Spoznaj Sebe Samog

Tvoje misli su iznimno va ne!
Utjeu na tvoj stav prema ivotu, na tvoje postupke i na

tvoje pona anje. Stvaraju mentalitet i usmjeruju tvoj ivot u pozitivnom ili negati
vnom smjeru! Ti si ono to su tvoje misli. Ustvrdili smo: ako je tvoj um u kaosu, i
tav e ti ivot biti u kaosu. Kroz pogre ne i negativne misli, avao e upravljati tvojim i
votom. Tvoj um je bojno polje. Hvala Bogu, sada si nauio kako se boriti s negativ
nim mislima. Treba ih oboriti i zamijeniti s Bo jim mislima. Ovdje se radi o stvarn
om ratovanju ne fizikom nego duhovnom! No, Bog nam je dao oru ja kojima emo poraziti
sotonu! Ta oru ju su bo anski jaka za ru enje sotoninih utvrda! Ako ih pravilno koris
ti , bit e pobjednik u Kristu. Ta oru ja su: Bo ja Rije, Krv Kristova i Isusovo Ime. Ali,
zapamti ti se bori ! Ti ru i utvrde i sotonine la ne misli! Ti obara kriva mi ljenja! Ti
a ne Bog! On ti je dao svoja oru ja i kroz njih
svoju pobjedu. No, On ne mo e uiniti
tvoj dio posla! Kad upotrebljava ta oru ja i uini svoj dio, tada ti cijelo nebo dola
zi u pomo! Zato, ohrabri se i hrabro djeluj. Bog je na tvojoj strani!
Nije dovoljno biti samo nanovoroen, tj. imati iskustvo
siti Njegov ivot u sebi. Ono to nam je potrebno da bi
opustiti da nas Duh Sveti vodi kroz ivot. A to e biti
u rije. Kad obnovi svoj um Bo jom Rijei, tvoje e se
jelom i to e dvoje: tvoj duh koji djeluje na tvoj um
j. tvojim ivotom!
ivoga Boga u svom ivotu i no

bili pobjednici u ivotu je: d
ako obnovimo svoj um kroz Bo j
misli slagati s duhom umjesto s ti
upravljati tvojim tijelom, t
Zato je toliko va no uvati svoj um i svoje misli. eli li imati ivot u pobjedi, uini sve
da obnovi svoj um kroz Bo ju rije. Kad tvoj um bude ispunjen Bo jom rijei, tad e imati
o ji mentalitet, razmi ljati na Bo ji nain, i tad e te Duh Sveti moi voditi, davati ti sa
vjete i korisne informacije. Tvoj obnovljeni um e to moi prepoznati, prihvatiti i
poslu ati. To e sna no utjecati na tebe i imat e blagoslovljen ivot! To ti od sveg srca
lim!*******************************
Kako do emocionalne slobode:Tajne velikih majstora////////////
U ovotjednoj kolumni, psihologija Martina Trboglav opisuje vrlo uinkovitu tehniku
koja e vam pomoi da se osjeate onako kako elite i u najizazovnijim situacijama
Kako do emocionalne slobode:Tajne velikih majstora Thinkstock
Iako smo svi svjesni da imamo slobodu izbora, vrlo esto ju najmanje osjeamo upravo
tamo gdje nam je najvi e potrebna
u podruju na eg emocionalnog ivota. Tako nam se dog
aa da se ne osjeamo onako kako bismo htjeli ili nam se pak javljaju emocije koje b
ismo najradije izbjegli. Istovremeno, upravo ono kako se u odreenom trenutku osjea
mo, direktno utjee na to kako emo se pona ati i koliko emo biti sposobni izraziti svo
ja znanja i vje tine. Izvrstan glazbenik pod jakom tremom mo e imati lo koncert. Isto
se mo e dogoditi vrhunskom sporta u ili odlinom prezentatoru i govorniku.
Emocije su, bez sumnje, va an i sna an dio nas, na pokreta i svakodnevno gorivo. Zahva
ljujui njima ostvarujemo i ono to se ponekad ini neostvarivo, povezujemo se s drugi
m ljudima ali, s druge strane, i propu tamo mnoge prilike te raskidamo odnose. Kak
o ih uiniti prijateljem i saveznikom? Na koji nain postati skladatelj i preuzeti d
irigentsku palicu, kako bismo izvodili glazbu koja potie i ispunjava rado u i nas sa
me i na u okolinu?
Kako utjecati na sebe?
Huxley je rekao da na e iskustvo ne proizlazi iz onog to nam se dogaa, ve iz onog kak
o mi to interpretiramo, odnosno to mi inimo s time. Ovisno o tome kakav osjeaj imam
o u odreenoj situaciji, bit emo vi e ili manje sposobni uspje no se suoiti s njom. Zbog
toga je uvijek va no postaviti si pitanje: Kako se u odreenom trenutku elim osjeati,
da bi mi ostvarenje eljenog cilja bilo jednostavnije, br e i kvalitetnije?
Mnogi e na navedeno pitanje odmahnuti glavom i pomisliti
lako je za rei, ali kako
to i uiniti? Kako uistinu preuzeti dirigentsku palicu i utjecati na sebe, ak i ond
a kad nam se to ini nemoguim. Odgovor je vje bom. I to mentalnom vje bom, koja priprem
a na mozak da reagira na nain kako mi to elimo (a ne onako kako to uobiajeno radimo
prepu tajui se okolnostima). Sjetite se Janice i njezine pripreme za utrku, to nam j
e svima izgledalo kao mali ritual

zatvorila bi oi i odvozila cijelu stazu u misli
ma, suvereno i s lakoom. Iako su iza njezinih rezultata stajale godine provedene
na snijegu, mentalna vje ba je bila va an dio tog nevjerojatnog uspjeha.
5 koraka NLP tehnike
Ukoliko i vi elite biti majstor, ak i onda kad ste pod najveim pritiskom, predla em v
am sljedeu NLP tehniku koja e vam pomoi da se u svojoj olimpijskoj utrci osjeate tono
onako kako vi elite.
1. Sjetite se situacije u kojoj biste se htjeli drugaije osjeati te razmislite na
trenutak kako tono biste htjeli biti drugaiji.
2. Zatim se sjetite vremena kad ste se osjeali upravo onako kako se
u ovoj konkretnoj situaciji.
elite osjeati i
3. Razmislite sada o tome to bi mogao biti va ritual odnosno to biste mogli koristi
ti kao podsjetnik na to eljeno emocionalno stanje kojeg ste se upravo prisjetili.
Odaberite neku rije ili frazu koja je sna no povezana sa eljenim stanjem (npr. Ja to
mogu! , Fokus , Sigurnost! i sl.). Mo ete i odabrati neku pjesmu. Takoer, odaberite i ne
u sliku ili simbol koji vas podsjea na ono kako se elite osjeati. Osmislite i neki
pokret, na primjer duboki udah i izdah, stisak ake, neku gestu s rukom. Sve to za
jedno e biti va mali ritual koji e vam u budunosti pomagati da si prizovete eljene os
jeaje koje biste htjeli imati u konkretnoj situaciji.
4. Nakon to ste kreirali svoj mali ritual i izabrali podsjetnike , u sjeanju se opet
vratite u onu situaciju iz pro losti kad ste se osjeali tono onako se elite osjeati i
u budunosti. Sjetite se konkretno gdje ste bili, to ste radili. Kako vam slika pos
taje sve jasnija, prisjetite se svih detalja - to ste vidjeli oko sebe, koje ste
zvukove uli i poet ete ponovo pro ivljavati osjeaje koji su bili sna an dio tog iskustv
. Dajte si vremena i u ivajte u o ivljavanju tog lijepog iskustva. Ako mo ete, zauzmit
e tjelesni stav koji ste tad imali (ispravite lea, nasmije ite se, podignite glavu,
i sl.) i osjetite kako vas preplavljuje eljeni osjeaj pojaajte ga i dopustite da vas
u potpunosti preuzme I kad osjetite da eljeni osjeaj upravo dose e svoj vrhunac, nap
ravite svoj ritual - izgovorite frazu (na glas ili u sebi), zamislite simbol ili
sliku i napravite pokret. Ovaj, najljep i, dio tehnike ponovite nekoliko puta.
5. Nakon to ste povezali svoj mali ritual sa eljenim osjeajima, zamislite sebe u na
dolazeoj situaciji kako to koristite. Zami ljajte kako se dogaa upravo ono to elite
u
situaciji ste u kojoj biste htjeli reagirati drugaije, izvodite svoj mali ritual,
poinjete se osjeati upravo onako kako elite, i sve to se nakon toga dogaa, tono je on
ako kako biste htjeli da bude. Uinite to barem 20 puta! to vi e budete vje bali, va rit
ual e u veoj mjeri postati automatski pa ete ga i nesvjesno iskoristiti kad vam zat
reba.
Imajte na umu: mentalno vje banje dovodi do eljenog uinka samo ukoliko uistinu u mis
lima vje bate i zatim u stvarnosti koristite svoje rituale kao to je to Janica radi
la pred svaku utrku. Eksperimentirajte i pronaite svoj najbolji nain kori tenja ove
tehnike. Preuzmite dirigentsku palicu i povedite svoj unutarnji orkestar u svije
t arobne glazbe upravo onakve kakvu zaslu uje va ivot.
O autorici
Martina Trboglav, profesorica psihologije, radi kao vi i konzultant u Ramiru, tvrt
ci koja se bavi organizacijskim razvojem i razvojem ljudskih potencijala. Certif
icirani je NLP trener, HNLP trener i NLP coach, hipnoterapeut te voditelj Ramiro
Leadership NLP Academy. Specijalizirala se za podruja komunikacijskih vje tina, le
adership, upravljanje promjenama i kreativnost. S entuzijazmom radi s organizaci
jama i pojedincima poma ui im osvijestiti svoje mogunosti i razviti sve vje tine potre
bne za ostvarenje eljenih ciljeva te kvalitetan i ispunjen ivot.
Tagovi: martina trboglav kolumna
Emir Salihovi}
Spoznaj samog sebe
Intenziv prosvjetljenja:
savremeni metod duhovnog razvoja
Predgovor . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . 9
Uvod . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . 13
Ra|anje Intenziva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . 17
Tehnika prosvjetljenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . 31
Komunikacija kao duhovni alat. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 41
Na putu ka istini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . 49
Prosvjetljenje: direktno znanje istine . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 57
Barijere ka prosvjetljenju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 69
Pravila i raspored. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . 77
Metafizika prosvjetljenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . 91
Dijade: duhovna staza prijateljstva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 103
DODACI
Charles Berner govori o Intenzivu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . 123
Gdje u~estvovati na Intenzivu? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . 167
Seminari Emira Salihovi}a . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . 171
Bibliografija . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . 177Zahvalnica
Ova knjiga ugledala je svjetlost dana zahvaljuju}i pomo}i i podr ci sljede}ih ljud
i
kojima se ovom prilikom iskreno zahvaljujem:
Jake i Eva Chapman, Judith Collignon, Vaughn Spurlin, Keith Tarswell, Erin
Wolfe, Don Wilson i Muhamed Hrlovi}.
Dragi prijatelji, zadovoljstvo je dijeliti svijet sa vama.
AutorPredgovor
Knjiga koja je u va{im rukama bavi se temom ~ovekovog uma, duhovnim razvojem i
prosvetljenjem. Sasvim konkretno, bavi se jednom od metoda ili tehnika - Intenzi
vom
prosvetljenja - koja omogu}ava li~no iskustvo ove vrste.
Pre nekoliko godina sedeo sam sa jednim svojim francuskim poznanikom u
pariskom kafeu, i slu{ao o njegovim duhovnim potragama. Poreklom je bio iz
burùjske porodice, dobro obrazovan i oènjen tako|e imu}nom i dobro obrazovanom
Amerikankom. Za na{e prilike, ìvot im je bio veoma naklonjen, jer su
oboje imali i dovoljno novca i dovoljno slobodnog vremena. On je radio kao profe
sor na jednoj visokoj {koli, dok je ona bila novinar Herald Tribuna . Oboje su
ve} dvadesetak godina posve}eno ve`bali Zen i tibetanski budizam, ali su usput
isprobali i sve ono {to je makar malo bilo u stanju da zagolica njihovu intelekt
ualnu i spiritualnu radoznalost. Mnogo su putovali po Evropi i Americi, ali isto
tako i na Istok, u Japan, Tibet, Indiju... i{li su svuda gde im je izgledalo da

se ima
{ta novo saznati i nau~iti. I on i ona ve} su imali status u~itelja u Zenu. Tada
kad
sam razgovarao sa njima, upravo su se vratili iz [panije, gde su boravili nekoli
ko
nedelja na jednom zen seshinu. Sa velikim odu{evljenjem mi je pri~ao o svom zen
majstoru, njihovom boravku tamo, atmosferi, mentalnoj i emocionalnoj ~isto}i,
duhovnim probojima, kao i o unutra{njem miru, jednostavnosti i spontanosti,
koje u~esnici tamo tokom svakodnevne vi{e~asovne prakse zena iskuse, i sa ~ime
se onda vra}aju u svakodnevni ìvot, poku{avaju}i da te duhovne dobitke onda
nekako ugrade i integri{u u svoje svakodnevne poslovne i porodi~ne du`nosti.
Spoznaj samog sebe Emir Salihovi}
9U jednom trenutku je na kratko stao sa svojom pri~om, a zatim nastavio: Zna{, i
ja i moja supruga se sasvim slaèmo u tome da, ako ~ovek ima dobru sre}u da
nai|e na pravog u~itelja Zena, ili Tibetanskog budizma, ili drugih tradicionalni
h
i proverenih metoda i {kola duhovnog razvoja, i ako tako|e ima dovoljno slobodno
g vremena, vere, discipline i novca da ga sledi, onda on moè za deset do
petnaest godina zna~ajno da napreduje i da prakti~no doìvi ta duboka duhovna
iskustva o kojima govore svete knjige. Me|utim, samo Intenziv prosvetljenja moè
i
obi~nom ~oveku dati priliku da identi~na iskustva ostvari za samo tri dana.
Kao neko ko se i sam bavi duhovno{}u i Intenzivima ve} duè od trideset godina,
doìveo sam ovu njegovu izjavu kao vrlo va`nu, kao jedno iskreno i kvalifikovano
svedo~enje dvoje obrazovanih i imu}nih ljudi, koji su tokom svoje duhovne
potrage temeljno prokrstarili i dobro upoznali ovu na{u planetu, ostaju}i do kra
ja
odani traganju za u~iteljem, metodom, praksom, ili {kolom, koja dana{njem
~oveku moè najvi{e da pruì u pogledu duhovnog razvoja.
Ali, {ta je to duhovno traganje, {ta je to duhovni razvoj, {ta je spiritualnost?
Zar to
nije ona tamna sfera, izvan nauke i tradicionalnih religija, koja je tako ~esto
na
granici realnosti i du{evnih patologija, pa predstavlja potencijalno mra~no
podru~je zloupotrebe ~oveka od strane pojedinih devijantnih grupa i nekih verski
h sekti, o ~emu povremeno ~itamo u novinama?
Aprila 2002. godine, tako|e u Parizu, u~estvovao sam na UNESCO-ovoj konferenciji
pod nazivom Nauka i duhovno tragala{tvo (Science and the Spiritual Quest).
Bio je to najeminentniji nau~ni skup na kome sam ikada u~estvovao. Od dvadesetak
predava~a - profesora sa najpoznatijih svetskih univerziteta - u~estvovalo je ~
ak
pet Nobelovaca: Werner Arber, Praveen Chaudhari, Christian de Duve, William
Phillips i Charles Townes. Zaklju~ci sa tog skupa su jasno odredili podru~ja
nauke, religije i duhovnosti.
Upro{}eno, oru|a nauke su logika i matematika, a njen cilj je tehnologija, lak{i
i
bolji ìvot.
Najva`nije oru|e religije je etika, a njen cilj je uputiti ljude da ispravno ìv
e i
rade, da formiraju porodicu, podiù decu, da se osigura opstanak i produènje
ìvota na zemlji.
Oru|e duhovnosti je srce, a njen cilj je mudrost, razumevanje, osve{}ivanje.
Emir Salihovi} Spoznaj samog sebe
10Duhovnost zapravo zna~i TRAGANJE ZA SMISLOM. To traganje ne samo da predstavlj
a legitimnu ~ovekovu potrebu, autenti~nu i individualnu, izvan svih sistema,
pravila i dogmi, ve} je i preko potrebna za celoviti razvoj i samoostvarivanje s
vakog
pojedinca. To je li~ni i ni~im kontaminirani stalni poku{aj da ~ovek shvati sebe
i
Univerzum u kome ìvi. To je ve~ita zapitanost o krajnjoj su{tini i najdubljem s

mislu. Najve}i nau~ni umovi koje je svet ikada video (Ajn{tajn, Njutn, Tesla ...
), i najistaknutije religiozne vo|e, istovremeno su bili i posve}eni spiritualni
traga~i. Svaka
razvijena i dobro integrisana li~nost bi zapravo trebala da ostvari kod sebe tu
dobru
i nu`nu proporciju i harmoniju nau~nosti, religioznosti i duhovnosti. Za{to je t
o
neophodno? Pa zato {to nauka nema etiku. Da je ima, u nau~nim institutima ne bi
se projekovali oru`je i atomske bombe. Etike nema ni u duhovnosti. Da je ima, za
r
bi bilo toliko afera u spiritualnim grupama po pitanju zloupotrebe mo}i, novca i
seksa? Ali, ako bi pak sve sveli samo na etiku, veru i disciplinu, ako bi suzili
taj prostor za li~no tragala{tvo i pravo na gre{ke, ~ovek bi, pak, zaglupeo i f
anatizovao se, a
sam ìvot postao bi nepodno{ljivo dosadan i monoton.
U vremenu u kome ìvimo, nauka i tradicionalne religije su veoma dobro utemeljen
e i prisutne u na{em obrazovanju i svakodnevnom ìvotu. U pore|enju sa
njima, ova tre}a oblast duhovnosti je sasvim malo zastupljena: literaturom, sist
emima, institucijama ... Ona je dru{tveno sasvim potisnuta, mistifikovana, sakri
vena i
nedostupna. A to je, zapravo, ono na{e ishodi{te, krajnja realnost, od koje smo
se
procesom evolucije udaljili, i zaboravili se u povr{nim egzistencijalnim, status
nim
i materijalisti~kim igrama. To je ishodi{te i neprekidni izvor ideja, energije,
snage, entuzijazma, ljubavi, ìvotne mudrosti i radosti. U dana{njem svetu, nega
tivne posledice otu|ivanja od toga prisutne su u svakom smislu i na svakom
koraku. Stoga, svako podse}anje na to, i svaki doprinos u tom pravcu je nuàn i
preko potreban, naro~ito ako je pro{ao kroz {iroku praksu i nu`nu dugogodi{nju
proveru i ako je o~evidno dokazao svoju vrednost i efikasnost, kao {to je to slu
~aj
sa Intenzivom prosvetljenja, o kome govori ova knjiga.
U Zaje~aru, 14. aprila 2005.
Desimir D. Ivanovi}
11Uvod
Stvarni duhovni razvoj nemogu} je bez istinskog znanja o tome ko smo i {ta smo
u su{tini, koja je na{a stvarna priroda. Na{ cjelokupni pogled na svijet, na{ sv
jetonazor i doìvljaj svijeta i drugih uslovljen je time kako doìvljavamo same
sebe.
[ta mislimo o sebi, to }emo misliti i o drugima. Stoga je nemogu}e uspostaviti
realan, smislen odnos sa stvarno{}u, uistinu se razvijati u svijetu, bez da pret
hodno nismo direktno spoznali svoju istinsku prirodu, samog sebe. Ako to ne znam
o,
onda ne moèmo znati ni {ta je stvarni razvoj.
Bez znanja o svojoj stvarnoj prirodi mi ne moèmo uistinu znati u kom se pravcu
treba kretati, ve} to moèmo samo naslu}ivati. Svoj ìvotni put mi moèmo zasnov
ati na svojim racionalnim zaklju~cima, na vaspitanju, na konceptima usvojenim
od roditelja, zajednice, vjerskog u~enja, na svojim osje}anjima ili na intuiciji
, ali
to nikad ne}e biti stvarno znanje (gnoza) koje proizilazi iz nutrine na{eg bi}a,
iz
na{e sopstvene spoznaje toga ko smo i {ta smo.
Naravno, mnoge vjerske i filozofske debate vo|ene su tokom milenija o tome {ta
je istina i kako se ona moè spoznati, ako je to uop{te mogu}e. Danas je, ~ak, v
rlo
popularno mi{ljenje da svako ima svoju istinu , odnosno da apsolutna istina, jednak
ovrijedna za sve pojedince, ne postoji.
Istina je, onako kako ja ovdje koristim tu rije~, jednostavno stvarnost, ono kak
o
stvari stvarno jesu. Ako tu stvarnost defini{emo nekom matemati~kom formulom,
to ne}e biti istina sama po sebi, ve} samo jedan matemati~ki opis te istine. Ako
je
opi{emo nekom logi~kom definicijom, onda to opet ne}e biti sama istina, ve}
13samo logi~ka konstrukcija, mentalni opis te stvarnosti. A svaki opis stvarnost
i, ma
koliko dobar bio, nikad nije sama stvarnost po sebi, ve} samo jedna ideja, konce
pt,
o toj stvarnosti.
Intenziv prosvjetljenja, o kojem pi{e ova knjiga, jeste jedan prakti~an metod ka
ko
direktno iskusiti tu kona~nu istinu, ne kao ideju, ve} kao ìvotnu stvarnost. Me
tod
kako direktno iskusiti svoju stvarnu prirodu, neovisno od svih intelektualnih i
ostalih posrednih tuma~enja i interpretacija. Moj cilj ovdje jeste da opi{em taj
metod, i zainteresovanima dam osnovne, pa mo`da i vi{e od osnovnih informacija k
ako bi odlu~ili èle li u~initi ozbiljan korak u pogledu svog duhovnog razvoja
i mo`da u~estvovati na nekom od sljede}ih Intenziva koji se budu odràvali u
Bosni i Hercegovini. Intenzivi se odràvaju u svijetu od 1968, i do sada su hilj
adama ljudi pomogli da promijene svoje ìvote na bolje, usmjere pramac svog
ìvotnog broda u pravcu Istine, i doìve smislen, stvaran razvoj, bez obzira da
li u
svom svakodnevnom ìvotu ina~e praktikuju neki sistem samorazvoja ili ne.
@elja mi je i to da ova knjiga pomogne sa~uvati informacije na na{em jeziku o
standardnim Intenzivima prosvjetljenja, po metodu i u~enju Charlesa Bernera i
prostorima
Lawrence Noyesa Skande. To je zato {to se na na{im prostorima
biv{ih jugoslovenskih republika tokom godina pojavio znatan broj voditelja semin
ara koje oni nazivaju Intenzivima, ali koji to u su{tini nisu. Postoje i oni koj
i te
seminare nazivaju druga~ije, i tvrde da su oni nastali kao svojevrsno pobolj{anj
e
ve} postoje}eg Bernerovog metoda. Zbog svega toga mi se ~ini da je potrebno pods
jetiti duhovne tragaoce na ovim prostorima {ta je to, u stvari, Intenziv prosvje
tljenja u svojoj originalnoj, izvornoj formi. Tako|e èlim upoznati ~itatelje i
sa time
da je Berner nedavno objavio novi priru~nik za voditelje Intenziva, Svjesnost
istine, koji je napisan zajedno sa njegovom sada{njom najbliòm saradnicom,
Monom Sosnom. Berner tu izlaè svoje aktuelno razumijevanje prosvjetljenja, i
neke koncepte iz tog najnovijeg priru~nika tvorca Intenziva prenosim u ovoj
knjizi.
Na kraju, knjiga je pisana i za znatièljnike koji samo vole ~itati, i koji mo`d
a nikada ne}e poèljeti da se i sami upuste u avanturu samootkri}a u~estvuju}i n
a
Intenzivima. Tako|e je namijenjena i onima koji su ve} u~estvovali na jednom ili
dva Intenziva i èle dobiti dodatne informacije o toj metodi u ~iju su se
14djelotvornost uvjerili iz prve ruke.
Ali, {ta god bio va{ motiv za ~itanje ove knjige, neka vam ona bar malo pomogne
da misli usmjerite u pravcu onoga {to je vje~no i trajno, a odmorite ~elo od bri
ga
o onome {to je prolazno i kratkotrajno.
Emir Salihovi}
Sarajevo, 2004.
15Ra|anje Intenziva
Intenziv prosvjetljenja je trodnevna radionica (workshop), ~iji je jedini, isklj
u~ivi cilj
postignu}e prosvjetljenja, koje za ove potrebe defini{emo kao direktno iskustvo
istine . Danas je ova definicija blago modifikovana, i time }emo se baviti u pogla
vlju
Prosvjetljenje: direktno znanje istine.
Intenziv nije jedna od mnogih tehnika meditacije ili li~nog razvoja koje moète
raditi
kod ku}e, onda kada odvojite ne{to malo vremena za to. Kao {to samo ime kaè, to
je
intenzivna tehnika koja se pod vo|stvom obu~enog voditelja prakticira puna tri d
ana i
svo vrijeme boravite, hranite se i spavate u objektu gdje se Intenziv odràva. T
ako|e,
Intenziv nije individualna tehnika. Intenziv uvijek radi grupa ljudi, a sama teh
nika,
koju }emo kasnije detaljno objasniti, radi se uvijek u paru sa nekim drugim u~es
nikom.
Jako je va`no naglasiti da Intenziv nije sekta, religija, filozofija ili duhovno
u~enje. To je ~ista tehnika, ~ista praksa , koju mogu praktikovati svi, bez obzira
da li slijede neki poseban sistem duhovnog vje`banja ili ne. U stvari, moè se
re}i
da je ono {to se radi na Intenzivu bit svake od velikih svjetskih religija, jer
svaka
religija upu}uje na samoposmatranje, odnosno samoistraìvanje, kao jedan od
puteva ka kona~noj stvarnosti.
Prosvjetljenje ili direktno iskustvo istine podrazumijeva direktno iskustvo
istine, stvarnosti, onoga kako stvari stvarno jesu. Direktno zna~i da je to iskust
vo doìvljeno neposredno, ne kroz upotrebu logike, osje}anja, intuiciju, posmatr
anje ili bilo koji drugi indirektni ili intelektualni proces. U direktnom iskust
vu,
ono {to se doìvljava i onaj koji to doìvljava na izvjestan na~in postaju jedno
,
17ulaze u svojevrsno stanje jedinstva, u kojem vi{e nema razlike izme|u onoga {t
o
se opaà i onoga koji to opaà.
Iskustvo zna~i da se radi o li~nom, subjektivnom doìvljaju koji se direktno ti~e
onoga koji to iskustvo doìvljava.
Istina je, pak, izraz koji razli~iti ljudi razli~ito defini{u i razumiju. Ja ovdje
termin Istina koristim isklju~ivo u zna~enju kona~ne stvarnosti, onoga kako stvar
i
stvarno jesu, neovisno od toga {ta mi mislimo, {ta vjerujemo, ili kako bi èljel
i da
stvari budu.
Tvorac Intenziva, Amerikanac Charles Berner (ro|. 1929.) bio je do svog penzionis
anja 1995. godine jedan od najkreativnijih i najautenti~nijih duhovnih
u~itelja sa Zapada. Po njegovim sopstvenim rije~ima, za kona~na pitanja ljudske
egzistencije zainteresovao se kao vrlo mlad, i svoje prvo iskustvo prosvjetljenj
a
doìvio je kao tinejdèr, intenzivno meditiraju}i o zna~enju drevnog Lao Ceovog
djela Tao Te \ing , glavnog djela kineskog Taoizma.
Iako to Berner kasnije nije javno navodio, on je pedesetih godina pro{log vijeka
po~eo izu~avati alternativnu tehniku terapije i li~nog razvoja zvanu Dijanetika,
koju je razvio Lafajet Ron Habard, poznat i kao popularan pisac nau~ne fantastik
e. Po njegovom najpoznatijem romanu, Bojno polje Zemlja , Dòn Travolta
je snimio istoimeni, istina vrlo lo{, film. Berner se kasnije, sredinom 60-ih, d
istancirao od Habarda i osnovao svoju sopstvenu {kolu li~nog razvoja, pod nazivo
m
Abilitizam, od engleske rije~i za sposobnost (ability).
Bit Dijanetike sastoji se u teoriji po kojoj je glavni uzrok svih neèljenih obl
ika
ljudskog pona{anja, poput raznih vrsta neuroza, tzv. engram. Engram je definisan
kao manje ili vi{e traumati~no iskustvo bola koje je pra}eno umanjenom svjesno{}
u ili, pak, potpunom nesvjesticom. Klasi~an {kolski primjer lak{eg engrama,
odnosno primjer toga kako engram funkcioni{e, jeste èna koja se vra}a ku}i sa
pijace i nosi torbu punu povr}a. Pored nje prolazi ~ovjek sa psom. Ona odjednom
u ruci po~inje osje}ati bol, a emotivno doìvljava nelagodu. Racionalizuje to ti
me
da je torba prete{ka, pa je premije{ta u drugu ruku, a osje}anje nelagode po~inj
e
tuma~iti iracionalnom brigom za ku}u ( Moram poùriti, da li su djeca u redu?
ili Boè, da li sam ugasila plin prije nego {to sam iza{la? ). Ipak, po dijaneti~ko
j
teoriji, uzrok i bola i nelagode leì u engramu, odnosno davnom bolnom iskustvu
18kada je tu ènu, jo{ dok je bila djevoj~ica, napao i za ruku ugrizao bijesan p
as, {to
je za nju u to vrijeme bilo izuzetno traumati~no iskustvo.
Ona, po Dijanetici, nije morala u sada{njem vremenu svjesno opaziti psa koji je
pro{ao pored nje, vezan na uzici. Njen nesvjesni um je to u~inio i reagovao na n
a~in
sadràn u engramu. Taj engram je, dijaneti~kim rje~nikom re~eno, bio restimulisa
n.
U slu~aju da je ta osoba imala jo{ koje sli~no neugodno iskustvo sa psima, ti ni
zovi
lo{ih doìvljaja mogli bi se povezati u tzv. lance, te vr{iti jasan negativan ut
icaj na ìvot
te osobe, tako da ona potpuno izgubi sposobnost racionalnog pona{anja u odnosu n
a
pse kao ìvotinjsku vrstu. Tih ìvotinja ona se tada isklju~ivo boji, ne voli ih
i trudi se
da ih ne primje}uje, ili uvijek iracionalno reaguje kada se na|e u blizini pasa.
Dijaneti~ka terapija sastoji se u tome da se pojedinac preciznom tehnikom rada
vrati u prvobitni trenutak bola i proìvi ga u potpunosti, oslobodiv{i tako sput
anu,
potisnutu emotivnu energiju i osvijesti mentalne stavove, zaklju~ke, koje je tad
a
donio i koji su postali njegovi li~ni zakoni koji od tada upravljaju njegovim ìvo
tom. U slu~aju primjera sa djevoj~icom, stav bi mogao biti: Psi su zli ili Od pasa
treba bjeàti , ili @ivotinje su opasne . Drugi primjeri fiksiranih mentalnih stavova
, koji se u Dijanetici zovu postulati, mogu biti @ivot je teàk , Drì jezik za
zubima , Ljudima se ne smije vjerovati , @ene èle samo novac , Mene ljudi ne
vole , Ja sam slabi} , Mene ne}e prihvatiti i mnogi, mnogi drugi, raznoliki isto
onoliko koliko je svako od nas druga~iji od svih drugih. Osloboditi se tih fiksi
ranih stavova i ìvjeti ìvot autenti~no, slobodno, fleksibilnog mentaliteta, sv
akako
je sretno i vrlo poèljno stanje.
Charles Berner bio je jedan od vrlo uspje{nih ranih prakti~ara Dijanetike, a to
mi
je potvrdila i Amerikanka Pat Krenik, koja je tako|e studirala pod Habardovom
supervizijom tokom pedesetih. Ona je Bernera upoznala u januaru 1958, u
Va{ingtonu, gdje su zajedno poha|ali obuku iz Dijanetike, i kaè da je Bernerov
odlazak bio svojevrstan {ok za mnoge Habardove studente, jer je Berner bio vrlo
poznat i cijenjen prakti~ar Dijanetike u to vrijeme.
Nakon tog razlaza Berner je, zajedno sa svojom tada{njom suprugom Avom, vodio
centar za li~ni razvoj i alternativnu medicinu u Kaliforniji, u mjestu Costa Mes
a.
Nudili su treninge iz oblasti me|uljudske komunikacije, zdravstvene programe, te
programe iz oblasti prou~avanja ljudskog uma, te druge sli~ne procese.
19U skladu sa iskustvima koje je imao prakticiraju}i metode proiza{le iz
Habardovog rada, Berner je utvrdio da je iskrena, istinita i otvorena komunikaci
ja izme|u ljudi klju~ni element koji pomaè da se oni oslobode mentalne

napetosti, razrije{e li~ne probleme i ponovo aktiviraju svoje uspavane potencija
le.
On je stoga svoj rad sa klijentima usmjerio na to da im pomogne da otvore
komunikacijske puteve izme|u sebe i drugih, da potpunije i istinitije prezentira
ju sebe drugima, kao i da postanu bolji slu{aoci, odnosno da pobolj{aju svoju
sposobnost da slu{aju druge i da ih razumiju.
Jedan od najve}ih svjetskih autoriteta po pitanju Intenziva ameri~ki terapeut i
duhovni u~itelj Lawrence Noyes Skanda, koji je dugi niz godina izuzetno blisko
sara|ivao sa Bernerom, napisao je u svojoj izvrsnoj knjizi Enlightenment Intensiv
e:
Dyad Communication as a Tool for Self-realization da je Bernerova supruga Ava
imala glavnu ulogu u formiranju one vrste rada koja se na Intenzivu naziva dijada .
Sama rije~ dolazi od gr~ke rije~i dyo , {to zna~i par, dvoje , a u kontekstu terapeut
skog rada, te Intenziva, odnosi se na dvoje ljudi koji rade zajedno, u paru.
Konkretnije re~eno, odnosi se na dvoje ljudi koji sjede u paru, jedan naspram dr
ugog, i naizmjeni~no komuniciraju, dok onaj drugi samo slu{a. Takva vrsta rada
omogu}avala je da ve}i broj ljudi u isto vrijeme radi sa konkretnim terapeutskim
instrukcijama, pod nadzorom samog terapeuta, {to je otvorilo mogu}nost za rad na
sebi za one ljude koji nisu imali dovoljno novca da sami zakupe terapeuta i njeg
ovo
ili njeno vrijeme iskoriste samo za sebe.
Berner je uvijek puno zavisio od ène sa kojom je bio, rekla je Lawrencu Noyesu
Bernerova biv{a supruga Ava, u intervjuu koji je on vodio sa njom 1996. godine.
@ena mu je bila kao neka vrsta gurua. Vi{e nego samo inspiracija. Postojala je
intenzivna svakodnevna komunikacija.
Rad sa dijadama sam mu ja prva predloìla, pri~a Ava. On je u po~etku bio
protiv... Kada su po~eli da dolaze mladi ljudi koji nisu sebi mogli priu{titi da
plate
individualni rad, ja sam po~ela da razmi{ljam: kako ti ljudi mogu da iskuse dobi
ti
od te izvanredne tehnologije i tako sam dobila ideju za dijade. Rekla sam, hajde
da dvadesetak ljudi postavimo u dva reda, damo im pitanja za rad, mi mjerimo
vrijeme i kaèmo im kada da se promijene. To je bila potpuno moja ideja. Trebalo
je onda razgovarati sa Charlesom i ubijediti ga da pristane na to.
20Ava dalje kaè da se Berneru ideja dopala onda kad su jednom poku{ali da je
primijene.
Princip rada u dijadama imao je svoje korijene u dijaneti~koj praksi.
Dijaneti~ki terapeut, za razliku od terapeutske uloge u mnogim drugim sistemima,
nije imao ulogu tuma~a. Njegovo nije bilo da tuma~i iskustva klijenta, analizir
a ga, da mu potvr|uje ili mu odri~e. Dijaneti~ki terapeut je sli~niji pilotu, il
i
kapetanu broda, koji jednostavno izdaje instrukcije, prati situaciju i navodi kl
ijenta da sam stigne tamo gdje treba da stigne. To je uklju~ivalo ponavljano dav
anje
istih instrukcija, na koje bi klijent uporno odgovarao, dok ne bi do{ao do uvida
ili
ispraznio svoj emotivni naboj.
Teorijska osnova metode bila je sadràna u specifi~noj teoriji komunikacije, koj
u
je razradio Habard, a koju }emo razmotriti ne{to kasnije u kontekstu prakti~nog
rada na Intenzivima. Da damo kratak prakti~an primjer: terapeut bi klijentu
mogao dati instrukciju: Reci mi ne{to {to si uradio (toj i toj osobi) {to misli{
da
nisi trebao? Klijent bi tada odgovorio na instrukciju, iznio ne{to u vezi sa osob
om
u vezi koje rade, dok bi terapeut za to vrijeme samo sjedio, drào pa`nju na kli
jentu, slu{ao i trudio se da u potpunosti razumije {ta mu klijent saop{tava. Pot
om
bi jednostavno rekao: Hvala ti .

