se samoglasnikom O:
Kad se javlja: u mukom rodu GPR, u Nominativu jd. imenica mukog roda, ispred sufiksa -ba
Npr.,
htio htjela, aneo anela, kotao kotla, posao posla, pisao pisala, prevodilac prevodioca, mislilac mislioca, dijel dio, cijel cio, dijeliti dioba,
Ne provodi se u: imenicama na lac, nominativ jd i genitiv mn. npr. ronilac ronilaca, donosilac donosilaca.
PALATALIZACIJA

velari kgh ispred e, i u palatale (vuk vue, velik veliina, mnogi mnoina, duh due, prah praina)

dental c ispred e, i u (mjesec mjesee)

dental z ispred e u (vitez vitee)

Kad se javlja:
u vokativu jednine imenica mukog roda na kghcz (puh, junak, mjesec, knez)
u prezentu i aoristu glagola kojima osnova zavrava na kgh (pekti peem, podigti podie)
u tvorbi umanjenica sufiksima -ica, -i imenica na kgh (krug krui, noga noica, muha muica)
ispred nekih sufiksa (mrak mraan, duh dua)
Ne provodi se u: kolega kolege, buha buhica, zeko - zekin
SIBILARIZACIJA velari kgh ispred i prelaze u sibilante czs
Npr. ruka ruci, knjiga knjizi, duh dusi
Kad se javlja:
u dativu i lokativu jednine imenica enskog roda (majci, knjizi, svrsi)
u dativu, lokativu, instrumentalu mnoine imenica mukog roda (acima, vrazima, dusima)
u imperativima glagola kojima osnova zavrava na kgh (reci, teci, lezi)
Ne provodi se u: osobnim imenima i prezimenima, imenicama odmila (hipokristicima), nekim zemljopisnim imenima (Krki, Kartagi) i imenicama na -cka, -ka, -ka,
-zga, -tka, a neke mogu imati dvojake oblike (juhi jusi, pripovijetki pripovijetci)
JOTACIJA stapanje nepalatalnog suglasnika s glasom j u novi palatalni suglasnik
t+j (ut utji ui)
d+j (mlad mladji mlai)
h+j (suh suhji sui)
s+j (visok visji vii)
z+j (brz brzji bri)
g+j (drag dragji drai)
c+j (micati micjem miem)
k+j (jak jakji jai)
l+j lj (posoliti posoljen)
n+j nj (puniti punjen)
Kad se javlja:
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 4 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 5 od 20

u komparativima na ji
u prezentu i imperfektu glagola na -jem, -jah
u GPT na jen
u instrumentalu jd enskog roda na ju (radostju radou)
u zbirnim imenicama na je

EPENTETSKO ILI UMETNUTO L - oblik jotacije kad se pbmv nau ispred J pa se umee L. Promjena se zove EPENTEZA.
Npr. grubji grublji, grmje grmlje, snopje snoplje, mravji mravlji

JEDNAENJA (ASIMILACIJE) SUGLASNIKA

JEDNAENJE SUGLASNIKA PO ZVUNOSTI
Do jednaenja dolazi kada se dva suglasnika razliita po zvunosti nau jedan pokraj drugoga.
Z + B > BB
rob + stvo ropstvo
uz + put usput
B + Z > ZZ
svat + ba svadba
naru + ba narudba
Ne provodi se u:
suglasnike skupine dc, d, d, ds, d (podcijeniti, oditati, predstava, podiati)
sloenice s ispod/iznad (iznadprosjean, ispodprosjean)
druge sloenice kada je to potrebno radi jasnoe (podtekst, postdiplomski, nadtrati)
JEDNAENJE PO MJESTU TVORBE
Do jednaenja dolazi kad se jedan kraj drugog nau dva suglasnika razliita po mjestu tvorbe.
s + , , lj, nj >
sepati epati
nosnja nonja
z + , d, lj, nj >
kaznjiv kanjiv
pazljiv paljiv
voznja vonja
h + , >
orahi orai
trbuhi trbui
drhem drem
n + b, p > m
inbenik imbenik
stanben stamben
obranbeni obrambeni
Ne provodi se u: kad su lj ili nj nastali glasovnom promjenom ( snijeg snjean, slijep sljepoa), ako su na poetku drugog dijela sloenice (razljutiti, raznjihati,
izljubiti) ili u sloenicama poput jedanput, stranputica kada je n na kraju prvog dijela sloenice.
STAPANJE SUGLASNIKA
Kad se nau dva ista stapaju se u jedan (bezzvuan bezvuan)
To se esto dogaa zbog neke glasovne promjene:
pet + deset peddeset
bez + ini beini
iz + sipati issipati
Ne provodi se u: u superlativima pridjeva na j (najjai, najjadniji) i u sloenicama (naddravni, izvannastavni, dvadesettreina)
ISPADANJE SUGLASNIKA
Do glasovne promjene dolazi radi lakeg izgovora.
d i t ispred c i
sudac sudca suca
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 5 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 6 od 20

otac otca oca

svetac svetca sveca
d i t u skupovima st,t,zd,d ispred suglasnika osim r i v:
koristna korisna
kazalitni kazalini
obrastla obrasla
goditnji godinji
nudna nuna
Ne provodi se u: rjeima stranog porijekla (protestni, azbestni), a moe biti i da imaju dva oblika zadatci, dodatci
s u sufiksu ski kad se nae iza i
ribiski ribiki
Gospiski gospiki

GRAFEMI - temeljna slova, izvedena slova, dvoslovi, troslov

jedan fonem vie grafema
vie fonema jedan grafem
PRAVOPIS ortografija, propisuje pravila o pisanju grafema, rijei i skupova rijei.
PRAVOGOVOR ortoepija, propisuje pravila o izgovoru rijei.
GRAFEMSKI SUSTAV sustav pisanih znakova za foneme.
FONEMSKI SUSTAV se ne podudara s grafemskim. jedan fonem je najee jedan grafem, ali moe biti i 2 i vie.
POVIJEST JEZIKA
Tri hrvatska pisma: latinica, glagoljica i zapadna irilica (bosanica)
DJELA:
LATINICA
Red i zakon sestara dominikanki
ibenska molitva
GLAGOLJICA
Baanska ploa
Vinodolski zakonik
Misal po zakonu rimskoga dvora
BOSANICA
Poljiki statut
ETIMOLOKI PRAVOPIS trai da rije piemo tako da se vidi njezin nastanak (preddvorje)
FONOLOKI PRAVOPIS da svako slovo u rijei odgovara glasu koji izgovaramo. (predvorje)
NA fonoloko-etimoloki.
IJE JE I E PRAVILA:
PRVO PRAVILO ije se ispred naglaenog sloga pretvara u je
DRUGO PRAVILO izvedena imenica/pridjev iz glagola gubi ije u je
POSEBNO PRAVILO SUG + r + ije > je/e
IJE U JE:
u dugoj mnoini imenica koje dobivaju slog vie (cvjetovi, snjegovi svjetovi)
u genitivu mnoine imenica enskog roda s nepostojanim a (popijevka, pripovijetka pripovjedaka
imenice enskog roda na -ota, -oa, -ina (grehota, sljepoa, bijel bjelina)
imenice srednjeg roda koje u GDLI dobivaju slog vie (dijete djeteta)
zbirne imenice na ad (zvijer - zvjerad, drijebe drjebad/drebad)
u deminutivima na -i, -i, -ica, -ica (mijeh mjei, korijen korjeni, zvijezda zvjezdica, cijev cjevica)
glagolske imenice nastale od svrenih glagola (navijestiti navjetenje, prosvijetliti prosvjetljenje, izlijeiti izljeenje)
augmentativi (svijet svjetina)
u prvom dijelu sloenice (zvijer zvjerokradica, cijev cjevovod)
u komparativu (bljei, ljepi, bjedniji)
u opisnim pridjevima na -ast, -kast, -cat, -it (cjevast, bjelkast, cjelcat, rjeit)
pridjevi na ovit (pjeskovit, brjegovit/bregovit)
sloeni pridjevi (cjeloveernji, bjelokosni)
IJE OSTAJE IJE:
ponekad u dugoj mnoini (lijekovi, tijekovi)
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 6 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 7 od 20

kratka mnoina (snijezi, korijeni)

zbirne imenice na je (cvijee, lijee)
u deminutivima na -ce, -ak, -ka (odijelce, drijelce, korijenak, cijevka)
glagolske imenice nastale od nesvrenih glagola (svijetljenje, cijepljenje, dijeljenje)
u posvojnim pridjevima na -ov, -ev, -in (pijetlov, slijepev, zvijezdin) (OSIM KOD brjestov, drjenov, ljeskov)

