Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Planiranje Poucavanja PDF

    Uploaded by

    ado
    18 views10 pages

    Original Title

    6. Planiranje poucavanja.pdf

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    18 views10 pages

    Planiranje Poucavanja PDF

    Uploaded by

    ado

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    Download as pdf
    of 10
    | PLANIBANJE POUCAVANIA | Jzrada kurikuluma, provjeravanje i evaluacija - sve zapotinje wistoj tocki. J. Heywood Prije nego Sto krene u razred svaki utitelj ima odredeni plan o tome Sto ¢e i kako raditi tijekom 45 minuta. Medu utiteljima ipak mogu postojati velike razlike u pristupu planiranju: neki rade iscrpne pisane planove, dok se drugi oslanjaju na kratke natuknice, a ponekad plan osmisle samo u glavi i tek ga kasnije zabiljeze u dnevnik. Bez obzira ‘a pojavni obi, planiranje je neizostavni dio svskog pouavanja. Planiranje se saZeto moze opisati kao slotena Priprema za ievedbu nastave koja ukijucuje odredenje ciljeva poutavanja, izbor i organizaciju nastavnog gr utvrdivanje redoslijeda i natina izvodenja nastavnih aktivnosti, izbor nastavnih sredstava, te nacin procjene ‘uéenickog postignuéa. Pri planianju poutavanja vaia se pripremitii za nacin upravjanja razredom vodeci ratuna 0 ucenickoj motivaciji za utenje kad i o socijainim odnosima medu utenicima, Gagne i Briggs (1979. kao najprihvatlvijipristup planiranju navode sistemski pristup, koji zapotinje analizom Potreba i cijeva u pojedinom nastavnom podrutju, nastavija se odredivanjem sadrEaja poutavanja te planiranjem postupaka kojima ée se gradivo predozti ucenicima, Provedba plana ukljuéuje i uspostavu povratne veze kojom se Provjerava ostvarivane cijeva i ispravjaju propusti. Tako zamiSijeno sistemsko planiranje obrazovanja obubvaéa éeliri razine: 1 razinu obrazovnag sustava, 2. razinu nastavnog predmeta, 3. razinu nastavne cjeline te 4. razinu nastavnog sata Na razini obrazovnog sustava ekspertne skupine oblikuju propisani kurikulum, Velja napomenuti da je kurikulum 5iri pojam od nastavnog plana i programa. Pojam kurikuluma razvija se u drugoj polovici 20. stolje¢a iu pocetku se u.ukem smislu odnosio na sadrZaj planiranog ucenja, Kasnije se teBiste premjeste se sadriaja nastave na nastavne rocese pripreme i primjene. Tako suvremene definicije kurikuluma obuhvaCaju sljedeée elemente: ciljeve ucenja, sadriaj utenja, uvjete uéenja i poucavanja, te kriterije vrednovanja ishoda ucerja. Procesi ukljuceni u oblikovanje ‘urikuluma sur isptivanje potreba u svrhu odredivanja cljeva, programiranje nastavnih predmeta i priprema vanjskih uyjeta za izvodenje nastave (Pastuovit, 199.) Bez obzirana rzradenost propisanog kurikuluma Clarki Lambert 1986.) nagla8avaju kako natin| sadriaj poutavanja 2zapravo ovise 0 uiteljevoj odluci Sto i kako ¢e poutavati T se odluka donostu skladu s utiteljevim ofekivanjima © uteniékim mogucnostima, te u skladu njegovim shva¢anjima i stavovima u vezi s nastavnim gradivom. Uoéeni raskorak izmedu propisanog i ostvarenog kurikuluma doveo je do razlixovanja pojedinih aspekata kurikuluma, Tako danas postoji nekaliko njegovin podvrsta (Pollard i Tann, 1993). Jedno je veé spomenuti propisani ii stuzbeni ‘urikulum koji se detinira kao planirani plan i program uéenja, a odreduje se u sluzbenim prosyjetnim tijelima, najéesce na nacionalnoj razini. Qpazeni kurikulum je ono Sto kao vanjski promatrati mozemo opazati da se dogada U razredu za vrijeme nastave, Tu mozemo zamijetiti kako utitelji prilagodavaju propisani kurikulum u skiadu s pprocjenom raspologivih sredstava ili prema ucenickim osobinama (predznanju, interesima ili sposobnostima). ‘Skriveni kurikutum se odnosi na sve ono sto se tijekom nastave jo8 uéi mimo propisanog gradiva, a da pritom ‘ajvecim dijelom