Nakon toga bi mogao dati instrukciju: Reci mi ne{to {to si propustio da uradi{
(toj i toj osobi) {to misli{ da si trebao? , saslu{ao klijenta na isti na~in i ope
t odvratio: Hvala ti .
Zatim bi se vratio na prvu instrukciju i cijeli proces iznova i iznova ponavljao
, sve
dok se ne bi pojavili odre|eni dobri indikatori: klijent bi naglo mogao ste}i uv
id
u svoj odnos sa datom osobom, mogao bi doìvjeti emotivnu katarzu i dijelom
o~istiti osje}anje krivice u vezi sa tom osobom, moglo bi mu se naglo popraviti
raspoloènje i pove}ati sposobnost komuniciranja sa osobom u vezi koje rade i
tome sli~no.
Uporno ponavljanje gornjeg procesa, u skladu sa odgovaraju}im pravilima takvog
metoda rada, ima tendenciju da klijenta dovede u kontakt sa sve dubljim i dublji
m
sadràjima njegovog uma, koji onda u jednom kriti~nom momentu bivaju prepoznati
i osvije{teni, {to vodi ve}em uvidu u svoj ìvot i osloba|anju od mentalnih i
emotivnih kompulzija. [tavi{e, posebna snaga tog metoda rada ne sastoji se samo
21u tome {to ponavljanjem instrukcija klijent dublje kopa po svom umu, ve} i u
tome {to te sadràje jasno artikuli{e, komunicira terapeutu, koji sa pa`njom slu
{a
i trudi se da u potpunosti razumije klijenta. U stvari, klijent tim procesom otk
riva i terapeutu prezentira odre|enu istinu o sebi.
U dijadnom metodu rada njihove bi se uloge me|usobno izmjenjivale. Onaj koji
komunicira, to jest koji odgovara svom partneru na instrukciju Reci mi ne{to {to
si
uradio (toj i toj osobi) {to misli{ da nisi trebao? , radio bi to pet minuta, nako
n ~ega
bi mu njegov partner odvratio sa Hvala ti i oni bi zamijenili uloge. Onaj koji je
komunicirao sada bi svom partneru postavio istu instrukciju, Reci mi ne{to {to si
uradio (toj i toj osobi) {to misli{ da nisi trebao? , i slu{ao pet minuta, bez upl
itanja,
klimanja glavom ili komentarisanja. Samo bi slu{ao, trudio se da {to bolje razum
ije
ono {to mu partner komunicira i na kraju rekao Hvala ti . Oni bi se tako izmjenjiva
li ukupno osam puta, {to ~ini 40 minuta, odnosno jednu dijadnu vje`bu .
Istini za volju, gornji opisi, kako Dijanetike tako i dijadnog rada, vrlo su pov
r{ni
i sluè samo da ~itaocu daju odre|enu ideju o ~emu se radi. Detaljnije bavljenje
tim temama zahtijevalo bi posebnu knjigu, dok sam rad, iako u biti jednostavan
proces, zahtijeva ozbiljan trening i puno iskustva da bi se mogao efikasno primj
enjivati na drugim ljudima. Ipak, dijade su jednostavna forma rada i pod nadzoro
m iskusnog trenera rade se lako i sa velikom efikasno{}u.
U uvodu za priru~nik namijenjen voditeljima Intenziva prosvjetljenja, Berner je
napisao da je otkrio da su ljudi koji su imali iskustvo prosvjetljenja, koji su
imali
direktnu spoznaju istine o tome ko su i {ta su, mnogo bolje napredovali kroz
razli~ite tehnike samorazvi}a i dijadne vje`be, te imali najvi{e koristi od njih
. Oni
koji su i dalje bili zbunjeni u pogledu svoje stvarne prirode, koji su sebe iden
tifikovali sa razli~itim konceptima poput tijela, du{e, duha, energije, svjetlos
ti i
sli~no, ili identitetima i stanjima bi}a kao Ja sam ra~unovo|a ili Ja te{ko dobijam
ono {to ho}u , mnogo su teè napredovali i mnogo teè shvatali smisao metoda koje
su praktikovali.
Bernerova opsesija je tako postala kako pomo}i ljudima da direktno iskuse svoju
stvarnu prirodu, kako bi mogli uistinu na~initi stvaran i ozbiljan napredak u sv
ojim ìvotima.
Kako je sam ve} doìvio iskustvo prosvjetljenja, Berner je problem poku{ao rije{
iti
22predavanjima. Ipak, slu{anje ne~ijeg iskustva nije se pokazalo kao posebno efi
kasan
metod. Mo`da bi jedan procenat slu{alaca ne{to razumio, govorio bi Berner.
Stoga je izumio ne{to {to je nazvao ma~kina vje`ba . Naloìo bi slu{aocima,
tokom seminara ili predavanja, da obrate pa`nju na svoje tijelo ili na dio tijel
a. Da
pokrenu i opipaju ruku, osjete realnost svog fizi~kog tijela. To je va{e tijelo ,
rekao bi im.
Potom bi im naloìo da zatvore o~i i zamisle ma~ku, neku obi~nu doma}u ma~ku
koju su nekad vidjeli. Dok bi posmatrali tu mentalnu sliku, Berner bi im rekao:
To je va{ um .
A zatim, dok su slu{aoci i dalje dràli zatvorene o~i i posmatrali mentalnu slik
u
ma~ke, Berner bi im kazao: Sada zapazite ko gleda u tu sliku ma~ke. To ste vi .
Ipak, po Bernerovim rije~ima, ukoliko je jedan procenat slu{alaca ne{to razumio
tokom predavanja, ma~kina vje`ba bi pomogla samo toliko {to bi se taj broj
pove}ao za jo{ oko pola procenta.
Bilo je potrebno izna}i neko efikasno, prakti~no rje{enje.
Jednog prolje}nog popodneva 1968. godine Berner se nalazio u brdima pored
mjesta Santa Kruz u Kaliforniji. Po njegovim rije~ima, bilo je to prvi put nakon
mnogo, mnogo vremena da je nekoliko sati bio slobodan i nije imao {ta da radi.
[etao je i gledao drve}e.
Iznenada mu je nado{ao cijeli koncept Intenziva prosvjetljenja. Bio je to direkt
an,
prakti~an odgovor na njegovo pitanje: Kako pomo}i ljudima da se {to prije
prosvijetle?
Ja nisam sjedio i razmi{ljao o tome dugo vremena , pisao je Berner. Samo sam
se upitao kako pomo}i ljudima da ubrzaju proces samootkri}a .
Po svjedo~anstvima ljudi koji su poznavali Bernera iz tog perioda, on je bio vel
iki genij sistematizacije, i nije to bilo neko nadnaravno otkrovenje, ve} trenutak
kada je u bljesku uvida jednostavno spojio zajedno razli~ita znanja koja je do t
ada
stekao terapeutski rad, dijade, Zen, samoistraìvanje iz joge
i napravio ono {to
danas znamo kao Intenziv.
Su{tina novog koncepta bila je da se tehnika komunikacije praktikovana u
dijadama kombinuje sa drevnim pitanjem Ko sam ja? , koje je ~esto kori{teno u
Indiji kao sredstvo za meditaciju, a vjerovatno je najpoznatiji savremeni u~itel
j
23meditacije na ja ili sopstvo bio legendarni [ri Ramana Mahar{i, iz
Tiruvanamalaija u Indiji, koji je preminuo 1950.
Drugim rije~ima jedan partner u dijadi bi drugom partneru dao instrukciju Reci
mi ko si ti , ovaj bi kontemplirao i potom rezultate te kontemplacije saop{tavao
svom partneru. Oni bi izmjenjivali uloge po istom principu i po istim pravilima
kao i u terapeutskoj formi dijada.
Kada partner primi instrukciju Reci mi ko si ti , napravio bi voljni poku{aj da
direktno iskusi ko je on zaista, u sada{njem trenutku. U isto vrijeme bio bi pot
puno otvoren za sve {to se moè desiti kao posljedica tog poku{aja, uklju~uju}i
direktno iskustvo. Nakon {to bi kontemplirao na taj na~in, otvorio bi o~i i svom
partneru detaljno saop{tio, prezentirao, sve {to se pojavilo u njegovoj svijesti
kao
posljedica tog poku{aja, ni{ta ne dodavaju}i niti oduzimaju}i. Njegov partner bi
za to vrijeme samo drào pa`nju na njemu, slu{ao i trudio se da {to bolje razumi
je to {to mu se komunicira, odnosno prezentira. On bi tako kontemplirao i komuni
cirao sve dok ne istekne pet minuta. Oni bi zatim zamijenili uloge i radili tako
,
naizmjeni~no, sve dok ne istekne 40 minuta. Svako bi tako imao ~etiri perioda od
po pet minuta za kontemplaciju i komunikaciju. Detaljnijom analizom i
obja{njenjem ove tehnike bavi}emo se kasnije.

Pitanje Ko sam ja? ima dugu tradiciju i u japanskom zen budizmu, posebno u
{koli rinzai, koja je poznata po upotrebi neodgovorivih pitalica, takozvanih koa
na,
koji su kori{teni kao sredstva za kontemplaciju i koji imaju efekat da zahvaljuj
u}i
~injenici da se na njih ne moè logi~no odgovoriti pomaù prakti~aru da za trenu
tak prevazi|e svoj intelekt, iza|e iz okvira uma i logike i iskusi stvarnost s o
nu
stranu uma, doìvi direktno iskustvo krajnje stvarnosti, prosvjetljenje, u zen b
udizmu poznato pod nazivima kensho i satori. Iako se radi o iskustvu koje je ist
o po svom
kvalitetu, kensho je naziv za plitko, ne obavezno i stabilno stanje prosvjetljen
ja, dok
je satori termin kori{ten da ozna~i duboko i stabilno iskustvo prosvjetljenja.
Klasi~ni primjeri zen koana su Koji je zvuk pljeskanja jedne ruke? ili Kakvo je
bilo tvoje lice prije nego su se rodili tvoji roditelji? U japanskoj zen tradicij
i
monasi bi intenzivno radili sa koanima i trudili se da proniknu u njihovu bit to
kom
intenzivnih perioda kontemplacije koji obi~no traju pet ili sedam dana i koji se
nazivaju seshin. Tokom trajanja seshina monasi bi najve}i dio dana proveli u kon
24templaciji, a njihov cilj bi bio da iskuse kensho. Ostatak dana proveli bi rec
ituju}i
svete tekstove, objeduju}i, rade}i, konsultuju}i se sa u~iteljom i odmaraju}i se
.
Jedan od prvih zapadnjaka koji je doìvio iskustvo prosvjetljenja praktikuju}i z
en,
i koji je kasnije i sam postao poznat zen u~itelj, bio je amerikanac Philip Kapl
eau,
koji je 1965. objavio knjigu pod nazivom Tri stuba zena . Ta knjiga imala je presud
an uticaj u {irenju zena na zapadu, i doslovno je donijela duh zena na zapad.
Bila je to prva knjiga koja je na jasan, svima dostupan na~in obja{njavala zen b
udisti~ku meditaciju, poput svojevrsnog priru~nika, i {to je jako va`no za nasta
nak
Intenziva, jasnim jezikom opisala kako izgleda seshin i kakva iskustva doìvljav
aju u~esnici seshina. Charles Berner je pomno prou~avao tu knjigu. Leào bi uve~
e
u krevetu i ~itao je, diskutuju}i o njenom sadràju sa svojom suprugom Avom.
Ve}inu svojih ideja za Intenziv prosvjetljenja on je dobio upravo iz te knjige.
Me|utim, po Avinim rije~ima, iz ve} pomenutog intervjua koji je uradio
Lawrence Noyes, Berner nikada nije praktikovao Zen.
Ono {to ja mislim da je njegov li~ni uvid na tu temu, jeste da je on, vidjev{i da
prakti~ari Zena tokom seshina povremeno odlaze na razgovor sa Majstorom,
odlu~io da to u~esnici Intenziva rade jedan sa drugim u dijadi. Svi koani (pitan
ja)
su uzeta iz Zena. On je shvatio da je najve}a barijera za postignu}e prosvjetlje
nja
sam um, i da je prosvjetljenje tu na dohvatu ukoliko se za trenutak oslobodimo
uma. Sve se to preplitalo u njemu, i {etaju}i onda u prirodi i razmi{ljaju}i o t
ome...
u njemu se sve to povezalo i on je dobio ideju da sve to sastavi u jedan format
i
isproba u praksi. U tome je njegova genijalnost, da je mogao sve to da poveè i
dobije novu viziju... On je zaista posjedovao jednu vrstu genijalnosti, i kada b
i mi
ponekad o ne~emu pri~ao, prosto ne bih ponekad mogla da vjerujem {ta slu{am.
Zanimljivo je jo{ jedno Avino vi|enje Bernera iz tog vremena.
On je uvijek bio do kraja prisutan sa onima sa kojima je radio..., kaè ona. To
je bila njegova jaka strana. Kada ga posmatrate u terapeutskim sesijama ili na

Intenzivu, on je bio kao Betoven. U privatnom ìvotu i u mnogim drugim stvarima
bio je veoma slab. Imali ste utisak ponekad da se tu radi o dva sasvim razli~ita
~ovjeka. Izgleda kao da kad je ~ovjek veoma kreativan po nekom pitanju ili
oblasti, kao da njegova energija presu{i sasvim po nekim drugim pitanjima ili
oblastima.
25Velika vrijednost Kapleauove knjige o Zenu bila je i u tome {to je pokazala da
kensho, odnosno iskustvo prosvjetljenja, nije neko psihodeli~no iskustvo izmije
njene
svijesti, ve} duboko iskustvo unutarnjeg preobraàja koje onome koji ga iskusi
otvara prostor kvalitativno sasvim nove svjesnosti o sebi, ìvotu i drugima, svj
esnosti koja ~ini da ~ovjek po~ne ìvjeti svoj ìvot prirodnije i autenti~nije,
mudrije
i sa dubljim razumijevanjem stvarnosti. U stvari, Kapleau je svojom knjigom
pokazao da je to iskustvo koje ~ovjeka dovodi u dublji i smisleniji odnos sa
stvarno{}u, a ne ne{to {to ga odvla~i od stvarnosti. Bilo je to posebno zna~ajno
u
kontekstu cijele atmosfere koja je vladala {ezdesetih godina pro{log vijeka na
zapadu, posebno u Kaliforniji: hippy pokret, droge, ponovno otkrivanje misticizm
a i istraìvanje izmijenjenih stanja svijesti. Kapleau je pokazao da prosvjetlje
nje nije imalo ni{ta sa tim. Tako|e, s obzirom da je u svojoj knjizi opisao isku
stva
drugih zapadnjaka koji su praktikovali zen, pokazao je da iskustvo prosvjetljenj
a
nije kulturolo{ka stvar, ne{to {to je rezervisano samo za isto~njake. Pokazao je
da savremeni zapadni ~ovjek 20. vijeka tako|e moè doìvjeti prosvjetljenje,
poput onih o kojima je ~itao u knjigama.
Prije nego {to je odrào svoj prvi Intenziv Berner je prvo eksperimentisao sa sv
ojim saradnicima. Oni bi radili dijade kao i ranije, ali su sada koristili takva
kona~na, egzistencijalna pitanja kao {to je ve} pomenuto Ko sam ja , ali i [ta
sam ja , [ta je moja stvarna priroda ili [ta je smisao ìvota . Danas se na
Intenzivima koriste samo dva ili ~etiri pitanja ko sam ja, {ta sam ja, {ta je ì
vot i
{ta je drugo ljudsko bi}e i time }emo se pozabaviti kasnije. Ta po~etna iskustva
bila su vrlo povoljna, ljudi su ulazili u razli~ite dubinske procese rade}i dija
de na
ovaj na~in. Ostalo je jo{ samo da se krene ka kona~nom cilju prosvjetljenju.
Po sopstvenim rije~ima, Berner je tog ljeta 1968. imao samo oko 30 dolara u dèp
u.
Oglasio je svoj prvi Intenziv, oti{ao na par~e zemlje u ju`noj kalifornijskoj pu
stinji
koje je nedavno kupio, stavio prostirke na zemlju, kupio stubove, zabio ih u zem
lju
i napravio improvizirani krov. Sve je zaklonio mreàma za za{titu od insekata.
Na taj prvi Intenziv do{lo je 26 u~esnika, ljudi koji su ve} ranije radili sa
Bernerom i imali iskustva u dijadnom radu.
Nisam im mnogo pri~ao o tome {ta }e se dogoditi , pisao je Berner. Samo sam
kazao da }emo raditi na tome ko smo mi i da }e taj rad biti intenzivan... Ono {t
o
26sam imao u glavi bio je samo bljesak jedne ideje {ta bi Intenziv prosvjetljenj
a trebalo da bude .
Ustali su rano ujutro, u~esnici su uplatili novac, a Bernerova èna Ava je tokom
pauze za ru~ak oti{la u grad i kupila jo{ hrane, za svih pet dana koliko je taj
prvi
Intenziv trajao. Kasnije, sa iskustvom, Berner je standardno trajanje Intenziva
sveo na tri dana.
Berner je vjerovao da }e biti potrebno pet ili deset Intenziva dok neko ne doìv
i
iskustvo prosvjetljenja. Na njegovo veliko iznena|enje, neki u~esnici su ve} dru

gog dana rada imali iskustvo prosvjetljenja. Do kraja Intenziva, kaè Berner,
iskustvo prosvjetljenja doìvjelo je oko ~etrdeset procenata u~esnika.
Na kraju, svi su bili odu{evljeni, pa su se dogovorili da uskoro odrè i drugi
Intenziv.
Lawrence Noyes je u svojoj ve} pomenutoj knjizi dao opis po~etka tog prvog inten
ziva od strane jednog od ljudi koji su na njemu u~estvovali, inìnjera elektrote
hnike Edwarda Riddlea: Sje}am se da su fizi~ki uslovi na tom prvom
Intenzivu u Lucerne Valley bili vrlo primitivni. Mjesto jo{ uvijek nije bilo
sagra|eno. Odràli smo Intenziv u improvizovanoj strukturi Na zemlji su bili
tepisi, a mi smo sjedili na metalnim stolicama na rasklapanje. Nismo uistinu zna
li
{ta nam je cilj, ali se sje}am da smo iskreno i{li k njemu .
Naravno, u~esnici nisu neprekidno radili samo dijade. Dnevni raspored na
Intenzivu na~injen je po uzoru na zen seshine, tako da su se izme|u dijada u~esn
ici odmarali, imali periode za individualnu meditaciju bez partnera, objedovali,
konsultovali se sa Bernerom i sl.
Standardna satnica Intenziva danas izgleda tako da on obi~no po~inje uve~e, uvod
nim predavanjem voditelja na kojem on objasni {ta }e se raditi, koji je dnevni r
aspored, i trudi se da motivi{e u~esnike. Sam prakti~ni rad po~inje sljede}eg da
na
u 6:00 sati ujutro, kada voditelj odrì predavanje o tome kako se radi tehnika
prosvjetljenja, odnosno kako se rade dijade. Nakon pauze tokom koje se posluì
~aj, u~esnici u 7:30 sjednu u parove i po~inju svoju prvu dijadnu vje`bu na tom
Intenzivu. Do 12:00 sati, kada se sluì ru~ak, u~esnici su ve} uradili ~etiri di
jade,
doru~kovali i imali jednosatnu meditaciju u {etnji, tokom koje izlaze napolje, a
li i
dalje usmjereni na pitanje sa kojim rade. Nakon ru~ka opet slijedi dijada, pa
27popodnevno predavanje voditelja na kojem se poja{njavaju aspekti tehnike,
u~esnici iznose svoja iskustva, postavljaju pitanja... Do kraja dana, u 23:45 ka
da se
ide na spavanje, u~esnici }e uraditi jo{ {est dijadnih vje`bi, jednu meditaciju
u
{etnji, jednu individualnu meditaciju, ima}e vrijeme za popodnevni odmor, dvije
uìne i ve~eru. Isti raspored, sa malim varijacijama, slijedi i sljede}a dva dan
a.
Hrana na intenzivima je uvijek lagana i vegeterijanska, ~aj je biljni, ne sluè
se
kofeinski ~ajevi ni kafa, a zabranjeno je pu{enje i konzumiranje alkohola.
Jedan drugi u~esnik prvog Intenziva na svijetu, Yon Kane, ovako je 1995. opisao
Lawrencu Noyesu svoje iskustvo iz Lucerne Valley:
Ono {to se meni desilo na tom prvom intenzivu jeste da se u meni upalila strast
za istinom. Naporno sam radio na pitanju [ta je smisao ìvota? i sje}am se da
sam leào budan usred no}i razmi{ljaju}i [ta je to? [ta je to?! Bio sam uistinu
usredoto~en. Kao da sam bio u vozu i sve te razne stvari promicale su pored proz
ora: misli, osje}anja, slike. Ali ja sam znao da ni{ta od toga nije prava stvar.
U
me|uvremenu, mnome je ovladala ta strast za istinom koja je upravljala vozom.
Prethodnog dana pro{ao sam kroz period istinskog o~aja, osje}aju}i da moram
prona}i vi{e smisla u ìvotu nego {to je samo i}i na posao i jesti. Kasnije sam
do{ao
u stanje da sam osje}ao da }u umrijeti ako jo{ samo jednom sebi postavim to
pitanje. Ali ja sam uistinu èlio istinu i zato sam nastavio. Posljednjeg jutra
radili
smo individualnu kontemplaciju. Onda je odjednom sve nestalo i ja sam u{ao u
jedinstvo. Bio sam u tom bezgrani~nom, bezvremenom iskustvu jedinstva, i to nije
bilo nalik na bilo {ta {to sam iskusio ranije. I vi{e nije bilo bitno {ta je svr
ha ìvota,
jer je svrha bilo samo to jedinstvo koje sam iskusio, ne neki verbalni odgovor.
Bio sam u ekstazi. Sada bih iskoristio rije~ blaènstvo ... Satima, svaki put kada
bih
se ponovo dotakao tog iskustva, tu su bili valovi blaènstva, jednostavno valovi
. Bilo
je to tako jako i tako neo~ekivano da bih plakao. Kasnije sam se smijao od uìtk
a.
To se nastavilo tokom cijelog posljednjeg dana .
Do kraja svoje karijere kao voditelja Intenziva, Berner je odrào ta~no 99
Intenziva. Svoj posljednji Intenziv odrào je u decembru 1976. Nije èlio odràt
i
100. Intenziv. Nakon toga se povukao i posvetio isklju~ivo svojoj sopstvenoj med
itacijskoj praksi i podu~avanju u~enika u joga komuni u Australiji, u brdima izn
ad
grada Adelaide.
28Naime, on je u me|uvremenu postao u~enik indijskog u~itelja joge po imenu
Swami Kripalvananda (1913 1981), te je promijenio ime u Yogeshwar Muni.
Nakon smrti svog u~itelja nastavio je podu~avati jogu kao samostalni u~itelj.
Naravno, Berner je trenirao i druge ljude da vode Intenzive i uspostavljen je st
andardni format treninga za voditelje Intenziva. Vode}u ulogu u uspostavljanju t
og
treninga imao je upravo pomenuti Lawrence Noyes, koji jednom godi{nje odràva
treninge za voditelje Intenziva u SAD, Kanadi ili Evropi. Taj trening podrazumij
eva teorijski studij, prakti~no polaganje ispita, u~estvovanje i asistiranje na
Intenzivima, te vo|enje Intenziva pod supervizijom.
ôvjek koji je Intenzive donio u Evropu bio je amerikanac Jeff Love, koji je odr
ào
prvi evropski Intenziv 1971. u Velikoj Britaniji, u Saseksu. Jeff Love je i prvi
~ovjek koji je javno objavio tekst o Intenzivu. Posljednje poglavlje njegove vrl
o
interesantne i nadahnjuju}e metafizi~ke knjige Kvantni bogovi , objavljene 1976,
u potpunosti je posve}eno Intenzivu. Vjerovatno su mnogi ljudi na Zapadu saznali
za Intenziv upravo zahvaljuju}i toj knjizi.
Intenzive je u SFRJ donio beogradski psiholog i pisac knjiga o ezoteriji, @ivora
d
Mihajlovi} Slavinski. On je na svom prvom Intenzivu u~estvovao kod Jeff Lovea, a
prvi jugoslovenski Intenziv odrào je u novembru 1980. u Beogradu. Taj metod
rada brzo je stekao veliku popularnost me|u Jugoslovenima zainteresovanim za
li~ni razvoj i duhovnost. Nakon Slavinskog, pojavili su se i mnogi drugi koji su
tako|e poèljeli da drè Intenzive, te se u jednom trenutku, krajem osamdesetih,
spekulisalo da se u SFRJ odràva najvi{e Intenziva godi{nje u svijetu. Intenzivi
su
organizovani doslovno u svakoj od biv{ih jugoslovenskih republika. Slavinski je
1985. objavio i knjigu o Intenzivima, pod nazivom Susreti sa istinom . Ipak, on
je kasnije odstupio od klasi~ne Bernerove forme Intenziva i po~eo podu~avati
skra}enu varijantu koju je nazvao Intenziv gnoze .
Pored Slavinskog, veliki broj Intenziva u SFRJ i Srbiji odrào je i Desimir Ivan
ovi}
iz Zaje~ara, koji je trening za voditelje zavr{io u Australiji, u zajednici Char
lesa
Bernera. Desimir je tokom osamdesetih godina vodio vrlo uspje{no i popularno
Udruènje za psihofizi~ki razvoj u Zaje~aru, gdje su na Intenzive i seminare
dolazili u~esnici iz svih krajeva biv{e Jugoslavije. Danas je Desimir cijenjen
voditelj Intenziva, ali i prakti~ar i nastavnik terapeutske i samorazvojne metod
e
29znane kao clearing (kliring) i koji radi u mnogim zemljama Evrope, te u Kanadi
.
Do rata u Bosni i Hercegovini 1992. u toj biv{oj jugoslovenskoj republici odràn
o
je samo nekoliko Intenziva. U vrijeme objavljivanja ove knjige jedini trenirani
voditelj Intenziva u nezavisnoj BiH jeste autor ovih redova, koji se Intenzivima
po~eo baviti 1985, kao ~lan zaje~arskog Udruènja za psihofizi~ki razvoj, a tren
ing za voditelje Intenziva zavr{io je kod Lawrenca Noyesa Skande, u [vajcarskoj.
Interesantno je da oko Intenziva nikada nije pravljen veliki marketing. Taj meto
d
samorazvoja, ili bolje re~eno samoootkri}a, pokazao se kao tako efikasan, da je
metod usmene predaje ili dobre vijesti bio dovoljan da se ra{iri u gotovo svim
zemljama razvijenog svijeta. Iako se Intenzivi najvi{e odràvaju u Sjevernoj
Americi i Evropi, odràvaju se i u Indiji, te u Australiji. Nakon vi{e od 35 god
ina
svog postojanja, sada se sa sigurno{}u moè re}i da je Intenziv oproban i provje
ren metod za postignu}e prosvjetljenja. Desetine hiljada ljudi {irom svijeta
otkrili su sasvim novu dimenziju ìvota u~estvuju}i na Intenzivima. Va`no je jo{
jednom napomenuti da Intenziv nije religija, sekta ili filozofija, niti je dio n
e~ega
takvog. Na Intenzivu vam niko ne govori ko ste ili {ta ste, niko vas ne u~i o ì
votu
ili poku{ava da vam proda neki svjetonazor. Intenziv je, kako kaè Lawrence
Noyes, ~ista praksa , ~isti metod za postignu}e prosvjetljenja koji mogu primjenjiv
ati svi, bez obzira koju religiju ili filozofski sistem slijede u svojim ìvotim
a. Ili,
pak, ne slijede ni{ta.
Intenziv je istinski duhovni dar ~ovje~anstvu 20. i 21. vijeka. Savremeni metod
koji
nam pokazuje da svako doba, bez obzira na koli~inu mudrosti i znanja koje nam
dolazi iz pro{losti, uvijek otkrije neki novi put ka istini, koji je u skladu sa
duhom
vremena i potrebama ~ovjeka koji u tom vremenu ìvi.
30Tehnika prosvjetljenja
Bit Intenziva prosvjetljenja je tehnika koju smo u osnovnim crtama ve} opisali,
i
koju }emo, u kontekstu Intenziva, nadalje zvati tehnika prosvjetljenja .
Dobro razumjeti tehniku prosvjetljenja zna~i biti u stanju dobro razumjeti i sve
ostalo u vezi Intenziva, jer je Intenziv tako strukturiran da u~esnicima omogu}i
najbolje mogu}e uslove za neometano praktikovanje tehnike, tako da bi, eventualn
o, mogli doìvjeti iskustvo prosvjetljenja.
Ra{~lanjena, tehnika Intenziva izgleda na sljede}i na~in:
1. Pozicija: Dvije osobe, koje nisu uklju~ene u poku{aj da poprave me|usobni
odnos, sjede u paru (dijadi), na stolicama ili na podu, na razdaljini koja im je
oboma prihvatljiva.
2. Instrukcija: Jedan partner kaè direktno drugom Reci mi ko si ti . Druge
instrukcije su Reci mi {ta si ti , Reci mi {ta je ìvot ili Reci mi {ta je drugo
ljudsko bi}e . Koristi se samo forma Reci mi.
3. Prijem: Onaj koji prima instrukciju prihvata je od onoga koji je dao instrukc
iju.
4. Kontemplacija: Onaj koji je primio instrukciju zatim po~inje da kontemplira,
tako {to prvo opazi stvarnost, zbilju. U slu~aju u~esnika koji radi na Ko sam
ja? , on prvo opazi ko je on sada, u tom trenutku. U slu~aju [ta sam ja? on
prvo opazi {ta je on. U slu~aju [ta je ìvot? on opazi neki dio ìvota koji je
neposredan, o~igledan za njega. U slu~aju [ta je drugo ljudsko bi}e? on
opazi neku stvarnu drugu osobu.
Zatim, on ima namjeru, intenciju da to direktno doìvi. I dok to radi biva
31otvoren za to {to namjerava da doìvi direktno, otvoren za direktno iskustvo
toga, te za bilo {ta drugo {to se moè pojaviti u njegovom umu, osje}anjima ili
tijelu kao posljedica njegove namjere.
5. Komunikacija: On potom saop{tava partneru koji slu{a sve {to se pojavilo kao
rezultat kontemplacije, ni{ta ne dodaju}i ili oduzimaju}i.

6. Slu{anje: Partner koji slu{a samo gleda, slu{a i poku{ava da razumije ono {to
mu
partner prezentira, bez da komentari{e, klima glavom ili procjenjuje na bilo koj
i
na~in. Partner koji kontemplira ponavlja proces kontempliranja i komuniciranja,
odràvaju}i pribli`nu ravnoteù izme|u vremena provedenog u kontemplaciji i
vremena provedenog u komunikaciji, sve dok zvuk gonga ne ozna~i da je pro{lo
pet minuta.
7. Potvrda: Partner koji slu{a potom kaè onome koji je kontemplirao Hvala ti ,
potvr|uju}i mu tako njegov odgovor na datu instrukciju.
8. Promjena uloga: Uloge se promijene. Onaj koji je do tada kontemplirao daje
odgovaraju}u instrukciju partneru koji je slu{ao, i ovaj tada po~inje da kontemp
lira i komunicira.
Jedan od va`nih uslova u radu na Intenzivu jeste da osobe koje sjede u dijadi ni
su
angaòvane na popravljanju me|usobnih odnosa. Prijatelji koji imaju
nera{~i{}ene ra~une , supru`nici i ljubavnici, bliski ro|aci poput roditelja i djec
e
ili bra}e i sestara, ne bi na Intenzivu radili zajedno u dijadama. Ponekad, u
slu~aju da postoje specifi~ni me|usobni problemi, oni ~ak ne bi ni u~estvovali n
a
istom Intenzivu. Razlog za to jeste taj {to se svakom u~esniku moraju omogu}iti
najbolji mogu}i uslovi da radi na svom prosvjetljenju. A otvorena, iskrena komun
ikacija i dobar kontakt sa partnerima u dijadi klju~ni su element tog rada. Ljud
i
koji su u vrlo bliskim me|usobnim odnosima izvan Intenziva ponekad mogu, u
dijadama, do}i u isku{enje da prosu|uju jedni druge, da potiskuju komunikaciju
iz straha od toga {ta }e njihova bliska osoba pomisliti, ili iz èlje da zadrè
neku
sliku o sebi, koju u obi~nom ìvotu prezentiraju toj osobi. Posljedica je da se
u~esnici tada zatvaraju umjesto da se otvaraju. Kako bi se to izbjeglo, uvedeno
je
pravilo da oni ne rade zajedno. [tavi{e, ~ak se savjetuje, ukoliko su na istom
Intenzivu, da rade na suprotnim krajevima sobe, kako ne prislu{kivali jedni
druge, umjesto da rade na svom pitanju.
32Iako u tradiciji rada sa koanima postoji mno{tvo pitalica na koje se moè radi
ti,
na Intenzivima se upotrebljavaju samo ~etiri: Ko sam ja, [ta sam ja, [ta je ìvo
t i
[ta je drugo ljudsko bi}e. Mnogi voditelji Intenziva, uklju~uju}i i Bernera, eks
perimentisali su i sa druga~ijim pitanjima, kao {to su [ta je smisao ìvota, [ta
je Bog,
[ta je ljubav, ~ak i pitanjima Gdje sam ja i sl. Ipak, prevladalo je uvjerenje d
a su
pomenuta ~etiri pitanja najpodesnija za najve}i broj ljudi. Tako|e, ta ~etiri pi
tanja, formulisana tako kako su formulisana, imaju tendenciju da pa`nju prakti~a
ra
usmjere na stvarnost, na realne objekte oko njih koje oni onda poku{avaju da
direktno doìve. Za po~etnike bi bilo te{ko da rade npr. sa pitanjem [ta je Bog,
jer
bi to imalo tendenciju da ih suvi{e odvede u njihov um, u intelektualizaciju. Za
to,
umjesto toga, rade sa pitanjem [ta je drugo ljudsko bi}e.
Interesantno je spomenuti da je Berner vremenom mijenjao mi{ljenje o ovim
instrukcijama. Dvadeset i pet godina nakon prvog Intenziva, 1993, Berner je
odrào predavanje u kojem je iznio svoje vi|enje Intenziva sa stanovi{ta iskusta
va
koje je imao svakodnevno prakticiraju}i joga meditaciju. Tada je preporu~ivao da
se vi{e ne koristi pitanje [ta je ìvot?, jer po njegovom usavr{enom razumijevanju

prosvjetljenja, uma i stvarnosti, tehni~ki je nemogu}e prosvijetliti se rade}i
sa
takvom instrukcijom. Mogu}e je imati duboke, probojne uvide, ali ne i prosvjetlj
enje u pravom smislu te rije~i, jer ìvot kao neki zaseban entitet u su{tini ne
postoji. Postojimo samo mi i drugi, ono ko i {ta mi uistinu jesmo, i mogu}e je d
irektno iskusiti samo nas, duhovne pojedince, ali ne i ìvot, koji je zapravo sa
mo stanje na{ih me|usobnih odnosa.
U svom najnovijem priru~niku za Intenzive prosvjetljenja Berner je oti{ao jo{
jedan korak dalje, te sad preporu~uje da se na Intenzivu radi samo sa dva pitanj
a: Ko sam ja, i [ta sam ja. To je u skladu sa njegovom aktuelnom definicijom
prosvjetljenja, i to }u poku{ati pobliè objasniti ne{to kasnije.
Iako se na Intenzivima ne govori u~esnicima sa kojim }e pitanjem da rade, ve} se
to prepu{ta njihovom interesu i izboru, ipak postoje dva pravila.
Prvo je da osoba koja prvi put u~estvuje na Intenzivu obavezno radi sa pitanjem
Ko sam ja. To je zato {to je to pitanje, na izvjestan na~in, najlak{e. Tako|e, b
ilo
bi te{ko raditi sa drugim pitanjima ako neko ve} nije imao direktno iskustvo
rade}i sa pitanjem Ko sam ja. Preporuka je da svaki u~esnik istraje sa pitanjem
33Ko sam ja sve dok ne doìvi direktno iskustvo, ma koliko mu Intenziva bilo
potrebno za to. Ipak, ako je neko ve} u~estvovao na Intenzivu, radio sa pitanjem
Ko sam ja, nije imao iskustvo, a èli raditi na neko drugo pitanje, moè to u~in
iti.
Mada bi, po mom li~nom mi{ljenju, bilo mudrije da nastavi raditi sa istim pitanj
em. Charles Berner danas smatra da ukoliko neko dugo, vi{e intenziva, radi sa
pitanjem Ko a nema direktno iskustvo, najvjerovatnije jeste duboko, i naravno
nesvjesno, identifikovan sa nekim aspektom toga [ta on jeste. Berner stoga
preporu~uje da se takvom u~esniku savjetuje da radi sa pitanjem [ta sam ja i
da on na taj na~in razbije identifikacije koje ga ometaju da iskusi, odnosno
direktno spozna svoju stvarnu prirodu.
Drugo pravilo je da se pitanje ne mijenja samoinicijativno tokom Intenziva, ve}
da
se radi sa njim tokom sva tri dana. Ponekad, ako osoba doìvi direktno iskustvo,
moè u dogovoru sa voditeljom promijeniti pitanje. Ali, pravilo je da to niko od
u~esnika ne radi samoinicijativno, bez prethodne konsultacije sa voditeljom.
Moète i sami zamisliti na {ta bi Intenziv li~io kada bi svaki u~esnik, nakon {t
o se
suo~i sa najmanjom barijerom, krizom, u radu sa svojim pitanjem, odlu~io da to
pitanje promjeni i radi sa ne~im lak{im ili zanimljivijim . Tako niko nikada ne
bi doìvio prosvjetljenje.
Bitan je i na~in na koji je formulisana instrukcija. Koristi se samo forma Reci
mi Naime, tehnika ne po~inje da se radi zatvaranjem o~iju i kontemplacijom.
Tehnika po~inje onog trenutka kada partner koji slu{a uputi instrukciju svom
partneru. Va`no je da partner koji slu{a uistinu misli to {to kaè. Njegovo Reci
mi ko si ti uistinu treba biti zahtjev, instrukcija
Reci meni ko si ti. Njegova
pa`nja treba biti na partneru, on treba èljeti da mu njegov partner odgovori na
instrukciju. Tako|e, partner koji prima instrukciju ne treba da je ignori{e na b
ilo
koji na~in: Ma da, znam {ta }e sada re}i
Ne. On treba da uistinu primi, prihvati in
strukciju. Treba da je prihvati kao istinski zahtjev njegovog partnera. Na taj
na~in oni odmah ulaze u odnos. Njihov rad postaje zajedni~ki rad, te tako imamo
dva pojedinca udruèna protiv jednog uma. Taj kontakt, taj odnos izme|u partnera
na Intenzivu jeste klju~na snaga ove tehnike. Sa instrukcijom Reci mi
partner je direktno pozvan da prezentira istinu drugom, svjesnom bi}u. On tada
vi{e nije sam u tome {to radi. Partner preko puta njega nije samo ukras ili nu`n
ost
34koja se ne moè izbje}i. Njihova dijada je sa davanjem pravilne instrukcije po
stala tim sa~injen od dva ~lana, koji ozbiljno radi na prosvjetljenju.
Nakon {to je primio instrukciju, u~esnik po~inje sa kontemplacijom.