IJE I JE U GLAGOLIMA:
IJE>JE kad od svrenog s ijetvorimo nesvreni sa -ivati, -avati
dodijeliti dodjeljivati
ocijeniti ocjenjivati
razmijeniti razmjenjivati
rijeiti rjeavati
primijeniti primjenjivati
JE>IJE isto u promjeni vida kad svreni glagol ima u sebi je
dospjeti dospijevati
podsjei podsijecati
sagorjeti sagorijevati
razumjeti razumijevati
ALI kada ima u osnovi MJERA MJESTO SJESTI onda ostaje je
zamjeriti se zamjerati se
premjestiti premjetati
nasjesti nasjedati
JO:
lei lijeganje, lijegati
zreti sazrijevati
umjeti umijem
razumjeti razumijem
-htjeti - -htijem
-spjeti - -spijem
smjeti smijem
NAGLASAK je isticanje sloga visinom i jainom glasa.
NAGLASNE/PROZODIJSKE JEDINICE:
JAINA (intenzitet) naglaeno ili nenaglaeno
TRAJANJE (kvantiteta) dug ili kratak
INTONACIJA (kretanje tona) silazna ili uzlazna
PROZODIJA znanstvena disciplina unutar fonologije koja se bavi prouavanjem prozodijskih jedinica (visine, trajanja, intonacije).
Dugi naglasci se esto ostvaruju ispred suglasnie skupine.
Kratki naglasci se esto ostvaruju ispred samoglasnike skupine.
NAGLASNA ILI IZGOVORNA CJELINA ine ju naglaena rije i vie ili jedna nenaglaena rije koja se ispred ili iza nje uz nju vee u izgovoru.
ETIRI PRAVILA:
1. Jednoslone rijei moraju imati silazne naglaske.
2. Troslone ili vieslone rijei na srednjem slogu mogu imati samo uzlazne naglaske.
3. Dvoslone ili vieslone rijei na poetnom slogu mogu imati sve naglaske.
4. Na zadnjem slogu u hrvatskim standardnim rijeima ne moe stajati nikakav naglasak.
Kratko silazni: \\ (nebo, kist, procjena)
Kratko uzlazni: \ (magla, sarma, kabanica, pozornica)
Dugo silazni: (sunce, unka, mir, pamenje, cijeli)
Dugo uzlazni: / (duga, tuga, rezervirati)
NENAGLAENA DUINA nalazi se iza naglaenog sloga (vee se uz naglasak ispred sebe). Moe se nalaziti u osnovnom obliku neke rijei, na tvorbenom
sufiksu ili na nastavku. Oznauje se crtom iznad samoglasnika na kojem se nalazi.
GDJE SE JAVLJA:
padei:
o Genitiv jednine enskog roda (tame, vode)
o Instrumental jednine enskog roda (tamom, vodom)
o Genitiv mnoine svih rodova (tama, voda, polja, novaca)
Odreeni oblici pridjeva (bijeli, bijeloga, bijelome)
Prezent (gledam, gleda, gleda)
GPS (itajui, piui, videi)
GPP (proitavi, napisavi, nacrtavi)
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 7 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 8 od 20

RAZLIKOVNA ULOGA imaju ju i naglasak i nenaglaena duina (unuka unuka)

RIJEI dijelimo na:
TONIKE ILI NAGLAENE RIJEI, NAGLASNICE
ATONIKE ILI NENAGLAENE RIJEI, NENAGLASNICE (KLITIKE: ENKLITIKE I PROKLITITE)
Proklitike (prislonjenice, prednaglasnice) nenaglaene rijei koje stoje ispred naglaene.
Vrste proklitika:
prijedlone:
svi jednosloni prijedlozi (od, do, u, za, sa)
neki dvosloni prijedlozi (meu, mimo, nada, poda, pokraj, preko, prema, oko)
trosloni prijedlozi sloeni sa iz- (ispod, iznad, izmeu, izvan)
veznici - (a, i, ni, da, kad(!))
negacija - ne
Prelazak naglaska na proklitiku:
nenaglaene pred uzlaznim naglaskom (u vodi, na jeziku, o trubi)
naglaene pred silaznim naglaskom (u grad, po vodu, ne znam)
o kratkouzlazni (ne znam)
o kratkosilazni (u grad, po vodu)
Enklitike (naslonjenice, zanaglasnice) nenaglaene rijei koje stoje iza naglaene
Vrste enklitika:
glagolske
nenaglaeni oblici prezenta pomonog glagola biti (sam, si, je, smo, ste, su)
nenaglaeni oblici aorista pomonog glagola biti (bih, bi, bi, bismo, biste, bi)
nenaglaeni oblici prezenta pomonog glagola htjeti (u, e, e, emo,ete, e)
zamjenike
nenaglaeni oblici osobnih zamjenica u genitivu (me, te, ga, je, nas, vas, ih)
nenaglaeni oblici osobnih zamjenica u dativu (mi, ti, mu, joj, nam, vam, im)
nenaglaeni oblici osobnih zamjenica u akuzativu (me, te, ga (nj), je (ju), nas, vas, ih)
nenaglaeni oblici povratne zamjenice (si, se)
estica (rijeca) li
1.
2.
3.

Redoslijed enklitika:
prvo glagolska, pa zamjenika (osim treeg lica je poelio mu je)
prvo zamjenika u dativu, zatim ostale zamjenike (ako mu je pokloni)
prvo li, glag., zamj (D), zamj (G/A), (Kako li e mu se, Smatra li da e mu ih) (opet je ide na kraj zar joj ih je poklonio)

NASTAJANJE SLOVA :
prema osnovnom k ili c
imeniki sufiksi -a, -aa, -jaa, -iar, -i, -ica, -ina, -e, -eak, -iak, -i, -aga, -iina, -ina
pridjevski sufiks -aak, -ian, -iki, -aan, -aki, -iv, -iast
NASTAJANJE SLOVA :
prema osnovnom t ili
imeniki sufiksi -i, -oa, -a, -da, -ba, -aa
pridjevski sufiksi -ai, -ei
NASTAJANJE SLOVA D:
prema osnovnom
budet, dem, depar, dez, patlidan, dungla, narudba, svjedodba, predodba, jednadba, eirdija, buregdija, buregdinica, evabdinica, damija,
demper, dep, deparac, dokej, dudo, duboks, menader, kanda, fildan, hoda, pidama, srdba,
NASTAJANJE SLOVA :
prema osnovnom d
avao, on, urica, sue, evanelje, lea, mlai, groe, prilagoavati, uvrijeen, ak, aki, urevaki, mea, ubre, ipati, erdan, puna, ra,
maioniar, aa,