nigdje nije eksplicitno naznageno, Taj preSutn Kurikulum testo ukljucuje sadrZaje i procese koji ni kod utitelja nti kod ucenika nisu uvijek namjerni ili do kraja osuijesteni. Primjerice, to mogu biti ideje o tome kakva je uloga utitelja, a kakva uéenika, kakav je njihov polozaj i odnos u razredu, kaAvi su stavovi prema Skall i Benju, Kako se ponaSsju dobridjetaci i dobre djevojcice. obrazovnos procesa planicanje i evaluaci 409 wosu psihoiogivy obrazovanja 5-40 razvoji ingiviauaine razike i140 teorijski pristupi véenju i nlinova primjena yarzo2 motivaciia 203-270 upravijanie razredom i disciplina err a20 ueenje i igutavanie 21-408 planiranie i evaluaciia ‘prazovnog proces 405-468 alternativa’ pristupi v outavanju 459-510 U posljedaje vrijeme uvodi se i pojam dazivijenog kurikuluma koji se definira kao kombinacija dijelova sluzbenogi skrivenog kurikuluma koji dopiru do uéenika i dobivaju za njega odredeni smisao. Dozivijeni kurikulum se ostvaruje interakcijom razligitih sudionika u procesu uéenja i poutavanja (utitelja i utenika, utenika medusobno, te uéenika iraditelay, a prepoznaje se u promjenama u uBenickom razumijevenju, emocionalnom dodivljavanju i ponafanju SVRHA PLANIRANJA ‘utori najéeSée navode éetiri glavne svrhe planiranja pouéavanja (primjerice, Eqgen i Kauchak, 1994, Kyriacou, 1995.) = planiranje osigurava strukturiranost i organizaciju nastavnog procesa - planiranje osigurava emocionalnu siguenost nastavnika u razredu = planiranje je temelj za refleksiu i samoprocjenu uEinks - planiranje je temelj za praéenje i procjenu ishoda uéenja Planiranje kao temelj strukturiranosti i organizacije nastavnog procesa Organizaciska surha planiranja omogucava prevodenje oropisanog kurikuluma u izvedbene nastavne jedinice Strukturni elementi planiranja nastavnog sata ukljucuju odredivanje: a) sadréaja nastavne jedinice ) nastavnin ciljeva (otekivanih ishoda) Koji se u okviru tere dele postici ©). metoda pouéavanje (izlaganje, demonstracja postupka,otkrivanje kroz pokus ili rasprava u grupi)'aktivnost kojima ce se tema obraditi(posjet nekom fokalitetu, gledanje filma, prethodno titanje lektire, wjedbavarje viestine) 4) vremena namijenjenog pojedino) aktivnost, nastavnin pomagata (video, raéunalo, grafoskop) ) natina utvrdivanja gradiva (kao Skolski ili domaci rag) te 1). natina praéenjai vrednovanja uteniékog postignuca (pismeni ese}. test, usmena provjera, projekt zadata Dobra priprema nastave vo je zahtjevan posao pa se postavijapitanje o tome ispltilise ulazeni trud.2natan broj istrazivanja u tom podrutju neduojbeno pokazuje da posto pozitivna korelaijaizmedu iscrpnost plana izrazenog kao broj napisanih reGenica i utiteljeve usmjerenosti na gradivo koje poutava (Peterson i sur, 1978.). U jednom navijem istrazivanju (Byrai Coulon, 992, prema Eqgen Kauchak, 1994) pokazalo se da su utenici koji su poutavani Ubolj ispianiranim uvjetima manje veemena na satu provodiliu neakademskim aktivnostima, imal su vise pike za javijanje i vige su vremena bili usmjereni na zadatke, Planiranje kao temelj emocionalne sigurnosti nastavnika Zabvaljujuti planiranju 2bivanja u razredu tijekom nastave postaju predvidljva, to bitno smanjuje nastavnikovw tieskobu_Planiranje je vadno i kao sredstvo za ojacavanje samopouedanja utitelja, osobito kad je rijet 0 pozetnicima koji su u pravilu vide usmjereni na sadriaj,a manje painje mogu posvetiti razrednim procesima, Iskusnim utitelima detaljno planiranje je posebno vaio kad potinju pouéavati novi predmet ili novu temu. Opéenito govored, planiranje je dobro preventivne sredstvo za smanjenie rizika od mnogih neugodnih iskustava poput nesuradnje ucenia il loge zamisijenog vremenskog rasporeda aktivnost Planiranje kao temelj za refleksiju i samoprocjenu Planiranje omoguéava uéiteju da tijekom poutavania prali u