Kontemplacija nije isprazno ponavljanje pitanja ili proces logi~kog rasu|ivanja.
To nije gledanje u tamni prostor ispred na{ih zatvorenih o~iju, ili poku{avanje
da
se ne{to, bilo {ta, doìvi.
Onaj koji kontemplira, u ovom slu~aju na Ko sam ja , treba prvo da opazi samog
sebe. I zatim da poku{a da direktno doìvi tog sebe. U novom priru~niku za
voditelje Intenziva umjesto engleske rije~i experience (iskustvo, doìvljaj)
Berner sada koristi rije~ know (znati), te stoga vi{e ne govori o direktnom
iskustvu, ve} o direktnom znanju Istine. Ja u ovoj knjizi vi{e koristim izraz dir
ektno iskustvo, ali ponekad koristim i direktna spoznaja ili direktno znanje.
U slu~aju pitanja Ko sam ja, u~esnik jednostavno treba da opazi sebe u tom
trenutku, ko je on u tom trenutku? Onaj koji sjedi i pita se Ko sam ja? Ljudsko
bi}e? Ra~unovo|a u firmi? Nedefinisani osje}aj prisustva?
[ta god da je to, kako god da u~esnik sebe opaà, odnosno osjeti ili percipira u
tom trenutku, to je ono {to on treba imati namjeru da direktno iskusi.
Ko je taj koji sjedi i pita se Ko sam ja? Ko je ljudsko bi}e? Ko je ra~unovo|a?
Ko
osje}a da je osje}aj prisustva?
Na taj na~in u~esnik je od po~etka usmjeren na stvarnost, realnost samog sebe i
izbjegava mogu}nost da umjesto toga odluta u nepregledne lavirinte uma i
apstraktnog promi{ljanja, {to ga ne}e odvesti prosvjetljenju.
U slu~aju rada sa pitanjem [ta je ìvot, u~esnik treba da opazi ne{to {to je ìv
ot za
njega u tom trenutku. Da li je to njegovo disanje? Zvuk ptica napolju? Razgovor?
Drvo u dvori{tu? Zidovi? [ta god da je to, {ta god da je u tom trenutku ìvot za
njega, to je ono {to on treba imati namjeru da doìvi direktno.
U slu~aju pitanja [ta je drugo ljudsko bi}e, on treba prvo da opazi stvarno drug
o
ljudsko bi}e: svog partnera, nekog od u~esnika na Intenzivu, voditelja, prolazni
ka, ili pak nekoga ko nije tu prisutan fizi~ki, ali ko stvarno postoji i koga se
u~esnik sje}a. To ~ak mogu biti i osobe koje su umrle. Ali, moraju biti stvarne
osobe, pojedinci koji fizi~ki postoje ili su fizi~ki postojali. Poku{aj da se sa
pitanjem [ta je drugo ljudsko bi}e radi apstraktno ne bi nigdje odvelo. U stvar
i,
35u~esnik bi tako mo`da izna{ao neku novu zanimljivu antropolo{ku teoriju, ali t
o
ne bi bilo prosvjetljenje. Zato je kontaktiranje stvarnosti, zbilje, prvi korak
u procesu kontemplacije.
U tehni~kom rje~niku Intenziva prosvjetljenja to {to u~esnik ima namjeru da
direktno doìvi, odnosno direktno spozna, zovemo objektom prosvjetljenja. Kada
radimo sa pitanjima Ko sam ja? i [ta sam ja? objekat prosvjetljenja smo uvijek
mi sami. No, s obzirom da u razli~itim okolnostima razli~ito osje}amo, percipira
mo, ko smo, odnosno {ta smo u tom trenutku, moèmo re}i da se na{ objekat
prosvjetljenja stalno mijenja, iako smo to uvijek mi sami. Isto tako, kada radim
o
sa pitanjem [ta je ìvot? mogu}e je da na{ objekat prosvjetljenja svakog trena
bude ne{to drugo, ovisno od toga {ta je za nas u tom trenutku ìvot.
Objasniti {ta to zna~i doìvjeti direktno malo je teì zadatak. Kada bi se moglo
opisati kako doìvjeti direktno objekat prosvjetljenja, to bi zna~ilo da je to
odre|eni proces, koji ima svoje korake, svoje kako. No, to nije slu~aj. Moèmo r
e}i
da je doìvjeti direktno sli~no kao kada bi rekli da u~esnik i to {to on poku{ava
doìvjeti direktno postaju jedno, ulaze u stanje jedinstva, gdje vi{e nema razli
ke
izme|u objekta (toga {to se doìvljava) i subjekta (onoga koji doìvljava).
Bilo kako bilo, u~esnik treba nastojati da direktno doìvi objekat prosvjetljenj
a
(sebe, ìvot, drugog) najbolje {to moè. Pri tome se mora napomenuti da je to na
stojanje aktivno ~injenje. Zna~i, ne radi se o tome da u~esnik zatvori o~i i ond
a
samo sna`no èli da direktno doìvi svoj objekat prosvjetljenja. Samo èljeti ni
je
dovoljno, u~esnik mora i stvarno poku{avati da direktno doìvi to {to ima namjer
u
da doìvi. Uporedimo to sa sljede}om situacijom: sjedite u sobi, i cilj vam je d
a
otvorite prozor. Vi moète nastaviti sjediti i vrlo, vrlo sna`no èljeti da se p
rozor
otvori, no ni{ta se ne}e desiti. Umjesto toga, vi ustajete i hodate ka prozoru,
hvatate kvaku i otvarate ga. To je ~injenje, to je namjera, to je volja na djelu
. To
isto trebate raditi i na Intenzivu: imati namjeru da direktno doìvite ko ste vi
(ili
{ta ste, ili {ta je drugi, ili {ta je ìvot) i ~initi to.
Dok to radi, u~esnik treba biti otvoren, {to bolje moè, za to {to ima namjeru d
a
doìvi direktno. Isto tako, treba biti otvoren za mogu}nost direktnog iskustva
toga, te za sve ostalo {to se moè pojaviti u njegovom umu, osje}anjima i tijelu
kao
posljedica tog poku{aja.
36Vratimo se na primjer u~esnika koji radi na Ko sam ja. Nakon {to je opazio seb
e u
tom trenutku ( Ja sam ovaj koji sjedi ovdje i gleda u svog partnera ) on zatvara o~i
i
pravi voljni poku{aj da direktno doìvi ko je taj koji sjedi tu i gleda u svog p
artnera.
On je pri tom otvoren za tu stvarnost samog sebe sebe koji tu sjedi
te otvoren
za direktno iskustvo (direktnu spoznaju) i bilo {ta drugo {to se moè pojaviti u
njegovoj svijesti. To nisu, da ne bude zabune, tri vrste otvorenosti, ve} samo tr
i
aspekta iste, jedne jedine otvorenosti. A {ta to uop{te zna~i otvoren ?
To zna~i biti voljan da iskusi{ bilo {ta kao posljedicu svog poku{aja. To zna~i
odbaciti sva predubje|enja o tome ko si ti, kako direktno iskustvo izgleda i {ta
se
sve moè desiti kao posljedica tvog poku{aja da direktno doìvi{ sebe.
Kada ulazite u prostoriju u kojoj nikada ranije niste bili, ukoliko nemate predr
asude, predubje|enja o tome kako ta prostorija treba da izgleda, onda ste otvore
ni.
Onda dopu{tate da ta prostorija bude kakva god da jeste. Ako je stol na sredini,
OK. Ako je televizor u uglu, OK. Ali, dopu{tate da bude kako bude. Tada ste
otvoreni. Ako sretnete prijatelja na ulici i pitate ga: Gdje si bio? i pri tom nem
ate
nikakvih predubje|enja, ve} ste jednostavno otvoreni za to da vam va{ prijatelj
odgovori bilo {ta, to je ono o ~emu ja govorim ovdje to zna~i biti otvoren.
Ne{to }e se pojaviti kao posljedica va{e kontemplacije. Mo`da }ete postati svjes
ni
ne~ega (um), ili }e se pojaviti neka emocija ili senzacija u tijelu, ili }ete, m
o`da,
doìvjeti direktno iskustvo.
Ali, {ta god da se pojavilo kao posljedica va{eg poku{aja da direktno doìvite k
o
ste vi, vi potom otvarate o~i i jasno to saop{tavate va{em partneru, tako da on
to
{to bolje razumije.
U~esnik ne treba samo da kaè: Javio mi se ruàn osje}aj u stomaku . Treba da
opi{e, objasni taj osje}aj tako da ga partner moè {to bolje razumjeti. Za{to je
osje}aj ruàn? Koliko je jak? Gdje se ta~no javio? Na {ta podsje}a?
Tako|e, treba se truditi da vrijeme provedeno u kontemplaciji i vrijeme proveden

o u komunikaciji bude pribli`no isto. Pogre{no je kontemplirati tridesetak
sekundi, a onda ~etiri minuta komunicirati partneru. Ili obratno, kontemplirati
minutama, a onda u tridesetak sekundi na brzinu, u par rije~i, iskomunicirati
partneru {ta se pojavilo.
Partneri na Intenzivu mogu komunicirati, prezentirati {ta se javilo tokom kontem
37placije na svaki mogu}i na~in, izuzev da fizi~ki dodiruju svog partnera, da mu
se
direktno obra}aju ili da ustaju sa stolice.
Zna{, osjetio sam kako si ti divna osoba, i sve ono {to si ranije pri~ao zaista j
e istina . Pa, vi mo`da osje}ate da je to tako, i to mo`da i jeste tako, ali to ni
je na~in na
koji treba komunicirati na Intenzivu, u dijadi. Tokom dijada u~esnici trebaju
komunicirati tako da ne uvla~e svoje partnere u ono {to govore. Jedna varijanta
ispravnog pristupa bila bi: Osjetio sam kako je jedna osoba divna, to {to on govo
ri je zaista istina .
Sadràje koji se javljaju kao posljedica kontemplacije treba iskomunicirati tako
da
ne uvla~imo partnera u to {to govorimo, a da opet iskomuniciramo sve, bez da bil
o
{ta dodajemo, uljep{avamo ili bez da bilo {ta oduzimamo, iz straha da nas drugi
ne}e razumjeti, ili da }e mo`da ne{to lo{e misliti o nama.
To je ~esto velika briga mnogih po~etnika. Me|utim, Intenziv je beskompromisan
sa Istinom, a istovremeno strukturisan na takav na~in da svaki u~esnik uìva mak
simalnu ljubav i podr{ku kako drugih u~esnika, tako i osoblja. U takvoj atmosfer
i
nikome ne treba mnogo da se po~ne otvarati, i stvarna komunikacija se ubrzo
po~ne de{avati.
Tako|e, va`no je objasniti da nije potrebno komunicirati partneru bilo {ta, ili
sve
{to vam padne na pamet. Vi trebate komunicirati samo ono {to se pojavilo u va{oj
svijesti kao direktna posljedica va{eg poku{aja da doìvite svoj objekat prosvj
etljenja (sebe,
ìvot, drugog).
Za to vrijeme, partner koji slu{a trudi se da {to bolje razumije {ta mu partner
prezentira. On pri tom ne klima glavom, komentari{e i sl. On samo aktivno slu{a
i trudi se razumjeti to {to mu se saop{tava. On nije, kao {to se ranije govorilo
na
biv{im jugoslovenskim prostorima, pasivni partner . Naprotiv, njegova uloga je
vrlo aktivna on je onaj koji aktivno prima komunikaciju od svog partnera i
aktivno mu, na taj na~in, pomaè da se probije kroz dùnglu svog uma i doìvi
prosvjetljenje.
Na~in kako se odre|uje vrijeme za dijadnu vje`bu na Intenzivima jeste pomo}u
posebno snimljene audio kasete, a danas ve} i CD-a. Na tom CD-u snimljeno je
osam petominutnih perioda ti{ine koji su razdvojeni sa po tri meka, ugodna udarc
a u gong. Nakon {to istekne pet minuta kontemplacije i komunikacije, ~uje se
38gong, i partneri potom zamijene uloge.
Onaj koji je slu{ao kaè svom partneru Hvala ti , i onda onaj koji je kontemplirao/
komunicirao daje odgovaraju}u instrukciju svom partneru, ovisno sa kojim
pitanjem njegov partner radi.
To je tehnika prosvjetljenja na Intenzivu, koju u~esnici, sa pauzama, rade tokom
sva tri dana. Onog trenutka, prvog dana ujutro, kada po~nu raditi tehniku,
uputili su se na jednu od najuzbudljivijih avantura svog ìvota
avanturu
samootkrivanja. Taj put nije lagan i traì veliki trud, ali zato, kao i na kraju
svakog
velikog napora, slijedi velika nagrada.
No, nije dovoljna samo tehnika da bi se u~esnici prosvijetlili. Vaàn je i dnevn
i raspored Intenziva, pravila pona{anja, te kontakt sa voditeljem i osobljem, {t
o }emo
posebno opisati kasnije.
Tako|e, mogu}e je da }e nekome ko se prvi put susre}e sa ovakvim radom ovakva te
hnika izgledati komplikovano, no istina je sasvim druga~ija. Tehnika je vrlo
laka i jednostavna za rad, i najve}i broj ljudi nema problema da odmah shvati i
nau~i kako se ona radi, kad im se objasni na Intenzivu. U gornjem opisu htio sam
pojasniti {to vi{e aspekata tehnike na jednom mjestu, pa to moè izgledati previ
{e,
no u~enje i rad tehnike na Intenzivu odvijaju se elegantnom jednostavno{}u.
39Komunikacija
kao duhovni alat
Intenziv odràn u Lucerne Valley 1968. godine bio je po mnogo ~emu izuzetan i
hrabar eksperiment. Niko od ljudi koji su tada u~estvovali na njemu, uklju~uju}i
Bernera, nije znao {ta ih ta~no o~ekuje. Niko od njih nije bio sasvim svjestan k
oje
ih prepreke i problemi, eventualno, o~ekuju na tom putu.
Naoruàn svojim bogatim terapeutskim iskustvom i dubokim znanjem o prirodi ljudsko
g uma i komunikacije Berner je bio siguran da bi novi metod, teoretski, trebao b
iti izuzetno efikasan. Ostalo je samo da se oproba u praksi.
Berner je znao da bi posebna snaga novog metoda trebalo da leì u kontaktu i
komunikaciji izme|u u~esnika. To je bio novi elemenat, ne sama kontemplacija i
rad sa koanima. Kontemplacija i koani ve} su bili u upotrebi na istoku od davnin
a. Ono {to je bilo novo jeste kombinovati to sa komunikacijom.
Bilo je to prvi put da se kontemplacija radi u paru sa drugom osobom. To je,
zapravo, bio revolucionarni pomak u nauci meditacije. Do tada, vladalo je
uvjerenje da je kontemplacija isklju~ivo usamljeni~ki posao, ~ak i kada se radi
u
meditacijskoj sali sa mnogo drugih prakti~ara.
U zen budisti~koj tradiciji dugo je primjenjivan princip da meditanti praktikuju
okrenuti zidu. Po legendi, tako je meditirao Boddhidharma, Budin sljedbenik
koji je u 6. vijeku donio budizam iz Indije u Kinu. Legenda kaè da je
Boddhidharma devet godina meditirao okrenut zidu u hramu [aolin, u kineskoj
41provinciji Honan. On se smatra za osniva~a kineske {kole budizma poznate po
imenu ~an , koja se u Japanu naziva zen . A obje rije~i dolaze od sanskritske
rije~i za meditaciju dhyana. Boddhidharma je podu~avao meditaciju kao put ka
direktnom iskustvu istine, prosvjetljenju. Naro~ito je poznat njegov stih kojim
je
izrazio bit svog u~enja, i kojeg ja ovdje parafraziram:
Naro~iti prenos Istine izvan svetih knjiga; Nikakva zavisnost od rije~i i slova;
Neposredno ukazivanje na duh; Gledanje u vlastitu prirodu i postignu}e
Budastva .
Savremenim rje~nikom govore}i, Boddhidharma je podu~avao da se istina mora
direktno iskusiti kroz kontemplaciju, a ne tek intelektualno shvatiti kroz studi
j
svetih spisa ili slu{anje predavanja. On je stoga insistirao na meditacijskoj pr
aksi
i direktnom iskustvu istine, {to ~ini osnovu i kineske ân {kole i japanske Zen
{kole. Obje {kole vrlo su prakti~ne forme budizma.
ân (Zen) je u Japan stigao u 13. vijeku i razvio se u pet razli~itih {kola, od
~ega
su dvije {kole danas glavne
soto i rinzai.
Soto je {kola zena koju je osnovao japanski u~itelj Dogen (1200
1253), kojeg nek
i
drè za utemeljiva~a zena u Japanu. Soto prakti~ari, fizi~ki posmatrano, kontemp
lirali su opona{aju}i Boddhidharmu, okrenuti zidu. Iako bi meditacijska sala u
hramu bila ispunjena mno{tvom monaha, njihova kontemplacija bila je usamljeni~ka
. Svako je bio okrenut zidu i bez vizuelnog kontakta sa ostalim monasima.
Rinzai {kola zena, koju je osnovao u~itelj Eisai (1141 1215), uvela je kasnije
odre|ene promjene u odnosu na soto {kolu. Na prvom mjestu uvela je upotrebu

koana, koje smo spominjali. Tako|e, u hramovima monasi vi{e nisu bili okrenuti
zidu dok su kontemplirali. Naprotiv, zidu su bila okrenuta njihova le|a, a oni b
i
mogli gledati jedni u druge.
Za razliku od meke soto {kole, rinzai u~itelji nagla{avali su naglost direktnog
iskustva, odnosno podu~avali su da se prosvjetljenje ili direktno iskustvo moè
ostvariti odmah, sada, u jednom momentu proboja u novu dimenziju svjesnosti, i
odbacivali su postepeni soto pristup. Praksa seshina, intenzivnih vi{ednevnih pe
rioda meditacije, posebno se razvila u okviru rinzai {kole.
S jedne strane posmatrano, rinzai {kola je naprednija od soto {kole u smislu da
su {anse
za prosvjetljenje zna~ajno pove}ane time {to je omogu}eno vi{e kontakta iako nev
erEmir Salihovi} Spoznaj samog sebe
42balnog izme|u meditanata. To je ubrzalo sam proces postignu}a prosvjetljenja.
Na izvjestan na~in, Intenziv prosvjetljenja je neka vrsta daljnje evolucije rinz
ai
pristupa meditacijskoj praksi. Na Intenzivu, meditanti su okrenuti jedan drugom
i upotrebljavaju koane isto kao i rinzai meditanti. Ali, idu i korak dalje: oni
jedan
drugom, naizmjeni~no, saop{tavaju rezultate svoje kontemplacije.
Primijetio sam da um nastaje onda kada ne{to nije iskomunicirano izme|u pojedinac
a , pisao je Berner. To je su{tinski princip. Um nastaje kada ne{to nije iskomunici
rano izme|u pojedinaca. Na primjer, ako ja ne{to kaèm a vi to ne razumijete, on
da smo dodali jo{ stvari umu, i to zato {to se nije desila potpuna komunikacija.
Ako, s druge strane, vi to razumijete, onda smo uspje{no komunicirali i
sadràj te komunikacije nije pohranjen u umu. Kada je ne{to u potpunosti primlje
no, to napu{ta sferu uma i ulazi u sferu znanja .
Tako|e, sadràji se gomilaju u umu i onda kada imamo ne{to {to bi èljeli
saop{titi drugima, ali to ne ~inimo, ili ~inimo nepotpuno.
Po Berneru um je svojevrsno skladi{te svih onih stvari koje nisu u potpunosti
doìvljene, integrisane ili razumljene. Na primjer, to bi mogao biti slu~aj sa
nekom traumom iz pro{losti, doìvljajem koji je u to vrijeme bio suvi{e intenziv
an
da bi ga osoba mogla u potpunosti prihvatiti i razumjeti, prihvatiti realnost to
ga
{to se desilo. Uzmimo na primjer ekstremni slu~aj majke koja ugleda kako njeno
dijete udara automobil na ulici. Njena prva reakcija je: Ne! Ne! Ona automatski po
ri~e, odbija da prihvati realnost, pruà otpor datom iskustvu. âk i u slu~aju
da se sve sretno zavr{ilo, njoj }e sigurno trebati ne{to vremena da u potpunosti
integri{e to iskustvo i prihvati realnost onoga {to se desilo. Do tada, ona }e
vjerovatno izbjegavati da uop{te pro|e tom ulicom. U me|uvremenu, onaj dio tog
iskustva kojem je ona pruàla otpor ostaje uskladi{ten u njenom umu.
Bilo bi relativno lako kontemplirati, na primjer, na pitanje Ko sam ja? da
nemamo um , pi{e Berner. Ali kada neko poku{ava da kontemplira ko je on, um
se na|e na putu zbog svih onih drugih ideja koje su uskladi{tene u umu i koje se
bave time ko je on. Tu moè biti mnogo ideja o njemu samom koje on nije razumio,
ideja koje proizilaze iz njegovog dru{tvenog okruènja koje ga navode da misli
o sebi na ovaj ili onaj na~in. Tu tako|e moè biti puno njegovih ideja o tome ko
je
on, a koje nije uspio prenijeti drugima tako da ih drugi razumiju. Stoga, u umu
su
43uskladi{tene razne vrste ideja, iskustava, osje}anja, trauma i sje}anja, sve o
sebi
samom. Tako, kad neko poku{a da kontemplira ko je on, on dobije sve te razne
stvari u umu umjesto toga ko je on zaista. To je razlog za{to su potrebne godine
i
godine solo meditacije da se prona|e put kroz ovu dùnglu sopstvenog uma .
U skladu sa svojim dotada{njim iskustvom, Berner je utvrdio da je najefikasniji
na~in da se o~isti um
komunikacija. Kada se stvari u umu iskomuniciraju tako
da ih drugi moè u potpunosti razumjeti, i ako drugi zaista primi i u potpunosti
razumije {ta mu je iskomunicirano, to onda prestaje biti dio uma. To postaje dio
znanja i iskustva te osobe.
Pokojni francuski terapeut i voditelj Intenziva, Jacques de Panafieu, pisao je u
svojoj knjiìci Kliring: metoda osloba|anja da je um zasi}en zato {to sluì kao
sabirno
mjesto svega {to nije u potpunosti proìvljeno, a govore}i o dubljim slojevima to
g
svojevrsnog spremi{ta on kaè: Jo{ dublje pojavljuju se uvjerenja, fiksirani
stavovi i na~ini pona{anja i pogre{ne identifikacije. Tokom na{eg postojanja, i
to
od ro|enja, identifikovali smo se sa mnogobrojnim predmetima, idejama, kvaliteti
ma, osobama i bi}ima, koji nisu imali nikakve veze sa na{om pravom prirodom.
Drugim rije~ima, kada neko radi tehniku prosvjetljenja na Intenzivu, on komunika
cijom svom partneru u dijadi ~isti svoj um od svih onih sadràja koji ga
ometaju da direktno iskusi svoju stvarnu prirodu. To zna~ajno ubrzava proces
postignu}a prosvjetljenja.
Porijeklo uma zasniva se na tome da osoba ima te{ko}a da prenese drugima ko
je ona i da od drugih primi poruku ko su oni, pi{e de Panafieu. Po~injemo da
vidimo da um narasta svaki put kada neka poruka nije prenijeta me|u pojedincima,
svaki put kada se zatvorimo pred nekim ili kad poku{amo da izvr{imo pritisak na
njega...
Tehnika Intenziva je takva da navodi pojedinca ne samo da do|e u kontakt sa svoj
om stvarnom prirodom, ve} i da je saop{ti, prezentira partneru, {to su dva lica
jedne iste medalje. Svaki put kada dobije instrukciju Reci mi ko si ti, u~esnik na
Intenzivu pozvan je da prenese drugome ko on zaista jeste, a svaki put kada slu{
a i
razumije svog partnera on prima poruku od drugog ko on zaista jeste. Na taj na~i
n
u~esnici Intenziva ulaze u sve savr{eniji i savr{eniji odnos, nimalo nalik na na
j~e{}e
neiskrene odnose u vanjskom svijetu, i u toj novoj situaciji otvara im se mogu}nos
t
44da u jednom bezvremenom trenutku iskuse Istinu i spoznaju same sebe.
Naime, um se formira kroz nesavr{ene odnose koji su karakteristi~ni za ìvot, i
~i{}enje uma moè se desiti tako|e samo kroz odnos, ali odnos i komunikaciju koj
i
su strukturisani na takav na~in da navode na Istinu, a onemogu}avaju daljnje
stvaranje uma. U tu svrhu razra|ena su precizna pravila Intenziva, koja }emo
obraditi ne{to kasnije.
Ja sam testirao ovu tehniku i upore|ivao je sa drugim metodama prosvjetljenja,
i u ovisnosti od vje{tine voditelja, iskustva u~esnika i duìne trajanja Intenzi
va, ova
tehnika je oko 50 do 100 puta brà od klasi~nih tehnika , pi{e Berner.
Potrebno je razjasniti da u kontekstu ovog rada, odnosno Intenziva, pod rije~ju
um podrazumijevamo ukupnost svih mentalnih impresija (utisaka, slika, percepcija)
koje je pojedinac stekao tokom ìvota i sve njihove mogu}e kombinacije (ma{ta:
sirena kao kombinacija ribe i ène), uklju~uju}i i mentalne stavove sadràne u t
im
impresijama (Npr. @ivot je teàk! ili Ne treba biti suvi{e iskren sa drugima ).
Ljudi ~esto um identifikuju samo sa jednim njegovim dijelom, ili aspektom. Na
primjer sa memorijom ili sa logi~kim rasu|ivanjem. Ovdje ne govorimo o tome.
Kada kaèmo um mislimo na sveukupnost onoga {to ~ini um.
Tako|e, va`no je naglasiti da vi niste svoj um. Postoji tijelo, postoji um i pos
toji
va{ opaàj tijela i uma. Ali, vi niste ni tijelo ni um. Kada vi poku{ate direktn
o
iskusiti sebe, um se isprije~i na tom putu. Komunikacijom partneru, u tehnici
prosvjetljenja, vi ~istite um od svega onoga sa ~ime ste sebe pobrkali, identifiko

vali, i tako prilazite bliè svojoj sopstvenoj stvarnosti - istini o sebi. Onda,
eventualno, u jednom momentu direktno iskusite tu istinu o sebi.
Ovaj element komunikacije je, uistinu, pogonsko gorivo Intenziva. Kako to da
komunikacija, onda, nije i ranije kori{tena kao tehnika u radu na prosvjetljenju
,
kroz istoriju? Istini za volju, mo`da i jeste, ukoliko je ta~na jedna izreka, pr
ipisana
Isusu, a otkrivena u ranohri{}anskim spisima koji su prona|eni u Egiptu 1948.
godine. Izreka kaè: Ako iznese{ to {to je u tebi, to {to iznese{ spa{}e te. Ako
ne
iznese{ to {to je u tebi, to {to ne iznese{ uni{ti}e te.
Naime, uobi~ajeno ljudsko iskustvo je da se osje}amo bolje, rastere}eno, nakon
dobrog, otvorenog i iskrenog razgovora sa nekim.
Nemu tu ni~ega misti~nog ili tajnovitog. To je ono osje}anje kada razmi{ljate o
45nekom problemu, koji je postao va{ li~ni koan , poput Kako da popravim finansijsku
situaciju? , i ~ini vam se da vam je glava puna svega . Tada nai|e neki va{
prijatelj ili poznanik, i vi mu kaète: ûj, moram ne{to da ti ispri~am . U slu~aju
da ste tom prijatelju zaista ispri~ali sve {to vam je u glavi u vezi sa datim prob
lemom, te da ste se dobro razumjeli, vjerovatno bi se nakon razgovora osje}ali
donekle rastere}eno, bolje, jasnije, mirnije.
To je osnovni princip ~i{}enja uma .
Me|utim, samo pod odre|enim uslovom: ukoliko nema prekidanja od strane
sagovornika, te ako nema procjenjivanja toga {to govorite.
Gornji primjer vjerovatno ne bi bio odgovaraju}i da je va{ prijatelj, sa kojim s
te
htjeli razgovarati, nai{ao upravo u trenutku kada se on hrvao sa svojim sopstven
im koanom poput Gdje da na|em novac da otplatim kredit? , a vi mu dugujete neku malu
svotu.
Kada bi mu po~eli pri~ati o svom problemu on bi vas prekinuo i pitao: OK, a {ta
je sa mojih 100 eura? Misli{ da ja nemam svojih problema? Da li misli{ da se svi
jet okre}e samo oko tebe? I odjednom
bum
ni{ta od komunikacije, ni{ta od
osje}anja rastere}enosti. Vi se zatvarate, zaustavljate komunikaciju i, mo`da,
ulazite u raspravu sa prijateljem.
Komunikacija u obi~nom svijetu ~esto se odvija na takav na~in. Ljudi prekidaju
jedni druge i ne dozvoljavaju drugima da u potpunosti iskomuniciraju to {to èle
.
Komunikaciju drugih ne prihvataju takva kakva jeste, ve} je odmah procjenjuju,
prosu|uju, komentari{u, bore se da se njihovo mi{ljenje uvaì i prihvati kao bolj
e .
To uobi~ajeno ljudsko iskustvo, koje je posljedica na{ih sopstvenih mentalnih
ne~isto}a, neuroza, potisnutih komunikacija itd. prvenstveno je vodilo uspostavi
tradicije osamljivanja kada je u pitanju kontemplacija, odnosno meditacija.
Mnogo je lak{e izgledalo povu}i se u pe}inu nego iza}i na kraj sa svim tim ljudi
ma okolo, koji nikad ne rade ono {to ti èli{.
Komunikacija koju prati prekidanje i prosu|ivanje ne moè umiriti i o~istiti um.
Naprotiv, ona samo dodaje jo{ stvari i onako uznemirenom umu. Zato su ljudi od
davnina pribjegavali osami i ti{ini kao sredstvima za smirivanje uma i prvom
uslovu za rad na prosvjetljenju.
To je sasvim novo otkri}e da komunikacija, pod odre|enim, jasno definisanim
46uslovima, predstavlja idealan alat za ~i{}enje uma. U dijadi na Intenzivu jasno
je definisano pravilo da u~esnici komuniciraju naizmjeni~no. Svako ima po pet
minuta vremena za kontemplaciju i komunikaciju, te stoga nema razloga za prekida
njem. Niko ne mora ùriti da prekine drugoga kako bi on rekao ono {to ima,
jer zna da }e i on ubrzo imati isti period vremena za komunikaciju.
Tako|e, jasno je definisano da partner koji slu{a ne komentari{e, procjenjuje il
i
prekida komunikaciju svog partnera na bilo koji na~in. Na taj na~in, i samo na t
aj
na~in, komunikacija u sprezi sa kontemplacijom postaje ekspresni voz koji prakti
~are neumoljivo vodi u pravcu prosvjetljenja.
Otvaraju}i se jedni prema drugima i iznose}i sve vi{e i vi{e istine o sebi samim
a,
u~esnici postepeno prevazilaze sve one godine socijalnog uslovljavanja tokom koj
ih
su nau~ili da se zatvaraju i da ne iznose istinu o sebi. To uobi~ajeno neizno{en
je
istine o sebi vremenom ih je dovelo u stanje potpune amnezije po pitanju toga ko
su oni zaista. I tada, u takvom stanju pomra~ene svijesti, lako je povjerovati da
je
neko isto {to i njegova nacija, religija, profesija ili dru{tveni poloàj.
Va`no je napomenuti da Intenziv nije instant tehnika prosvjetljenja. Iako Intenziv
nudi izuzetno dobre okolnosti za postignu}e prosvjetljenja, te efikasnu tehniku
kontemplacije, nije mogu}e izbje}i sve one korake i prepreke koje stoje na putu
ka
prosvjetljenju. Intenziv samo saìma sve ono sa ~ime se u svojoj kontemplaciji
susre}e svaki praktikant, bilo koju tehniku kontemplacije da primjenjuje. êst u
tisak mnogih u~esnika Intenziva jeste kao da je u ta tri dana intenzivnog rada b
io
zgusnut ~itav njihov ìvot. U~esnici ~esto imaju utisak da su u ta tri dana pro`
ivjeli
i doìvjeli toliko toga koliko stane u vi{e godina obi~nog ìvota. Ali, pre~ica il
i neki
zaobilazni put ka prosvjetljenju ne postoji. Svi, prije ili kasnije, na ovaj ili o
naj
na~in, pre|u istu stazu, stazu od neznanja ka znanju, od neistine ka istini.
Tako|e, bilo bi pogre{no pomisliti da svi u~esnici Intenziva doìve prosvjetljen
je.
To nije slu~aj. Neki doìve direktno iskustvo ve} na prvom Intenzivu, nekima, pa
k,
treba vi{e Intenziva i dodatne spiritualne prakse. Uglavnom, uobi~ajeni prosjek
je
da oko 20 do 30 procenata u~esnika doìvi direktno iskustvo na Intenzivu.
Naj~e{}e, ta iskustva prosvjetljenja nisu jako duboka. Ona naj~e{}e spadaju u on
u
kategoriju iskustava sa zen seshina koja se nazivaju kensho. Ipak, to su izuzetn
o vrijedna iskustva za ljude koji ih doìve, i ona za njih predstavljaju istinsk
i dar sa
47neba koji uveliko obogati njihov ìvot. Nije rijedak slu~aj ni to da neko doì
vi
direktno iskustvo nakon Intenziva, dan, dva nakon {to se vrati ku}i. No, bez obz
ira na to, Intenziv se pokazao kao jako koristan za sve koji su na njemu u~estvo
vali,
bez obzira da li su doìvjeli prosvjetljenje ili ne.
Dijadni rad je mo}na tehnologija li~nog rasta, i svako moè uìvati njegove blag
odeti. Ljudima se ~esto popravi sposobnost komuniciranja sa drugima, oslobode se
dugogodi{njih mentalnih, emotivnih ili fizi~kih napetosti, steknu jasniju orijen
taciju
u svom ìvotu ili spiritualnom radu, steknu korisne uvide o sebi, svom ìvotu i
svojim
odnosima sa drugima. To je pogre{no navelo neke ljude da se prema Intenzivu
po~nu odnositi kao prema terapeutskoj tehnici. Poznati su mi slu~ajevi nekih pra
kti~ara koji su format Intenziva koristili, prakti~no, kao terapeutsku grupu. Lj
udi bi
se otvarali jedni prema drugima, taj iskreni, nesputani kontakt djelovao bi iscj
eljuju}e, emocije bi tekle, i oni bi ostvarili zna~ajan napredak u svojoj sposob
nosti povezivanja sa drugima. Ali, Intenziv nije terapija. Iako u~estvovanje na
Intenzivima ima
nesumnjive terapeutske koristi, to su, na izvjestan na~in, sporedni efekti samog
rada
na prosvjetljenju. Jedini i isklju~ivi cilj Intenziva je prosvjetljenje. Kada ne
kompetentni voditelji to zamijene terapeutskim radom, ostvariva}e dobre rezultat
e, ali to
vi{e ne}e biti Intenziv prosvjetljenja, ve} ne{to drugo.
48Na putu ka istini
Kada je Bernerov eksperiment u Lucerne Valley po~eo, i kako su dani odmicali,
bilo je mogu}e uo~iti odre|ene faze kroz koje su u~esnici prolazili rade}i tehni
ku.
Iako ne prolaze svi u~esnici na Intenzivima kroz iste faze niti istim redoslijed
om,
to su klasi~ni primjeri koji su zajedni~ki za najve}i broj ljudi.
Najve}i broj ljudi kada po~ne da radi tehniku prosvjetljenja, recimo sa pitanjem
Ko sam ja? , zapo~ne sa fazom davanja odgovora ili opisa. Recimo, ja sam novinar ili
a sam dobar ~ovjek, ja zaista brinem o drugima, a drugi mi to ne
uzvra}aju istom mjerom . To je ona faza rada kada u~esnik kao odgovor na
instrukciju Reci mi ko si ti iznosi one povr{inske, plitke odgovore, povr{inske
identifikacije koje su prisutne u njegovoj svijesti istog onog trenutka kada se
okrene sebi i poku{a prezentirati sebe nekom drugom. To mogu biti odgovori do
kojih je do{la sama osoba, ili, pak, odgovori koje je nau~io od drugih, tokom
odrastanja ili kasnije. Ja sam Srbin , Ja sam Hrvat , Ja sam Bo{njak neki su
primjeri tih plitkih identifikacija u koje mnogi ljudi tako ~vrsto vjeruju da su
u
stanju rizikovati i svoje sopstvene, kao i ìvote drugih ljudi, zbog tih iluzija
.
Ali, uvijek do|e trenutak kada se svi odgovori ispri~aju, kada se isprazne sve
mogu}nosti da se ko sam ja izrazi jasnim definicijama. Ukoliko u~esnik nastavi
raditi tehniku, tada prirodno ide dublje od pukog odgovaranja.
Tada po~ne da se uklju~uje intelekt, odnosno logika. ôvjek poku{ava da
logikom, odnosno svojim intelektom, do|e do odgovora.
Neovisno od Intenziva, mnogi ljudi nikada ne pre|u ovu fazu i na njoj ostanu
49cijeli ìvot. Uz svo du`no po{tovanje prema zapadnoj filozofiji i filozofima,
osvit
doba razuma u Evropi u~io je da ni{ta osim ove faze u kontempliranju kona~nih
pitanja i ne postoji. [tavi{e, prezicnom, jasnom i postojanom upotrebom intelekt
a mogu}e je do}i do vrlo zadovoljavaju}ih odgovora na ve}inu kona~nih, egzistenc
ijalnih pitanja, pa i na ko sam ja . Ali, to jo{ uvijek nije prosvjetljenje, to jo{
uvijek nije direktno, nad-racionalno iskustvo kona~ne istine.
Obrazovani ljudi su ve}inom jako ovisni o svojim misaonim procesima. U toj mental
noj ovisnosti nema ni~ega lo{eg, ~ak naprotiv. Cijeli razvoj civilizacije dugujem
o razvoju intelekta. Ipak, razvoj civilizacije pokazao je i to da nas ne primi~e
ni
pedalj bliè stvarnom razumijevanju postojanja. Svakodnevne egzistencijalne
dileme o kojima je prije oko 2.500 godina govorio Buda prisutne su i danas. Veli
ke
filozofske teorije i razvoj tehnologije nisu nam, naàlost, mnogo pomogli da bol
je
razumijemo sebe, ìvot i druge, te tako unesemo vi{e mira, ljubavi i milosr|a u
svijet. Potrebno je na~initi korak dalje od uobi~ajene logike, prevazi}i ratio.
Kada ~ovjek odlu~i da to u~ini, po~inje dolaziti u kontakt sa dubljim sadràjima
svog uma.
Tada obi~no po~inju da se pojavljuju razna sje}anja, iz djetinjstva ili zna~ajni
h
faza ìvota. Mnoge zaboravljene stvari, ili pak potisnute stvari, mogu se pojavi
ti u
polju svijesti. Ponekad su to stvari o kojima osoba ne èli otvoreno govoriti. I
pak,
atmosfera na Intenzivu, gdje partneri u dijadi ne komentari{u ili na bilo koji
drugi na~in reaguju na ono {to osoba komunicira, pomaè proces otvaranja i
razvoja iskrenosti izme|u u~esnika, tako da se osoba moè osloboditi tereta svojih
uspomena, o~istiti svoj um do zna~ajnog stepena tako da svoju pa`nju i
energiju moè usmjeriti na kona~ni cilj rada prosvjetljenje. Svi u~esnici
Intenziva cijene ovaj proces otvaranja, izgradnje me|usobnog kontakta, i Intenzi
v
je za mnoge jedino mjesto na svijetu gdje osje}aju da se istinski mogu otvoriti
prema drugima i biti istinski primljeni i prihva}eni. To je, kao {to smo ve} rek
li,
vodilo tome da su neki voditelji razvodnjavali Intenziv i pretvarali ga u psihoter
apeutsku radionicu, udaljavaju}i se time od njegove primarne svrhe.
Ipak, moè se i}i jo{ dublje i ukoliko u~esnik nastavi sa dosljednim praktikovan
jem tehnike, iz minuta u minut, moè u}i u sljede}u fazu, fazu uvida.
Uvidi, koliko god bili duboki i zna~ajni, nisu iskustvo prosvjetljenja. Po~etnic
i su
50naro~ito skloni da duboko iskustvo uvida zamijene za iskustvo prosvjetljenja.
Tu
zna~ajnu ulogu ima kompetentan voditelj Intenziva, koji ne}e dozvoliti da u~esni
k
pobrka uvid i prosvjetljenje, ve} }e pruìti neophodnu podr{ku, kontakt i
ohrabrenje u~esniku da nastavi sa praktikovanjem tehnike, u isto vrijeme
potvr|uju}i, prihvataju}i i razumijevaju}i ono {to je u~esnik doìvio.
Kada kaèm kompetentantan voditelj, mislim na osobu koja je sama u~estvovala
na ve}em broju Intenziva, koja je i sama imala dovoljno duboka direktna iskustva
, ali se i temeljno teorijski i prakti~no upoznala sa metodologijom Intenziva,
odnosno zavr{ila neku formu treninga kod kvalifikovanih trenera, odnosno iskusni
h voditelja Intenziva. Takav trening uklju~uje studij materijala o Intenzivu,
polaganje prakti~nih ispita iz razli~itih aspekata vo|enja i organizovanja
Intenziva, te u~estvovanje, asistiranje i vo|enje Intenziva pod supervizijom. Ci
jeli
proces moè zahtijevati i vi{e godina kako bi se kompletirao. Jednostavnost i sn
aga
tehnike Intenziva mnoge su ponukali da poku{aju voditi Intenzive bez ikakvog
prethodnog treninga, izuzev {to su sami u~estvovali na Intenzivima. Uistinu, to
nije ne{to nemogu}e, niti je a priori lo{e.
Ipak, savjetujem potencijalnim voditeljima Intenziva da ipak kontaktiraju nekog
od iskusnih voditelja sa liste u dodatku ove knjige i raspitaju se o mogu}nostim
a
treninga prije nego odlu~e zakazati svoj prvi Intenziv.
To je, tako|e smatram, bitno u svrhu o~uvanja sopstvenog samopo{tovanja i reputa
cije kao voditelja Intenziva. Ja se iskreno nadam da }e se jednog dana uspostavi
ti i neka vrsta svjetske asocijacije voditelja Intenziva, koja bi radila na o~uv
anju
standarda i promicanju praktikovanja Intenziva u skladu sa tim standardima, kako
bi se onemogu}ilo zloupotrebljavanje ove metode nestru~nim radom.
Naime, bez adekvatnog treninga i supervizije, lako je skliznuti u mnogobrojne
gre{ke, a jedna od najve}ih gre{aka je prihvatiti za prosvjetljenje ne{to {to to
nije.
Duboki uvidi vrlo lako mogu biti zamijenjeni za prosvjetljenje, i neiskusan
voditelj tu moè vrlo lako pogrije{iti.
Za razliku od prosvjetljenja, uvid nije direktno iskustvo istine. Uvid je, kao {
to rije~
kaè, u-vid, uvi|anje ne~ega. U slu~aju uvida, onaj koji uvi|a odvojen je od ono
ga
{to uvi|a, posmatra to sa distance. Tu je osoba, i ono {to ona uvi|a. Zna~i, tu
postoji odre|eni proces saznavanja. U slu~aju prosvjetljenja, taj proces ne post
oji. Na