2. TEORIJA KNJIEVNOSTI
Umjetnost subjektivnost, individualnost, osobnost, senzibilnost, slikovitost, ritminost
Znanost istrauje, dokazuje, zakljuuje
Teorija knjievnosti bavi se pojmovima, terminima, stilistikom i metrikom, raznim knji.podjelama na rodove i vrste
Povijest knjievnosti prati kronoloki razvoj knjievnosti kroz vrijeme, bavi se periodizacijom
Knjievna kritika dio znanosti o knjievnosti koji se bavi analizom i tumaenjem knjievnih dijela i utvrivanjem njihovih umjetnikih vrijednosti.
Periodizacija smjetanje knji. Djela u odr. Razdoblje, epohu ili period (vremenske i stilske odrednice)
Podjela: pisana i usmena, na standardnom jeziku i dijalektalna, rodovi i vrste, poezija i proza
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 8 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 9 od 20

Autori: talent, mata, senzibilnost, ali je usmeni neobrazovan i anoniman;

Prvobitna umjetnost sinkretska, nema pisane rijei, estetski i utilitarni (svakodn. Potreba i pomo) karakter
Usmena knjievnost : usmena predaja, narodna knjievnost, anoniman i neobrazovan autor, dio svakodnevice, sinkretska
Pisana knjievnost: kontinuitet pisane rijei, poznat i obrazovan autor
Rodovi: Epika, Drama, Lirika i Diskurzivni rod (putopisi, kritike, lanici, eseji)
KNJIEVNI ROD je skupina knjievno-umjetnikih tekstova slinih po nainu pisanja

2.1. LIRIKA
Melika starogrko lirsko pjesnitvo pjevano uz glazbu (gr. Melos pjesma) iz koje se razvila lirika
Lirika obiljeja:
moe biti u stihu ili pjesma u prozi.
izraavanje osjeaja, miljenja, stava,
kratkost, saetost, jezgrovitost, konciznost,
subjektivnost, sugestivnost, slikovitost;
Sinestezija stilsko izraajno sredstvo u kojem su objedinjeni razliiti doivljaji i efekti
TEMATSKA PODJELA
intimno-refleksivna (Cesari Pjesma mrtvog pjesnika)
domoljubna (SSK Moj Dom)
pejzana (Cesari Voka Poslije Kie)
ljubavna (Pupai Zaljubljen u ljubav)
socijalna (Cesari Vagonai)
duhovno-religiozna (op Isus ita novine)
Sonet lirska pjesma koja se sastoji od prvo dva katrena, pa dvije tercine, a ima obgrljenu rimu abba cdc; klasilni (petrartkistiki) ili elizabetanski (ekspirovski)
Kompozicija nain na koji su manji dijelovi teksta sastavljeni u cjelinu (strofina ili stihovna)
KITICE:
-

distih/dvostih,
tercina/tercet,
katren/kvartina,
peterostih,
sestina,
septima,
oktina

Stih i strofa misaona, ritmika i semantika (smislena) cjelina

Ritam govorna kategorija ostvarena sveukupnou razliitih jezinih elemenata (izbor i poredak rijei, stilska sredstva, izmjena nagl. i nenagl. slogova i rijei
Heksametar vrsta stiha koja se sastoji od est stopa ili mjera
Daktilski heksametar vrsta stiha kokja se sastoji od 6 stopa 5 daktila i troheja
Stopa ili mjera mala ritmika cjelina sastavljena od slogova
Versifikacija znanost o stihu, grki i latinski imaju kvantitativnu (dugi i kratki slogovi) a mi silabiku (nagl. i nenagl. slogovi) versifikaciju
STOPE:
Daktil stopa koja se sastoji od jednog dugog i dva kratka sloga
Trohej stopa koja se sastoji od jednog dugog i jednog kratkog sloga (njime zavrava D.H.)
Spondej stopa koja se sastoji od dva duga sloga
Jamb stopa koja se sastoji od jednog kratkog i jednog dugog sloga
TEMA interesno podruje pisca
MOTIV najmanja tematska jedinica (figurativni i apstraktni)
POENTA mjesto u knji. djelu gdje se najvie naglaava osnovna ideja
PJESMA U PROZI krai prozni tekst koje ima sve osobine lirskog izraza, a izraava subjektivne osjeaje, stavove i miljenja
STILSKA-IZRAAJNA SREDSTVA:
Figure figure dikcije (glasovne/zvune), rijei (tropi), konstrukcije, misli
STIL izbor iz jezika, donosi razliitost, moe biti umjetniki (jedn,suh, kien, bujan) i neumjetniki (admin, znan, kolokv, public)
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 9 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 10 od 20

FIGURE DIKCIJE zasnivaju se na uinku odreenih glasova i zvukova u govoru

asonanca ponavljanje istih samoglasnika u stihu
aliteracija ponavljanje istih suglasnika u stihu
onomatopeja oponaanje zvukova iz prirode
anafora ponavljanje rijei na poetku stiha
epifora ponavljanje rijei na kraju stiha
simploka ujedinjenje anafore i epifore
anadiploza rije s kraja stiha se ponavlja na poetku slijedeeg
FIGURE RIJEI tropi, zasniva se na promjeni osn zna rijei
metafora skraena poredba, preneseno znaenje
metonimija podvrsta metafore, jednom rijeju zamjenjuje se vea cjelina (hrabar ovjek sila)
personifikacija davanje ljudskih osobina svemu to nije ovjek
sinegdoha pars pro toto dio se uzima za cjelinu (ovjek je unitio prirodu)
eufemizam ublaavanje nekog pojma (pijan veseo)
epitet ukrasni pridjev
alegorija cijelo djelo u prenesenom znaenju
simbol - rije koja se doivljava u prenes.zna., opi i individualni
FIGURE MISLI - za razliku od figura rijei, figure koje se odnose na iri smisao
poredba usporedba na temelju slinosti
antiteza usporedba na temelju suprotnosti
hiperbola - preuveliavanje
litota - umanjivanje
gradacija postupno stupnjevanje
ironija govori jedno, misli drugo
oksimoron - suprotni pojmovi (glasna tiina)
paradoks - nevjerojatni, ali mogui parovi rijei (Znam da nita ne znam.)
FIGURE KONSTRUKCIJE
inverzija redoslijed rijei obrnut od gramatikog
retoriko pitanje pitanje na koje se ne oekuje odgovor
asindeton nizanje rijei bez njihova gram povezivanja
polisindeton - nepotrebno nizanje veznika
TRADICIONALNI LIRSKI OBLICI:
Tradicionalni lirski oblici oblici koji se od davnina nisu previe mijenjali tematikom, osj. stavom i oblikom:
HIMNA I ODA:
DITIRAMB:
ELEGIJA:
EPITAF:
EPIGRAM:
IDILA

sveane, posveene neemu to ovjek jako potuje

Grka Pindar i Alkej
Rim Horacije
himna: Antun Mihanovi Horvatska domovina
oda: Petar Preradovi Rodu o jeziku
autor naglaeno iznosi oduevljenje i radost
slave se ivotne radosti onom koji je uzdignut do zanosa
nastala u Grkoj u ast boga Dioniza
Vladimir Nazor Cvrak
tuno raspoloenje, bol, alost za nedostinim
Ovidije Ex Ponto
prvotno su to u Rimu bile ljubavne pjesme
elegijski distih 1 heksametar, 1 pentametar
Franjo Ciraki Florentinske Elegije
umjetniki oblikovan natpis na nadgrobnom spomeniku
lapidarnost izraavanje bitnoga
MOTO natpis na poetku knjievnog djela navjeuje dalji smisao teksta
Mak Dizdar Zapis o zemlji
kratki lirski tekst u stihu
stav, miljenje, osjeaj
kritiki odnos autora
Rim Marcijal Krivi izbor
Grka Simonid