kojoj se mje ostvaruju planiranicifjevi te da na temelju te prosudbe donosi trenutne odluke o izmjeni plana. Primjerice, ako se pokaze da vide u¢enika ne razumije ‘neki pojam, nastavnik Ce donijeti trenutnu odiuku da obja%njavanju tog dijela posveti vise vremena od predvidenog. Isto tako planiranje omoguéava da se na kraju nastavnog sata usporede azekivani i ostvareni ishodi. Javi li se ‘edu njima nesrazmjer, to je polazi8te za promjenu plana, Stoga je vrlo vaino da se neposredno nakon izvedbe nastavnog sata, dok su utisc jo8 svje%i, zabiljeBe zapazanje o onome Sto sliedeci put valja promijerit, alli da se istakne ono Sto je bilo uspje8no. Primerice, ako je razredna rasprava raokupila utenike tako da je potroseno vise vremena od predvidenag, uéitel mote nakon sata razmisijati o promjeni pristupa, Tako mode odluciti kako Ce sljedeci put uéenike podijeitiu male arupe koje Ce unutar sebe raspravijati o temi, dok ce predstavnici grupe iznijeti zajedni¢ko misijenje. Fonekad se ‘opet moze izostaviti grupna rasprava kao sredstvo za provjeru razumijevania izadati projektni zadatak za domaci a6 0 kojem ée utenicisljedeci sat izvjestavati Buduel da utitlj ne mode uvijek predvigjeti svaku sitvaciu u razredu, dobro je da u planu naznati alternativne pristupe koje je vee uspje8no primijenio kako bi mogao u tijeku nastave, ovisno 0 okolnostima, lakée donijeti trenutnu odluku. Planiranje kao temelj za pra¢enje i procjenu ishoda utenja Pragenje i procjena uéenitkog postignuta bit Ge uspjeéni ako o njima vodimo racuna od samag potetka oblikovanja cilieva pouéavanja, To znati da postupke evaluacije moramo Sto izravnije povezatis ciljevima pouéavanja. NajlakSe se to mode posti¢i ako ciljeve poutavanja odredimo kao Sto konkretnije oblike utenicke izvedbe (Tyler, 1950. prema Pollard i Tan, 199.). Qdnosi izmedu vrednovanja i ciljeva poutavanje zbivaju se u tri koraka (Groniund, 1985): |. odredivanje podruéja irazine pouavanja (svrha koju Etimo postiéi pouzavanjem) 2. detiniranje opéih ciljeva i ishoda pougavanja (ucenitko ponabanje koje smo spremni prinvatiti Keo dokaz ostvarenia ciljeva) 3. izbor metoda pracenjai vrednovanja (postupe’ Kojima prikupljamo uzorke uenigke izvedbe kojaje navedena U specifignim ishodima) OPSEG PLANIRANJA ‘Opseg planiranja ukljutuje vremenskv perspektivu i kolitinu gradiva koja je planom obuhvacena. Dugoratno i makroplaniranje odnosi se a planiranj gradiva koje ée se obuhuatttjekom jedne Skolske godine, ednosnotijekom razdoblja vrednovania i ocjenjivanja ugenitkog postignuca. Temelj 28 dugoraéno planiranje su Skolski programi i salendar nastave, U njima je naznateno hoée ti se, ovisno 0 vaZnosti tere ili jezinoj zahtjevnosti, pojedina tema obradivati tijekom jednog ili viSe nastavnih sati Skolski program, tj sadriaj predviden za pougavanie priprema se ina temelju 8kolskog plana t). predvidenog broja sati nastave pojedinog predmeta, ‘a srednjojrazini planiranja nalazimo planiranje nastavnin cjelina koje se odnosi na ra8élambu nastavnog programa 1 smislene nastavne celine. Nastavne celine obiéno imaju srediinje teme kao Sto su: razfomei, skandinavske _zemie ili pridjev. Svake nastavna cjlina obiéno se raSélanjuje na nekolko nastavnih jedinica (sati) obraduje dva so tri tedna Planiranje nastavnog sata nazivamo kratkorodnim ili mikropteniranjem, a odnosise nato kako ce se pojedinidijelovi nastavne cjeline proraditi s uéenicima tijekom jednog nastavnog sata an vod u psiholegiju brazovanje 5-40 razvo} | inividuaine cazlike 140 ‘eoriski pristuss ucenju innova primjena, 141-202 motivaciia 203-270 upraviianie rezredom ‘eisciplina 271-320 eerie i poutavanie 321-404 planiranje ievaluacia obrazovnog procesa 405-468 alternativni pristupi u ouéavaniuy 469-510 an PODRUCJA PLANIRANJA Kako bi se uditelima olakSalo planiranje i poverivanje