51izvjestan na~in nestaju i objekt i subjekt, i onaj koji spoznaje i ono {to se
spoznaje. Na izvjestan na~in, onaj koji spoznaje i ono {to se spoznaje ulaze u s
vojevrsno
stanje jedinstva, bez bilo kakvog indirektnog procesa.
Ljudi mogu imati najrazli~itije vrste uvida na Intenzivima. Mogu, na primjer,
uvidjeti ne{to o svojim odnosima sa drugima ~ega ranije nisu bili svjesni, mogu
otkriti kako funkcioni{e njihov um, mogu uvidjeti {ta je to komunikacija izme|u
ljudi, osvijestiti svoje neuroze, spoznati u ~emu su do tada grije{ili u ìvotu
i tome
sli~no. Mnogi takvi uvidi imaju trajnu korist za osobu koja ih je doìvjela.
Ponekad se ~ini da je samo to dovoljno da opravda trud rada na Intenzivima. Ali,
prava nagrada tek slijedi, za one koji istraju sa radom tehnike.
Obi~no, nakon {to se prezentiraju svi nau~eni odgovori, iscrpi logika, prezentir
aju sje}anja i drugi dublji, poluskriveni ili skriveni sadràji uma, nakon {to o
soba
za svoj trud biva nagra|ena vrijednim uvidima, ve}ina ljudi u|e u fazu
praznine.
Drugim rije~ima, koliko god se trudio da radi tehniku, zna~i imao namjeru da
direktno doìvi ko je on i bivao otvoren za sebe, direktno iskustvo sebe i bilo
{ta
drugo {to moè da se pojavi
ni{ta se ne doga|a. Ni{ta ne dolazi u polje svijesti
,
nema sadràja, nema misli, nema uvida, nema ni~ega.
To stanje je pokazatelj toga da je osoba vrlo blizu da direktno iskusi istinu. R
azlog
za{to se takvo stanje javlja jeste to {to osoba jo{ uvijek, naj~e{}e nesvjesno,
poku{ava da na neki indirektan na~in iskusi ko je ona. Recimo, da vidi, ili osje
ti.
To stanje ~esto obeshrabri mnoge, i potrebno je mnogo podr{ke i ohrabrenja od
strane voditelja i osoblja na Intenzivu da u~esnik istraje kroz ovu svojevrsnu
duhovnu pustinju. Jedini lijek je nastaviti raditi tehniku bez obzira na sve.
Tehnika je, u ovom slu~aju, poput kamile koja putnika vodi kroz pustinju, u
pravcu oaze i zdenca svjeè vode. Obeshrabriti se ovom fazom i odustati od strik
tnog rada tehnike i zamijeniti to ne~im zabavnijim isto je kao sjahati sa kamile
i krenuti pje{ice, nekim svojim pravcem. Takav putnik nikada ne}e sti}i do oaze.
Pravilna pomo} u ovom slu~aju jeste uputiti u~esnika da nastavi raditi tehniku i
odustane od svakog, ma kako suptilnog, poku{aja da vidi ili na bilo koji drugi n
a~in
indirektno iskusi istinu. Treba teìti direktnom i samo direktnom iskustvu. Tako
|e,
potrebno je ohrabriti u~esnika da prihvati istinu takva kakva jeste, da prihvati
ono
{to je o~igledno, da odustane od poku{aja da prona|e ne{to drugo, tamo negdje...
52Nakon ove faze, kada se njihov um izmori jalovim poku{ajima da se percipira is
tina, mnogi u~esnici u|u u fazu fenomena.
To mogu biti razli~iti oblici psihi~kih fenomena. Mogu se pojavljivati razne, ~e
sto
zavodljive, vizije kada se zatvore o~i. Mogu se po~eti osje}ati razne senzacije
u
tijelu, toplota, drhtanje, bu|enje energije. Neki u~esnici iskuse telepatiju ili
neki
drugi oblik parapsiholo{kih fenomena. Sve to je vrlo relativno, i ovisi od osobe
do
osobe. Ipak, svi ti fenomeni ukoliko se jave, to nije pravilo za sve u~esnike
imaju tendenciju da u~esnika odvuku od striktnog rada na tehnici. Najbolji
lijek je jednostavno ignorisati ih. Nastaviti raditi tehniku.
Mogu se javiti i razli~ita emotivna stanja
smijeh, pla~, radost, tuga, ili pak s
tanja takvog mira i blaènstva kakva u~esnik nikada ranije nije doìvio. Ono {to
me
je {okiralo na mom prvom Intenzivu jeste da je cijela soba za rad u jednoj pauzi
tokom drugog dana li~ila na istureno odjeljenje kakve ludnice. Neki u~esnici su
se povremeno, tiho, smijali sebi u bradu. Neki su plakali. Tre}i su {utjeli
zatvorenih o~iju duboko uronjeni u svoj unutra{nji svijet. Jedan mladi}, ina~e
glumac po profesiji, zatvorenih o~iju je dirigovao nekom nevidljivom orkestru.
Gdje sam ja to do{ao, pomislio sam!?
Ono {to smatram posebno bitnim jeste da sve to pokazuje da ozbiljan rad na prosv
jetljenju, ozbiljna posve}enost kontemplaciji, nije neki apstraktni, hladni duho
vni
proces u kojem nema strasti, smijeha ili suza. To nije ne{to {to se de{ava odvoj
eno
od ìvota, odvojeno od svih na{ih uobi~ajenih slabosti, strahova, patnji i poùd
a.
Naprotiv, otkrivanje na{e istinske prirode ne vodi izvan i pored svih tih sadrà
ja, ve}
kroz njih. To je na~in na koji istinski rastemo i sazrijevamo. Na~in na koji uis
tinu
po~injemo razumijevati i cijeniti sve aspekte na{ih ovozemaljskih ìvota.
Na kraju, na samom pragu prosvjetljenja, mnogi u~esnici suo~e se sa kona~nim,
krajnjim barijerama ka direktnom iskustvu istine.
Te krize podrazumijevaju odre|enu vrstu borbe izme|u onoga {ta ego èli i kako
stvari stvarno jesu , pi{e Lawrence Noyes. Na primjer, ego èli da u~ini da se dogo
di prosvjetljenje, ali ne moè. U tim trenucima ego proìvljava smrtnu krizu vri
{te}i
i udaraju}i u o~aju. Ta kriza ponekad moè biti povezana i sa egzistencijalnim b
rigama: Ako nastavim, umrije}u, ili }u poludjeti, nesta}u, svi }e me odbaciti! Ove
krize, do kojih je do{lo prirodnim putem, test su ne~ije zainteresovanosti za is
tinu i
53predstavljaju ta~ku izbora: da li uistinu èli{ istinu ili }e{ da se povu~e{?
Najsavr{enija situacija na Intenzivu jeste kada neko èli istinu radi same istin
e.
Mnogi do|u na Intenziv i èle doìvjeti prosvjetljenje, ali negdje u pozadini nj
ihovog uma leè razni dodatni motivi: mo`da }e ih prosvjetljenje u~initi boljim
ljudima, ili im pomo}i da ih ljudi vi{e vole, da budu vi{e cijenjeni, mo`da }e s
vom
uobi~ajenom repertoaru ego uloga dodati i onu prosvjetljenog bi}a . Sve to nije
stvarna prepreka iskustvu prosvjetljenja. Ako u~esnik tokom rada tehnike postane
svjestan nekog od tih skrivenih motiva, uvijek to moè iskomunicirati svom partn
eru i nastaviti raditi tehniku. Ipak, naj~istija situacija je ona kad neko samo
èli istinu radi same istine.
To je najvi{a vrsta posve}enosti, i nisam siguran u to koliko ljudi u savremenom
svijetu ima tu vrstu posve}enosti. To je, zaista, posebna vrsta ljudi.
Postoji jedna lijepa pri~a iz japanske tradicije koja ilustruje tu ~istu, neuslo
vljenu
glad za Istinom. Pri~a kazuje kako je jednom, u davna vremena, jedan poznati
manastir pohodio mladi} koji je ~uo da je tamo{nji u~itelj duboko prosvijetljen
i
mudar, te je poèlio da se zaredi ne bi li i sam postigao prosvjetljenje. Na svo
ju
veliku radost bio je primljen, i odmah je, kao i svi novaci, dobio metlu u ruke,
kako
bi manastirsko dvori{te odràvao ~istim i urednim. I, sve bi to bilo u redu, da
se
mladi} nije sa metlom u ruci zadrào skoro godinu dana, a da nijednom nije medit
irao, niti je ~uo neku poduku. Naravno, postao je nestrpljiv, i sve vi{e se pita
o da
li }e uop{te dobiti ono {to traì, njegovim umom su kolale razne opre~ne misli i
odluke. Stari monah, nastojnik manastira, vidio je mladi}evo svakodnevno vrpolje
nje, i jednom ga pozva da ga otprati do obale rijeke. Mladi} se izuzetno obradov
a, baci metlu i po|e za u~iteljem. Sada }e me nau~iti prvu lekciju, pomisli on.
Kada su stigli do obale rijeke, u~itelj zagazi u vodu, a odmah za njim i uzbu|en
i
neofit. Kada su zagazili u vodu do struka, u~itelj se zaustavi. Da, to je to, pomi
sli mladi}.
No, prije nego {to je i uspio pomisliti ne{to drugo, u~itelj ga naglo uhvati za
glavu
i vrat i potopi pod vodu, ~vrsto ga drè}i.
[ta god je ovo, pomisli mladi}, u~itelj }e me sada ne{to nau~iti.
Ali, sekunde su prolazile, a ni{ta se nije de{avalo. Kada je osjetio da mu se pl
u}a
ve} po~inju umarati, mladi} pomisli da je u~itelj nekoga ugledao na obali, da je
54mo`da zapodijenuo neki razgovor, te kako bi ga podsjetio na svoje prisustvo,
mladi} ispusti nekoliko mjehuri}a vazduha, ne bi li skrenuo u~iteljevu pa`nju.
Ali, avaj, ni{ta se ne dogodi.
Tada mladi} po~e da razmi{lja. Mo`da on uop{te i nije pravi u~itelj, pomisli.
Sve je ovo ~udno... bolje da iza|em.
Me|utim, kada je poku{ao da izroni, nije mogao. U~itelj ga je ~vrsto drào,
~eli~nim stiskom, i mladi} se nije mogao osloboditi. On po~e da se otima,
poku{avaju}i se boriti.
Znao sam ja od po~etka da je on neki ludak, urlao je mladi} u sebi. Vidio sam
ja to odmah, nije on nikakav u~itelj, ovo je prevara...
I u tom otimanju on polako po~e da gubi svijest. I tren prije nego }e sasvim
ispustiti zrak, prije nego mu voda po~ne puniti plu}a, u~itelj ga jednim hitrim,
naglim potezom izvu~e na povr{inu.
Bez razmi{ljanja, automatski, mladi} duboko udahnu, skoro uz krik: Aaaaah...
Vidi{, re~e mu u~itelj. Kada bude{ èlio istinu i samo istinu, onoliko koliko si
sada èlio taj vazduh, tada }e{ se prosvijetliti.
Kona~ne krize, barijere na putu ka prosvjetljenju, poput straha od smrti, zaista
su
test toga koliko neko èli istinu radi same istine, a koliko u njegovom ili njen
om
umu jo{ uvijek prevladavaju neki drugi motivi zbog koje ta osoba èli da doìvi
prosvjetljenje.
Sje}am se jedne prijateljice koja je doìvjela direktno iskustvo na svom prvom
intenzivu. Kasnije, kada mi je pri~ala o tome, rekla mi je da je u krajnje utu~e
nom
stanju oti{la do voditelja.
Umrije}u , zavapila je.
ôvjek koji je vodio taj Intenziv, vrlo iskusan voditelj sa mnogo ljubavi i kont
akta
za u~esnike, jednostavno je odgovorio, bez mnogo obja{njavanja: Onda umri .
Ona je bila {okirana, ali je shvatila da se radi o krizi. Nastavila je raditi te
hniku i
kasnije je doìvjela direktno iskustvo.
Postoji bezbroj na~ina na koje }e na{ um tokom ovog procesa da poku{a da nas
odvrati od rada tehnike, od direktnog iskustva. U stvari, moèmo re}i da je prva
i osnovna barijera ka postignu}u prosvjetljenja na Intenzivu ne raditi tehniku.
Na
kraju se sve svede na to. Zato je potrebno ignorisati razne neuroti~ne i iracion
alne
55impulse i nastaviti bez obzira na sve {to odvla~i na{u pa`nju od tehnike i neu
moljive namjere da direktno doìvimo sebe, ìvot ili drugog, ovisno sa kojim
pitanjem radimo. Intenziv je tako strukturisan da pruà sve neophodne uslove da
se taj zadatak izvede.
I onda, kada u~esnik istraje kroz sve prepreke, eventualno }e doìvjeti ono zbog
~ega je i do{ao na Intenziv prosvjetljenje, odnosno direktno iskustvo istine.
56Prosvjetljenje:
direktno znanje istine
Do sada smo mnogo puta upotrijebili rije~ prosvjetljenje . Ipak, {ta je to? Kakva
je to vrsta iskustva? Da li je to ne{to {to je rezervisano za mali broj posve}en
ih,
posebnih ljudi, ili ne{to {to svi moèmo iskusiti? Da li je to, opet, ne{to {to bi
svi
trebali iskusiti?
Sama rije~, doslovno, zna~i unijeti svjetlo negdje gdje je do tada bila tama, ta
ko
da se moè vidjeti. Tu, o~ito, imamo opisni na~in obja{njavanja koji ukazuje na
to
da se spoznalo, vidjelo, ne{to {to je do tada bilo nepoznato, da je neko postao
svjestan ne~ega ~ega do tada nije bio svjestan.
Ipak, postoje mnogi na~ini kako neko moè postati svjestan ne~ega ~ega do tada
nije bio svjestan, a da to nije prosvjetljenje. Uvid, kao cilj mnogih, ako ne sv
ih psihoterapeutskih metoda i {kola, ima za posljedicu da ~ovjek postane svjesta
n
ne~ega ~ega do tada nije bio svjestan. Ipak, uvid nije isto {to i prosvjetljenje
. [ta
je to {to prosvjetljenje ~ini tako posebnom, specifi~nom vrstom iskustva?
To je to {to iskustvo prosvjetljenja ne podrazumijeva bilo kakav indirektni proc
es
spoznavanja: osje}aj, intuiciju ili ne{to sli~no.
Na{ uobi~ajni, svakodnevni na~in spoznavanja stvarnosti je uvijek putem nekog pr
ocesa. Tu su fizi~ki procesi opaànja
~ula vida, sluha, mirisa, dodira i okusa t
e mentalni procesi mi{ljenja ili intuitivni i osje}ajni, emotivni procesi. Tu sm
o uvijek mi, onaj
57koji opaà, te ono {to se opaà, uz bilo koji od gore pomenutih na~ina opaànj
a. âk i
sebe indirektno doìvljavamo kroz neki proces: osje}amo se, posmatramo se, misli
mo
o sebi itd. U na{im ìvotima uvijek je prisutna neka vrsta samoopaànja.
[to je vi{e takvog indirektnog opaànja, indirektnog spoznavanja samog sebe,
ìvota i drugih
{to vi{e idemo u tu krajnost {to je vi{e na{ proces samospoznava
nja zasnovan na takvim indirektnim procesima, to vi{e vodi osje}aju
samootu|enja, osje}aju da je to neko drugi ili ne{to drugo {to ìvi na{ ìvot. K
ao da
svoj ìvot posmatramo na filmskom platnu, kao da to nismo stvarni mi koji ìve.
I
tu smo u velikom predvorju ne~ega {to se savremenim rje~nikom zove neuroza.
Dobar na~in da se u nekoliko rije~i defini{e prosvjetljenje jeste re}i da je to
direktno iskustvo istine.
Nakon vi{e od trideset godina koje je proveo intenzivno praktikuju}i yogu, odnos
no metod meditacije poznat kao prirodna meditacija, najnapredniji oblik spiritualn
e prakse, Berner je nedavno revidirao gornju definiciju, odnosno postao je
jo{ precizniji u tome {ta je, u stvari, prosvjetljenje i kako ga najbolje izrazi
ti
rije~ima.
Berner sada kaè da je prosvjetljenje svjesno stanje direktnog znanja samog sebe
onakvog kakav uistinu jesi.
On je prestao koristiti rije~ iskustvo jer ta rije~, ipak, implicira neku vrstu pr
ocesa, doìvljaja koji implicira nas (subjekt), te ono {to se doìvljava (objekt
). Znanje o
kojem Berner govori nije, naravno, intelektualno, niti logi~ko znanje, ve} direk
tno
znanje, znanje ne~ega direktno, bez procesa, bez posrednika. To je ona vrsta zna
nja o kojoj su govorili mediteranski gnostici s po~etka na{e ere (gnosis, gr. zn
anje).
Iskustvo direktnog znanja je jednostavno samo znati ne{to, kao kada znate ne{to
{to ne zahtijeva nikakav mentalni proces
na primjer znati svoje ime, ili gdje se
nalazi kuhinja u va{oj ku}i, ili kako voziti bicikl, pi{e Berner. Ipak, direktno
znanje se razlikuje od gore datih primjera u tome {to se do svega gore pobrojano
g
do{lo u~enjem... dok je na{a su{tinska, osnovna sposobnost da imamo direktno
znanje bezvremena.
Kada imate iskustvo prosvjetljenja, pi{e dalje Berner, vi znate svoje istinsko
sopstvo na sli~an na~in kao {to znate svoje ime, to jest direktno, bez procesa
rezonovanja ili prisje}anja.U tom iskustvu vi ste tako|e svjesni stvarnog sebe
58kakvi uistinu jeste
nefizi~ki entitet koji ima mo} izbora, odnosno slobodnu vo
lju,
koji je bez uzroka, bezvremen, i bez lokacije u prostoru.
Svjesno, direktno znanje dogodi se onda kada neko direktno spozna samog sebe,
jer onaj koji zna i ono {to se zna isto je. Ta istost proizvodi ta~an odraz sops
tva sopstvu, na isti na~in na koji ogledalo daje ta~an odraz lica onome koji gle
da u njega.
Ja sam ja je najuobi~ajeniji izvje{taj pojedinca koji se prosvijetlio o tome ko on
jeste. Kada imate direktno znanje istinske prirode nekog drugog, vi do odre|enog
stupnja uvijek ostajete u tami . âk i kada ste preplavljeni divljenjem za zra~e}u
i
neizrecivu boànstvenost drugog, drugi uvijek ostaje drugi , i stoga ga opaàte kao
ne{to, iako kao vrlo suptilno ne{to . Zbog toga {to drugoga ne moète znati direktn
o iz perspektive prvog lica, vi ne moète biti svjesni samog tog pojedinca. Ne
moète imati samosvjesno iskustvo prosvjetljenja drugog pojedinca. Iz tog razlog
a,
prosvjetljenje moè biti samo svjesno, direktno znanje samog sebe.
To je razlog za{to Berner danas savjetuje da se na Intenzivima radi samo sa dvij
e
instrukcije, odnosno pitanja: Ko sam ja i [ta sam ja.
Jo{ 1993, kada je povodom 25-ogodi{njice od odràvanja prvog Intenziva odrào
govor o tome koje preporuke daje voditeljima i u~esnicima, Berner je savjetovao
da se vi{e ne radi sa pitanjem [ta je ìvot. Njegovo obja{njenje je jednostavno
da je ìvot iluzija!
@ivot je iluzija, kaè Berner. U stvarnosti, ne postoji ìvot , postojimo samo
Mi. Tako, kontemplirati ìvot zna~i kontemplirati iluziju. To je korisno ~initi
u
smislu da kada kontemplator uvidi da nema ìvota, za njega ta iluzija biva
raspr{ena. To je vrlo duboka i va`na realizacija, ali nije prosvjetljenje.
Tom svom gledi{tu Berner je sada dodao i to da se na Intenzivima prosvjetljenja
ne koristi ni pitanje [ta je drugi, {to je gore obja{njeno Bernerovim rije~ima.
On sada prihvata, usko gledaju}i u definiciju rije~i, da prosvjetljenje moè bit
i
isklju~ivo samoprosvjetljenje, odnosno kao {to je i rekao u gore navedenoj defi
niciji: svjesno stanje direktnog znanja samog sebe onakvog kakav uistinu jesi.
Istina, Berner ne odbacuje da se radi sa ovim, ili nekim drugim pitanjima, ali s
ada
traì od potencijalnih voditelja da takve intenzive ne zovu Intenzivima prosvjet
ljenja, ve} da im daju neke druge nazive.
Prosvjetljenje je posebno stanje i zasluùje da bude priznato kao takvo time {to
}e
59se odràvati isklju~ivo Intenzivi prosvjetljenja kojima je cilj prosvjetljenje
i samo
prosvjetljenje, kaè Berner. Oni koji po{tuju Istinu privla~e blagoslove Sviju Nas.
îni se da je rije~ prosvjetljenje u {iru upotrebu u zapadnom svijetu u{la zahvalj
uju}i radovima njema~kog filozofa [openhauera. Kori{tena je ~esto i u kontekstu
radova francuskih prosvjetitelja iz 18. vijeka, poput Voltera, perjanice evropsk
og
prosvjetiteljstva. Ipak, taj termin, onako kako se koristi u kontektu zapadne ci

vilizacije, odnosno savremene evropske filozofije, nema nikakve veze sa onim o
~emu ovdje govorimo.
U isto~nim filozofijama koje imaju dugu tradiciju prepoznavanja te vrste iskustv
a postoje razni termini za prosvjetljenje i nijedan u sebi ne sadrì asocijaciju
na
svjetlost. U stvari, ti nazivi uglavnom upu}uju na jedinstvo onoga koji iskustv
o
doìvljava i onoga {to se doìvljava.
Direktno zna~i bez bilo kakvog procesa. Za um je prakti~no nemogu}e da to
logi~ki razumije. U prirodi uma je da spoznaje putem nekog spoznajnog procesa.
Za um, svako iskustvo je indirektno iskustvo, jer podrazumjeva proces kojim se t
o
iskustvo sti~e. Direktno iskustvo je, stoga, apsurd za um i za logiku. Logi~ki p
osmatrano, direktno iskustvo ne moè postojati, jer bi to
po uobi~ajenoj logici
bilo
jednako tvrdnji da dva objekta mogu zauzimati isti prostor, ili da jedan objekat
istovremeno moè biti na dva mjesta. To je naravno nemogu}e u logi~kom svijetu s
trukturisanog vremena i prostora. No, direktno iskustvo neovisno je o zakonitost
ima vremena, prostora i uma.
Tako|e, u na{oj definiciji postoji jo{ jedna rije~ koja je neugodna za um, i koj
a je
od pamtivjeka uzrok mnogih nesporazuma, kontroverzi i problema me|u ljudima: to
je istina.
Mnogi ljudi su skloni vrlo vatreno braniti tezu da istina ne postoji, bar ne kao
kona~na, apsolutna istina. Svako ima svoju istinu danas je popularna uzre~ica,
posebno u dru{tvima demokratske politi~ke orijentacije.
Ovdje pod rije~ju istina jednostavno podrazumijevamo kona~nu stvarnost, ono
kako stvari zaista jesu, bez obzira {ta mi mislili ili èljeli. U kontekstu rada
na
Intenzivu podrazumijevamo da postoji to ko i {ta mi zaista jesmo, te da je to, t
u
stvarnost, tu realnost, kakva god ona bila, mogu}e spoznati, iskusiti, i to dire
ktno.
Mnogim ljudima takav cilj djeluje neostvariv, ili u najboljem slu~aju ostvariv s
amo
60uz pomo} kakvih nadnaravnih sila. Ipak, hiljade godina tradicije meditacije,
prvenstveno na istoku, kazuju nam da je taj cilj ostvariv. I, zapravo, jeste. Mn
ogi
ljudi uìvaju u njemu.
Jedno od najbolje dokumentovanih iskustava prosvjetljenja u istoriji ljudske ras
e
jeste bilo Budino prosvjetljenje. Njegovo direktno iskustvo stvarnosti osnov je
prakti~ne filozofije/religije koju danas zovemo budizam. I mnogi ljudi su, dugo
nakon Budinog vremena, doìvjeli kvalitativno ista iskustva koja je imao i Buda,
praktikuju}i po njegovim uputama.
Ako je to tako, za{to onda nismo svjedoci toga da u~esnici Intenziva postaju
za~etnici tako dubokih filozofskih/religioznih {kola kao {to je bio Buda? Od 196
8.
do danas trebali bi imati bar po desetak Buda u svakoj dràvi Zapada.
Prvo, Buda nije svom cilju posvetio samo tri dana ili nekoliko puta po tri dana,
ve}
cijeli svoj ìvot. Drugo, Budino iskustvo prosvjetljenja je o~ito bilo izuzetno
duboko. Toliko duboko da je osnov filozofije koja postoji ve} 2.500 godina i koj
a
je promijenila ne samo ìvote sljedbenika, ve} ìvote cijelih dràva i civilizac
ija. Od
Budinog vremena do danas postojali su mnogi drugi sljedbenici Budinog u~enja
koji su imali podjednako duboka iskustva prosvjetljenja. Ipak, svako od njih cij
eli
je ìvot, beskompromisno i bez ostatka, posvetio prosvjetljenju.
Intenziv je, pak, samo trodnevni seminar koji nudi realne prilike da se doìvi k
valitativno isto iskustvo. Ali, dosada{nja praksa nam pokazuje da to nije iste o
ne
dubine kao {to je bilo i Budino iskustvo.
Ipak, prosvjetljenje je uvijek prosvjetljenje. Ne postoje razli~ite vrste prosvj
etljenja. To je uvijek jedno i isto direktno iskustvo istine, stvarnosti, razlik
a je samo u
dubini tog iskustva.
Moèmo to uporediti sa dvojicom seljaka koji rade na brdu, sa svojim vo}kama.
Jedan je bliì vrhu, drugi je bliì podno`ju. Tada onaj bliì vrhu ugleda tre}eg
seljaka kako im se primi~e cestom.
Vidi , viknu on onom dole, neko ide. Nosi {e{ir. Ali ne vidim ko je .
Onaj {to je bliì podno`ju odvrati: Da, vidim ga. To je na{ kom{ija. Nosi korpu
za vo}e .
Obojica su vidjeli istog ~ovjeka. Ali, jedan od njih vidio je vi{e od onog drugo
g.
Druga usporedba je sa penjanjem na planinu. Onaj {to je na ~elu kolone vidi vi{e
i dalje od onog {to je na kraju kolone, iako gledaju isti krajolik.
Ni u jednom ni u drugom slu~aju ne moèmo re}i da se radi o razli~itim iskustvim
a. Razlika je samo u dubini spoznaje.
Moram napomenuti da to ne zna~i da mo`da neko ne}e, u~estvuju}i na
Intenzivima, doìvjeti prosvjetljenje iste dubine kao {to je bilo Budino. Vjerov
ati
to, zna~ilo bi u~estvovati na Intenzivu sa predubje|enjima, a predubje|enja su
glavni dèlat istine.
Charles Berner, tvorac Intenziva, o~ito je imao izuzetno duboka iskustva prosvje
tljenja u~estvuju}i na Intenzivima. U stvari, tokom svoje karijere duhovnog u~it
elja, ~esto je demonstrirao takvu dubinu spoznaje stvarnosti da se autor ovih re
dova ~esto pitao nije li on pravi primjer samoostvarenog pojedinca savremenog
doba. No, sam Berner ipak najbolje zna da li je to tako ili ne. Danas, u vrijeme
pisanja ove knjige, on se sasvim povukao iz javnosti, i ìvi u Australiji, okru`
en
nekolicinom ljudi koji se brinu o njegovim fizi~kim potrebama, a on svo preostal
o vrijeme provodi u meditaciji i, navodno, pisanju.
Iskustvo prosvjetljenja moè svako imati, ~injenicom same svoje prirode. Samom
~injenicom na{eg postojanja, ~injenicom da smo ovdje, ro|eni i ìvi u tijelu, mi
moèmo imati iskustvo prosvjetljenja. To nije neko tajno, misti~no iskustvo reze
rvisano za malobrojne i posve}ene . To je na{e iskonsko duhovno naslije|e, nosimo g
a sa sobom jednako kao {to svi imamo istu sposobnost da nau~imo da govorimo, ~it
amo i pi{emo. To je smisao budisti~ke izreke da svi imamo Buda prirodu tj. prirodu
Bude , sposobnost da se probudimo, da doìvimo prosvjetljenje.
Iako svako od nas pojedina~no stvara i odràva svoje sopstvene iluzije, laì i
zablude, svi zajedno dijelimo istu stvarnost. A tu stvarnost svako od nas moè
spoznati, direktno iskusiti, jer smo svi ve} u njoj. Svako od nas je ve} dio ìv
ota,
niko nije izvan njega. To je, opet, smisao izreke u nekim duhovnim {kolama da
smo, u osnovi, svi ve} prosvjetljeni, ali toga nismo svjesni.
Tako|e, ne postoji na~in na koji se direktno iskustvo moè silom izazvati. Drugi
m
rije~ima, ne postoji na~in na koji se moè u~initi da se neko prosvijetli. Kada
bi to
bilo mogu}e, to bi zna~ilo da postoji metod, proces, postupak, jedno posebno
kako izazvati prosvjetljenje, da postoji neki recept, a to je u suprotnosti sa d
efinicijom prosvjetljenja kao direktnog iskustva istine, tj. iskustva koje se ne
de{ava
62kroz neki proces opaànja subjekt-objekt.
Kroz cijelu istoriju ljudske rase ljudi su poku{avali na razne na~ine izazvati i
skustvo prosvjetljenja: molitvom, oboàvanjem boànstava, gladovanjem, povla~enj