2.2. LIRSKO-EPSKE VRSTE

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 10 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 11 od 20

LIRSKO-EPSKE VRSTE
BALADA nastala u 14/15. stoljeu u kotskoj, pjeva o nesreama i stradanjima polaganim rimom, uobiajen kraj je tragina smrt junaka
ROMANCA nastala u 14/15. stoljeu u panjolskoj, ljubavna tematika, ivo opisuje neki dogaaj ubrzanim ritmom, osjeaj vedrine
POEMA ima i dramske elemente, epski se dogaaj prikazuje izrazito pjesnikim postupkom
EPSKI ELEMENTI:
prolo vrijeme, epska scena, radnja, likovi, dijalog i monolog
LIRSKI ELEMENTI:
osjeaji, ritam, sugestivnost, stilska sredstva, epiteti
OBILJEJA EPSKE POEZIJE:
stalni epiteti
antiteza (poredba koja se temelji na opreci ili suprotnosti)
o SLAVENSKA ANTITEZA sastoji se od pitanja, negacije tog pitanja i odgovora na to pitanje
fromulaian nain izraavanja cjeline i formule koje se ponavljaju u istom ili slinom obliku, uvijek su ritmiki i funkcionalno iste, najavljuju i
zakljuuju
deseterac epski deseterac je stih koji ima cezuru (stanku) nakon etvrtog sloga, zove se i nesimetrini

2.2. EPIKA
Karakteristike: opirnost, fabula, likovi, pokuaj objektivnosti,
Tehnike pisanja: dijalog, monolog, naracija i deskripcija
SREDSTVA RETARDACIJE:
digresije manja odstupanja od glavne fabule, dui opisi nekog predmeta, osobe ili dogaaja
epizode vea odstupanja od fabule koja ne utjeu bitno na tijek fabule i imaju svoje samostalno znaenje
retrospekcija (reminiscencija) vraanje u prolost
opisi
dijalog i monolog
ponavljanja (formule, stalni epiteti, ponavljanje itavih strofa ili dijelova)
U STIHU:
- lirsko epska pjesma
- epska pjesma opisuje povijesne dogaaje, slavi junake, veinom iz naroda, crno bijela tehnika karakterizacije, vea od lirske pjesme, ima fabulu, jedan
dogaaj, malo likova, ima jasnu poruku
- ep i epopeja:
EP dui oblik epske poezije
EPOPEJA vrsta povijesno junakog epa koji obuhvaa sve aspekte ivota jednog naroda u odreenom povijesnom trenutku
TEMATSKA PODJELA EPOVA:
povijesno junaki
filozofski
religiozni
ljubavni
idilini
pustolovno-avanturistiki
ZAJEDNIKE OSOBINE EPOVA:
opirnost
razvijena fabula
sredstva retardacije
puno likova i opisa
U PROZI:
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o

JEDNOSTAVNI OBLICI
mit
legenda
bajka
basna
zagonetka
vic
SLOENIJI OBLICI
kratka pria
novela
pripovijetka
roman

JEDNOSTAVNI OBLICI:
prvotno nastali iz usmene knjievnosti
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 11 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 12 od 20

situacije iz svakodnevnog ivota

MIT jednostavan oblik koji objanjava nastanak svijeta ili bilo to to nisu znali objasniti racionalno
LEGENDA pria iz naroda, puko vjerovanje, mitski, fantastini i zbiljski dogaaji
BAJKA udesan svijet, terapeutski uinak, sretan zavretak, borba dobra i zla, tipiziran poetak, ponavljanje istih motiva, brojevi (3,7,9,12), krnji perfekt
BASNA kroz likove ivotinja (personifikacija) prikazuju ljudske karaktere, prenosi poruku i ima pouan karakter
ZAGONETKA, VIC, TRA, REBUS, ANEGDOTA itd
SLOENI OBLICI:
NOVELA:
krae prozno djelo
javlja se u 14. stoljeu u predrenesansi , zaetnik je Giovanni Boccacio (Dekameron)
kratkoa
samo jedan zaplet
cjelovitost obrade teme (istie odnose i psiholoku analizu)
1 ili 2 glavna lika
na kraju obrat i poenta (naglo isticanje neeg to je vano)
ROMAN:
-

podjela prema tematici: drutveni, psiholoki, porodini, povijesni, pustolovni, ljubavni i kriminalistiki
opiran i opsean
fabula s digresijama i epizodama

KLASIAN/TRADICIONALAN ROMAN:
opsena vrsta
opiran i opsean
razvijena fabula s epizodama i digresijama
mnotvo likova
naracija, deskripcija, dijalog, monolog
kompozicija
Fabula:
SIE uzrono-posljedini niz dogaaja koje nam daje pripovjeda
Fabula moe izostati, sie ne moe
3 naina razvitka fabule:
o Prstenasti
o Stepenasti
o Paralelni
Motiv:
2 tipa motiva STATIKI (vezani uz opise, izostavni)
pokuaj objektivnog prikaza
Tehnike pisanja:
o Naracija
o Deskripcija
o Dijalog i monolog
MODERAN ROMAN:
poetak in medias res bez uvoda
fabula u svijesti lika
kratko vremensko razdoblje
vaan lik a ne dogaaj
PROZA U TRAPERICAMA
proza u kojoj se pojavljuje mladi pripovjeda (glavni lik) koji u prvom licu izgrauje svoj stil na temelju govornog jezika gradske mladei i
osporavanja tradicionalne strukture
Zvonimir Majdak Kui, stari moj
ROMAN TOKA SVIJESTI:
utvrdila Viginia Woolf (Gospoa Dalloway) u 30.godinama 20.stoljea
upadamo u radnju bez ikakve najave
nizovi asocijacija, digresija
Miroslav Krlea Povratak Filipa Latinovicza

2.4. DRAMA
o
o
-

Dvojaki karakter:
Knjievni tekst
Scenska izvedba (vizualan i auditivan doivljaj)
osnovno sredstvo izraavanja je dijalog
adaptacija prilagodba teksta za izvoenje na pozornici
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 12 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 13 od 20

STRUKTURA TEKSTA:
dijalog
didaskalije (itatelju, reiji, scenografu, koreografu, u zagradama ili u kurzivu)
popis likova (osnovne karakteristike) afi (l'affiche)
STRUKTURA DJELA:
uvod ili ekspozicija
zaplet
vrhunac ili kulminacija
obrat ili peripetije
rasplet
TRAGEDIJA
NASTANAK TRAGEDIJE:
procvat u V. stoljeu prije Krista
nastala iz obreda posveenih bogu Dionizu tako da se korifej izdvojio iz kora i poeo govoriti samostalne stihove i razgovarati s korom
utemeljitelj je Tespis
ESHIL uvodi deuteragonista
SOFOKLO uvodi tritagonista
Naziv potjee od rjiei tragos (jarac) i ode (pjesma) jer su u najstarije vrijeme koreuti bili zagrnuti jareom koom
Struktura grke tragedije:
PROLOG uvodni dio prije ulaska kora
PAROD pristupna pjesma kora pri ulasku u orhestru
EPIZODIJ glumev pristup koru sve to glumac govori izmeu dvije korske pjesme
STAZIM stajaa pjesma kora kojom se jedan epizodij dijeli na dva dijela
EKSOD - izlazak glumci i kor naputaju orhestru
Glumci
Glavni glumac protagonist
Drugi glumac deuteragonist
Trei glumac tritagonist
Kor
lanovi su koreuti
Voa je korifej
Dijelovi korske pjesme:
strofa okret pri plesanju
antistrofa protuokret u plesanju