nastavnih sadrZaja s potelinim ishodima uenja, razradene sui taksonomije cijeva za pojedina podrugja uéenja, Ta su podrufja uzenia koja valia obulwatii planiraniem svrstana cbino utri Sire Kategorie: ognitivnu, afektivn, i psibomatorithu. No, popis se dalj Siri uvodenjem avin podrutia estetitkog, socjalne prlagodbe ili opcih Zivotnih vjeStina (Gronfund, 1985). Taksonomije ze kognitivno i afektivno povdrugje pajavite su se j8 tjekom 50-tih gogina prosleg stoljega,Zbog niihove opée vainosti za sve akademske predmete kao i Siroke prihva¢enost iserpnije éema ih prikavat u daljem tekstu Kognitivno podrucje {U kognitivnom podruéjujedna od najsir prihva¢enih taksonomija je Klasifikacija kojuje predtozio Benjamin Bloom jo3 1956. godine (Bloom i Hrathwohl, 1956). Taje taksonomija zamisijena kao Vode za lake snalaenje v oblikovaniu specifiérih ciljeva na temelju kojh ée se moti uspje8no planirat i procijeniti ishodi uéenja, Podijeliena je u Sest razina kognitivnog funkcioniranja koje su poredane po hijerarhijskom obrascu od jednostavnih misaonih operaciia memoriranja preko razumijevania i primjene do slozenih operaciia analize, sinteze i evaluaci Unutar pojedine inciljeva poutavanja uz koje su pridrueni i glagoli pomacu kojin se konkretno moze opisati uzenikova izvedba na pojedinojrazii. kategorijeobigno se nataze ops lako je ova klasifikacia povijesno znatajna mnogi autori upozoravaju na ajezina ogranitenja. Tako, primjeric, nalaze da je vrlo teSko pokazati da je rije€ 0 hijerarhijskom odnosu. osobito kad je rijeg tr posliedne razine. U {ablici 7). prikazat éemo jednu od novijin, donekle promijenjenu verziu Bloomave taksonomije (Anderson iKrathwoht, 2001) u kojoj su dvije najvige razine zamijenjene tako da se na vrhu hijerarhije sada nalazi sinteza. Osim toga promjena se donosi i na zamjenu samih naziva pojedinih razina, tako da se umjesto imenica sads i tu koriste ‘tag kako bi se naglasio procesni karakter uteri. No, bez obzira aa prigovore zbog nejasnoge u pogledu hijerarhijskin odnosa, pa i preklapanja pojdinin razina praktigno znagenje laksonomije za obfikovanje ciljeva poutavanja sve je vece, Naime, u situacii kada Skoli kao glavnom izvoru informacija o2bilino konkuriraju drugii2vori posebno elektronitke baze podataka, sve je vainija rjezina uloga u razvijanju vikin misaonin procesa: vjeStina kriti¢kog mi8iienja, pijenosa znanja medu podrutjima, Primjeni znanja u sjeSavanju konkretnih problema, Taksonomija pomae utiteljima da se pri planiranju usmjere ina ‘ove vie razine miBlenia Premda je shvaéanje 0 vainosti poticanjavisih misaonin procesa u utenju vike manje op¢e prihvaéeno, rezultati imnogin analiza uZbeni¢kin ispitnin zadataka pokazuju da su u njims pitanja za provjeru razumijevanja usmjerena ‘ajvecim dijelom na pravjeru Zinjeniénog znanja. Tako je Goodlad (1984. prema Eggen iKauchak, 1994 ) u opseznom istrativanju provedenom u gotove tisuéu razreds ustanovio da se oko 85% postauenin pitanja odnosi na najnitu razinu kognitivnog funkcioniranja Tablica 71. Razine kognitivnog podrutja poutavanja -revidirana verzija |.razina DDOSJETIT SE (ZNANUE)* ‘moguénost repradukije naugenog u ivornom obliky veenik ée mot definirati, nabrajti, opisat, poredat, ponoviti, menovati, fspri¢ath Wratina ‘SHVATITI (RAZUMUJEVANJE) oéavanje | povezivanjeglavaihideja,opisivanje tijeka dogadajaili procesa utenik ée moti Kasifciat, prepoznatiizdvojt, sazet, preablikovat, fara objesnité 1 razina PRIMIJENITI(PRIMJENAD sjeSavanje problema u novo situaciprimjenom stezenog _znanja i pravila na nov natin Een ée mo primijenit,izabrati, pokazat, upotrijeit, vest, jit Isplaniat,prkazati W taal -ANALIZIRATI(ANALIZA) «aStlanivane informacija kako bi se utili uzrocii posijdice, ivelidokazi i zakljutci i podréale generalizacie ‘en ¢e mot

    You might also like