em
u osamu, te raznim drugim strogostima poput zavjeta }utanja, iznurivanja tijela
i
sl. Ipak, iskustvo prosvjetljenja nemogu}e je izazvati po volji.
Jedino {to je mogu}e u~initi jeste kreirati najpovoljnije mogu}e okolnosti da se
iskustvo prosvjetljenja dogodi. Intenziv prosvjetljenja daje takve okolnosti. To
je
razlog za{to je Intenziv strukturisan tako kako je strukturisan. Ali, da li }e s
e
iskustvo prosvjetljenja dogoditi ili ne, to je stvar izme|u samog prakti~ara i I
stine.
Taj diskontinuitet, tu apsolutnu prazninu izme|u prosvjetljenog i neprosvjetljen
og stanja svijesti nemogu}e je fizi~ki premostiti bilo kojom metodom,
tehnikom ili receptom. U nekim duhovnim {kolama taj procjep izme|u Istine i
uobi~ajenog stanja svijesti nazvan je bezdanom , jer se ne moè premostiti
logikom. Moè se samo presko~iti onim skokom koji se u tradiciji hri{}anskog
misticizma naziva skokom vjere .
Kako je na Intenzivu rije{eno to pitanje kreiranja najpovoljnijih uslova za
postignu}e prosvjetljenja razmotri}emo kasnije kada budemo govorili o strukturi
i dnevnom rasporedu na Intenzivu.
Iz svega do sada navedenog moè se lako uvidjeti da je o prosvjetljenju lak{e go
voriti u negativnim terminima
to jest {ta prosvjetljenje nije
nego govoriti {ta
prosvjetljenje jeste.
Jedan na~in da se umu i logi~kom shvatanju pribliì pojam prosvjetljenja jeste r
e}i
da onaj koji doìvljava prosvjetljenje i ono {to se doìvljava ulaze u svojevrsn
o
stanje jedinstva, odnosno da subjekt i objekt prosvjetljenja postaju jedno. U sl
u~aju
samoprosvjetljenja, to bi zna~ilo da ja postajem jedno sa samim sobom - {to je
logi~ki besmisleno. U stvari, kao {to je ve} re~eno, svaki poku{aj da se
pozitivisti~kim rije~nikom opi{e prosvjetljenje uvijek izlazi izvan okvira logik
e, i
zato je jednostavnije govoriti {ta prosvjetljenje nije. Osim toga, poku{aji da
se
prosvjetljenje opi{e rije~ima ~esto zavr{avaju kao misti~ne fraze i opisi, nejas
ne
racionalnom umu, poput Isusovog Ja i Otac smo jedno .
Ve} smo rekli da su predubje|enja glavni dèlat Istine . Naime, predubje|enja,
unaprijed stvorene ideje o tome kako stvari stvarno jesu, naj~e{}a su suptilna i
vrlo
63 opasna barijera ka postignu}u prosvjetljenja. To zna~i ne biti otvoren za stvarn
ost
takva kakva ona jeste. To je isto kao oti}i u bioskop sa mno{tvom unaprijed
stvorenih ideja o tome kakav je film koji }ete gledati, da li je dobar ili lo{,
da li glumci tuma~e uloge ovako ili onako, kakva je muzika, scenografija, pri~a.
.. Umjesto da
se opustite i dopustite da film bude takav kakav jeste, i uìvate u njemu.
Predrasude su vrlo suptilna forma egoizma. Kad je prilikom stvaranja svijeta
Bog dijelio pamet, nju je najravnomjernije raspodijelio , glasi jedna stara {ala.
Niko se ne àli da je ima premalo . U prirodi je uma da vjeruje da sve zna najbolje
, a odbaciti predrasudu isto je kao priznati da ne{to ne znamo.
Svako od pamtivijeka teì da stvarnost bude na onaj na~in na koji on to èli.
Pogledajmo djecu kako se pona{aju kada im ne{to nije po volji. To nije neki pose
ban oblik pona{anja koji smo razvili pogre{nim odrastanjem. To je u samoj prirod
i na{eg uma i tijela da stvarnost poku{avamo oblikovati po na{im sopstvenim
te`njama. Ono {to trebamo u~iti u ìvotu, kako odrastamo, jeste da postepeno
odustajemo od na{eg ega, od toga da stvari budu samo onako kako mi to ho}emo,
ve} da ih prihvatimo takve kakve jesu. U stvari, ~itav proces sazrijevanja ide t
im
tokom. Od egoisti~nog malog bi}a koje je zainteresovano samo za sebe i svoje
potrebe, mi se razvijamo u bi}a koja postepeno prihvataju sve vi{e i vi{e stvarn
osti oko sebe prevazilaze}i time vje{ta~ki kreirane granice sopstvenog bi}a. Na
kraju
umiremo, prevazilaze}i ~ak i fizi~ke granice bi}a.
Mi vje{ta~ki dijelimo na{u svjesnost u razli~ite odjeljke, poput subjekta nasupro
t
objekta, ìvota nasuprot smrti, uma nasuprot tijela, unutra nasuprot izvana, raz
uma nasuprot instinkta , pi{e cijenjeni ameri~ki mislilac Ken Wilber u predgovoru
svoje izuzetne knjige No Boundary: Eastern and Western Approaches to Personal
Growth. To uzrokuje sukob iskustva sa iskustvom, ìvota sa ìvotom. Rezultat
takvog nasilja, iako poznat pod mnogim drugim imenima, jest jednostavno
nezadovoljstvo. @ivot postaje patnja, pun borbi. Ali sve bitke u na{em iskustvu
svi konflikti, tjeskobe, patnje i tuge
stvorene su granicama koje u neznanju mi
postavljamo oko na{eg iskustva .
Te granice, o kojima pi{e Wilber, odre|uju na koji na~in doìvljavamo svijet, i
kako
ga shvatamo. Odre|uju, prividno, ko smo i {ta smo, i na{em umu mogu izgledati
kao kona~na stvarnost. Ipak, te granice nisu nametnute spolja, ve} ih postavljam
o
64mi sami. Prosvjetljenje podrazumijeva prevazilaènje tih granica, njihovo ukid
anje
u jednom trenutku direktne spoznaje stvarnosti koje je izvan i iznad tih granica
.
Jedan od razloga za{to se ponekad, istina vrlo rijetko, de{ava da ljudi spontano
doìve prosvjetljenje u ekstremnim ìvotnim situacijama (rat, prirodne nesre}e,
te{ke bolesti i sl.) jeste {to se u takvim situacijama njihov ego, njihova
predubje|enja, njihovi fiksirani stavovi o stvarnosti direktno sudare sa time ka
ko
stvari stvarno jesu i u tom sudaru bivaju uni{teni. U stvari, u sukobu izme|u
stvarnosti i na{ih ideja o njoj, samo na{e ideje mogu izgubiti.
To nam ukazuje da prosvjetljenje nije neki mentalni doìvljaj. Prosvjetljenje ni
je
ne{to {to se de{ava u na{em umu, ve} izvan na{eg uma. Prosvjetljenje ne ovisi o
na{im idejama ili na{im mentalnim procesima. Ne ovisi ni o na{im osje}anjima.
Prosvjetljenje nije osje}anje ili emocija.
Na{i ìvoti su ve}im dijelom zasnovani na laìma to je jednostavno u prirodi
uma, takvog kakav jeste. Sebe predstavljamo na ovaj ili onaj na~in, kako bi drug
i
mislili o nama ovo ili ono, rijetko se predstavljamo takvi kakvi zaista jesmo. U
ìvotu lako prihvatamo one stvari koje povla|uju na{im sopstvenim ubje|enjima
i predstavama, ali ono {to prijeti da ih ospori odbacujemo i kritiziramo. Druge
ljude rijetko prihvatamo takvi kakvi su, nego poku{avamo da ih natjeramo da
budu onakvi kako mi to èlimo.
Na taj na~in cijeli ìvot po~inje li~iti na igru skriva~a, dìnovsku kosmi~ku
pozori{nu scenu na kojoj stalno mijenjamo maske i komuniciramo sa drugim
maskama, dok ono {to je ispod njih ostaje nesaznato i skriveno. U stvari, biti u
stanju nositi i mijenjati maske po volji, te tako igrati igru ìvota onako kako
mi to
èlimo, i nije tako lo{e. Problem nastaje onda kada duboko povjerujemo da smo
mi ba{ ta maska koju nosimo i kada zaboravimo svoju stvarnu prirodu.
Klju~na stvar u procesu prosvjetljenja je da ~ovjek mora odlu~iti da prestane la
gati.
To bi, mo`da, bio klju~ni korak na stazi prosvjetljenja, zavjetovati se na istin
oljubivost, zavjetovati se na potpuno odustajanje od laganja. Takav korak predst
avlja
sjeme cjelokupnog eti~ki ispravnog ìvota, jer podrazumijeva i odustajanje od
kra|e, te odustajanje od povre|ivanja drugih, mentalno, verbalno ili fizi~ki. Kr

a|a
je, naime, forma laganja, jer prije svega podrazumijeva iluziju da ego uop{te mo
è
ne{to posjedovati, a potom podrazumijeva i la` da mi nismo uzeli to {to smo uzel
i.
65Maskirani plja~ka{ banke, na primjer, laè o svom stvarnom identitetu.
Povre|ivanje drugih je tako|e vid laganja. To podrazumijeva iluziju da mi uistin
u
moèmo ne{to u~initi drugima, iluziju da su drugi ni{ta vi{e do obi~ni objekti k
oje
mi moèmo okrnjiti ili razbiti kao {to moèmo razbiti neki kamen ili ciglu.
Poku{ati povrijediti drugog zna~i lagati o njihovoj, a time i o na{oj sopstvenoj
stvarnoj prirodi, jer se mi po automatizmu prema drugima odnosimo otprilike isto
onako kako doìvljavamo same sebe. U stvari, ako èlite saznati kako vi uistinu
sebe doìvljavate, sasvim iskreno razmotrite {ta uistinu mislite o drugima, kako
njih vidite. U tom odrazu ugleda}ete sopstveni odnos prema samom sebi.
Intenziv prosvjetljenja je tako strukturisan metod da u~esnika stalno navodi na
istinu, i ne ostavlja nimalo prostora za uobi~ajene ego igre prisutne u svakodne
vnom ìvotu. Kako u~esnik iz dijade u dijadu sve istinitije, iskrenije iznosi se
be,
te na isti na~in prihvata ostale u~esnike Intenziva, njegove uobi~ajene maske
po~inju da venu, otpadaju i on se sve vi{e pribliàva istini, i sam postaju}i sv
e autenti~niji i iskreniji. To vodi sve dubljim nivoima opu{tenosti, jer la` je
osnovni uzrok
napetosti. Laganje, jednostavno, kreira napetost. Svako ko je dovoljno dugo bio
u
nekoj situaciji kada je morao da se pretvara, da krije svoja stvarna osje}anja i
stavove, zna o ~emu govorim. Istina osloba|a i unosi mir i opu{tenost u ìvot.
Iskustvo prosvjetljenja ne zna~i da time neko postaje druga~iji, da postaje drug
a~iji
~ovjek nego {to je bio, da postaje neko drugi. Kao posljedica prosvjetljenja mo`
e se
promijeniti ne~iji ìvot, ali ti uvijek ostaje{ ti. Samo sa ne{to vi{e razumijev
anja i
svjesnosti nego ranije. Da li to zna~i da iskustvo prosvjetljenja uvijek ostaje
sa
nama, te da li time postajemo savr{enija bi}a? To zavisi od vi{e faktora, prvens
tveno
od dubine iskustva, te od ne~ije spremnosti da svoj ìvot promijeni i uskladi sa
istinom koju je doìvio. Da li to zna~i napu{tanje nezadovoljavaju}ih odnosa sa
drugima, promjenu posla, nove hobije, druga~iji dnevni raspored, napu{tanje star
ih navika Sve to zavisi od osobe do osobe. Ali, li~ni napredak se zaustavlja do
onog stepena do kojeg osoba nije voljna da se mijenja. Promjena je osnovno stanj
e u univerzumu. Sve se mijenja, sve te~e. ôvjek treba biti voljan da mijenja sv
oj
ìvot u skladu sa istinom koju je doìvio, ina~e }e stagnirati i zasnovati svoj
ìvot na
neistini, a to moè voditi samo osje}anju neispunjenja, nezadovoljstva i frustra
cije.
Jedan na~in da se ovo kaè jeste da ~ovjek svoje iskustvo prosvjetljenja mora in
teEmir Salihovi} Spoznaj samog sebe
66grisati u ìvot, kako bi od njega imao neke koristi. Ina~e, to }e samo ostati
lijepo
sje}anje kojem se ~ovjek moè iznova vra}ati kada je sam, ali ne}e postojati nik
akav
vidljiv napredak u njegovom ìvotu. Jedan od najboljih na~ina za integrisanje
iskustva prosvjetljenja u ìvot jeste redovna, svakodnevna spiritualna praksa, t
e
religiozan na~in ìvota. Ipak, ima mnogo ljudi koji jednostavno u~estvuju na
Intenzivima bez da slijede neki poseban duhovni sistem, i koji su zadovoljni sa
tim.
Tako|e, ne bih èlio stvoriti utisak da ~ovjek mora o~ekivati drasti~ne promjene
u
ìvotu kao posljedicu prosvjetljenja. To moè biti tako, ali i ne mora. Mnogi lj
udi
jednostavno nastave ìvjeti svoje ìvote kao i do tada, ali sa dubljim osje}anje
m
unutarnjeg zadovoljstva i ispunjenosti nego ranije. Postoji jedna stara izreka u
Zen
budizmu, koja kaè: Prije prosvjetljenja brda i rijeke bili su mi samo brda i rij
eke.
Sada, nakon prosvjetljenja, brda i rijeke su mi i dalje samo brda i rijeke .
Ipak, morate biti voljni da prihvatite promjenu, ina~e }ete stagnirati.
Na kraju bi mo`da bilo dobro jo{ se jednom osvrnuti na pitanje koliko }e iskustv
a prosvjetljenja sa Intenziva ostati sa nama, ho}e li uvijek izblijediti do
odre|enog stepena i pretvoriti se samo u lijepo sje}anje, {to su primijetili mno
gi
u~esnici Intenziva? Kao {to je u svojoj knjizi lijepo primijetio Lawrence Noyes,
iskustvo prosvjetljenja ne blijedi, niti odlazi od nas. Istina je kona~na i apsolutn
a. Ispravnije bi bilo re}i da smo to mi koji odlazimo od Istine, s obzirom na
okolnosti na{eg ìvota, te podsvjesne izbore koje pravimo.
Naime, prosvjetljenje podrazumijeva da smo u jednom trenutku uspjeli odbaciti
svoje uobi~ajene barijere, svjesne i podsvjesne, koje su nas onemogu}avale da
direktno iskusimo Istinu. Me|utim, nakon {to smo se privremeno deidentifikovali
od tih raznih stanja bi}a i direktno iskusili svoju stvarnu prirodu, mi se po au
tomatizmu (nesvjesni mehanizam) vra}amo u ta ista stanja bi}a, koja za nas, u na
{im ìvotima, imaju odre|enu svrhu i od kojih ne odustajemo tako lako, sve dok t
u svrhu
ne ispunimo (iako su te svrhe ponekad sasvim neostvarive, odnosno neuroti~ne). I
tako, {to se vi{e vratimo u te svoje uobi~ajene svjetovne igre, to }emo se vi{e
udaljiti od Istine koju smo iskusili. Kako na{ ego ne}e da prizna svoju nesavr{e
nost i
odgovornost za takvo stanje stvari, mi tvrdimo kako je prosvjetljenje izblijedilo
i
oti{lo, a u stvari smo to mi koji smo izblijedili i oti{li od Istine. Stoga se ~ini
da je jako va`no nakon Intenziva provesti neko vrijeme kontempliraju}i o tome {t
a
67smo iskusili, te kako svoj ìvot ubudu}e moèmo {to bolje prilagoditi tome {to
smo
iskusili, kako to iskustvo moèmo {to potpunije unijeti u ìvot.
Tako|e, potrebno je zapo~eti sa nekom vrstom redovne duhovne prakse, koja }e
pomo}i pojedincu da krene u pravcu ve}eg jedinstva sa Istinom, bez obzira kojoj
religiji ili duhovnoj {koli nominalno pripadao.
68Barijere ka prosvjetljenju
Kako se ~ovjek po~ne pribliàvati istini - nakon {to donese odluku da odbaci ter
et
neistine - njegov um, tijelo i osje}anja, odnosno njegov ego, po~nu reagovati.
Pojave se krize, barijere na putu ka prosvjetljenju.
Barijere moèmo u principu podijeliti na tjelesne, mentalne i emotivne, te na
jednu kona~nu, krajnju barijeru ka prosvjetljenju. Ove barijere dobro su poznate
ve} hiljadama godina. Intenziv nije neka instant metoda koja u~esnicima nudi
da brzo i lako doìve prosvjetljenje, te na neki magi~ni na~in zaobi|u razli~ite
krize i barijere koje ih ~ekaju na putu ka Istini. Na àlost, ne postoji takav z
aobilazni put. Ne postoji pre~ica do prosvjetljenja. Svi moraju pre}i isti put,
brè ili
sporije. Intenziv nudi samo vrlo brz napredak.
Predubje|enja, unaprijed stvorene ideje o istini, o ~emu smo govorili ranije, pr

edstavljaju naj~e{}i oblik mentalnih barijera ka Istini. To jednostavno zna~i uz
eti
odre|enu ideju, koncept i ~vrsto vjerovati da je to tako, da je to istina, stvar
nost.
U takvoj situaciji ~ovjek svoje ideje pretpostavlja stvarnosti.
Postoji, na primjer, ideja jabuke , pi{e Lawrence Noyes. Moète imati sasvim
ta~nu ideju jabuke u svojoj glavi. Ali ne moète je fizi~ki zagristi. Moète zag
risti
samo stvarnu jabuku. To je velika razlika. Te{ko moète u svom umu ili mozgu
imati stvarne jabuke. Moèmo imati ta~nu ideju o tome {ta je jabuka, ali ni{ta o
d
~ega moèmo napraviti stvarnu pitu .
Biti otvoren, kao dio tehnike prosvjetljenja, izme|u ostalog zna~i prepoznati i
odbaciti svoja predubje|enja, unaprijed stvorene ideje. To ne zna~i da zauvijek
69odbacite, pogazite svoje omiljene filozofske koncepte. To jednostavno zna~i da
ih
se prestanete tako gr~evito dràti i dopustite sebi da iskusite i ne{to drugo,
druga~ije. Ako su ti koncepti Istina, oni }e ostati sa vama i nakon Intenziva. N
o,
ako su neistina, a vi se nastavite dràti za njih, ne}ete biti u mogu}nosti da i
skusite
Istinu. Na Intenzivu to prakti~no zna~i da kada postanete svjesni da se drìte za
neko predubje|enje, da imate neku unaprijed stvorenu ideju o sebi, ìvotu ili
drugima, da je jednostavno saop{tite, iskomunicirate partneru tako da on to moè
{to bolje razumjeti, a onda da nastavite raditi tehniku bivaju}i otvoreni za ist
inu
kakva god da jeste. To, naravno, iziskuje odre|enu dozu duhovne hrabrosti,
hrabrosti da budete voljni iskusiti ne{to sasvim novo, postati svjesni ne~ega sa
svim
novog, ~ega ranije niste bili svjesni.
Jedna posebna forma mentalnih barijera su zadr{ke, odnosno nevoljnost da ne{to
{to nam se javlja kao posljedica rada tehnike iskomuniciramo svom partneru.
Recimo da vam se pojave misli u vezi sa seksom, ili nasiljem, ili bilo ~im drugi
m
{to niste spremni iskomunicirati partneru iz straha da drugi ne pomisle ne{to lo
{e
o vama. Na taj na~in vi, zapravo, odràvate odre|enu la`nu, idealizovanu sliku o
sebi, i sada, kada njeno postojanje dolazi u pitanje vi se suo~avate sa krizom:
re}i
istinu ili ne, otkriti {ta je stvarno prisutno u umu ili ne. To je mentalna bari
jera.
Naravno, put ka istini je iskrena komunikacija. Ono {to vam moè pomo}i da
lak{e prebrodite ovu krizu jeste svijest o tome da vi niste svoje misli. Misli s
u misli,
vi ste vi, i vi ste ti koji imate mo} odlu~ivanja, ne va{e misli.
Jedina razlika izme|u mene i kriminalca , rekao je neki mudar ~ovjek, jeste ta
{to ja ne ~inim te zlo~ine .
Imati ideju ili èlju da udarite nekoga ne zna~i da tu osobu morate u stvarnosti
i
udariti. Perverzne seksualne ma{tarije ne zna~e da ih zaista morate ispuniti. Vi
ste
ti koji donose odluke, a u va{em umu i mislima mogu se nalaziti svi demoni i svi
an|eli svijeta, bez razlike. U radu na samoprosvjetljenju va`no je da dopustite
da
stvari budu takve kakve jesu, lijepe ili ru`ne, bez da ih vi posebno uljep{avate
, dotjerujete ili se trudite da budu na ovaj ili onaj na~in. Na Intenzivu to zna
~i da
komunicirate istinu, takva kakva jeste, i nastavljate da radite tehniku.
Pored gore spomenutih mentalnih barijera, na Intenzivu se mogu pojaviti i

razli~ite fizi~ke i emotivne barijere ka prosvjetljenju. U tijelu se mogu pojavl
jivati
70razli~ite senzacije, poput intenzivnih osje}aja toplote ili hladno}e, ili bilo
koje
druge senzacije koje su ~esto prate}i fenomeni bu|enja ìvotne energije u tijelu
,
koja se razvija kao posljedica sve ve}eg i ve}eg otvaranja za istinu, stvarnost.
Mogu
se ponekad pojaviti i neugodni fizi~ki fenomeni poput glavobolje ili mu~nine,
mo`da ~ak i halucinacije, ali ti fenomeni po pravilu vrlo brzo nestanu sami od
sebe ukoliko u~esnik jednostavno nastavi raditi tehniku. U~esnici ~esto doìve
razli~ite senzacije bu|enja energije, koje ~esto ima tendenciju da skrene njihov
u
pa`nju sa rada tehnike, bilo zato {to se oni upla{e ne~ega takvog, jer to ranije
nisu
imali priliku doìvjeti, ili zato {to od radoznalosti ne mogu prestati obra}ati
pa`nju na to. Svejedno, tu na scenu stupa dobro trenirano osoblje, jer uz podr{k
u
koju u~esnicima pruàju asistenti i voditelj, u~esnici s povjerenjem pro|u kroz
ovakvu i sli~ne barijere, i nastave raditi tehniku, {to je od klju~ne va`nosti k
ako bi
napredovali u radu.
Emotivne barijere mogu uklju~ivati {iroki spektar razli~itih osje}anja, od ushit
a
i osje}anja radosti i mira kakve ~ovjek nikada u dotada{njem ìvotu nije iskusio
,
pa do osje}anja o~aja i straha kakve, tako|e, ~ovjek nikada u dotada{njem ìvotu
nije iskusio.
Ipak, na kakve god barijere da u~esnik Intenziva nai|e, one su se pojavile zbog
toga {to je taj u~esnik predano radio tehniku, a njegovo tijelo, um i osje}anja
su jo{
uvijek puni razli~itih ne~isto}a nakupljenih kroz ìvot. Sve barijere, krize sa
kojima
se u~esnici Intenziva suo~avaju su, u su{tini, krize pro~i{}enja, kao kada alkoh
oli~ar
na terapiji ~vrsto vjeruje da }e poludjeti ili da }e mu se ne{to lo{e desiti ako
nastavi apstinirati i odmah ne popije ~a{icu pi}a. O~ito je, tako, da jedini pr
avi put iz
krize vodi kroz krizu. Povla~enje je neuspjeh, istrajnost u radu tehnike je uspj
eh.
Drevni kineski mudrac Lao Ce je u dva kratka stiha lijepo opisao tu iluzornu per
cepciju uma u spiritualnoj krizi:
Staza ka svjetlosti ~ini se tamna. Staza naprijed ~ini se da vodi unazad .
Barijere na putu ka prosvjetljenju su toliko raznolike i mnogostruke kao {to su
razli~iti i na{i individualni ìvoti i na{e sopstvene fizi~ke, mentalne i emocio
nalne
ne~isto}e. I nije bitno koji metod prosvjetljenja koristite, ako ste zaista pred
ani i
posve}eni prije ili kasnije nai}i }ete na krizu. To je, u stvari, znak da ste na
dobrom putu. Ne postoji lak , udoban put ka istini. Oni koji reklamiraju takve
71tehnike ili ne znaju o ~emu govore ili su varalice. Ipak, postoje manje efikas
ni i
vi{e efikasni metodi. Postoje metodi, poput Intenziva, koji nude {ansu za brz
napredak, i oni metodi koji zahtijevaju ne{to vi{e vremena. Ali koli~ina truda j
e
uvijek ista. Razlika je samo u intenzitetu.
Da je prosvijetliti se laka stvar, svako ko je imao malo interesovanja za to ve}
bi
bio prosvijetljen, i ne bi se morali baviti ne~im kao {to je Intenziv, kaè Charl
es
Berner. Ali to nije lak zadatak. Ljudi su hiljadama godina traìli prosvjetljenje
i
samo mali procenat njih je uspio. Mnogi su cijeli svoj ìvot proveli iskreno tra
gaju}i za prosvjetljenjem. Izgladnjivali su se, umrtvljivali, praktikovali strog
i asketizam, prou~avali knjige, izolovali se u {umama i pe}inama, praktikovali p
otpuni
celibat. Ali, samo mali broj bi uspio. Kada to uporedite sa ljudima na trodnevno
m
Intenzivu, nemojte misliti da }e njima biti ne{to lak{e, jer ne}e. Mo`da }e im t
rebati manje vremena, ali kada bi prolazili kroz manje barijere, prepreke, to bi
onda
zna~ilo da postoji neka gre{ka. Ova tehnika ne zaobilazi prepreke koje stoje na
putu ka prosvjetljenju. Mo`da zaobilazi mnoge stranputice, ali kada nai|ete na
bodljikavi grm bi}ete usred tog bodljikavog grma. Jedina razlika sa ovom
tehnikom je {to putujete u mo}nom Ferrariju, umjesto da puète na rukama. To
je mnogo intenzivnije i prepreke }e do}i mnogo brè i u mnogo koncentrisanijoj
formi nego da se samo polako kre}ete. Ali na kraju, ne moète zaobi}i nijednu od
prepreka koje su na putu.
U stvari, prava kriza, odnosno prave barijere, nastupaju upravo onda kada je
u~esnik vrlo blizu toga da doìvi direktno iskustvo. Iskustvo je tu, ali um ~ini
svoj
posljednji poku{aj izbjegavanja Istine, i pojavljuje se kriza, mentalna, emocion
alna ili fizi~ka. Tada je potrebno samo nastaviti raditi tehniku bez obzira na s
ve, i
malo ko je to u stanju uraditi bez adekvatne podr{ke voditelja i asistenata.
Ta podr{ka nije ni{ta misti~no. Jednostavno, prisustvo bri`nog asistenta iza le|
a
u~esnika dok on, na primjer, jeca i u suzama komunicira partneru, moè jako
mnogo zna~iti. Tako|e, u takvim situacijama u~esnici ~esto dolaze u pauzama do
voditelja, da bi dobili savjet, ili se jednostavno izjadali. Naj~e{}e im, u stva
ri, i nije
potreban tehni~ki savjet, ve} od voditelja o~ekuju samo koju rije~ podr{ke,
ohrabrenje, potvrdu toga da su na pravom putu i da trebaju da nastave. Iako se t
o
ne moè mehani~ki uvje`bati, ve} dolazi od osobe takva kakva jeste, bitno je za
72svakog voditelja Intenziva da razvije svoju sposobnost kontakta sa drugima, ko
liko
god to moè, i kojim god sredstvima to zna i umije. Sposobnost da ohrabri u~esni
ka, i pruì neophodnu podr{ku za prolazak kroz krizu, vjerovatno ~ini najmanje
50 procenata posla dobrog voditelja. Iako manje-vi{e svako moè nau~iti tehniku
prosvjetljenja, prou~iti priru~nik za voditelje, i onda organizovati Intenziv, o
va
sposobnost da se drugi ljudi razumiju, da se sa njima ostvari kontakt i razumije
vanje, jeste ne{to {to se ne moè nau~iti iz knjiga niti mehani~ki uvje`bati. Sa
d,
dobra vijest je da svako od nas ve} ima tu sposobnost, u manjoj ili ve}oj mjeri,
i
potrebno ju je samo otkriti u sebi, i onda koristiti.
Pored spomenutih mentalnih, emocionalnih i fizi~kih barijera, Lawrence Noyes
govori i o kona~noj, krajnjoj barijeri koju opisuje kao totalnu barijeru, koja
nastupa kada ste pro{li sve mentalne, emocionalne i fizi~ke barijere koje ste
mogli, kada ste pre{li sav put koji ste mogli da pre|ete, i kada ste do{li do ta
~ke
kada se ~ini da vi{e nikakav napredak nije mogu}.
To je kao da ste hodali od isto~ne obale SAD-a, sve do zapadne, do Pacifika, pi{e
Lawrence. I vi{e ne moète dalje. Ipak jo{ uvijek nemate direktno iskustvo. Ali,
Istina je tu, na dohvat ruke, moète je omirisati u zraku, gotovo je okusiti. Pr

ivla~i
vam pa`nju, ali vi niste u jedinstvu sa njom. Na tom stadijumu, ono {to treba
u~initi jeste prestati hodati i sjesti. Ne moète se pribliìti vi{e nego {to je
ste. I ono
{to radite dok sjedite je da poku{avate biti direktno svjesni te stvarnosti. Mi
ne
moèmo voljom u~initi da se jedinstvo dogodi, to je razlog za{to ovu barijeru zo
vemo totalnom, u smislu toga da nam na{i voljni napori ne mogu pomo}i da je
pre|emo. Ali ono {to moèmo jeste da ne ustuknemo, da se ne povu~emo.
Moèmo ostati sjediti tamo, sa namjerom da budemo jedno sa Istinom, bivaju}i
otvoreni za nju {ta god da jeste, komuniciraju}i ono {to nam dolazi.
A onda, u jednom trenutku, mo`da se dogodi prosvjetljenje. Ve} sam govorio da
se prosvjetljenje ne moè izazvati voljom, da izme|u prosvjetljenog i obi~nog st
anja svijesti postoji taj nevidljivi bezdan koji se ne moè premostiti, ve} se ~ov
jek
moè samo predati Istini, odnosno biti sasvim otvoren za nju, i
prosvjetljenje }
e
se mo`da dogoditi. Namjerno kaèm mo`da, jer je to stvar, da tako kaèm,
isklju~ivo izme|u vas i Boìje volje. Vi tu ni{ta ne moète u~initi.
O ovome tako|e postoji jedna pri~a koju su voditelji Intenziva obi~avali pri~ati
73u~esnicima tokom svojih predavanja, koja zapravo govori o fazama na putu ka
prosvjetljenju, o ~emu smo ve} govorili. To je pri~a o tragaocu za Zamkom istine
,
koji je nakon dugog istraìvanja kona~no na{ao pouzdanog vodi~a koji mu je
obe}ao da zna put do Zamka. Kada su po{li na put prvo su prolazili kroz duga~ku
dolinu sje}anja, i kada u~esnik iscrpi razne odgovore na pitanje Ko sam ja? oni
nai|o{e na o{tre grebene li~nih ubje|enja. Kada se i sa njima nekako izborio i
ostavio ih iza sebe, traga~ se, uporno prate}i svog vodi~a, suo~i sa ogromnom,
skoro nepremostivom planinom intelekta ~iji se vrh dizao visoko, visoko iznad
oblaka. Nakon {to je uspio prevladati i tu ogromnu prepreku, traga~ i vodi~
po~e{e padati niz vrtoglave brzake halucinacija, razne psihi~ke fenomene. I tek
{to
sve to pro|e, prekri ih duboka, gusta magla pospanosti. Jedva se drè}i na nogam
a, oni uspje{e iza}i iz nje, i stupi{e na tvrdo, suho tlo beskrajne pustinje, gd
je se
ni{ta ne vidi ma gdje se pogledalo, osim ispucalog tla i beskrajnog neba bez i
jednog oblaka. Dugo je trajalo to istrajavanje pustinjom, kada u~esnik radi
tehniku, ali se ama ba{ ni{ta ne de{ava, i u~esniku se ~ini da svom partneru nem
a
da iskomunicira ba{ ni{ta. I onda, kada je izgledalo da }e zauvijek ostati u toj
pustinji, tragalac i vodi~ se odjednom na|o{e u olujnoj zemlji emocija, gdje je
sve
sijevalo i grmilo od naglih izljeva radosti, tuge, pla~a i smijeha. Tu je bilo l
ako
zalutati, ali ~vrsto steù}i ruku svog vodi~a, tragalac iza|e iz te oluje, i oni
se
na|o{e u {umi dugotrajnosti. Sli~no pustinji, oni su hodili i hodili dugom i nep
reglednom {umom, skoro bez izgleda da }e joj ikada ugledati kraj. Svi sadràji s
vijesti tu su nekako izgledali sli~no, isto, stalno dolaze}i i odlaze}i, poput s
tabala u
{umi, bez da im se nazire kraj. I onda, kad su se najmanje nadali, oni nai|o{e n
a
proplanak. A na proplanku, bijel i visok, veli~anstveno je sjajio Zamak istine.
Traga~, sav odu{evljen, odmah potr~a naprijed, a vodi~ mirno, skoro nezainteresi
rano, sjede na tlo. Traga~ optr~a zamak jednom, pa i dva puta, i onda, sav
uzbu|en, zbunjen, istovremeno ljut i tuàn, vrati se do vodi~a.
Pa, tu nema vrata, nema ni prozora, re~e. Kako }u u}i?
Moje je bilo samo da te dovedem do ove ta~ke, a kako }e{ u}i, to niko ne zna.
Sjedi tu i namjeravaj da bude{ unutra, i mo`da }e{ i biti unutra.