TRAGINI JUNAK lik koji slijedi svoj cilj do kraja, ak i autodestruktivno, moralni je pobjednik, nosi
TRAGIKU KRIVNJU - za nekoga kriv, za nekoga ne, nesvjesno (Edip) ili svjesno (Antigona))
TRAGIKI ZAVRETAK konana cijena koju junak plaa za vlastitu dosljednost, a njegova je rtva vlastiti ivot
KATARZA duhovno proienje koje gledatelji osjete nakon traginog kraja (samilost, suosjeanje)
KOMEDIJA
-

sretan kraj
sceni prilagoeno oblikovanje svih nijansi smijenoga
tematska i jezina bliskost svakodnevici kulture u kojoj nastaje
likovi prikazani iz smijene i vesele perspektive

SMIJENO:
SATIRA jako kritiziranje, ismijavanje
HUMOR smijeno bez stava autora
GROTESKA smijeno na granici s izoblienou
PODVRSTE KOMEDIJE:
komedija karaktera ismijavanje karaktera
komedija intrige nerazumijevanje meu likovima
komedija situacije neobine situacije u koje likovi upadaju
komedija konverzacije duhoviti razgovori
DRAMA U UEM SMISLU
-

DRAMATINOST kvaliteta nekih tekstova, knjievni izraz odreenih ivotnih situacija u kojima se naglaeno pojavljuje sukob miljenja
izazivajui napetost
sve je bazirano na sukobu htijenja/miljenja
intimni, etiki i moralni motivi
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 13 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 14 od 20

izbor tema iz ivota

2.5. DISKURZIVNI ROD

o

o
o
o
o
o

osobine: umjetniko-znanstveni elementi (subjektivno objektivni)

KNJIEVNO ZNANSTVENE VRSTE:
ESEJ utemeljitelj Michel de Montaigne u 16. st. renesansa

poznat i u antici

neogranien odabir tema

na kraju ne dolazi do konane spoznaje nego se ostavlja mogunost za daljnju raspravu

RASPRAVA veeg obujma od eseja

najee znanstvena vrsta no moe imati i umjetniku obradu

LANAK/OSVRT, BIOGRAFIJA, PUTOPIS moe i na trivijalan i na umjetniki nain
PUBLICISTIKA:
REPORTAA izvjee o nekom dogaaju, doivljaju ili pojavi, umjetniki i neumjetniki, reporter izlae vlastite stavove, koristi se iskustvom
FELJTON/PODLISTAK krai tekst u novinama u kojem se analizira, ili se izlau stavovi o umjetnosti, filozofiji i sl tako da zanima iru publiku
POLEMIKA nain razrade knjievnih, ivotnih i znanstvenih problema, na iv i uvjerljiv nain se sukobljavaju razliita miljenja

3. POVIJEST KNJIEVNOSTI
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
o
o
o

STARE ISTONE CIVILIZACIJE (4.tisuljee pr. Kr. 8.st.pr.Kr.)

ANTIKA (8.st.pr.Kr 5.st.)
SREDNJI VIJEK (5.-15.st.)
PREDRENESANSA (14.st.)
RENESANSA (15/16/17. st.)
BAROK (1. polovica 17.st.)
KLASICIZAM (2. polovica 17.st.)
PROSVJETITELJSTVO (18.st.)
ROMANTIZAM (kraj 18. i 1. polovica 19.st.)
REALIZAM (2. polovica 19.st.)
MODERNA KNJIEVNOST (20.st.)

POVIJEST KNJIEVNOSTI znanost koja se bavi prouavanjem knjievnih djela u njihovom vremenu nastanka i povijesnom kontinuitetu
Podruja:
Svjetska knjievnost
Europska knjievnost
Nacionalna (hr) knjievnost

3.1. TEMELJNA CIVILIZACIJSKA DJELA

o
o

POECI PISMENOSTI:
Bliski istok (mezopotamske i egipatske kulture) i Sredozemni bazen (kret-mik. kultura, etruanska)
Prvi poznati autori Hafiz, Ehnaton, akuntala

KINESKA KNJIEVNOST
i King (1300.-500.g.pr.Kr.) autor Kung Ce - zbornik kineske poezije
Li Tai Pe (701.-762.g.) lirske pjesme, najpoznatiji japanski pjesnik
JAPANSKA KNJIEVNOST
knjiga Manjou Knjiga od 10000 listova (autor Jakonoi) (8.st.)
Macuo Bao (17.st.) uveo haiku lirska forma od 17 slogova (5,7,5)
ARAPSKA KNJIEVNOST
1001 no 300 bajki, anegdota, aljivih pripovijesti
Najstariji djelovi potjeu iz Indije
Komplicirana i sloena struktura
Glavni likovi eherezada i kralj ahrijar
Najpoznatije pripovijesti Aladin i Sinbad moreplovac
KUR'AN
o Sveta knjiga islama
o 114 sura (poglavlja)
o =to je za itanje
o moralna, pravne i religiozne poruke
o ritmika proza, bujan i metaforiki stil, nesustavan nain izraavanja
PERZIJSKA KNJIEVNOST
Hafiz (amus ad-din Muhamed 14.st.)
Lirski pjesnik, pisao gazele lirska pjesma od 3-13 dvostiha s istom rimom provedenom u originalu kroz sve parne stihove
Divan 500 gazela
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 14 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 15 od 20

INDIJSKA KNJIEVNOST
veda najvaniji sveti tekstovi religije hinduizma, prenosile se usmenom predajom
postoje 4 vrste veda:
o Rgveda
o Samaveda
o Jadurveda
o Atharvaveda
kasnije dodane i Brahmane i Upaniad
2 vana epa za Hinduse:
Ramayana - Ramin udes
Mahabharata
o Autor slijepi Vjasa
o Najopsenije djelo u svjetskoj knjievnosti (pjesma o kralju Nali i Bhagavadgita)
o Tema: Ratovi izmeu Pandava i Kaurava
Panatantra indijska zbirka pripovjedaka
Kalidasa akuntala u dijalogu

3.1.1. STAROEGIPATSKA I BABILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST

EGIPATSKA KNJIEVNOST
Ptahotep (3.tis.pr.Kr.) Pouke Mudrosti filozofinost, didaktinost, AFORIZMI mudra izreka nastala na temelju iskustva
Ehnaton (14. st.pr.Kr.) Himna Atonu bogu-Suncu faraon
Pjesme s rijeke staroegipatski zbornik ljubavnih pjesama
BABILONSKO-ASIRSKA KNJIEVNOST
Ep o Gilgameu napisan 1700., pronaeno 650.g.pr.Kr. u biblioteci Asurbanipala
o PRVI DIO - prijateljstvo kralja Gilgamea s Enkiduom, snagatorom (1.-7. ploa)
o DRUGI DIO nakon Enkiduove smrti, Gilgameova alost, strah od smrti, pokuaj da stekne besmrtnost

3.1.2. HEBREJSKA KNJIEVNOST (BIBLIJA)

-

knjiice
BIBLIJA zbornik svetih knjiga Judaizma i Kranstva
Sveto pismo Starog i Novog zavjeta
Povijesni dokument, religijski zakon, knjievni tekst
Septuaginta grki prijevod Starog zavjeta iz 4.st.pr.Kr.
Vulgata latinski prijevod Svetog Jerolima iz 4.st.

