Professional Documents
Culture Documents
6 - Kovanje PDF
6 - Kovanje PDF
KOVANJE
6.1. Definicija, vrste, opte karakteristike
Kovanje je plastino deformisanje metala izmeu dva meusobno pokretna dela alata, pri emu
se materijal izlae pritisnim i zateznim naponima, i to impulsnim (udarnim) putem.
Kovanje je jedna od najstarijih obrada metala a izvodi se na toplo.
Postoje dve vrste kovanja:
slobodno kovanje
kovanje u kalupu
Slobodno kovanje je obrada pomou univerzalnih alata ija je osnovna karakteristika da ne
moraju imati oblik koji odgovara obliku obratka (slika 6.1). Oblikovanje se najee obavlja uz
upotrebu veeg broja udaraca. Ako je komad koji se kuje manjih dimenzija, njegovo
pridravanje i manipulisanje izvodi radnik pomou odgovarajueg runog alata dok se kod veih
komada manipulacija izvodi pomou specijalnih manipulatora. Na slici 6.2 prikazan je jedan
takav sluaj gde se pridravanje i manipulisanje radnim predmetom ostvaruju pomou posebnog
pokretnog ureaja manipulatora. Tanost dimenzija obratka dobijenog slobodnim kovanjem
znatno je manja nego to se postie kovanjem u kalupu. Zbog ovakvih karakteristika slobodno
kovanje se najee primenjuje u maloserijskoj i pojedinanoj proizvodnji, i to preteno kao
pripremna operacija.
a gornji alat
b donji alat
c radni komad
jednostavna
sloena
Slika 6.7 Jednostavna i sloena gravura
s visina mosta, b duina mosta, H visina gravure
b1 b2
s1 < s2
Na slici 6.8 data su tri razliita oblika kanala za srh sa magacinom za viak materijala.
A kanal i magacin u
gornjem kalupu
B kanal i magacin u
donjem kalupu
C kanal i magacin u
oba kalupa (b duina
kanala, s visina kanala)
Slika 6.8 Oblici kanala za srh s magacinom
za viak materijala
Kalupi za kovanje mogu se podeliti po razliitim kriterijumima:
a) jednostruki kalup
viestruki kalup
a)
b)
Slika 6.9 Jednostruki i viestruki kalup
U viestrukom (na slici 6.9 to je dvostruki) kalupu istovremeno, u jednom udarcu, izrauju se
dva identina otkovka.
b) puni alati
alati s ulokom
Jednopozicioni alat sadri samo jednu gravuru (slika 6.9a) a viepozicioni alat vie razliitih
gravura. Viepozicioni alati koriste se u sluaju kada se otkovak dobija u vie razliitih gravura
(slika 6.11).
Voenje gornjeg u odnosu na donji kalup moe biti realizovano na vie naina (slika 6.12).
A)
B)
C)
1 polufabrikat
2 pripremno kovanje
3 prethodno kovanje
4 gotov otkovak pre odsecanja venca
(zavrno kovanje)
5 gotov otkovak posle odsecanja venca
7 Kontrola otkovaka
8 Peskarenje (izlaganje otkovka jakom mlazu peska) u cilju skidanja oksidne kore s otkovka.
9 Kalibrisanje otkovka vri se da bi se postigli taan oblik i dimenzije otkovka. Mogue je
kalibrisanje u toplom i hladnom stanju a takoe kalibrisanje po celoj povrini ili po samo
odreenoj povrini.
10 Zavrna kontrola
11 Skladitenje gotovih otkovaka
6.6. Maine za kovanje
Kovanje se izvodi na mehanikim i hidraulinim presama i ekiima. Hidrauline prese velike
snage, po pravilu se koriste za slobodno kovanje velikih delova, kao na primer kovanje vratila
turbine. Manje hidrauline prese mogu se koristiti za kovanje u kalupu sitnijih otkovaka od
elika, obojenih metala i njihovih legura. Za kovanje u kalupu koriste se i mehanike prese
krivajne i zavojne. Krivajne kovake prese su vertikalne kovake prese, koje se koriste za
kovanje otkovaka do 100 kg mase. Horizontalna kovaka presa takoe je presa s krivajnim
mehanizmom, a koristi se za kovanje delova tipa dugakog vratila s prirubnicom. U ovoj maini
postoji dvostruka podela kalupa. Zavojne prese uglavnom se koriste za kovanje manjih otkovaka
tipa zavrtnja s glavom.
ekii se koriste za kovanje najsloenijih otkovaka. Prema vrsti pogona oni mogu biti:
parovazduni, vazduni, hidraulini i mehaniki. Hidraulini ekii po svojim performansama
polako dostiu parovazdune ekie uz vrlo visok koeficijent korisnog dejstva (oko 70%). Na
slici 6.17 su dati podaci o hidraulinim ekiima kompanije Lasco, Nemaka.
b)
a)
Slika 6.19 - Automatska presa za toplo kovanje Hotmatic Hatebur [48]
6.7. Ilustracija primene kovanja, specijalni postupci
Kovanje ima veoma znaajnu primenu u automobilskoj industriji kako zbog visokog kvaliteta
delova dobijenih ovom tehnologijom tako i zbog cene i produktivnosti procesa. Tipini delovi
koji se kuju za potrebe autoindustrije prikazani su na narednim slikama.
a)
b)
Slika 6.24 - Alat za precizno kovanje klipnjae (a) i zupanika (b) [42]
a)
b)
Literatura
[8]
[10]
[34]
[42]
[46]
[48]
Nakamura T. Osakada K.: research and development of precision forging in Japan, 8th
ICTP 2005., Verona, Italy.
Planak, M., Viloti, D.: Tehnologija plastinog deformisanja, Fakultet tehnikih nauka,
Novi Sad, 2003.
http://www.forgefair.com/FIERF/pdf/walker.pdf
http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&cpsidt=15282972
http://www.lasco.com/index.html
http://www.girard.cc/hatebur/hatebur.php3