I traga~ sjede na zemlju, pored vodi~a, zatvori o~i, i predade se sudbini, svo v
rijeme s namjerom da se na|e izme|u zidova zamka, ne odstupaju}i ni pedalj. I
74onda, ni on sam ne zna kako, on se na|e unutra.
Ova pri~a upravo govori o toj kona~noj barijeri, kada je potrebno predati se Ist
ini,
otvoriti se za nju kakva god da jeste, i èljeti Istinu vi{e od bilo ~ega, zbog
Istine
same, kao {to je Zen u~itelj iz druge pri~e podu~io svog u~enika zaroniv{i ga po
d
vodu. Vodi~ iz ove posljednje pri~e je, svakako, tehnika. Ona nas u na{em radu n
a
Intenzivu precizno i pouzdano vodi kroz razna stanja, razne zemlje, izbjegavaju}i
stranputice zablude, ali nas ne moè dovesti u stanje jedinstva sa Istinom.
Ona nas dovodi ta~no do one ta~ke kada imamo sve prilike da Istinu doìvimo, ali
}e sve ostalo ovisiti od na{e otvorenosti, iskrenosti i
ako ho}ete Boìje milost
i.
Jedino od ~ega nikada ne trebamo odustati jeste da stalno imamo nepokolebljivu
namjeru da direktno doìvimo svoj objekt prosvjetljenja, bez obzira na sve {to s
e
de{ava u nama ili oko nas.
Prosvjetljenju uvijek prethodi jedan odre|eni stepen deidentifikacije od razli~i
tih
stanja bi}a, identiteta, sa kojima smo poistovije}eni, obi~no tako temeljno da i
h i
ne dovodimo u pitanje. Ko dovodi u pitanje ~injenicu da je mu{karac ili èna? A
koliko nas jo{ manje dovodi u pitanje ~injenicu da je ljudsko bi}e? Ipak, biti l
judsko bi}e, ili biti mu{karac ili èna, je jo{ uvijek samo stanje bivanja ne~eg
a, {to ne
mora biti i kona~na, apsolutna istina o nama. Svaka deidentifikacija doìvljava
se
kao jedna vrsta smrti, i ona to i jeste, a ego nema ve}eg neprijatelja i ve}eg i
zvora uàsa nego {to je smrt. Kada se baci preko bezdana, ego na izvjestan na~in
umire, a pojedinac se na drugoj strani nanovo ra|a, kao beba Istine, spreman
da novim, svjeìm o~ima pogleda na ìvot koji je do tada ìvio, iz jedne sasvim
nove perspektive.
Barijere na putu ka prosvjetljenju su definitivno isku{enja. Kao da vas stvarnos
t
isku{ava da provjeri koliko ste, zapravo, posve}eni istini. Pri~e iz duhovnih tr
adicija o tome kako su veliki sveci ili osniva~i religija bili isku{avani od str
ane demona
zapravo su pri~e o barijerama ka prosvjetljenju. Isusa je \avo isku{avao dok je
postio u pustinji. Budu je isku{avao demon Mara dok je meditirao ispod drveta.
Sve su to bile krize, susreti sa barijerama ka istini.
A Intenziv prosvjetljenja je tako strukturiran da pruì najve}u mogu}u podr{ku,
najbolje mogu}e uslove, da se kroz krizu istraje i da se stvore najbolji mogu}i
uslovi za iskustvo prosvjetljenja.
75Pravila i raspored
Intenziv prosvjetljenja na izvjestan na~in nije sasvim nov izum. Novo je kombino
vati kontemplaciju sa komunikacijom, i moèmo re}i da je dijadni rad, odnosno
tehnika prosvjetljenja na Intenzivu, sasvim nov proboj u razvoju spiritualnih
tehnika. Me|utim, Intenzivi su se, na ovaj ili onaj na~in, praktikovali od pamti
vijeka. Jo{ u vrijeme Gotama Sidarte, Bude, monasi su se tokom ki{ne sezone
povla~ili u osamu i intenzivno praktikovali meditaciju. Takva forma intenzivne
kontemplacije u odre|enom periodu vremena nije bila nepoznata ni ranim
hri{}anskim mona{kim redovima. Takvi periodi povla~enja od svijeta i intenzivnog
praktikovanja spiritualnih tehnika, naj~e{}e u grupi, standardni je oblik
rada u gotovo svim {kolama budizma. To je posebno karakteristi~no za japanski
Zen, i ve} smo napisali da Intenziv mnogo duguje Zen seshinima za svoj nastanak.
Razlog za{to se od pamtivijeka koristio tako intenzivni oblik rada je jednostava
n.
Bez duboke posve}enosti cilju i duboke koncentracije na cilj, gotovo je nemogu}e
posti}i prosvjetljenje.
Potro{iti barem tre}inu dana na poslovne aktivnosti, akumulirati stres koji uz t
o
ide, biti upleten u razli~ite vrste nezadovoljavaju}ih odnosa i komunikacija sa
drugima, jesti bilo kakvu hranu ili jesti previ{e ili premalo, potro{iti dodatnu
koli~inu vremena na TV i {tampu, i onda odvojiti dvadesetak minuta do pola sata
dnevno za meditaciju ili neku sli~nu aktivnost, nije dovoljno. Sa svom dnevnom
koli~inom mentalnih, emotivnih i fizi~kih ne~isto}a i stresova koje akumuliramo,
tih dvadesetak minuta meditacije nije dovoljno da stvorimo ~ist, prazan prostor
u
77kojem je mogu}e napraviti proboj i doìvjeti prosvjetljenje. Istina, tih dvade
setak
minuta spiritualne prakse dnevno pomaè nam da se odrìmo na povr{ini i u
zna~ajnoj mjeri apsorbujemo stres i ostale negativne efekte dana, ali tako ne
moèmo posti}i onaj potrebni momenat sile da na~inimo stvarni proboj i za trenut
ak se odvojimo od svog uma, svojih trauma, svojih predrasuda i ostalih ne~isto}a
i iskusimo stvarnost u jednom momentu direktnog iskustva. Da bi to postigli treb
aju nam posebne okolnosti. Treba nam dovoljno slobodnog vremena, ~ista i
redovna hrana o ~ijoj se nabavci ne trebamo brinuti, te mir da se posvetimo kont
emplaciji, bez da nas bilo ko uznemirava ili odvra}a na{u pa`nju. To je upravo
ono {to nam Intenziv pruà.
Intenzivi iziskuju puno napornog rada , pisao je Charles Berner. Za svakog bi
bilo lak{e da dolazi jednom nedeljno, na primjer utorkom uve~e, odradi nekoliko
vje`bi prosvjetljenja i ide ku}i. Poslije godinu dana oni bi nakupili isti broj
sati u radu tehnike kao na jednom Intenzivu prosvjetljenja. Ali, postoje dva jak
a
razloga da se koristi forma Intenziva. Prvo, ljudi ne}e dolaziti redovno cijele
godine. Dolazi}e ponekad. Drugo, a to je glavni razlog, ljudima je potrebno da
zarone u more meditacije i komunikacije o objektu koji poku{avaju da direktno
doìve. Ako imaju priliku da upale televizor, iza|u na pivo, ili }askaju o ovome
ili onome, njihov duh se puni svim tim stvarima od kojih ponovo trebaju da se
odvoje. Taman kada po~nu da se odvajaju od njih, oni trebaju da idu na posao,
{to ~ini da se jo{ vi{e stvari gomila u njihovoj svijesti. Zato do|u sljede}eg u
torka i kaù Gdje sam ono stao, na ~emu sam radio? Nemaju dovoljnu
usredsre|enost .
Sve na Intenzivu, od rasporeda stolica u sobi za rad, do dnevnog rasporeda, prav
ila pona{anja i tako dalje, koncipirano je da u~esnicima omogu}i stoprocentno
uranjanje u kontemplaciju i potpunu posve}enost cilju. Raspored je precizno
odre|en i niko ne mora da se brine kada je spavanje, kada je ustajanje, kada je
objed ili kada je sljede}a dijadna vje`ba. Tu je trenirano osoblje, asistenti, i
li
ispravnije nazvano monitori, koji paze na sve to i na vrijeme u~esnicima govore
{ta slijedi. Tako|e, niko se ne mora brinuti za hranu, kuhanje, nabavku hrane il
i
pranje posu|a. To sve tako|e rade monitori.
U po~etku, kaè Berner, on nije imao nikakva posebna pravila pona{anja na
78Intenzivima. Me|utim, kada je shvatio koliko je ìlav ljudski duh kada se treb
a
oduprijeti istini, kakve sve trikove je um spreman da prezentira da nas odvrati
od
rada na prosvjetljenju, uvedena su odre|ena pravila.
Jedina svrha pravila je da u~esnicima omogu}e da doìve iskustvo prosvjetljenja.
Nema druge svrhe. Postoji dvadeset takvih pravila i ukratko }emo ih objasniti.
1. Na Intenzivu se praktikuje samo tehnika prosvjetljenja.
Razlog za ovo je o~igledan. Intenziv prosvjetljenja nudi specifi~nu tehniku kont

emplacije sa komunikacijom koja je dovoljno mo}na da u~esniku moè pomo}i
da doìvi iskustvo prosvjetljenja. Kombinovati tu tehniku sa bilo ~im drugim {to
je u~esnik ranije praktikovao ili praktikuje samo }e da razvodni njegove {anse d
a
doìvi prosvjetljenje na Intenzivu. Nagla{avam, na Intenzivu. To ne zna~i da nip
oda{tavamo druge tehnike. Naprotiv, jako je va`no da ~ovjek praktikuje neki obli
k
duhovnog rada u svom ìvotu. Me|utim, kada se radi o tri dana Intenziva, potrebn
o je po strani ostaviti sve ostale tehnike. Ne ostavljate ih za ~itav ìvot, ve}
samo
za ta tri dana. Nakon Intenziva, moète nastaviti da radite isto {to ste radili
i prije
Intenziva, ali tokom ta tri dana radi se samo tehnika prosvjetljenja. Ljudi ~est
o
imaju tendenciju, posebno kada nai|u na krizu tokom Intenziva, da ne{to dodaju t
ehnici: mole se, naglas ili mentalno izgovaraju mantre, prvo se centriraju pa
onda na~ine poku{aj da sebe direktno iskuse, oda{ilju reiki, vizualiziraju boàn
stva i ko zna {ta sve ne. Me|utim, voditelj Intenziva }e ih uvijek uputiti da sv
e te
dodatke tehnici privremeno ostave po strani tokom ta tri dana i rade samo tehnik
u
prosvjetljenja, onako kako je obja{njena na Intenzivu. Kasnije, kada se Intenziv
zavr{i, neka nastave praktikovati {ta god èle.
Ovo je sasvim logi~no pravilo, i vrlo sam sumnji~av prema ljudima koji nisu u
stanju da ga po{tuju. Ne biti u stanju prestati ne{to raditi samo tokom tri dana
znak je fanatizma, i mentalnih kompulzija.
Vjernik koji, na primjer, insistira da tokom ta tri dana obavezno nastavi sa pra
ktikovanjem svojih molitvi, jer mu tako nare|uju njegove svete knjige ili njegov
u~itelj, o~ito nema dovoljan stepen samoodlu~ivanja, te vjerovatno, a da nije to
ga
svjestan, ima mno{tvo predrasuda o svojoj spiritualnoj praksi, i, na kraju, zako
~en
je u jednoj ulozi, jednom stanju bi}a koje ga ozbiljno spre~ava da do|e u kontak
t
79sa istinom o sebi. Takvoj osobi njegova religija ili duhovne tehnike nisu put
ka istini, ve} duhovna anestezija koja ga upravo onemogu}ava da doìvi istinu.
2. U~esnici moraju slijediti dnevni raspored.
Po{tovati dnevni raspored na Intenzivu, raditi samo ono {to je predvi|eno za taj
period dana i ne kasniti, va`no je pravilo da se odrì struktura Intenziva i da
sve
te~e glatko i bez problema. Dnevni raspored Intenziva opisa}emo malo kasnije.
Naàlost, mnogi ljudi nesvjesno imaju otpor da slijede bilo kakve rasporede, {to
je
podsvjesna reakcija na na{a uslovljavanja iz djetinjstva, kada smo morali u~iti
da
kontroli{emo vrijeme i po~nemo preuzimati razne dru{tvene obaveze, odnosno
ustajati u odre|eno vrijeme, i}i na spavanje u odre|eno vrijeme, pa u {kolu, pa
slijediti raspored ~asova, pa jesti na vrijeme, i tako dalje. Zato se na Intenzi
vu ~esto
zna de{avati da ljudi dramatizuju ove svoje doìvljaje iz djetinjstva, odnosno s
voju
disfunkcionalnost po pitanju vremena, te u~initi da cijela grupa sinhronizovano
prati dnevni raspored ~esto zna biti veliki izazov za voditelja i osoblje Intenz
iva.
3. Ne jede se druga hrana osim one koja se sluì na Intenzivu.
Obroci na Intenzivu su lagani i vegeterijanski. Postoje tri glavna obroka
doru~a
k,
ru~ak i ve~era te dvije uìne. Obroci nisu veliki, i to je zato da se u~esnicima
omogu}i da budu siti, ali da ne budu prejedeni, tako da bi mogli biti dovoljno l
agani
i budni da odrè svoju kontemplaciju. Obroci su uvijek vegeterijanski i jednosta
vno
spremljeni. Ranije je postajala tendencija da se pitanje ishrane na Intenzivima
mistifikuje, te da se bira neka posebna hrana. Me|utim, dovoljno je spremiti bilo
{ta
{to je jednostavno i ~isto, u umjerenim koli~inama, ukusno, i bez mesa. Bolje je
izbje}i sluìti premalene obroke, jer nema potrebe za izgladnjivanjem u~esnika.
4. Nema vitamina, osim onih koji se sluè na Intenzivu.
5. Nema kafe ili kofeinskih ~ajeva.
6. Nema alkohola bilo koje vrste.
7. Nema pu{enja.
8. Nema droga bilo koje vrste.
9. Ne uzimaju se bilo kakvi lijekovi osim uz dopu{tenje voditelja.
80Oduvijek je bio obi~aj da se ishrana na Intenzivima poja~ava dodatnim obrocima
vitamina. Razlog je taj da se dodatno oja~a i nahrani nervni sistem, koji bi mog
ao
biti izmoren napornim radom na Intenzivu. Obi~no se uz doru~ak sluìla tableta
C vitamina, uz ru~ak tableta multivitamina, a uz ve~eru tableta sa kompleksom B
vitamina. Vjerovatno je dovoljna samo dnevna doza multivitamina, a danas prevlad
ava mi{ljenje da vitamini nisu neophodni. Praksa Lawrenca Noyesa je da uz ru~ak
ponudi multivitamine, s tim da u~esnici sami mogu odlu~iti da li }e uzeti vitami
ne
ili ne. U svakom slu~aju, ne bi trebali uzimati bilo {ta samoinicijativno, zna~i
{to
nije ponu|eno na samom Intenzivu. Vitamini su drugi aspekt ishrane koji je ~esto
mistificiran na Intenzivima. Ja nisam primijetio da postoji neka zna~ajna razlik
a
ako se vitamini uzimaju ili ne, i tako|e dijelim Lawrencov stav da u~esnici sami
odlu~e èle li uzimati vitamine ili ne, naravno samo one koji su ponu|eni uz obr
ok.
Kafa i kofeinski ~ajevi, alkohol, duhan i droge zabranjeni su na Intenzivu.
Alkohol, duhan i droge zabranjeni su iz o~iglednog razloga {to uti~u na svijest
i
pune organizam otrovnim toksinima. Sli~no je i sa kofeinom, koji je tako|e toksi
n
i uti~e na psihofizi~ko stanje pojedinca. Da bi efikasno radili na prosvjetljenj
u,
potrebno nam je ~isto tijelo i bistar um, a sve gornje supstance uti~u na svijes
t,
ma kako neprimjetno. Tako|e, dobra porcija kafe moè nas privremeno dignuti, ali }
e potom neizostavno uslijediti pad, koji bi opet poku{ali izlije~iti
novom porcijom kafe. I tako pravimo za~arani krug ovisnosti, a poznato je da
kofein stvara ovisnost. Jednostavno, ni{ta {to je poznato da stvara ili odràva
ovisnost, na bilo koji na~in, ne koristimo na Intenzivu.
U vezi sa lijekovima postoji iznimka ukoliko u~esnik boluje od neke hroni~ne
bolesti i mora svakodnevno uzimati lijekove po preporuci ljekara. U~esnik to tad
a
mora prije po~etka Intenziva re}i voditelju, tako da osoblje zna da osoba mora u
zimati lijekove. Takvi lijekovi su, recimo, inzulin ili sli~no.
10. Nema kozmetike ili dezodoransa
11. Nema brijanja
12. Nema ~itanja
13. Nema pisanja
14. Nema radija, televizije, videa ili kasetofona/CD playera
8115. Ne nose se ru~ni satovi ili nakit
Ova pravila postoje zato da bi se odvra}anje pa`nje sa rada na prosvjetljenju sv
elo
na minimum. Te{ko je zamisliti da neko moè predano, koncentrisano kontemplirati
ako povremeno gleda TV, pi{e dnevnik, ~ita novine ili sli~no. Sli~no je sa
kozmetikom i nakitom. Prvo, {minkanje i dotjerivanje uzima puno vremena, a
drugo, ljudima sluì uglavnom za to da odrè odre|enu predstavu o sebi, {to je
ono {to èlimo ostaviti po strani tokom Intenziva i doìvjeti direktno stvarne s
ebe,
kakvi zaista jesmo. Ru~ni satovi posebno odvra}aju pa`nju, jer bi neko mogao
svaki ~as gledati na sat da vidi koliko je vremena ostalo do kraja vje`be i sli~
no.
Dezodoransi mogu posebno smetati drugim u~esnicima, naro~ito ako su jakog
mirisa, te se umjesto njih radije preporu~uje dobri, stari sapun i topla voda.
Ljudi ponekad mogu imati naj~udnije vrste ideja u vezi sa ovim pravilima. Na jed
nom Intenzivu u~esnica je uporno odbijala da ukloni amajliju koja joj je visila
oko
vrata. Tehni~ki posmatrano, ona je na taj na~in branila odre|eno stanje bi}a u
kojem se nalazila i sa kojim se identifikovala. Za nju bi bilo, zapravo, vrlo ko
risno
da je odlu~ila da se za samo tri dana li{i tog privjeska i radi na sebi. Na kraj
u je
na|en kompromis, i voditelj je od nje traìo da amajliju nosi ispod ko{ulje, tak
o
da se ne vidi i eventualno ne odvra}a pa`nju njenih partnera u dijadi. Me|utim,
ona je odbila i to! Tvrdila je da amajlija radi samo ako nije u direktnom dodiru
sa koòm! Na kraju je ipak nekako pristala da je nosi ispod ko{ulje. Takvi u~esn
prsten, ogrlicu, privjesa
ici su rijetki, ali princip je isti. [ta god da nosimo
k mi
time na odre|eni na~in prezentiramo odre|eno stanje bi}a. To je posebno slu~aj
sa vjerskim simbolima, kojima mi kazujemo ostatku svijeta koja su nam
ubje|enja, kojoj ideolo{koj grupi pripadamo i koje vrijednosti po{tujemo.
Uklanjanje nakita i tjelesnih ukrasa tokom tri dana trajanja Intenziva moè imat
i
izuzetno povoljan uticaj na na{ rad, iako nam to u po~etku moè izgledati besmis
leno: Pa, za{to ne bih nosio svoj prsten, koji sam dobio kad sam diplomirao? Pa,
zato da bi sebe predstavili u dijadi direktno, a ne posredno, putem simbola. Zat
o
{to privremeno ostaviti po strani svoj identitet diplomanta, uspje{nog studenta
ili
dragog tatinog sina, moè biti povoljno za na{ rad na samoprosvjetljenju. Koje
god stanje bi}a da prezentiramo svojom odje}om i nakitom, bolje da to u~inimo
direktno, iskomuniciramo to svom partneru u dijadi, i poku{amo da direktno
82iskusimo ko je taj koji osje}a da mora da nosi lan~i}.
Tako|e bih preporu~io budu}im u~esnicima da na Intenzivu nose laganu, udobnu odj
e}u koja je jednostavna, neupadljiva i uobi~ajena. Suvi{e jarke boje i
ekstravagantna odje}a na Intenzivu imaju sli~an efekat kao i nakit i kozmetika.
Lawrence Noyes mi je pri~ao da je na jednom Intenzivu koji je vodio u~estvovala
i jedna ~asna sestra. Naravno, svo vrijeme je bila u svojoj redovni~koj halji. T
ada
je Lawrence priznao da bi bilo mudrije da je traìo od nje da ta tri dana Intenz
iva
nosi civilnu odje}u.
Sva tri dana ona je jednostavno bila ~asna sestra, nije uop{te izlazila iz te
dru{tvene uloge , objasnio je Lawrence.
16. Nema razgovora, osim o neposrednom radu na Intenzivu.
17. Nema procjenjivanja drugih u~esnika ili komentarisanja drugih u~esnika.
Na ve}ini Intenziva na kojima sam u~estvovao praktikovala se ti{ina. Zna~i, u~es
nici
su komunicirali samo tokom dijada, dok su radili tehniku. Na pauzama, tokom obje
da i tokom meditacije u {etnji ne bi bilo razgovora. Berner smatra da to nije ob
avezno
pravilo, ali ukoliko u~esnici komuniciraju izvan dijade, onda ta komunikacija tr
eba
biti ograni~ena samo na ono {to se neposredno de{ava, tu na Intenzivu, a ne }ask
anje o sportu, politici ili o tome {ta }emo raditi kada se Intenziv zavr{i. Li~n
o smatram
da pravilo odràvanja {utnje nije lo{e. Osim toga, ukoliko u~esnik èli ne{to sa
op{titi
ili pitati, uvijek moè do}i do voditelja ili do jednog od monitora i popri~ati
sa njima
o tome. Ovo pravilo ograni~enog razgovora o~evidno postoji zato da se pa`nja u~e
snika ne bi gubila u ispraznim razgovorima i }askanjima.
Pravilo o zabrani procjenjivanja i komentarisanja drugih u~esnika jako je va`no.
Svi
zajedno, i voditelj i u~esnici i monitori, stvaramo takvu situaciju na Intenzivu
gdje
je bezbjedno i lako otvoriti se i predstaviti sebe drugima onakve kakvi jesmo. K
ada
bi dopustili u~esnicima da komentari{u jedni druge sve to bi se sru{ilo kao kula
od
karata. Zamislite da vam se desilo da ste prvi put smogli dovoljno snage i hrabr
osti
da svom partneru kroz suze prozborite o svojoj nikada dovoljno iskazanoj ljubavi
za
roditelje, a onda ~ujete u~esnika do sebe kako komentari{e svom partneru: Ne
mogu vi{e da slu{am ovu pla~ipi~ku! Va{ rad na Intenzivu bio bi pokopan istog
trenutka! Naravno, komentari ne moraju biti samo negativni, no kakvi god da su
83zadrìte ih za sebe, osim ako su posljedica rada tehnike, te ih onda trebate i
skomunicirati na takav na~in da ne uvla~ite druge osobe direktno u svoju komunik
aciju.
Ovo pravilo postoji zato da bi svakome pruìli dovoljno slobodnog prostora u koj
em
svako moè biti onakav kakav jeste, bez da povre|uje druge ili da drugi povre|uj
u
njega. Ovo je va`no pravilo, i mora se striktno po{tovati. U stvari, ovo pravilo
u
velikoj mjeri daje Intenzivu tu snagu koju Intenziv ima.
18. Nema seksa bilo koje vrste.
19. Nema dodirivanja, a ako se desi onda bez seksualnih konotacija.
Dva su razloga za ovakva pravila. Prvi je energetske prirode. Energija seksa je,
u
stvari, evolutivna, ìvotna energija univerzuma. Ona prirodno teì da te~e u
pravcu daljeg razvoja bi}a. Ako je pretjerano tro{imo, zaustavljamo svoj razvoj,
~ak
nemamo dovoljno energije da ispunimo svoje ìvotne ciljeve, uvijek smo vi{e ili
manje umorni ili nezadovoljni, a ni zdravlje nam nije najbolje. To je razlog za{
to
sve religije na ovaj ili na~in preporu~uju kontrolisanje seksualne energije i dj
elomi~nu apstinenciju. Zato se kaè seks bilo koje vrste , jer to uklju~uje i mastu
rbaciju. Jednostavno, tokom ova tri dana svu svoju energiju èlimo usmjeriti na
rad
na prosvjetljenju, a ne baciti je u vjetar.
Osim toga, kako se razvija rad na Intenzivu, kako ljudi postaju sve otvoreniji,
a ìvotna energija se razvija u njihovom tijelu, oni ~esto prirodno po~nu da se
zaljubljuju
jedni u druge. Dopustiti intimne kontakte zna~ilo bi potpuno uni{titi Intenziv.
Ako
neko èli da nastavi da se vi|a nakon Intenziva, u redu. Ali na Intenzivu nema s
eksa,
bilo koje vrste. Ovo pravilo tako|e sluì da se onemogu}i da um po~ne da bjeì u
romanti~ne i seksualne igre, umjesto da radi na prosvjetljenju.
Sli~no je sa dodirivanjem. Energija se tako|e prazni kroz dodirivanje. Ali, post
oje ljudi kojima je jednostavno obi~aj da ~esto dodiruju druge dok sa njima razg
ovaraju, {to ne mora uvijek biti prijatno osobi koja je dodirivana. Zato, da bi
omogu}ili svima da imaju svoj slobodan prostor u kome mogu biti mirni i
neometani, nema dodirivanja. Ako se desi, u prolazu, tokom jutarnje toalete ili
sli~no, u redu, ali bez seksualnih implikacija. Ponekad neko moè, mo`da, upitat
i
da li neko èli da mu kratko izmasira le|a, umorna od dugog sjedenja, i neko se
moè javiti da to uradi. Takve situacije su u redu, sve dok to, kao {to smo rekl
i,
84nema seksualnih implikacija, i ukoliko osoba ne insistira da mu le|a izmasira
ba{
ona zgodna, privla~na djevojka tamo u uglu!
20. U~esnici mogu i}i u toalet bilo kada, osim na po~etku dijadne vje`be,
za vrijeme voditeljevog predavanja i za vrijeme individualne meditacije.
Razlog za ovo je sljede}i: mora se po{tovati dnevni raspored Intenziva, i svaka
dijadna vje`ba treba da po~ne ta~no na vrijeme. To se ne}e desiti ako je neko u
toaletu u to vrijeme. Zato svi trebaju da sjede u dijadi sa partnerom, na po~etk
u
vje`be, i kada vje`ba po~ne i bude njihov red da komuniciraju mogu ustati, oti}i
u toalet i vratiti se. Ali, prvo mora po~eti vje`ba.
Voditeljeva predavanja, jednom dnevno, prilika su da se postave pitanja, ~uju
inspirativne pri~e i pojasne razli~iti aspekti rada na Intenzivu. To su va`ne in
formacije za sve u~esnike i zato se u to vrijeme ne ide u toalet.
Individualna meditacija je prilika za u~esnike da duboko urone u svoj rad na
prosvjetljenju, te da to ne bi bio na~in da se pobjegne od rada, uvedeno je pravil
o da se ne ide u toalet tokom tog perioda. U svim ostalim prilikama u~esnici uvi
jek mogu slobodno i}i u toalet, ali se u njemu nikada ne trebaju zadràvati duè
nego {to je to potrebno.
Charles Berner je napisao da su ova pravila nastala kao odgovor na stvarne
situacije i probleme sa kojima se on suo~avao tokom svojih prvih Intenziva. Kao
{to smo rekli, ova pravila su tu da pomognu u~esnicima da se prosvijetle, da svu
svoju energiju i pa`nju usmjere na svoj rad, i nemaju drugu svrhu. Zato je va`no
pridràvati ih se na Intenzivu, kako radi sebe, tako i zbog drugih. Iskustvo je
pokazalo da oni u~esnici koji se trude da se pridràvaju pravila, i koji sara|uj
u sa
voditeljem i asistentima, jako brzo napreduju i naj~e{}e imaju direktna iskustva
.
Oni koji dramatizuju svoje djetinjaste neurotske tendencije, te stalno poku{avaj
u
da se bore protiv autoriteta voditelja, rasporeda ili tehnike, kao dijete kada odb
ija da jede ru~ak, a bilo je gladno, takvi u~esnici obi~no ne doìve direktno is
kustvo. Nema u tome nikakve moralne lekcije. Stvar je krajnje prakti~ne prirode.
Pridràvanje pravila zna~i kreiranje maksimalno povoljne situacije za iskustvo
prosvjetljenja, dok nepridràvanje pravila minira te na{e poku{aje, i koliko god
mi
u dubini èljeli prosvjetljenje, svojim pona{anjem mi sebe onemogu}avamo da
85ostvarimo taj cilj. Odre|enoj vrsti neurotskih {ablona taj neuspjeh opet dodat
no
sluì da potvrdi kako je osoba neuspje{na ili lo{a, ili pak kako su drugi ljudi
(voditelj, asistenti, ostali u~esnici...) neuspje{ni, lo{i ili nekompetentni. Do
nijeti
odluku da se pridràvamo pravila tokom Intenziva isto je kao i donijeti odluku d
a
se odri~emo svojih neurotskih modela pona{anja tokom ta tri dana, i ja
preporu~ujem svim potencijalnim u~esnicima Intenziva da urade upravo tako.
Dobra vijest je da to nije zauvijek, i ako u~esnici na kraju Intenziva odlu~e da

nastave sa svojim dotada{njim na~inom pona{anja i gledanja na stvarnost
oni to
sasvim slobodno mogu uraditi. No, neka Intenzivu pri|u kao jednom eksperimentu,
slijede pravila i rade tehniku, i vide {ta }e se dogoditi.
Na isti na~in kao {to pravila Intenziva nisu proizvoljna, tako je i sa dnevnim r
asporedom. Dnevni raspored izgleda na sljede}i na~in:
6:00 - 6:15 Ustajanje i obla~enje
6:15 - 7:00 Vje`ba prosvjetljenja
7:00 - 7:15 Vje`be disanja
7:15 7:30 âj
8:15 - 8:45 Doru~ak
10:15 - 11:15 Meditacija tokom {etnje
12:00 - 12:45 Ru~ak
13:30 - 14:15 Voditeljevo predavanje
14:15 - 14:45 Individualna meditacija
15:30 - 15:45 Uìna
15:45 - 16:45 Meditacija tokom rada ili vje`ba prosvjetljenja
16:45 - 17:30 Odmor
ostvarimo taj cilj. Odre|enoj vrsti neurotskih {ablona taj neuspjeh opet dodatno
sluì da potvrdi kako je osoba neuspje{na ili lo{a, ili pak kako su drugi ljudi
(voditelj, asistenti, ostali u~esnici...) neuspje{ni, lo{i ili nekompetentni. Do
nijeti
odluku da se pridràvamo pravila tokom Intenziva isto je kao i donijeti odluku d
a
se odri~emo svojih neurotskih modela pona{anja tokom ta tri dana, i ja
preporu~ujem svim potencijalnim u~esnicima Intenziva da urade upravo tako.
Dobra vijest je da to nije zauvijek, i ako u~esnici na kraju Intenziva odlu~e da
oni to
nastave sa svojim dotada{njim na~inom pona{anja i gledanja na stvarnost
sasvim slobodno mogu uraditi. No, neka Intenzivu pri|u kao jednom eksperimentu,
slijede pravila i rade tehniku, i vide {ta }e se dogoditi.
Na isti na~in kao {to pravila Intenziva nisu proizvoljna, tako je i sa dnevnim r
asporedom. Dnevni raspored izgleda na sljede}i na~in:
6:00 - 6:15 Ustajanje i obla~enje
7:15 7:30 âj
8:15 - 8:45 Doru~ak
12:00 - 12:45 Ru~ak
13:30 - 14:15 Voditeljevo predavanje
14:15 - 14:45 Individualna meditacija
15:30 - 15:45 Uìna
15:45 - 16:45 Meditacija tokom rada ili vje`ba prosvjetljenja
16:45 - 17:30 Odmor
8618:15 - 19:15 Ve~era

22:45 - 23:00 Uìna
23:45 - 24:00 Priprema za spavanje
24:00 - 6:00 Meditacija tokom spavanja
Ovaj dnevni raspored je ne{to druga~iji prvog dana ujutro, jer je tu voditeljevo
uvodno predavanje, umjesto vje`be prosvjetljenja. Tako|e, raspored je ne{to
druga~iji na kraju tre}eg dana, odnosno skra}en je tako da se Intenziv moè
zavr{iti u 21:30, {to je va`no kako bi u~esnici koji putuju stigli da se spreme
za put.
Ina~e, aran`man za Intenzive uvijek uklju~uje no}enje za one u~esnike koji ne}e
putovati odmah po zavr{etku Intenziva, ve} sutradan ujutro. To je ponekad
najbolje, kako bi se u~esnici odmorili i dobro naspavali prije nego se vrate svo
jim
svakodnevnim obavezama.
Ovaj raspored rezultat je bri`ljivog testiranja, i za svaki njegov dio postoje t
a~no
odre|eni razlozi. Za{to dijade ne traju po sat vremena, na primjer, i za{to peto
minutne izmjene u komunikaciji nisu, recimo, desetominutne? Istini za volju, Ber
ner
je u po~etku eksperimentisao ba{ sa desetominutnim izmjenama i odbacio ih. [to
se ti~e ~etrdesetominutnih ciklusa, nau~nici su ustanovili da se ciklusi sna odv
ijaju
upravo u periodima od po 40-45 minuta, te da je to prirodni biolo{ki ciklus ljud
skog tijela. êtrdeset minuta traje i sjede}a meditacija na Zen seshinima. Slije
de}i
te primjere, Berner je ustanovio dijade kao ~etrdesetominutne vje`be. U stvari,
on
je do te mjere pazio na detalje kada je radio na uspostavljanju strukture Intenz
iva,
odnosno dijada, da u svom priru~niku za voditelje pi{e da je nakon eksperimentis
anja sa razli~itim periodima vremena ustanovio da je najbolji period za komunika
cijske izmjene u dijadama ~etiri minuta i trideset i sedam i pol sekundi!
Na prvom Intenzivu nije bilo petominutnih izmjena, pi{u Berner i Sosna u
87najnovijem priru~niku za voditelje Intenziva, Svjesnost istine. U~esnici su kom
unicirali sve dok ne bi potvrdili da su zavr{ili, tako {to bi rekli OK ili To je to .
Tada
bi se uloge promijenile. Me|utim, nisu svi bili obzirni prema svojim partnerima,
i tokom jedne dijade neko bi mogao pri~ati 95 procenata vremena, a neko samo 5
procenata. To nije fer, i to je jedan razlog za uvo|enje petominutnih izmjena.
Drugi razlog je {to kada neko suvi{e mnogo komunicira, on se tako duboko uplete
u to {to pri~a. Tako bi duboko u{li u svoj um i svoja emocionalna stanja da bi s
e
jednostavno izgubili. ... Promjena uloga izbacuje ih iz tog stanja. Neki bi se l
judi
mogli poàliti: Taman sam krenuo u ne{to i ovaj gong me je prekinuo... Da, ima
istine u tome da gong moè ponekad prekinuti ljude, ali ostale negativnosti
prekomjerne komunikacije u samo jednom pravcu mnogo su ve}e.
Oni pi{u da je Berner ustanovio da je u prosjeku za jednu rundu kontemplacije
i komunikacije potrebno ne{to malo vi{e od ~etiri i pol minute (4 37.5 ) jer nakon
tog perioda vremena ~ovjek ulazi u novi ciklus, novu 'rundu kontemplacije.
Precizan raspored, odnosno efikasno vladanje vremenom, pomaè svakom
u~esniku da maksimalno usmjeri svoju energiju ka postignu}u prosvjetljenja.
Raspored je tako napravljen da podràva maksimalnu koncentraciju, i omogu}ava
proboj u kvalitativno nova stanja svijesti. Ustaje se ranije nego {to ve}ina lju
di
obi~ava, i ne{to kasnije se ide na spavanje. To djelomi~no razbija neke od na{ih
uobi~ajenih {ablona pona{anja, i stavlja nas u situaciju kada moèmo odbaciti
svoje uobi~ajene psiholo{ke za{tite i dopustiti sebi da se iskusimo upravo onakv
i
kakvi smo, a ne kakvi bi èljeli da budemo, ili kakvim sebe zami{ljamo. Me|utim,
izme|u bu|enja i odlaska na po~inak, periodi za rad i odmor uravnoteèno su rasp
ore|eni, i bez mogu}nosti da se kumulativni efekti na{e koncentracije potro{e u
predugim pauzama.
Iako povr{no posmatrano ovakav raspored nekome moè izgledati suvi{e naporan,
~injenica je da su ga bez ve}ih problema izdràle hiljade ljudi svih uzrasta, ob
a
spola, i da to nikome nije predstavljalo nepremostiv problem.
Me|utim, da li postoje ljudi za koje ne bi bilo dobro da u~estvuju na Intenzivu?
Takvi su uistinu malobrojni, a radi se o ljudima koji pate od teìh oblika menta
lnih poreme}aja, te te{kim sr~anim bolesnicima, i eventualno epilepti~arima.
Ljudi sa teìm mentalnim poreme}ajima uistinu ne mogu imati zna~ajne, mo`da
88nikakve, koristi od tehnike kao {to je Intenziv, i veliko je pitanje koliko bi
uop{te bili
sposobni da rade dijade. Ve} smo napomenuli da Intenziv nije terapija, a posebno
ne psihijatrijska, {to je upravo ono {to je potrebno mentalnim bolesnicima.
U stvari, najve}e koristi od Intenziva mogu imati oni ljudi kojima u ìvotu ide
uglavnom dobro, koji ne osje}aju da imaju nekih posebnih te{kih, nerje{ivih prob
lema, koji su aktivni, uglavnom dobrog raspoloènja, zdravi, i prirodno zaintere
sovani da vi{e saznaju o sebi, drugima i ìvotu oko sebe.
Te{kim sr~anim bolesnicima bi Intenziv, pak, bio opasan, jer takvi bolesnici
uistinu se ne smiju izlagati naporima, i moraju biti vrlo pa`ljivi {ta i koliko
rade
tokom dana. Oko epilepti~ara postoji podijeljeno mi{ljenje. Neki iskusni voditel
ji,
upoznati sa prirodom te bolesti, osje}aju se dovoljno samopouzdani da prime
u~esnike sa lak{im oblicima epilepsije, sigurni da se mogu nositi sa simptomima
napada, ukoliko se dogodi. Drugi, pak, ne preporu~uju epilepti~arima u~e{}e na
njihovim Intenzivima.
Ljudi sa lak{im mentalnim problemima, ili te{ki ovisnici o drogi ili alkoholu
obi~no imaju velikih problema da izdrè Intenziv, i ~esto je potrebno puno sa
njima raditi kako bi postigli odre|eni napredak. Me|utim, uz njihovu iskrenu
posve}enost i uz pa`ljivu brigu voditelja i asistenata mogu}e je da takvi u~esni
ci
ostvare odre|ene rezultate, iako se ~ini da ovisnicima zaista treba puno vi{e vr
emena i truda da postignu prosvjetljenje, nego prosje~nim u~esnicima koju nemaju
tu vrstu problema.
89Emir Salihovi} Spoznaj samog sebe
90Metafizika prosvjetljenja
Kako je uop{te mogu}e da se iskustvo prosvjetljenja moè doìvjeti? Kako je
uop{te mogu}e doìvjeti ne{to takvo, odnosno kako je uop{te mogu}e da takvo
iskustvo postoji? Ta pitanja sli~na su pitanju da li uop{te postoji kona~na isti
na i
{ta je ona, a odgovor na njih trebao bi se traìti u tome {ta je, zapravo, na{a
stvarna priroda, kakva je struktura na{eg uma, i {ta je uop{te stvarna priroda c
jelokupne stvarnosti.
Razne misti~ke tradicije, od po~etaka pisane istorije, ostavljale su zapise i si
mbole
za koje su tvrdili da opisuju ovu okultnu, zna~i skrivenu stvarnost, skrivenu na
{oj
uobi~ajenoj percepciji i na{em uobi~ajenom, svakodnevnom poimanju sebe,
drugih i ìvota.
Drevni mitovi primitivnih naroda o nastanku svijeta i njegovom ustrojstvu, kabal
isti~ki dijagram Drveta ìvota, gnosti~ki dijagrami zemlje i nebesa, kineski Ji