STARI ZAVJET
13.-1. st.pr.Kr.
400.-100.g.pr.Kr. sakupili idovski sveenici
46 knjiga
povijesne (Petoknjije), mudrosne (Pjesma nad pjesmama, psalmi) i proroke (Jeremija) knjige
Veina napisana na hebrejskom, manji dio na aramejskom, jako malo (najmlae) na grkom
PETOKNJIJE:
pripisuju se Mojsiju
1. Knjiga Postanka
1. idovske predaje o stvaranju svijeta do opeg potopa, pitanja o ovjekovoj sudbini, odnosu s Bogom i sl.
2. Povijesna tematika, ivot idov od Abrahama do povratka u Egipat
2. Knjiga Izlaska (Eksod, posveena Mojsiju)
1. Govori o Mojsijevom ivotu i bijegu iz Egipta
2. Sklapanje sinajskog saveza i prikaz svih propisa i vjerskih obreda
3. Levitski Zakonik
4. Knjiga Brojeva
5. Ponovljeni Zakoni
Pjesma nad pjesmama
o metafora, lirski dijalog, erotika, POEMA (dramsko: dijalog, lirsko: epiteti, osjeaji)
o pripisuje se kralju Salomonu
o najljepe djelo poezije o ljubavi starog Istoka
o 5 dijelova Prvi susret, uzajamna ljubav raste, zarunicu dovode zaruniku, zaruniina ljubav na kunji, pristalost i radost zarunice
o prolog (enja za zarunikom) i epilog (pobjeda i trajnost ljubavi)
Judita spjev, pria o Juditi iz Betolije koja spava s vojskovoom Holofernom, pa ga ubija da spasi narod
NOVI ZAVJET
-

1. st.
27 knjiga
Veina napisana na grkom
Kompozicija:
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 15 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 16 od 20

evanelja

o
o
o
o

Matej, Marko, Luka i Ivan prva tri sinoptika ev. jer se poklapaju

Matejevo na aramejskom, ostali na grkom

povijesne knjige
djela apostolska
poslanice apostola Petra i Pavla
katolike poslanice Jakovljeva, Petrova, Ivanova, Judina
otkrivenje Ivanovo (Apokalipsa)

prikazuje nestanak starog i nepravednog svijeta i raanje novog i pravednog, dolazak novog otkupitelja koji nosi spas

motivi: 4 jahaa apokalipse, 7 trublji

brojevi/simboli: 3,4,6,7

napisao Ivan, zavrio ga na otoku gdje mu je Bog i arhaneo Gabrijel slao vizije

PSALMI pjesme za pjevanje uz glazbenu pratnju

biblijska knjiga psalama sadri 150 pjesama raznih karaktera:
o hvalospjevi
o tubalice
o zahvalnice
o pokornike pjesme
o liturgijske pjesme
o hodoasnike pjesme
o poune pjesme
o proroke pjesme
predaja ih pripisuje kralju Davidu
o
o

TALMUD
Zbornik svetih spisa i zakona idovskog naroda
dvije redakcije

4. stoljee, palestinska, opsenija

5. stoljee, babilonska, ima znaenje kanona

ouvan jedan rukopis iz 1343. godine

3.2. ANTKA
3.2.1. GRKA KNJIEVNOST
-

veliko znaenje epika, lirika, drama, tragedija, komedija nastali u Grkoj

8.st.pr.Kr 1.st.pr.Kr.

1.
-

ARHAJSKO RAZDOBLJE (750.-450.)

veinom usmena knjievnost
glavno: ep i lirske vrste, mitovi
lirika: elegija, jamb, melika (ima glazbenu pratnju lire, lirika u uem smislu) 6.stoljee
HOMER: Ilijada i Odiseja

2.
-

KLASINO RAZDOBLJE (450. 323.)

procvat Atenske demokracije i smrt Aleksandra V.
dramske vrste nadjaavaju ep
u drami se dotiu kljuna pitanja ovjekova postojanja
Tragedija:Eshil, Sofoklo, Euripid
Komedija: Aristofan, Menandar
Povjesniari Herodot, Tukidid
Govornici Demosten
Filozofi: Platon, Aristotel

3.
-

HELENISTIKO RAZDOBLJE (323. 30.)

od smrti Aleksandra do propasti Egipta
mjesto epa zauzima manji epilij
pojavljuju se pastirske pjesme (pastorale)
najpopularniji oblik epigram (Marcijal)

4.
-

CARSKO (RIMSKO) RAZDOBLJE (30. 6.st.)

jedina novost roman (najpoznatiji romanopisac Longo)
basne (Ezop)

ALKEJ Lai:

DJELA:
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 16 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 17 od 20

o
o
o
o
o
o
o
o

Glavni predstavnik monodijske melike (solo pjevanje uz pratnju lire)

Lirska domoljubna pjesma
Laa = drava pred raspadom
Slobodan stih, anafora, inverzija
alkejska strofa 2 jedanaesterca, deveterac, pa deseterac
PINDAR Pjesnik o ratu:
Najvei predstavnik grke i korske lirike
SAPFA Ljubavna strast:
safika strofa 3 jedanaesterca i 1 peterac
ANAKREONT Pijuckajmo zajedno:
anakreontska poezija (epikurejska, prema Epikuru) slavi ivotne radosti i vino

Ilijada ne u posebno obraivat, treba proitat, vani pojmovi: ep, epika, invokacija, in medias res, sredstva retardacije, motiv srdba, odnos
bogovi-ljudi, daktilski heksametar, 10.godina Trojanskog rata, 24 pjevanja, ratniki ep, tj. epopeja

HOMER:

PRVO PJEVANJE (I.)

Razorivi jedan grad u borbi protiv trojanskih saveznika Ahil je u ropstvo poveo i kerku Apolonova sveenika Hrisa. Ona je pripala kralju Agamemnonu. Njezin otac donio je otkupninu ne bi
li mu Agamemnon vratio ker. Nakon pogrdnog odbijanja sveenik Hriso zamoli njegovog zatitnika boga Apolona da kazni Ahejce. Apolon uslia Hrisovu molitvu i poalje svoje nevidljive
strijele. Tko god bi bio pogoen umro bi od kuge. Devet dana padale su strijele po Ahejcima. Zbog tog napada boga Apolona sazvana je Narodna skuptina na kojoj Agamemnon sazna
uzrok Apolonove ljutnje, te u zamjenu za sveenikovu ker on trai Ahilovu robinju Briseidu, to je razljutilo Ahila koji vie ne eli pomagati ahejskoj vojsci. Nakon to mu je oduzeta Briseida
Ahil tuno zaziva majku Tetidu i moli je za pomo. Kako bi mu pomogla, Tetida odlazi na Olimp i ali se Zeusu zbog svog sina Ahila. Zeus odlui kazniti Ahejce neuspjehom u njihovom boju
protiv Trojanaca, no na tu Zeusovu odluku boica Hera, Zeusova ena strano se pobuni jer ona ljubi Ahejce a mrzi Trojance, ali Zeus ne odustaje od svoje odluke

ESTO PJEVANJE (VI.)

Ahejci jaaju i pobjeuju Trojance koji su stjerani sve do zidina Troje. Hektor kae majci Hekabi neka ona i druge ene idu u hram boginje Atene uz prinos potrebnih rtava i neka je mole za
pomo, da ih obrani od Ahejaca, a posebno od junaka Diomeda i stranog Ahileja. Stoga su one krenule. Na bojinici, iz dviju vojska izlaze junaci, grki Diomed i trojanski Glauk. ele se
boriti jedan protiv drugog ali se prepoznaju kao unuci dvojice junaka, pobratima. Stoga odustaju od borbe i prijateljski se razilaze. Hektor odlazi kod svoje ene Andromahe i oprata se s
njom prije nego otie u boj. Hektor i njegov brat Paris odlaze u boj

ESNAESTO PJEVANJE (XVI.)

