147 seconds for Kenya Oni su bili sinovi i keri, braa i sestre, djeca i prijatelji. Oni su bili ba kao i mi, studenti i sanjari koji su slijedili svoje ambicije u cilju boljeg ivota. Od etvrtka 2. travnja oni su uspomena. Zapameni su od obitelji, prijatelja i naroda Kenije kao nevine rtve napada ljudske sramote. Napada koji je naciju ostavio potresenih srca, ali nije potresao svijet! Tog etvrtka svjetska akademska zajednica izgubila je 147 kolega, narod Kenije izgubio je 147 prilika za bolje sutra, a 147 obitelji izgubilo je svoje najblie. Danas vie nego ikad, akademska zajednica stoji zajedno. Izraava suosjeanje. Bez dovoljno komunikacije razliitost vodi nesporazumu, nesporazum sukobu, a sukob tragediji. Po emu se 147 kolega studenata razlikovalo? Po tome to su krani? Vjerujemo da su rasa, religija, dravljanstvo ili orijentacija nevani kad spominjemo ljudska prava. Ona su univerzalna, ali naalost povrediva. Kenijska tragedija podsjea da je sigurnost koju mi uzimamo kao danu drugima luksuz. Sjeanju na 147 mlada ivota nikada ne smije biti doputeno da izblijedi. Njihova rtva zaduuje nas postaviti pitanja. Zaduuje nas izgraditi svijet u kakvom elimo ivjeti. A u njemu, budite sigurni, 147 ivota ne pada pred terorom.