\ing,
budisti~ka u~enja Abhidharme, hindu i tibetanske mandale, sufijske kaligrafije,
alhemi~arske alegorije... Svi ovi prozvodi iz razli~itih kultura, i iz razli~iti
h doba,
na sebi specifi~an na~in nastali su kao poku{aj da se opi{e krajnja priroda stva
rnosti. I, u najmanju ruku, svi se oni slaù u jednom: cjelokupna stvarnost, odn
osno
ìvot, ima odre|enu strukturu koja se moè spoznati i koliko-toliko opisati.
Nakon {to je po~eo voditi Intenzive, Berner je tako|e po~eo obu~avati druge ljud
e
da vode Intenzive, a on je sam u~estvovao na njima. Na osnovu sopstvenih iskusta
va prosvjetljenja, i svog dotada{njeg prou~avanja uma i raznih misti~kih tradici
ja, on je vrlo rano formulisao sopstveno u~enje o prirodi ìvota, koje je krajem
91{ezdesetih godina pro{log vijeka nazvao Abilitizam, po engleskoj rije~i za spo
sobnost, ability. Kasnije je, nakon dvadesetogodi{nje intenzivne prakse joge, pr
odubio te po~etne koncepcije, i devedesetih ih podu~avao pod nazivom Lila teorij
a,
odnosno teorija boànske igre. Ta teorija, iako bi ispravnije bilo re}i metafizi~k
o
u~enje, bila je njegov na~in, po uzoru na drevne mistike, da opi{e kona~nu struk
turu stvarnosti, onako kako je on doìvio i spoznao kroz svoju vi{e decenija dug
u
duhovnu praksu. Lila je drevna sanskritska rije~ koja ozna~ava bogove koji se ig
raju, odnosno zabavljaju, ili pak, koji ple{u. Li je rije~ koja zna~i bogovi, a la
zna~i igrati se ili plesati. Lila, tako, jednostavno ozna~ava igru, odnosno
zabavu, igre radi. Drevni indijski kip boga Shive koji ple{e (Shiva Nataraja) i
koji
tim plesom pokre}e nebeski svod, predstavljen kru`nicom oko kipa po kojoj se
nalaze upaljene vatre, ~esto je kori{ten kao najslavnija drevna vizuelna predsta
va
boànske lile. Zabave boga Krishne sa pastiricama u vrtu Vrndavan tako|e je
drevni primjer lile.
Mnogo prije nego {to je Berner po~eo sa izlaganjem Lila teorije, ve} pomenuti
Jeff Love, koji je donio Intenziv prosvjetljenja iz Amerike u Evropu, cijelu svo
ju
knjigu Kvantni bogovi posvetio je ranoj Bernerovoj metafizi~koj teoriji, koju j
e
Love izloìo kroz filter li~nog iskustva, a u kontekstu kabalisti~ke simbolike i
najaktuelnijih saznanja iz fizike i astronomije. Love je taj sistem nazvao psih
ometafizika, i definisao ga kao radikalan metafizi~ki model univerzuma koji
povezuje nau~no vi|enje svijeta, Kabalu i li~no direktno iskustvo istine, odnosn
o
prosvjetljenje.
U svojoj knjizi o Intenzivima Lawrence Noyes je jedno poglavlje tako|e posvetio
tome kakvi se zaklju~ci o prirodi stvarnosti mogu izvu}i iz onoga {to su ljudi
direktno doìvljavali na Intenzivima. Napisani, ovakvi zaklju~ci mogu djelovati
poluludi ili sasvim ludi, kao {to je ~esto slu~aj sa misti~kim iskustvima, napisa
o
je Lawrence. Tako|e, takvi zaklju~ci mogu biti pogre{ni, ili djelimi~no pogre{ni.
U svakom slu~aju gube mnogo u prijevodu od direktnog iskustva u ideje.
Uistinu, te{ko je autenti~na misti~ka iskustva, koja su u svojoj biti direktna i
skustva istine, prenijeti u rije~i, i kakav god opis istine dali, koje god rije~
i koristili, to
}e ipak biti samo rije~i, samo opis istine, ne sama istina po sebi. Me|utim, to
ipak
ne treba sluìti kao izgovor da se ne saop{tava ono {to je neko spoznao kao
92kona~nu prirodu stvarnosti.
Naj~e{}e, prvo direktno iskustvo koje u~esnici Intenziva imaju kada se po~nu bav
iti ovom tehnikom, jest iskustvo toga ko su oni. Realizacija tog iskustva, koje
u~esnici saop{tavaju tokom dijadnih vje`bi, obi~no nije ne{to naro~ito misti~no,
govore}i obi~nim rje~nikom. U~esnik obi~no komunicira da je on on, ~esto govore}
i To sam ja ili Ja jesam ili, samo, Ja. Tu se radi o tome da se u jednom
trenutku u~esnik odvojio, ili kako jo{ kaèmo deidentifikovao, od raznih uloga,
identiteta, ta~ki gledi{ta sa kojima je bio poistovje}en, i onda u toj situaciji
privremene oslobo|enosti direktno iskusio samog sebe, kao onog koji nije neko
drugi, kao ba{ ovog koji jeste, koji nikada ne moè biti neko drugi, nego samo t
aj
koji jeste, i koji je bez karakteristika, bez crta li~nosti, ili bez bilo koje
druge
osobine ili kvaliteta, jer ina~e KO ima ili opaà tu osobinu?
Ovo iskustvo sopstvene nedjeljivosti, sopstvenog stvarnog postojanja, sebe kao
jednog konkretnog me|u mnogim drugim, izuzetno je ushi}uju}e iskustvo za one
koji ga doìve, iako ispoljavanje tog iskustva neupu}enima moè izgledati vrlo
banalno. Pa naravno da si ti ti, odvratili bi oni, ne shva}aju}i da rije~i tu uop{
te
nisu bitne, ve} da se radi o dubokom subjektivnom iskustvu koje nikad ne moè
biti adekvatno preneseno rije~ima.
Me|utim, iako neko moè biti direktno svjestan toga ko on jeste, to jo{ uvijek n
e
zna~i da ima znanje i o tome {ta on jeste. Bez obzira {to sam ja su{tinski samo
ja,
onaj koji jesam, svjestan toga da nisam isto {to i moj um, moje crte li~nosti ili
bilo koje druge osobine ili kvalitete, ostaje pitanje da li sam ja u osnovi samo
ovo
tijelo, materijalno bi}e, objekat, ili sam, pak, duhovno bi}e? Da li sam du{a il
i
svjetlost ili praznina? Da li i{~ezavam onda kada umre i moje tijelo? Da li sam
ograni~en prostorom ili ne?
Ponekad u~esnici Intenziva budu zbunjeni u vezi toga koja je razlika izme|u toga
ko su oni, i {ta su oni. Sada, dok ~ita{ ove redove, budi svjestan toga KO ~ita.
To
je ono ko si ti. Sada obrati pa`nju na to [TA je to ko si ti. Mogli bi re}i da j
e pitanje Ko sam ja pitanje identiteta, a pitanje [ta sam ja pitanje kvaliteta.
Razlike koje pravimo izme|u razli~itih aspekata istinskog pojedinca, uklju~uju}i
to Ko i [ta smo mi, nisu stvarne, kona~ne razlike. To su razlikovanja koja ~inim
o
iz jedne ta~ke gledi{ta u odnosu na prosvjetljenje koje smo doìvjeli, a tu ta~k
u
93gledi{ta mi zauzmemo odmah nakon {to smo iza{li iz stanja jedinstva sa samim
sobom, kaè Berner. Ljudi }e re}i 'Ja sam ja ili 'Ja jesam ili 'Ja sam
bezgrani~an ili 'Ja mogu ~initi bilo {ta , a svi su u su{tini doìvjeli isto prosvj
etljenje. Samo ga sada posmatraju iz razli~itih ta~ki gledi{ta.
Dok ve}ina ljudi na manje, vi{e sli~an na~in ispoljava direktno iskustvo toga ko
su
oni, realizacije iskustva {ta je neko vrlo su raznolike, i ~esto me|usobno opre~
ne i
nepojmljive, odnosno sasvim ilogi~ne za um. U~esnici mogu saop{tavati da su sve,
ili pak da su ni{ta. Mogu saop{tavati da postoje kroz sve ostalo {to postoji, mo
gu
saop{tavati da su ljubav, ili totalno prihvatanje drugih i svega {to jeste.
Ono {to je naj~e{}e slu~aj jeste da u~esnici doìve da oni nisu ne{to, da nisu n
eki
poseban, pojedini objekat, stvar, u smislu postojanja fizi~kih objekata u nama
poznatom univerzumu. Tako|e, da nisu ni neki objekat sa~injen od nekakve
eteri~ne ili bilo kakve druge supstance, da jednostavno re~eno nisu materija,
tvar, u bilo kojem obliku, bilo kao fizi~ka materija, ili kao mentalna materija.
Tako|e, da nisu energija, svjetlost ili bilo {ta tome sli~no. êst je doìvljaj
pri tome
i nepostojanje vremena, te ponekad i doìvljaj da nismo locirani u prostoru, ili
pak subjektivno i{~eznu}e prostora.
Kada se ova razna ispoljavanja direktnog iskustva pogledaju u totalu, iz pti~ije
perspektive, vidimo potpuno i{~eznu}e materije, energije, prostora i vremena u
subjektivnom doìvljaju kona~ne stvarnosti. Jednostavno, pojedinac
onaj koji
jeste
nije materija, nije energija, nije prostor, niti vrijeme. Poistovje}eni sm
o sa
svakom od ove ~etiri karakteristike univerzuma, ali u kona~noj stvarnosti
nismo
to. Isto tako nismo ni ideje, niti ta~ke gledi{ta iz kojih posmatramo i doìvlja
vamo
svijet, a na dubljem nivou ~ak se i 'ja razotkriva samo kao jedna, iako iskonska,
ta~ka gledi{ta. Tu treba traìti zna~enje poznate Budine teze da sopstvo, ili 'j
a , u
kona~nom smislu ne postoji (anattma). Dublje posmatrano, u~esnici saop{tavaju
sebe kao samu Istinu, odnosno kao boànske, nematerijalne pojedince, zna~i one
koji nisu sastavljeni od bilo kakvih dijelova niti mogu biti dijeljeni na bilo k
akve
sastavne dijelove, i koji stoga nisu sa~injeni od bilo kakvog oblika materije, e
nergije, prostora ili vremena.
Ovdje je zanimljivo prenijeti Bernerove Maksime o pojedincu iz maja 1987.
godine. On kaè:
941. Pojedinac je jedinstven, nestvoren i ima sposobnost izbora da li da u|e u
odnos sa drugim pojedincima ili ne.
2. Pojedinac ne moè biti podijeljen na dijelove, niti je pojedinac dio ne~eg dr
ugog.
3. Pojedinac je jedinstveni Ko , ono ko pojedinac jeste, jest apsolutno jedinstveno
.
4. Pojedinac nije stvar (materija), ideja ili du{a.
5. Pojedinac nije lociran u vremenu ili prostoru i nije energija ili masa.
6. Pojedinac nije tijelo, mozak, um, bi}e ili ne~ija tu|a misao.
7. Pojedinac nije svjesnost, ali moè biti uklju~en u svjesnost u vezi sa nekim
drugim pojedincem.
8. Pojedinac nije Bog, ali ima boànske kvalitete.
9. Pojedinac postoji kao {to Bog postoji, ne u uobi~ajenom smislu stvorene supst
ance koja postoji kroz vrijeme.
10. Pojedin~eva sposobnost izbora da u|e u odnos sa drugima ili ne, jeste apsolu
tna i ne moè se poni{titi.
11. Ti si pojedinac! Ako si svjestan zna~enja te re~enice, ti si ono {to sam opi
sivao. To da si u odnosu sa mnom, da komunicira{ sa mnom, da si povezan sa
mnom, samoo~igledno je ~injenicom da si svjestan zna~enja ovih rije~i koje
dolaze od mene.
12. To da ti postoji{ jeste samoo~igledno. Dokaz da ti postoji{, u apsolutnom
smislu, nije potreban i ne treba ga ni poku{ati dati jer samo ti moè{ odgovorit
i na to pitanje.
Zanimljivo je primijetiti da latinska rije~ za pojedinca, individuo, koja se pre
nijela
i u savremene jezike kao {to je engleski (individual), doslovno zna~i nedjeljiv,
in-dividuo. A na{a rije~ pojedinac upu}uje na onog koji je jedan, zna~i opet ned
jeljiv.
Ovakva iskustva mogu nekoga potaknuti da se pozabavi pitanjem [ta je ìvot.
Realizacije direktnog iskustva rade}i sa ovim pitanjem tako|e su vrlo raznolike,
i
kre}u se od ushita da ìvot uistinu postoji, da je stvaran, pa do realizacije da
je ìvot
iluzija, ili da ìvota zapravo nema, ve} da jedino {to je stvarno jesmo zapravo
mi
sami, kao ono ko i {ta mi uistinu jesmo.
U dubljem smislu, u~esnik postaje svjestan ìvota kao beskona~nog odnosa izme|u
boànskih pojedinaca, drugih koji su sasvim isti kao i on sam. @ivot, na izvjest
an
95na~in, postaje odraz na{eg sopstvenog odnosa sa Istinom, ili Bogom. @ivot pres
taje biti ne{to tamo negdje. Mo`da uobi~ajeno mislimo da smo ovdje mi, tamo drug
i
i, kao ne{to tre}e, neki ìvot pored nas. Me|utim, to je iluzija, jer osim nas,
nema
nikakvog drugog ìvota. Mi smo ìvot, i mi smo ono {to se de{ava izme|u nas.
Ovakvi proboji kroz iluziju ìvota ~esto navode u~esnike Intenziva da svoju pa`n
ju
mnogo zna~ajnije usmjere na misterij drugih ljudskih bi}a. Pitanje [ta je drugi,
odnosno [ta je drugo ljudsko bi}e, kako mi to prevodimo, sve vi{e dobiva na
zanimljivosti.
Direktna iskustva toga {ta su drugi ~esto imaju duboke posljedice na ìvot, u sm
islu da takva iskustva otvaraju sasvim novu perspektivu na ìvot, i smisao ìvot
a.
Jedna tipi~na realizacija direktnog iskustva rade}i sa ovim pitanjem jeste
otkrovenje da su drugi isti kao i ja. Tu ste vi, tu je drugi, i me|u vama nema a
ma
ba{ nikakve razlike. Drugi je ja, rekao bi u~esnik. Tijela su razli~ita, va{a star
ost
je razli~ita, razne karakteristike li~nosti, uma su razli~ite, ali su{tinski, u
osnovi, vi
ste sasvim isti. Druge ~este realizacije jesu da je drugi sve, svaka vlat trave,
oblak,
drvo... sve je drugi. Ili, pak, da je sve, odnosno drugi, Bog.
înjenica da u~esnici svoja iskustva obi~no saop{tavaju manje-vi{e sli~no (iako
su
saop{tavanja samo saop{tavanja, rije~i nisu direktno iskustvo samo po sebi) navo
di na to da se u osnovi moè zapaziti odre|eni model, koji nam moè pomo}i u
boljem razumijevanju stvarnosti.
U su{tini, jedini razlog za{to je uop{te mogu}e doìvjeti Istinu, jeste taj {to
smo ta
mi sami! Jedini razlog za{to nam je mogu}e prosvijetliti se jeste taj {to
Istina
smo
mi ta Istina koju traìmo, mi smo to, to je na{a kona~na priroda. Iskustva koja
ljudi saop{tavaju na Intenzivima o tome ko su oni i {ta su oni, otkrivaju nam da
mi u osnovi nismo bilo koji oblik materije, niti smo energija, prostor ili vrije
me.
Na na~in koji je potpuno nepojmljiv umu mi smo izvan toga, sasvim nefizi~ki u
totalnom zna~enju te rije~i, no sposobni da u|emo u kontakt, u me|usobni odnos.
Svoju ranu metafiziku, Abilitizam, Berner je zasnovao upravo na ovakvom razumije
vanju toga {ta smo mi, i svoj terapeutski i duhovni rad sa ljudima zasnovao na
premisi da je smisao ìvota upravo u usavr{avanju na{eg odnosa sa drugim
nefizi~kim pojedincima, odnosno da je kona~ni smisao ìvota u tome da iskusimo
jedni druge. Pri tome je komunikacija, u svim svojim verbalnim i neverbalnim
96vidovima, osnovni instrument tog procesa. A sve ìvotne aktivnosti, od {etnje
ulicom do globalne politike, nisu ni{ta drugo nego na{i poku{aji da drugima
saop{timo sebe, da u~inimo da nas drugi razumiju, te poku{aji da primimo komunik
aciju, odnosno razumijemo druge.
U takvom svjetlu, osnovni vid duhovne prakse sastoji se u tome da otvorimo
komunikacijske kanale izme|u sebe i drugih. To ne zna~i samo raditi na
pobolj{anju odnosa i komunikacije sa osobama iz svakodnevnog ìvota, ve} i
redovnu praksu dijada sa drugim istomi{ljenicima, ne samo dijada prosvjetljenja,
kao na Intenzivima, ve} i dijada ~i{}enja koje za posljedicu imaju bistriji um, ja
snije razumijevanje sebe i drugih, te ve}i doìvljaj ispunjenja i zadovoljstva u
ìvotu.
Tu je tako|e i poseban vid komunikacije sa kona~nom stvarno{}u koja bi se

najlak{e mogla uporediti sa misti~kim praksama iz poznatih nam religija. Berner
je u tu svrhu posebno preporu~ivao tzv. tehnike vladanja energijom, te ve} pomen
utu prirodnu meditaciju.
Za razliku od Intenziva, dijada, i svih ostalih vrsta meditacije u kojima prakti
~ar
uvijek, manje ili vi{e, koristi svoju volju, kako bi se koncentrisao, izvr{io in
strukciju, odrào tijelo u odre|enom poloàju, odrào pa`nju na zadatom objektu
itd. u
prirodnoj meditaciji prakti~ar potpuno odustaje od svoje volje, te svoje tijelo,
energiju, osje}anja i um u potpunosti predaje Vrhovnom, Bogu, Apsolutu, kako
god on to zvao. Pri tome je potpuno otvoren i dopu{ta da se kao posljedica tog
bezuslovnog predavanja dogodi bilo {ta u njegovom tijelu, bilo kakva emocionalna
de{avanja, bilo kakve misli, vizije, ili mentalni sadràji, te bilo kakva druga
iskustva, uklju~uju}i iskustvo jedinstva sa Istinom
prosvjetljenje.
Ovaj vid meditacije, koji se smatra najvi{im i najsavr{enijim oblikom duhovne
prakse, u korjenu je svih velikih svjetskih religija. Starozavjetne pri~e upu}uj
u nas
upravo na gnozu (znanje) ove Staze predanosti, kao {to je, recimo, alegorija o
Abrahamovom `rtvovanju sina jedinca, Isaka. Abraham se, u toj pri~i, u potpunost
i povinovao onome {to se pojavilo kao posljedica njegove predanosti, {to je dram
atur{ki nagla{eno dramom `rtvovanja sina. Pri~a, u stvari, u~i da predanost
mora biti do te mjere potpuna, da smo spremni `rtvovati i ono za {ta smo najvi{e
vezani, ako èlimo iskusiti boànsku milost, odnosno Istinu. Isus Hrist je tako|
e
svo vrijeme svog podu~avanja demonstrirao potpunu predanost, formulom Neka
97bude volja Tvoja, ne moja. A u ~asu najve}e duhovne krize, tokom raspe}a na
Golgoti (najmra~nije je prije svitanja!) on ni za momenat ne odstupa od svoje
savr{ene predanosti i uzvikuje O~e, u ruke tvoje predajem duh svoj!. Zna~enje
rije~i Islam je upravo predanost, {to ve} samo po sebi defini{e ovu religiju.
Osnovni ritual Islama, namaz salat, popularno znan kao klanjanje, nije ni{ta
drugo do spolja{nji odraz potpunog unutarnjeg predavanja Bogu. Sahaj yoga,
naravno ne pod tim imenom, centralna je praksa islamskih mistika, sufija. Jedna
drevna izreka opisuje sufiju kao onoga koji ne posjeduje ni{ta, i kojeg ne posjed
uje ni{ta, iz ~ega se moè osjetiti duh onoga koji je sasvim nevezan, slobodan,
kao posljedica njegove savr{ene predanosti Krajnjem.
Predanost vi{em, onome {to je kona~no i Apsolutno, predanost Bogu, podrazumijeva
odustajanje od ega, od toga da stvari budu onakve kako mi to ho}emo. To
podrazumijeva na{e kona~no pristajanje da stvari budu onakve kakve zaista jesu,
neovisno od na{e volje. To je istinski duh Zena, Taoizma, ali i Hinduizma onako
kako je obja{njen u stihovima Bhagavad-Gite, posebno onim stihovima koji govore
o ~injenju bez vezanosti za rezultate, plodove tog rada.
Me|utim, mora se primijetiti i to da velike svjetske religije poput judaizma,
hri{}anstva i islama imaju i jedan ozbiljan nedostatak, bar kada je u pitanju re
ligijska praksa. Naime, sve ove religije upu}uju na kona~no, na krajnje, i prepo
ru~uju
jedan odre|eni model ìvljenja, ili dru{tveni model, za koji tvrde da je u sklad
u sa
tom kona~nom stvarno{}u. Ali, ìvjeti te modele nije lako, jer kao na Intenzivu,
kad po~nemo da se pribliàvamo Istini na{e sopstvene mentalne, emotivne, pa i
fizi~ke ne~isto}e po~inju reagovati, i mi nailazimo na barijere. Jako je va`no z
nati,
odnosno imati metodologiju, kako se nositi sa tim reaktivnim sadràjima kada se
pojave. Ako to ne znamo, onda }emo ih poku{ati integrisati na pogre{an na~in (il
i,
jo{ gore, potisnuti), a to }e na kraju rezultirati degradiranjem ili izvrtanjem
samog
religijskog u~enja koje slijedimo, vjerskim praksama neutemeljenim u stvarnosti,
fanatizmu, uve}avanju osje}anja krivice i stida, i tome sli~no. Jednostavnije re
~eno,
velike monoteisti~ke religije ukazuju na Istinu, i kaù Idi tamo, ali ne govore
ni{ta o tome {ta raditi sa na{im umom i osje}anjima, {ta raditi sa na{im reaktiv
nim
duhovnim sadràjima, {ta ~initi kada u|emo u duhovnu krizu, odnosno kako integri
sati ta krizna iskustva i nastaviti duhovno pute{estvije. Jednostavno, te religi
je
98ne nude kompletan pristup li~nom razvoju, ne nude slijed koraka ka ve}em
savr{enstvu, ve} samo onu krajnju, kona~nu stepenicu {to vodi jedinstvu sa Bogom
.
Ali, da bi se do{lo do te stepenice potrebno je pre}i odre|eni pripremni put, o
kojem ove religije ne govore. Stoga najve}i broj sljedbenika tih religija ostane
na
plitkom nivou papagajskog ispovijedanja vjere, i jednom ograni~enom slije|enju
vjerskih uputa. Rijetki su oni koji odu korak dalje i direktno spoznaju postojan
je
stvarnosti na koju njihove vjerske knjige upu}uju.
Ako je Berner zaista u pravu, ukoliko smisao ìvota uistinu jeste u tome da u po
tpunosti iskusimo jedni druge, {to je na planu Apsolutnog isto kao i re}i da je
smisao ìvota u tome da iskusimo Boga (Ve}ina teologija u~i da je ~ovjek stvoren
upravo zato da bi spoznao Boga, svog stvoritelja), {ta nam onda iskustva ljudi s
a
Intenziva prosvjetljenja mogu, posredno, re}i o prirodi stvarnosti, odnosno univ
erzuma u kojem ìvimo?
Prva stvar je vjerovatno ta da postoji kona~na stvarnost, da postoji Bog, Istina
, kako
god to htjeli zvati. Stvarnost toga je za mnoge ljude dovoljno otkrovenje, kada
kona~no sagledaju da njihova ubje|enja, fiksirane ta~ke gledi{ta i stavovi nisu
kona~ni, apsolutni i nepovredivi, ve} da postoji kona~na stvarnost, Istina, koja
prevazilazi na{e ograni~ene umove, stavove i mogu}nosti umne, logi~ke spoznaje.
Tako|e, ta kona~na stvarnost smo, u biti, mi sami. Mi nismo odvojeni od nje, ve}
da tako kaèmo
oduvijek u jedinstvu sa njom. To je smisao izreka u pojedinim
smo
budisti~kim {kolama da smo svi ve} prosvjetljeni, odnosno izreka u zapadnim mis
ti~kim tradicijama da milost od Boga ve} obuhvata sve ljude, da nema
potrebe moliti za oprost grijeha, jer je svima ve} opro{teno, od zore vremena na
ovamo. Ipak, da malo pojasnim: ne radi se o tome da postoji neka kona~na
stvarnost tamo negdje, i mi, ovdje, pa smo onda mi sjedinjeni sa tom kona~nom
stvarno{}u. Mi ve} jesmo ta kona~na stvarnost, oduvijek.
Ta kona~na stvarnost, odnosno ono {ta mi uistinu jesmo, vi{eg je reda u odnosu
na uobi~ajenu stvarnost vremena, prostora, materije i energije, koju poznajemo
svojim ~ulima. Tako, mi sami u biti nismo ni materija, ni energija, niti smo pro
stor (u prostoru), niti smo vrijeme (u vremenu). [ta je onda priroda te kona~ne
stvarnosti? To je ~ista sposobnost da u|e u odnos sa drugim istim takvim
nefizi~kim pojedincima. U stvari, sav fizi~ki univerzum nije ni{ta drugo nego sv
oSpoznaj samog sebe Emir Salihovi}
99jevrsna pozornica ure|ena pravilima fizi~kih zakona, koja nam sluì da posredn
o
upoznamo jedni druge, ne direktno, ve} kao utjelovljena bi}a, kao tijela sa
osje}anjima i umom jednostavno, kao ljude.
@ivot ne postoji kao ne{to odvojeno od nas, kao nezavisan objekt. To je, zapravo
,
samo stanje odnosa izme|u nas, mnogih pojedinih boànskih stvarnosti, koje su
u svojoj osnovi jedno. Jer, iako smo mnogi, mi smo potpuno identi~ni u tome {ta
jesmo u svojoj istinskoj su{tini, kao {to mno{tvo kapi vode u potpunosti dijeli
jednu jedinstvenu, istu prirodu vode
rekli bi, Bog je Jedan.
Tu po~inje da izgleda da cjelokupan fizi~ki univerzum, cjelokupna stvarnost vrem
ena, prostora, materije i energije na neki umu potpuno nepojmljiv na~in
proizilazi iz nas samih, odnosno iz na{ih uzajamnih odnosa kao nefizi~kih pojedi
naca. To je, opet, samo jedan na~in da se kaè da cjelokupan univerzum proisti~e
iz Boga, odnosno iz kona~ne stvarnosti, Istine. Ali, s obzirom da smo mi upravo

ta kona~na stvarnost, onda je cjelokupan univerzum na{a zajedni~ka kreacija,
koja sluì tome da spoznamo jedni druge.
Bernerova Lila teorija upravo obja{njava gornje, odnosno nudi teoriju kako nasta
ju prostor i vrijeme, te {ta su materija i energija, u smislu odnosa izme|u mnog
obrojnih boànskih pojedinaca koji zajedno ~ine kona~nu stvarnost koju su
ranohri{}anski gnostici nazivali pleroma, ili Boìja punina.
Na jedan na~in re~eno, Lila teorija obja{njava da materija nije ni{ta drugo nego
neprihva}eni, nespoznati aspekt Boga. Kada bi u potpunosti prihvatili Boga,
materija bi za nas subjektivno i{~ezla, i prepoznali bi je kao Boga samog.
Me|utim, s obzirom da smo u jednom bezvremenom trenutku (prije nego {to
uop{te moèmo govoriti o 'postojanju vremena) porekli, odbili svoje prirodno
stanje jedinstva sa boànskim, to stanje koje bi mogli nazvati rajskim za nas je
i{~ezlo, a mi smo se obreli izvan njega, {to bi bila jedna interpretacija biblij
skog
prvobitnog grijeha odnosno pada. U tom novom stanju, mi poreknutog Boga
doìvljavamo kao materiju, zna~i stvar, objekat koji su{tinski nema individualnu
mo} izbora ({to je su{tinska boànska sposobnost, da ~ini ono {to mu je volja).
Mi
ljudi dramatizujemo ovaj proces svaki put kada odbijemo, poreknemo neko drugo
ljudsko bi}e, i onda ga vi{e ne doìvljavamo kao nezavisno bi}e koje ima sopstve
nu
mo} izbora, ve} ga nazivamo |ubre ili drugim sli~nim pogrdnim imenima, i
100doìvljavamo kao obi~nu stvar koju se bez problema moè ubiti ili uni{titi, i
li kojoj
se moè nare|ivati i kojom se moè manipulisati.
Me|utim, Kona~na stvarnost nije stvar, iako nama iz na{e nove perspektive
moè tako izgledati. U stvari, s obzirom da Kona~na stvarnost i dalje ima svoju
su{tinsku mo} izbora, sposobnost da ulazi u odnos sa drugima, mi onda aktivnosti
te Kona~ne stvarnosti iz nove perspektive prividno opaàmo kao kretanje i inter
akcije ~estica materije drugim rije~ima opaàmo pojavu energije. I opet, onog
trenutka kada smo porekli Kona~nu stvarnost mi smo se subjektivno odvojili od
nje, odnosno stvorili smo odre|enu subjektivnu distancu
prostor. A promjene
poloàja ~estica materije u prostoru, koje opaàmo, odre|uju nam linearni tok
vremena. Na taj na~in cjelokupan doìvljaj prostora, materije, energije i vremen
a
proizilazi iz na{eg poricanja, odvajanja od Kona~ne stvarnosti i indirektnog spo
znavanja te Kona~ne stvarnosti (zna~i, ne direktnim znanjem, ve} kroz proces) iz
jedne fiksirane ta~ke gledi{ta, iz jedne pozicije u prostoru.
Malo je poznato da je Berner 1990. objavio jedan roman, pod pseudonimom Kym
Taluson, nazvan Povratak u Shangri-La. U tom romanu on opisuje tok spiritualne pra
kse glavnog junaka, sve do njegovog postignu}a besmrtnog svjetlosnog
tijela. Kuriozitet romana je detaljan i ta~an opis tajnih tantri~kih praksi
izme|u mu{karaca i èna, koji uklju~uju i seksualni kontakt, te je to vjerovatno
razlog za{to je roman objavljen pod pseudonimom, i za{to ga je prakti~no
nemogu}e na}i na trì{tu.
Negdje pred kraj romana, kada je glavni junak, Hugh Conway, ve} dostigao najvi{e
vrhunce spiritualnog postignu}a, on okupljenim lamama u manastiru Shangri-La
obja{njava {ta je krajnja priroda stvarnosti: Kao {to je ve} re~eno, mi, kao boà
nski
pojedinci, nismo stvoreni. Mi smo boànski, kao i Bog, i nismo u vremenu, niti
izvan vremena. Vrijeme je nastalo kao posljedica na{eg uzajamnog izbora da
u|emo u odnos jedni s drugima. Vrijeme i svjesnost su rezultat na{eg otvaranja
jednih prema drugima. Kada odlu~imo u}i u odnos s nekim drugim, mi prihvatamo ne
ke aspekte tog drugog, a odbijemo neke druge aspekte. Oni aspekti ili
dijelovi drugih koje svako od nas izabere da prihvati, kojima se preda, to posta
je
iskustvo, svjesnost, ili znanje. Oni aspekti drugih koje izaberemo da ne prihvat
imo,
postaje potisnuto izme|u nas u formi vremena, prostora, energije i mase. Sve ovo,
101Conway pokaza rukom po prostoriji, nije uistinu vrijeme, prostor, energija i m
asa,
ve} je u stvari onaj dio boànskog drugog koji mi jo{ nismo prihvatili.
Na jednom drugom mjestu u romanu, ovaj put kroz usta Katherine Allmann,
duhovne partnerke Hugh Conwaya, sa kojom je on do{ao do najdubljih ìvotnih
istina prakticiraju}i meditaciju predanosti, Berner pri~a: @ivot je proces svih n
as,
kakvi uistinu jesmo, da kompletiramo na{e odnose. Ako neko misli o sebi kao o
tijelu, onda je lako zaklju~iti da je opstanak svrha ìvota. Seks onda postaje s
redstvo produènja tog opstanka kroz potomstvo. Ako neko misli o sebi kao o li~n
osti,
to jest kao o egu, onda }e on misliti da je svrha ìvota stvoriti neki efekat
{t
o ve}i
to bolji. Ako je, s druge strane, neko identifikovan sa emocijama ili energijom,
on
}e misliti da je svrha ìvota te}i sa Taom. Sve dok je neko identifikovan sa ne~
im,
on }e vjerovati da je svrha ìvota svrha te stvari sa kojom je identifikovan. Ak
o,
pak, neko nije identifikovan ni sa ~im, i stoga je jednostavno onaj ko i {ta uis
tinu
jeste, boànska sposobnost bez supstance ili uzroka, onda }e on znati da je svrh
a
ìvota ispunjenje na{ih uzajamnih odnosa.
Ovo je vrlo slobodna i povr{na interpretacija Lila teorije, koju je ina~e vrlo t
e{ko
obrazloìti, jer se bavi realnostima koje prevazilaze vrijeme i prostor, a na{ j
ezik
nije u stanju pri~ati u takvim kategorijama. Ipak, smatrao sam da bi bilo zaniml
jivo napisati ne{to, makar kratko, o ovoj uzbudljivoj i zanimljivoj teoriji o us
trojstvu
nama znanog univerzuma.
Na kraju, moram dati jedan savjet: sve {to je re~eno u ovom poglavlju moè vam
posluìti za meditaciju, razmi{ljanje, te neku vrstu orijentacije u pogledu sops
tvenih
iskustava sa Intenziva ili drugih spiritualnih praksi. Me|utim, onda kada se odl
u~ite
u~estvovati na Intenzivu, informacije iz ovog poglavlja odloìte kao {to u kesic
u
odlaète svoj ~asovnik i nakit. Radu na Intenzivu pristupite otvoreno, i istraì
va~kog
duha, bez predrasuda, jer mo`da sve {to je ovdje re~eno i nije sasvim ta~no!
102Dijade: duhovna
staza prijateljstva
Ve} smo vi{e puta ponovili da Intenziv nije religija, da u sebe ne uklju~uje nek
o
posebno u~enje ili svjetonazor, niti se na Intenzivu podu~ava nekoj dogmi. Istin
a,
Intenziv jeste zasnovan na odre|enom razumijevanju uma i ìvota, ali te postavke
su
prakti~no nebitne za u~esnike, i oni se ne podu~avaju toj teoriji Intenziva tokom
svog u~estvovanja na Intenzivu. Tako|e, Intenziv ne podu~ava dijadama i dijadnoj
tehnici prosvjetljenja na na~in nekog kulta, niti Intenziv sadrì preporuke za
u~esnike {ta i koliko treba da praktikuju, ili kako da ìve, nakon {to se Intenz
iv zavr{i.
Ovo, kao i ve}ina stvari u ìvotu, ima dvije strane: dobru i lo{u.
Dobra strana ovakvog pristupa jeste to {to se u~esnicima ostavlja potpuna slobod
a odlu~ivanja kako }e ìvjeti svoje ìvote i koje }e spiritualne tehnike praktik