Nakon to su izgubili sve junake Ahejci su se nali u veoma tekoj situaciji i bili su pred porazom, te Patroklo moli Ahileja da mu pomogne ili da ga pusti da vojska predvoena njim napadne
Trojance. Ahilej ga pusti i da mu svoje oruje pridruivi mu Mirmidonce, no preporui mu da se odmah vrati im otjera Trojance od laa zato da se ne bi bogovi naljutili. Vidjevi Patrokla u
Ahilejevom oruju s Mirmidoncima Trojanci su pobjeali mislei da je to Ahilej. Patroklo je junaki s vojskom udario na Trojance te ubije vojvodu Sarpendona, te pokua osvojiti i Troju.
Doavi pred zidine grada pokuao je popeti se na gradske zidine i tri puta ga Apolon odgurne. etvrti puta Apolon ga otro upozori te se Patroklo povue od straha prema Apolonovom
gnjevu. Apolon nagovori Hektora da krene u napad. U borbi izmeu Patrokla i Hektora Apolon udari Patrokla u lea te ga onesvijesti. Patrokla je prvi ranio Euforo kopljem u lea. Patroklo
teko ranjen jedva se dovue do svoje ete, te pade na pod i Hektor ga ubije.

OSAMNAESTO PJEVANJE (XVIII.)

Ahilej saznaje za Patroklovu smrt i tuguje za prijateljem. To uje njegova majka Tetida i doe utjeiti sina, te mu kae da ne ide u boj bez oruja jer e ona zamoliti Hefesta da mu napravi
novo oruje. Tetida odlazi na Olimp i moli Hefesta da Ahileju iskuje novo oruje. Hefest pristaje i pone kovati novo oruje. Te noi Trojanci jo jednom pokuaju oteti Patroklovo tijelo, ali
Hera alje Irida s porukom za Ahileja i kae mu da se samo pojavi na opkopu kako bi se Trojanci uplaili. Ahilej se proeta opkopom, a Trojanci uplaeni bjee, pa Ahejci konano donesu
tijelo Patroklovo Ahileju. Spustila se no i Trojanci vijeaju. Pulidamas, prorok, predlae da se preko noi svi vrate u grad, jer bi inae bili previe izloeni, s obzirom na to da se Ahilej vratio.
Hektor i ostali ljudi, nisu eljeli posluati njegov pametni savjet, ve su ostali vani

DVADESETETVRTO PJEVANJE (XXIV.)

Svako jutro Ahilej ali Patrokla i vue Hektorovo tijelo oko njegova groba. Bogovima to napokon dosadi i Zeus poalje Tetidu Ahileju, da mu kae da mora predati Hektorovo tijelo njegovom
ocu Prijamu, a Iridu poalje Prijamu da mu kae da otkupi Hektorovo tijelo. Prijam s kolima dolazi u ahejski tabor, gdje moli Ahileja da mu preda sinovo tijelo za bogate darove. Ahilej
pristaje, te Prijam ostaje preko noi i ujutro se vraa u Troju sa sinovim tijelom. Trojanci oplakuju Hektora i dvanaestog dana ga spale na lomai

Odiseja - vrsta avanturistiki ep/epopeja, daktilski heksametar, 24 pjevanja, prvih 12 Odisejev povratak kui, drugih 12 osveta proscima i
zdruivanje s Penelopom, nakon Trojanskog rata, mirno doba

PRVO PJEVANJE (I.)

-

poinje zazivom muze odnosno invokacijom

bogovi vijeaju i sloe se da bi se Odisej trebao vratiti kui u rodnu Itaku
nakon toga Atena otie do Itake preruena u Mentora kralja Tafskog i kae Telemahu,Odisejevu sinu, da zaprijeti proscima koji troe njegovu imovinu i onda neka se zaputi u Pil k Nestoru i u Spartu k
Menelaju pitati za oca
naveer se prosci raziu, a Telemah takoer ode na spavanje

DEVETNAESTO PJEVANJE (XIX.)

-

Odisej je ostao u dvorani da eka Penelopu. Penelopa sie iz svoje sobe i sjedne na stolicu kraj ognjita. Dole su i slukinje da raspreme stolove i pobrinule su se da ponovo bude svjetla i topline.
Slukinja Melanta stane po drugi put grditi Odiseja. Ona ga stade tjerati iz dvora. Na to Odisej odgovori Kako bi ti bilo kad bi i tebe bogovi kaznili? Kad je Penelopa ula razgovor izgrdi slukinju i
stadoe razgovarati o svome muu kojeg eka ve mnotvo godina ( nije znala da taj mu kojeg tako dugo eka stoji ispred nje ). Odisej joj pone opisivati nestvarne dogaaje kao ugoivanje na otoku
Kreti. Opisao je vrlo detaljno njegovu odjeu. Penelopa je samo plakala. Penelopa tako ugosti svog prijanjeg mua ne znajui zapravo da je to on. Ona mu ponudi i pranje nogu ali on prista samo pod
uvjetom da to bude jedna starija slukinja. Pri pranju nogu stara dadilja prepozna Odiseja po oiljku iznad desnog koljena. Vepar je zadro zubom u meso Odiseju ve u mladim danima. Odisej je zamolio
dadilju de ne oda njegovu pravu linost jer bi moglo doi do ozbiljnih problema. Starica uzme novu vodu i ne proizusti ni jednu rije. Nakon toga Odisej ponovo zapone priati s Penelopom koja mu
govori o jednom snu u kojem vidi skori dolazak mua. Kraljica na kraju razgovora zaeli strancu laku no i ode u svoje odaje.

DVADESETPRVO PJEVANJE (XXI.)

-

Penelopa uze lijepi mjedeni klju s bjelokosnom drkom i ode uz pratnju sluga po Odisejev luk i tobolac ( spremite za strijele ). Penelopa izjavljuje da e oeniti samo onoga koji e uspjeti nategnuti
Odisejev luk i ija e strijela proi kroz svih dvanaest sjekira. Junaki prosci stadoe gledati luk sa zaprepatenjem. Antinoj predlae redoslijed kojim e prosci pokuati nategnuti luk i ija e strijela proi
svih dvanaest sjekira. Odisej priznaje smo govedaru i svinjaru svoju pravu linost kako bi od njih dobio pomo da pokua i on to uiniti. Niti jedan prosac nije uspio izvriti zadani zadatak. Odisej moli
jedan pokuaj ali mu se svi protive. Na kraju Odisej svojom lukavou i pomou svoga sina Telemaha uspijeva dobiti jedan pokuaj. Niti jedan junaki prosioc ne vjeruje u njegovu snagu i uspjenost.
Odisej bez ikakve vee muke nategne luk uz veliko oaranje prosilaca postavi strijelu i razapne ju kroz svih dvanaest sjekira. Odisej namigne sinu da doe do oca s orujem kako ga ne bi nitko mogao
napasti. Odisej tako zapoinje veeru.

TRAGEDIJA:
-

Najvei tragiari: Eshil, Sofoklo, Euripid

ESHIL:
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 17 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 18 od 20

uvodi drugog glumca

smanjuje ulogu kora
pojaao znaenje dijaloga
jednostavna radnja, dosta statina
svean i ozbiljan stil sa puno metafora, duboko aljenje nad sudbinom junaka
idealizirani likovi
OKOVANI PROMETEJ
jedini sauvani dio trilogije o Prometeju
obrauje mit o titanu koji je pomogao Zeusu u borbi protiv starog poretka, ali mu se usprotivio kad je shvatio da se Zeus pretvara u tiranina
radnja se odvija meu bogovima (ak su i zbor Okeanide, keri boga Okeana)
zbog toga ima prenaglaeno uzvien stil
osnovni sukob: tiranija vs. pravda, nasilje vs. ljubav
nema prave radnje jer je glavni lik okovan za stijenu
Prometej samo iznosi svoje misli i pria s likovima
najdirljiviji lik je Ija, koju je obljubio Zeus,a ljubomorna Hera ju je pretvorila u kravu koju proganjaju obadi
na kraju Prometej umire ali moralno pobjeuje je ipak ostao nepokolebljiv u svojim stajalitima
SOFOKLO:
KRALJ EDIP
-

uvodi treeg glumca

pojaava dramsku radnju
smanjuje ulogu kora
poveava broj koreuta na 15
pie prve sadrajno nepovezane (anorganske) trilogije
junaci nisu vie pod upravom bogova, nego donose vlastite odluke
harmonina kompozicija, jasni karakteri, visoki etiki principi, duboka humanost
najpoznatija i najslavnija grka tragedija
obrauje mit o tebanskom kralju Edipu kojem su bogovi predodredili sudbinu jo prije roenja
zadire u jedno od osnovnih pitanja ovjeanstva pitanje pravednog grjenika
veliina Edipa lei u tome to i kad sazna za grozotu koju je napravio, ima toliko moralne snage da i dalje traga za istinom bez obzira na
posljedice
kad na koncu saznaje da je ipak kriv, sam sebi nametne kaznu
bjeei pred proroanstvom (ubiti oca, eniti mamu), odlazi iz Korinta u Tebu, gdje unitava Sfingu i za nagradu dobiva Tebu i Jokastu (mamu) za
enu
traga za ubojicom Laja, Jokastina mua, svoga oca i shvaa da je Laj ubijen na mjestu gdje je on ubio jednog starca
shvaa da mu je Laj otac a Jokasta majka, kanjava se i iskopa si oi
ANTIGONA
Edipovi sinovi Eteoklo i Polinik su se pobili oko vlasti. Eteoklo je dobio poten pokop, a Polinika nisu smatrali junakom te ga nisu ni pokopali
Edipove keri Antigona i Izmena su ogorene, a molbe su im odbijene i Antigona odlui neto poduzeti, Izmenu je strah zakona,
Antigona dostojno pokapa brata, a Kreont (Edipov brat, otac Hemona, Antigonina zarunika) sazna to je ona napravila i naredi joj kaznu
Antigonu ivu zakopaju u grobnicu te ona umire, nakon ega se i Hemon ubija, nakon ega se i njegova majka Euridika takoer ubija
Kreont ostaje sam i shvaa da je on svemu kriv i da je on postupio drugaije i da nije odbio Antigonine molbe, svi bi bili ivi.

3.2.2. RIMSKA KNJIEVNOST

1.
2.
3.
4.
-

lei na grkim uzorima i nadmee se s njima

ne stvaraju nove knjievne vrste
nova vrsta je jedino satira
sebe su vidjeli kao nastavljae i usavravatelje
promijenili ljubavnu elegiju, satiriki epigram, pjesnike i prozne poslanice
periodizacija:
ARHAJSKO RAZDOBLJE (240.-80.pr.Kr.)
znaajan prijenos grkih komikih predloaka na rimsku pozornicu
Plaut i Terencije
ZLATNI VIJEK (80.pr.Kr.-14.posl.Kr.)
epovi Lukrecije, Ovidije, Vergilije
elegija i epigram Katul
ljubavna lirika Propercije, Ovidije, Tibul
povjesniari Cezar, Salustije, Tit Livije
sredinja osoba - Ciceron
SREBRNI VIJEK (14.-117.)
omeuje vladavine careva Tiberija i Trajana
satira Juvenal
roman Petronije
basna Fedro
epigram Marcijal
povijest Tacit
filozofski eseji i tragedija - Seneka
RAZDOBLJE KASNOG CARSTVA (117.-476.)
sukob poganstva i kranstva
rimska batina ivi i izvan antike

PLAUT:
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 18 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 19 od 20

najvei rimski komediograf

21 komedija
Menaechmi, Hvalisavi vojnik, krtac(Aulularija)
obrauje scene iz porodinog, svakodnevnog ivota
rijetke aluzije na suvremene rimske prilike
u finu grku komediju unosi grubu komiku, lakrdiju, ples, glazbu
rob igra presudnu ulogu
ivi dijalozi, soan narodni govor, jasco ocrtani karakteri obiljeja Plautovih komedija
KRTAC
komedija karaktera, ali i nesporazuma
drugi naziv Aulularija
Euklion = Skup
Megador = Zlatikum
Likonid = Kamilo
KATUL:
najvei rimski lirski pjesnik
pripadnik novih pjesnika tj. neoterika
ugledava se na aleksandrijsku poeziju
obrauje mitoloke prie
duboko iskrene kratke lirske pjesme
teme: prijateljstvo, gozbe, pijanke, poliika izrugivanja, ljubav prema pokvarenoj Klodiji
Jadni Katule
VERGILIJE:
najvei pjesnik Augustovog doba
djela: Bukolike/Ekloge (pastirske pjesme), Georgike (didaktiki spjev o ratarstvu) i Eneida
ENEIDA
Timeo Danaos et dona ferentes. Bojim se Danajaca i kad darove nose. (Laokont, Eneida)
Fama volat. Glasina Leti
junaki ep u 12 knjiga
pisan u heksametru
prvi rimski nacionalni ep
obrauje mit o trojanskom junaku Eneji koji bjei iz Trojanskog rata i osniva rimsku dravu
prema predaji, Eneja je bio praotac kraljevskog roda Julijevaca
prvih est pjevanja je slino Odiseji - prikazuje lutanja Eneje do Italije
drugih est pjevanja je slino Ilijadi prikazuje ratove na italskoj obali
drugi homerski motivi (izrada tita, silazak u podzemlje, prepriavanje propasti Troja)
novi dodatak lik Didone, nema ga kod Homera
sukob Eneja Didona sluanje Bogova sluanje sebe samog
DRUGO PJEVANJE
ETVRTO PJEVANJE
HORACIJE:
rimski pjesnik
djela: Epodi/Jambi, Satire, Pjesme (Ode), Pjesme stoljetnice, 2 knjige Poslanica, najznaajnija Poslanica Pizonima (Ars Poetica)
trijezan pogled na ivot, umjereni uici
obogauje izraz rimske lirike
Ab ovo, In medias res, Carpe diem, Aurea mediocritas (Horacijeve izreke)
LIDIJI
pie o bivoj curi
lirski dijalog
prve 2 kitice prolost, druge 2 sadanjost, zadnje 2 budunost
POSLANICE PIZONIMA
zadnja u nizu od 23 epistule
nazvana PJESNIKO UMIJEE (ARS POETICA)
niz savjeta o pjesnitvu, pie o pravilima kompozicije itd.
OVIDIJE:
najplodniji rimski pjesnik
glavna tema ljubav i legende
djela: Ljubavne pjesme, parodino-didaktiki ep Ljubavno umijee, zbirka pisama junakinja Heroide, 15 knjiga Metamorfoza
Nomina sunt odiosa. (Heroide, Ovidije)
METAMORFOZE (PIRAM I TIZBA)
oko 250 mitolokih pria koje sve zavravaju nekom preobrazbom
Piram i Tizba su zaljubljeni par koji preskau obiteljske prepreke da budu zajedno
dogovore se da e se nai pod jednim drvom, a Tizba kada doe spazi lavicu i pobjegne, ostavljajui veo za sobom
Piram doe, vidi lavicu i veo i misli da je Tizba mrtva pa se ubije maem
Tizba se vrati i nae ga mrtvog, pa ubije sebe, zadnja elja joj je bila da zajedno poivaju, to su i dobili
iako su umrli, svojom ljubavlju su pobijedili smrt
MARCIJAL:
najvei pjesnik epigrama
napisao tisue i tisue epigrama, sauvano 1500
duhovit, otar, ironian, ima poentu
Siromani Pjesnik, Epigrami
Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 19 od 20

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 20 od 20

I to je to.

Kako (dobro) napisati nacionalni iz hrvatskog Stranica 20 od 20