ovati.
Ne name}e im se nikakva dogma. Intenziv ne zarobljava u~esnike, ve} ih osloba|a: o
d laì, iluzije, pa tako i dogmi, u potpunosti ostaju}i dosljedan cilju kojem
je namijenjen
pomo}i ljudima da sami direktno iskuse Istinu. Lo{a strana tog
pristupa jeste {to se u~esnicima nakon Intenziva, nakon {to su mnogi od njih po
prvi put u ìvotu na jedan smislen, stvaran na~in do{li u dublji kontakt sa sami
m
sobom i sa drugima, ne nudi nikakva temeljna poduka {ta, kako i kuda dalje.
Berner je odgovor na to pitanje poku{ao dati tako {to je oformio sopstvenu
duhovnu {kolu, u tradiciji indijske joge. Me|utim, ta zajednica trajala je samo
ne{to vi{e od 20 godina, jer je prestala postojati ve} 1996, Bernerovim
103povla~enjem u osamu. S druge strane, Intenziv do sada nije prigrlila ni jedna
velika vjerska zajednica, niti etablirana {kola samorazvi}a, iako su Intenzivi r
edovna praksa u pojedinim centrima za li~ni razvoj u Evropi i Americi. Li~no sma
tram
da bi bilo izuzetno plodotvorno ukoliko bi budisti otkrili Intenziv i po~eli ga
praktikovati u svojim hramovima i a{ramima, s obzirom na izuzetan afinitet koji
postoji izme|u toga {ta je cilj Intenziva i {ta je cilj budisti~kih praksi. Sa I
ntenzivom
bi se posebno japanski Zen monasi osje}ali kao kod ku}e. Osim toga, vjerujem
da bi uvo|enje Intenziva u budisti~ke centre dovelo do svojevrsne renesanse, pot
puno nove faze u razvoju ove za planetu Zemlju izuzetno va`ne religije, odnosno
duhovnog u~enja. Drugim rije~ima, Intenziv bi mogao pomo}i obnovi budizma u
savremeno doba.
Tako, pitanje post-intenzivske prakse ostaje izuzetno va`no otvoreno pitanje.
Va`no stoga jer nije dovoljno samo imati probojno iskustvo prosvjetljenja
potrebno je tu doìvljenu Istinu i unijeti u ìvot, integrisati to iskustvo u na
{e
svakodnevno ìvljenje, kako bi od cijelog tog rada uop{te imali neke stvarne
koristi. Ili, mogli bi re}i, potrebno je na{e ìvote uskladiti sa Istinom, stvar
no{}u,
koju smo direktno spoznali. Zapravo, to je mnogo teì i dugotrajniji zadatak neg
o
{to je doìvjeti samo probojno iskustvo. Po~etnicima se ~ini da je situacija obr
atna, i da je najteè doìvjeti prosvjetljenje. U stvari, mnogo je teè realizov
ati, unijeti to iskustvo u ìvot i ìvjeti ga.
Zen budizam odli~no poznaje ovaj problem, i ve}ina Zen praksi poznatih na
zapadu, kao {to su ~ajna ceremonija, kaligrafija, haiku pjesni{tvo i druge, u st
vari
sluè tome da se svakodnevni ìvot oplemeni duhovnim iskustvima iz meditacije
(zazena) i da se, tako, prosvjetljenje integri{e sa svakodnevicom.
Situacija je ne{to lak{a za one u~esnike Intenziva koji ve} imaju redovnu duhovn
u
praksu neke vrste, koji ve} aktivno slijede neku religiju. Njima Intenziv moè
pomo}i da dublje razumiju u~enja svoje religije, i nastave svoju praksu sa ve}im
stepenom razumijevanja nego ranije, te tako i sa ve}om predano{}u i entuzijazmom
. Najvi{e problema imaju oni koji se prije Intenziva nisu posebno bavili niti
jednom {kolom samorazvoja ili religijom, a Intenziv ih je naglo uveo u jednu za
njih sasvim novu, duhovnu dimenziju ljudskog postojanja koju su naslu}ivali, ali
o kojoj nisu imali li~nog iskustva.
104Bez obzira u koju kategoriju spadate, sljede}e metode redovne spiritualne pra
kse
mogu vam pomo}i ne samo da svoja iskustva sa Intenziva na smislen na~in unesete
u svoj ìvot, ve} i da zna~ajno ubrzate svoj duhovni razvoj, bez obzira koju
stazu u ovom trenutku slijedili.
Dijade ~i{}enja
Radi jasnijeg izlaganja, dijadne vje`be komunikacije koje se rade na Intenzivima
,
a koje smo opisali u poglavlju Tehnika prosvjetljenja, zovemo dijade prosvjetljen
ja,
jer za svoj jedini cilj imaju prosvjetljenje, direktno iskustvo istine.
Da li bi se dijade prosvjetljenja mogle raditi i izvan Intenziva, kao neki vid r
edovne
sedmi~ne, ili ~ak i svakodnevne prakse? Da mogu, pod uslovom da ste prethodno
u~estvovali na bar jednom trodnevnom Intenzivu, tako da imate dobro razumijevanj
e toga kako se dijade prosvjetljenja rade. Za iskusnije u~esnike Intenziva, koji
su bar jednom doìvjeli direktno iskustvo, ~ak se moè preporu~iti redovan povre
meni rad dijada prosvjetljenja izvan Intenziva. Lawrence Noyes mi je jednom pril
ikom rekao da u Kanadi, u Vankuveru, postoji grupa ljudi koji su ranije ~esto
u~estvovali na Intenzivima kod Bernera, koji se ve} punih dvadeset godina redovn
o
sastaju jednom sedmi~no i rade po nekoliko dijada prosvjetljenja!
U stvari, na koliko je Intenziva uop{te preporu~ljivo u~estvovati? Samo na jedno
m, ili na vi{e? To je individualna stvar. Poznajem ljude koji su u~estvovali na
samo jednom ili par Intenziva, i nikada vi{e nisu oti{li ni na jedan. S druge st
rane,
postoje ljudi koji toliko zavole ovaj metod rada da redovno idu na Intenzive, i
po
vi{e puta godi{nje. Najbolje je da ~ovjek u~estvuje na Intenzivima sve dok osje}
a
da mu taj metod koristi, i da mu pomaè u njegovoj duhovnoj potrazi.
Raspored rada koji bih preporu~io za svrhu povremenog rada tehnike prosvjetljenj
a jeste uraditi dvije dijade prosvjetljenja sa petominutnom pauzom izme|u, zatim
imati jednu polusatnu meditaciju u {etnji, te na kraju jo{ jednu dijadu prosvjet
ljenja. Takav program zahtijeva efektivnih dva i pol sata vremena. Ukoliko neko
od
~italaca, biv{ih u~esnika Intenziva, poèli raditi ovakav program, ili dijade ~i
{}enja
koje }u upravo opisati, vrlo }u rado pomo}i svojim savjetima i kopirati CD ili k
asetu sa gongom za petominutne izmjene, ukoliko mi se obratite pismom ili e-mail
om.
105Me|utim, dijade se, sa druga~ijim instrukcijama, mogu koristiti i za druge sv
rhe,
konkretno za tzv. ~i{}enje uma ili za pobolj{anje odnosa sa drugima, ili za
pobolj{anje komunikacije, na primjer.
Te dijade, koje nam pomaù da razvijemo svoje sposobnosti, te um o~istimo od
konfuzije, zbunjenosti, nejasno}a, stvari koje nismo saop{tili drugima, stvari k
oje
su nam drugi saop{tili, ali ih mi nismo u potpunosti razumjeli, te od razli~itih
fiksiranih, temeljnih stavova koje imamo o sebi, drugima i ìvotu, a koji nam s
metaju da ìvot ìvimo punije i slobodnije, sve te dijade nazivamo zajedni~kim i
menom
dijade ~i{}enja.
Princip rada dijada je uvijek isti, i prakti~no sva pravila koja smo nazna~ili o
pisuju}i tehniku prosvjetljenja vaè i za dijade ~i{}enja. Jedino, ovdje nije ci
lj doìvjeti
direktno krajnju istinu, ve} prona}i ono na {ta data instrukcija upu}uje, posta
ti
svjestan toga, te {to istinitije i potpunije odgovoriti svom partneru na tu post
avljenu instrukciju, drugim rije~ima kompletirati komunikaciju. Preporu~ujem, u
kontekstu dijada ~i{}enja, da se osvrnete na ono {to smo ve} rekli o komunikacij
i kao
duhovnom alatu.
Naravno, ove dijade moète raditi onoliko koliko èlite, u skladu sa time koliko
je
slobodnog vremena vama i va{em partneru/partnerki na raspolaganju. Mo`da je
najbolje odvojiti 3-4 sata jednom sedmi~no, subotom ili nedjeljom, te uraditi 45
dijada sa pauzama od po 5-15 minuta izme|u. Naravno, sve to ovisi o entuzijazmu
i kondiciji partnera koji dijade rade. Uraditi dvije dijade sa po pet minuta pau
ze
izme|u, pa zatim na~initi pauzu od pola sata koja uklju~uje {etnju, odnosno izla
zak
izvan stana/ku}e u kojoj se dijade rade, pa opet uraditi dvije dijade sa pet min
uta
pauze izme|u, ~ini se kao najbolji uobi~ajeni plan rada za jedan dijadni susret
sedmi~no, koji bi odgovarao najve}em broju ljudi. Ovo se naravno moè skratiti n
a
samo dvije dijade, {to bi bila najkra}a forma rada koju bih preporu~io pri jedno
m
susretu. Raditi samo jednu dijadu sedmi~no nedovoljno je, i ne isplati se.
Najidealnije bi bilo kada bi imali partnera ili partnerku sa kojom bi svaki dan
mogli raditi dijade, recimo uve~e, nakon posla ili nekih drugih dnevnih obaveza.
Tada bi mogli raditi i samo jednu dijadu dnevno, pod uslovom da ste redovni i da
odràvate ritam rada.
Kao i kod dijada prosvjetljenja, va`no je da sa svojim partnerom sjednete na udo
bEmir Salihovi} Spoznaj samog sebe
106nu razdaljinu, okrenuti licem jedan drugom, tako da se ne dodirujete, ali ste
dovoljno blizu da se ~ujete, u prostoriji u kojoj vas ne}e uznemiravati. Isklju~
ite
zvono na vratima i telefone (uklju~uju}i mobitele!) Unaprijed odlu~ite ko }e bit
i
prvi slu{alac, odnosno ko }e prvi dati instrukciju sa kojom }ete raditi.
Preporu~ujem da u jednoj dijadi i jedan i drugi radite sa istom instrukcijom,
odnosno nizom instrukcija. Za dijade ~i{}enja ne}e vam biti potreban gong za
petominutnu izmjenu. Dovoljno je da na po~etku uklju~ite neki alarm koji }e vam
dati signal da je isteklo 40 ili 45 minuta. Mo`da je najbolje da alarm namjestit
e
na 45 minuta, jer }ete uvijek izgubiti par minuta na pripremu i sli~no.
U dijadama ~i{}enja uloge }ete izmjenjivati nakon {to je jednom odgovoreno na
instrukciju. Na primjer, ako radite sa instrukcijom Reci mi jednu tvoju sposobnos
t,
nakon {to date instrukciju partneru on }e odgovoriti na nju, vi }ete re}i Hvala t
i i
onda }ete odmah promijeniti uloge. Ne}ete ~ekati istek pet minuta ili sli~no.
Ako alarm ozna~i da je isteklo 45 minuta, a va{ partner jo{ uvijek komunicira, o
n
ne treba naglo da prestane sa svojim odgovaranjem na instrukciju, ve} treba da d
o
kraja saop{ti to {to ima, i onda }ete re}i Hvala ti i zavr{iti tu dijadu.
Kao i u dijadama prosvjetljenja, partner koji slu{a samo gleda, slu{a i trudi se
da
razumije svog partnera, bez upadanja, komentara, grimasa ili sli~no. Jedina razl
ika u odnosu na dijade prosvjetljenja jeste {to partner koji slu{a, u slu~aju da
ima
potrebu za tim, smije re}i: Pojasni mi to (ako mu ne{to nije jasno); Reci mi to
ponovo glasnije (ako nije dobro ~uo); ili Reci to saètije (ukoliko se partner
raspri~ava i o~evidno uzima suvi{e vremena za svoje odgovore). Partner koji slu{
a
ne bi trebao koristiti ni jednu drugu osim ove tri forme, a i njih samo kada ih
zaista treba kako bi {to bolje razumio svog partnera.
Preporu~ujem da dobro prou~ite sljede}i saètak dijadnog ciklusa komunikacije,
i da ga se doslovno pridràvate u svom radu:
- Partner koji slu{a (onaj koji daje instrukciju) prvo sam sebi razjasni instruk
ciju koju }e dati, odnosno dobro je razumije (nemojte po~injati dijadu dok
dobro ne razjasnite instrukcije);
- Partner koji slu{a pokloni punu pa`nju svom partneru;

- Partner koji slu{a saop{ti instrukciju jasno i glasno, direktno svom partneru,
gledaju}i u njega;
107- Partner koji slu{a nastavlja dràti pa`nju na svom partneru, potpuno otvore
n
i voljan da primi i razumije odgovor od svog partnera;
- Partner koji odgovara slu{a i gleda svog partnera, i prima instrukciju od
njega i razumije je;
- Partner koji odgovara provodi instrukciju, odnosno obavlja neku vrstu
unutarnjeg rada kako bi prona{ao i potom formulisao najta~niji odgovor (u
slu~aju Reci mi jednu tvoju sposobnost on zatvara o~i, ili ne, i aktivno traì
ne{to {to zaista jeste njegova sposobnost. To traènje, ta kontemplacija, jeste
ispunjavanje instrukcije. Kada prona|e ne{to {to zaista jeste njegova sposobnost
ne ne{to {to su mu drugi rekli da je njegova sposobnost!
on }e to
saop{titi);
- Partner koji odgovara potom saop{tava svom partneru koji slu{a do ~ega je
do{ao, {ta je prona{ao provode}i instrukciju, pri tom komuniciraju}i jasno,
glasno i tako da ga njegov partner {to bolje razumije. Kada zavr{i sa
saop{tavanjem, kaè Zavr{io sam;
- Partner koji slu{a pri tome samo gleda, slu{a i trudi se da {to bolje razumije
ono {to mu se saop{tava;
- Nakon {to je partner koji saop{tava zavr{io sa izno{enjem svog odgovora na
instrukciju, i rekao Zavr{io sam, partner koji slu{a samo kaè Hvala ti;
- Ukoliko rade sa vi{e od jedne instrukcije, partner koji slu{a potom daje
sljede}u instrukciju;
- Nakon {to partner koji saop{tava odgovori na sve postavljene instrukcije, oni
odmah potom promijene uloge, i partner koji je odgovarao postaje partner
koji slu{a i postavlja instrukciju;
Jako je va`no imati na umu da svom partneru instrukcije uvijek dajete na isti
na~in, istim rije~ima. Nemojte obrtati, oduzimati ili dodavati rije~i. Kako ste
po~eli dijadu, tako je i zavr{ite istom instrukcijom, formulisanom na isti na~in
.
Upamtite da instrukcija nije pitanje, to je komanda, zahtjev koji vi upu}ujete
svom partneru, zahtjev na koji on treba odgovoriti. Uputite instrukciju s o~ekiv
anjem da dobijete odgovor od svog partnera. Naravno, ta instrukcija mora biti ne
{to
{to va{ partner razumije, i na {ta je sposoban odgovoriti, ina~e va{ rad nema sm
isla. I, svaki put kada dajete instrukciju svom partneru, pa makar to bilo 101.
put,
108dajite tu instrukciju kao da je saop{tavate prvi put!
Ne zaboravite da prije po~etka rada instrukcije ~itko napi{ete ili od{tampate na
malim ceduljicama, koje kao podsjetnik moète dràti u krilu ili na stoli}u pore
d.
Naravno, kada dajete instrukcije nemojte ~itati, ve} nakon {to pro~itate instruk
ciju, i shvatite je, pogledajte svog partnera i dajte instrukciju direktno njem
u,
odràvaju}i kontakt o~ima, gledaju}i ga.
Obratite pa`nju da na bilo koju od dole navedenih instrukcija ne postoji isprava
n
odgovor. Svako }e na svoj na~in odgovoriti na date instrukcije, i vi kao partner
koji
slu{a trebate prihvatiti i razumjeti bilo {ta {to partner saop{tava, sve dok je
to
odgovor na instrukciju, a ne ne{to drugo.
Sad, primjeti}ete da neke dijadne vje`be podrazumijevaju upotrebu vi{e od jedne
instrukcije. U slu~aju vje`be koja koristi tri instrukcije: svom }ete partneru d
ati
prvu instrukciju, on }e odgovoriti na nju, potom }ete re}i Hvala ti i odmah mu
dati drugu instrukciju, on }e odgovoriti na nju, zatim }ete re}i Hvala ti i dati m
u
tre}u instrukciju, i nakon {to odgovori na nju, re}i }ete Hvala ti i tek onda
promijeniti uloge. Zatim }ete vi redom odgovarati na sve tri instrukcije, i tako
}ete
izmjenjivati uloge do isteka 45 minuta.
Da li bra~ni ili ljubavni parovi, te bliski ro|aci mogu raditi ove dijade ~i{}en
ja?
Mogu, pod uslovom da ih ne koriste za uzajamno ra{~i{}avanje odnosa. Naime,
postoji jedan set instrukcija koje se koriste samo za tu svrhu, tzv. dijade za
parove, ali i ostale instrukcije mogu koristiti ako im se u rad ne}e uplitati ner
azja{njeni me|usobni odnosi. To je dosta te{ko, te stoga preporu~ujem da je puno
bolje da dijadne vje`be radite sa prijateljem ili prijateljicom koji su tako|e z
ainteresirani za ovu vrstu rada na sebi. Preporu~ujem i to da dijade radite sa p
rijateljem istog spola kojeg ste i vi.
Ukoliko se prvi put susre}ete sa ovakvom vrstom rada, {to }e re}i da nikada do s
ada
niste u~estvovali ni na Intenzivu prosvjetljenja, mo`da vam ne}e odmah biti lako
i
jednostavno da radite dijade. Savjetujem da se u dodatku ovoj knjizi informirate
o
raznim seminarima li~nog razvoja koje povremeno odràvam, te da se prijavite za
jedan od vikend seminara o dijadnom radu, tokom kojeg }ete biti u prilici nau~it
i
iz prve ruke kako se rade dijade, i bar {est ili sedam sati tokom oba dana prove
sti
rade}i dijade sa drugim u~esnicima seminara, pod stru~nom supervizijom.
109Na kraju, instrukcije sam ovdje, po navici u na{em jeziku, pisao u mu{kom rod
u,
kao da ih izgovara mu{karac, odnosno kao da se daju mu{karcu. Molio bih
~itateljke da mi to ne uzmu za zlo, i da instrukcije jezi~ki prilagode svom rodu
kada budu radile dijade.
Dijade ~i{}enja pojmova
Mnoge ljude iznenadi kada otkriju koliko mnogo pojmova koristimo u svakodnevnom
govoru, ponekad kao dokazane istine, a da u stvari uop{te nemamo
jasnu ideju {ta je to o ~emu govorimo. Sljede}e dijade mogu vam pomo}i da
do|ete do zna~ajnih uvida, i razjasnite sebi mnoge aspekte ìvota.
U ovoj vje`bi koristi}ete dvije instrukcije: Reci mi {ta je (...) i odmah potom
Reci mi {ta nije (...).
U prostor ozna~en sa (...) umetnite jedan od dole pobrojanih pojmova. Tokom
jedne dijade radite samo sa jednim pojmom.
- Razvoj
- Pomo}
- Odgovornost
- Sukob
- Kontakt
- Komunikacija
- Razumijevanje
- Sposobnost
- Razlika
- Porijeklo
- Mo}
- Izbor
- Prosvjetljenje
- Bog
- Smrt
Naravno, ovoj listi moète dodati bilo koje druge pojmove, koncepte, sa kojima b
i
èljeli da radite, i za koje smatrate da vam je potrebno odre|eno razja{njenje,

110odnosno ~i{}enje. Na ovim na{im, balkanskim prostorima ja bih preporu~io rad
ove dijadne vje`be i sa konceptima kao {to su: nacija; narodnost; religija; naci
onalizam; {ovinizam; kriminal; korupcija; demokratija; ratni zlo~in; genocid. Sl
obodno nastavite listu po svom naho|enju.
Dijada odnosa
Ova vje`ba moè voditi zna~ajnim uvidima o prirodi me|uljudskih odnosa. Ovdje
}ete raditi sa dvije instrukcije koje glase:
Reci mi ne{to {to èli{ da mi kaè{. Hvala ti.
Reci mi kako se na{ odnos promijenio time {to si mi to rekao. Hvala ti.
Ovdje je va`no da saop{tite svom partneru ba{ ono {to njemu èlite da kaète.
Naime, ove vje`be nisu hipoteti~ke, to nije ne{to {to je odvojeno od ìvota, ili
eksperiment ìvota. To je ìvot sam, i mo} dijada je upravo u tome {to na licu m
jesta prolazite kroz stvarne unutarnje procese, {to radite na stvarnim odnosima
sada
i ovdje, a ne samo u sferi svog uma ili spekulacije.
î{}enje kompulzija (prisila)
Kompulzija je unutarnje osje}anje da ne{to morate ili da ne{to ne smijete da bud
ete,
radite ili imate. Za posljedicu, to vam uskra}uje osje}aj slobode i izbora u ìv
otu, {to
je jedna od klju~nih pretpostavki sre}e. Po jednoj teoriji, kompulzije su pogre{
na
rje{enja konfliktnih situacija sa osobama koje se doimaju mo}nijim od nas.
Za rad sa kompulzivnim stanjima moète koristiti tri dijadne vje`be, pri ~emu
prva ima dvije instrukcije, a ostale dvije po jednu.
Reci mi ne{to za {ta misli{ da mora{ biti odgovoran Hvala ti
Reci mi ne{to za {ta misli{ da ne mora{ biti odgovoran Hvala ti
Reci mi jednu odluku koju moè{ donijeti Hvala ti
111Reci mi jednu la` Hvala ti
Ovdje bi mo`da bilo prikladno pozabaviti se pitanjem koliko dijada potro{iti na
rad sa jednom instrukcijom, ili setom instrukcija? Da li sa instrukcijom poput,
npr. Reci mi jednu la`, treba raditi samo jednom, jednu dijadu, ili dvije, tri,
ili
mnogo vi{e? Odgovor bi bio da treba raditi sve dok oba partnera osje}aju da od
tog rada imaju neke koristi: vrijedne uvide, mentalno i/ili emocionalno
rastere}enje, te ukoliko osje}aju da im se popravlja raspoloènje. Me|utim, prim
jeti}ete zanimljivu stvar: ukoliko nastavite raditi sa istom instrukcijom i nako
n {to
ste postigli ove nabrojane pozitivne indikatore, oni }e nestati, i suo~i}ete se
sa
novim, obi~no ja~im barijerama. Bilo bi najbolje prestati raditi sa jednom instr
ukcijom ili grupom instrukcija nakon {to ste zadovoljni time da ste postigli odr
e|eni
rezultat: uvide, rastere}enje, bolje raspoloènje... Potom, nakon {to odradite
dijade i sa drugim instrukcijama, moète se opet vratiti na instrukciju sa kojom
ste radili i krenuti u istraìvanje jo{ dubljih slojeva uma.
î{}enje nametnutih uslova
Svako je samom sebi najstroìji sudija, kaè jedna poslovica. Posebno u oblasti
me|uljudskih odnosa mi sebi ~esto postavljamo vrlo stroge, i naj~e{}e nerealne,
uslove pod kojima }emo sa nekim u}i u odnos, ili iza}i iz odnosa. Ti uslovi koje
postavljamo, koji su ~esto na granici automatizma, zna~i nesvjesni, u velikoj mj
eri
ograni~avaju na{u sposobnost da slobodno, na osnovu slobodnog izbora,
odràvamo odnose sa drugima. Sljede}e instrukcije mogu pomo}i u
prevazilaènju tih fiksiranih stanja, odnosno osvje{tavanju fiksiranih stavova k
oje
imamo, a koji uti~u na na{e me|uljudske odnose.
Ovdje imate ~etiri dijadne vje`be, tri sa po jednom instrukcijom, i ~etvrtu sa t
ri
instrukcije. U ~etvrtoj vje`bi prva instrukcija ne traì detaljnu komunikaciju.
Partner koji saop{tava }e jednostavno uraditi traèno i nazna~iti partneru koji
slu{a da je ispunio instrukciju, re}i }e Dobro, OK, ili bilo {ta drugo ~ime }e
staviti do znanja da je izvr{io traèno.
112Reci mi pod kojim uslovom je za tebe u redu da bude{ bliì nekom drugom
Hvala ti
Reci mi pod kojim uslovom je za tebe u redu da komunicira{ sa nekim drugim
Hvala ti
Reci mi pod kojim uslovom je za tebe u redu da prihvati{ nekog drugog Hvala ti
Odlu~i da ne{to jeste Hvala ti
Reci mi {ta je to Hvala ti
Reci mi neke komentare ili zapaànja koja ima{ o tome Hvala ti
Dijade povezivanja
Sljede}e instrukcije sa~injene su sa ciljem da otvore komunikaciju izme|u vas i
drugih, da vam pomognu da sebe potpunije saop{tite drugima, kao i da potpunije s
aslu{ate i prihvatite druge.
S obzirom da postoji zna~ajan broj dijada povezivanja to je navelo neke
prakti~are da organizuju svojevrsne Intenzive povezivanja, sli~nog dnevnog
rasporeda kao na Intenzivu prosvjetljenja, ali bi se umjesto dijada prosvjetljen
ja
radile dole pobrojane dijade povezivanja. To je zanimljiva ideja, i sam sam radi
o
ne{to sli~no, i iz iskustva mogu re}i da se radi o mo}nim vje`bama koje }e vam
pomo}i da otkrijete zna~ajne stvari o sebi, pove}ate svoju sposobnost da ostvari
te
kontakt sa drugima, i u zna~ajnoj mjeri uklonite razne forme mentalne
napetosti.
Reci mi kako èli{ da bude{ voljen Hvala ti
Reci mi kako èli{ da voli{ druge Hvala ti
Reci mi jednu tvoju izraènu sposobnost Hvala ti
113Emir Salihovi} Spoznaj samog sebe
114
Reci mi ne{to u ~emu misli{ da se slaèmo Hvala ti
Reci mi ne{to {to ti se svi|a kod mene Hvala ti
Reci mi ne{to o sebi {to misli{ da bih trebao da znam Hvala ti
Reci mi ne{to {to drugima nikada nisi rekao Hvala ti
Izrazi emocijom kako se osje}a{ u vezi ìvota Hvala ti
Reci mi ne{to o sebi {to nikada nije bilo sasvim razumljeno Hvala ti
Reci mi {ta treba da znam kako bih to razumio u potpunosti Hvala ti
Reci mi kako èli{ da ti se komunicira Hvala ti
Reci mi kako èli{ da komunicira{ drugima Hvala ti
Reci mi kako èli{ da ti se pomogne Hvala ti
Reci mi kako ti ja mogu pomo}i Hvala ti
Reci mi kako bi neko drugi mogao pomo}i nekom drugom Hvala ti
Reci mi kako èli{ da bude{ svjestan drugih Hvala ti
Reci mi kako èli{ da drugi budu svjesni tebe Hvala ti
Izrazi sebe emocijom Hvala ti
Reci mi {ta misli{ da ja razumijem o tebi Hvala ti
Reci mi jedan problem koji trenutno ima{ u ìvotu Hvala ti
Reci mi {ta moram znati da bih razumio taj problem u potpunosti Hvala ti
Reci mi kako misli{ da te drugi vide Hvala ti
Reci mi kako èli{ da te drugi vide Hvala ti
Reci mi jedan cilj koji ima{ u ìvotu Hvala ti
Reci mi jednu odluku koju moè{ donijeti u vezi tog cilja Hvala tiReci mi ne{to o seb
i i svom odnosu sa mu{karcima Hvala ti
Reci mi ne{to o sebi i svom odnosu sa ènama Hvala ti
Reci mi ime nekog drugog sa kojim osje}a{ da nisi u dobrim odnosima Hvala ti
Kada bi sada govorio toj osobi, reci mi {ta bi joj rekao Hvala ti
Dijade za parove
Sljede}e dijade su specifi~no namijenjene parovima, odnosno ìvotnim partnerima:
bra~nim, ljubavnim, rodbinski povezanim, ali i poslovnim, i uop{te svim parovima
koji su na neki na~in u bliskom odnosu. U tom slu~aju se i same instrukcije mogu
prilago|avati. Na primjer, poslovni partneri mo`da ne bi morali raditi sa instru
kcijom koja se ti~e seksa, ako smatraju da to nije dio njihovog uzajamnog odnosa
.
Istina, te{ko je za parove da samoinicijativno, bez neutralne pomo}i sa strane,
pro|u
ove vje`be, posebno ukoliko u njihovom odnosu ve} postoje odre|ene trzavice i pr
oblemi, odnosno mno{tvo neiskomuniciranih stvari, i ukoliko je njihova komunikac
ija
ve} ozbiljno naru{ena. Tako|e, oni koji se odlu~e da rade ove dijade moraju biti
spremni i voljni i na potpunu promjenu dotada{njeg odnosa sa datom osobom.
Reci mi ne{to {to ti se svi|a kod mene Hvala ti
Reci mi ne{to u ~emu misli{ da se slaèmo Hvala ti
Reci mi ne{to o sebi {to misli{ da bih trebao da znam Hvala ti
Reci mi ne{to {to si do sada krio od mene Hvala ti
Reci mi jedan cilj koji ima{ u ìvotu Hvala ti
Reci mi jedan cilj koji ima{ za na{ odnos Hvala ti
Reci mi kako ti ja mogu pomo}i Hvala ti
Reci mi kako bi ti meni mogao pomo}i Hvala ti
115Reci mi kako èli{ da bude{ voljen Hvala ti
Reci mi kako ti èli{ da voli{ druge Hvala ti
Reci mi {ta misli{ da bih trebao znati o seksu Hvala ti
Reci mi {ta misli{ da bih trebao znati o novcu Hvala ti
Reci mi {ta je (...) i potom Reci mi {ta nije (...)
- ljubav
- seks
- prijateljstvo
- partner
- brak
- suprug
- supruga
- zaljubljenost
- komunikacija
- razumijevanje
- stvarnost
Reci mi ne{to {to je zaista va`no za na{ odnos Hvala ti
Reci mi {ta moram znati da bih to razumio u potpunosti Hvala ti
î{}enje krivice
Sljede}e dijade su mo}an alat za otkrivanje i ublaàvanje osje}anja krivice, {to
je
osje}aj da smo u pro{losti uradili ne{to {to nismo trebali, odnosno da smo propu
stili da uradimo ne{to {to smatramo da smo trebali.
S obzirom da svi imamo takva iskustva, slobodno moèmo re}i da se svi do
odre|enog stepena, manjeg ili ve}eg, nosimo sa odre|enim osje}anjem krivice
iako to ne mora odmah biti vidljivo na{em svjesnom umu!
116Iako za po~etnika u ovoj vrsti rada vjerovatno nije lako odmah uroniti u tako
velike i varljive dubine sopstvenog uma, sljede}e dijade mogu u izuzetnoj mjeri
promijeniti va{ ìvot na bolje, i osloboditi veliku koli~inu sputane emocionalne
energije, ukoliko im se iskreno, hrabro i uporno posvetite.
Reci mi ne{to {to si uradio nekom drugom, a {to misli{ da nisi trebao Hvala ti
Reci mi {ta misli{ kakav je to efekat imalo na tu osobu Hvala ti
Reci mi ne{to {to si propustio da uradi{ nekom drugom, a {to misli{ da si trebao Hv
ala ti
Reci mi {ta misli{ kakav je to efekat imalo na tu osobu Hvala ti
Reci mi ne{to {to si sakrio od nekog drugog Hvala ti

Dijade Ti i tijelo
Sljede}e dijadne instrukcije konstruisane su tako da unaprijede va{ odnos sa
sopstvenim tijelom, i pomognu vam da osvijestite, spoznate mnoge aspekte tog
odnosa.
Reci mi {ta misli{ da je tijelo Hvala ti
Reci mi {ta misli{ da nije tijelo Hvala ti
Imaj ideju da si ti tijelo Hvala ti
Imaj ideju da ti nisi tijelo Hvala ti
Reci mi svoja zapaànja ili komentare Hvala ti
Budi svoje tijelo Hvala ti
Reci mi {ta si uradio da bi bio svoje tijelo Hvala ti
Nemoj biti svoje tijelo Hvala ti
Reci mi {ta si uradio kako ne bi bio svoje tijelo Hvala ti
117Odaberi jedan dio svog tijela Hvala ti
Drì svoju pa`nju na tom dijelu tijela Hvala ti
Reci mi jedan mentalni stav Hvala ti
Reci mi jedno tjelesno osje}anje Hvala ti
Stvori jedno osje}anje u svom tijelu Hvala ti
Stvori suprotno osje}anje u svom tijelu Hvala ti
Dijade Ti i um
Sljede}e dijadne instrukcije su, pak, konstruisane tako da vam pomognu bolje raz
umjeti prirodu va{eg uma, i pomognu vam razviti sposobnost da se deidentifikujet
e
(raspoistovjetite) od svojih mentalnih slika i da ih stvarate i rastvarate po sv
ojoj volji.
Zatvori o~i Hvala ti
Zatvorenih o~iju obrati pa`nju na prostor desno od tvog tijela Hvala ti
Opi{i ~ega si svjestan Hvala ti
Potom umjesto desno koristite: lijevo, gore, dole, ispred, iza.
Stvori jednu mentalnu sliku Hvala ti
Iskusi i opi{i mi {to vi{e moè{ percepcija te mentalne slike Hvala ti
Reci mi svoje komentare i zapaànja Hvala ti
Prizovi mentalnu sliku ne~ega {to si nekad vidio Hvala ti
Posmatraj tu sliku iz originalne ta~ke gledi{ta Hvala ti
118Stvori neku mentalnu sliku Hvala ti
Reci mi ne{to na {ta te ona podsje}a Hvala ti
Reci mi koja je sli~nost izme|u to dvoje Hvala ti
Stvori jednu mentalnu sliku koja u sebi sadrì emociju Hvala ti
Reci mi koja je to emocija Hvala ti
Stvori neku drugu mentalnu sliku koja sadrì sli~nu emociju Hvala ti
Reci mi koja je razlika izme|u te dvije emocije Hvala ti
119DODACICharles Berner
govori o Intenzivu
Sljede}i tekstovi su donekle skra}ene transkripcije predavanja, odnosno govora,
koje je
Charles Berner odrào na svom 99-om, posljednjem Intenzivu prosvjetljenja u Kali
forniji,
u decembru 1976. godine. Ova predavanja su prvobitno prevedena i u prilago|enom
obliku
objavljena u Beogradu 1985. Za potrebe ove knjige ja sam ih lektorisao i priredi
o za bh. i
hrvatsko govorno podru~je.
Pozdravni govor, uve~e pred po~etak Intenziva
Svoj prvi Intenziv Prosvjetljenja vodio sam 1968. godine, a danas ovdje vidim
dvoje ljudi koji su u~estvovali na tom intenzivu. Mislim da sam imao 26 u~esnika
,
a rezultati koje smo postigli zaprepastili su me. Ta iznena|enost i ushi}enje ni
su
me nikad napustili. Nisam imao nikakvu predstavu o tome kakvi }e biti rezultati,
i to samo u periodu od tri dana, kombinacijom reflektivnog pitanja Ko sam ja?
i komunikacije u kontaktu, o~i u o~i jedan s drugim. I to se nastavilo sve ove
godine. Na intenzivima Prosvjetljenja u~estvovalo je hiljade i hiljade ljudi, i
stotine i stotine njih su imali direktno iskustvo ko su oni.
Evo me sada na svom posljednjem Intenzivu Prosvjetljenja i vi mi ~inite veliku ~
ast
{to na njemu u~estvujete. Pred nama je posao. Tri dana totalnog uranjanja u posa
o
123prosvjetljenja. Sada sam star ~ovjek, sijede brade i spreman da se povu~em u
sobu
za meditaciju. Puno drugih ljudi je istrenirano i oni mogu da nastave sa vo|enje
m
Intenziva Prosvjetljenja za one koji na njemu èle da u~estvuju. Sada }emo po~et
i
da radimo. Moj cilj na ovom Intenzivu je da vam obezbijedim najbolju mogu}u pril
iku da doìvite najdublje mogu}e iskustvo prosvjetljenja. Oko polovine vas, mo`d
a
malo vi{e, u~estvovali ste ranije na Intenzivu Prosvjetljenja. Vi mora biti da `
elite
toga jo{ vi{e, ina~e ne biste bili ovdje. Zato }emo to da uradimo. Ne}emo pravit
i
nikakve kompromise ako ih moèmo izbje}i. @elim da postignete najve}u istrajnost
i da stalno radite da biste doìvjeli direktno istinu.
Intenzivi Prosvjetljenja su veoma popularni. Ljudi sve ostave za ova tri dana. A
li
~ak i tako, negdje na pola Intenziva po~e}ete da sumnjate da li ste donijeli dob
ru
odluku. âk i oni koji su ranije u~estvovali na Intenzivima Prosvjetljenja negdj
e
na polovini intenziva }e se sjetiti odluke koju su donijeli na posljednjem inten
zivu.
Rekao sam sebi da nikad vi{e ne}u do}i na intenziv!. To sam i ja kazao poslije
svog prvog intenziva. Ali sam poslije toga ipak u~estvovao na mnogim intenzivima
, jer istina toliko privla~i da joj se ~ovjek ne moè oduprijeti, uprkos emocion
alnim, mentalnim i fizi~kim te{ko}ama koje ima na intenzivu. ôvjeka istina
tako sna`no privla~i da }e stalno i}i dalje i dalje. Ako nekoga ne interesuje {t
a je
istina, bolje je da se ne gnjavi s Intenzivom Prosvjetljenja. Jer, ako na Intenz
ivu
tehnik
radite kako valja, po{tujete raspored, radite tehniku najbolje {to moète
u
}u objasniti sutra ujutru neizbje`no }ete naletjeti na te{ko}e. Ako ne nai|ete n
a
te{ko}e, zna~i da ne radite kako valja. Postoji uvijek ono nepoznato izme|u vas
i
istine. Postoji ne{to {to vas zaustavlja ili sprije~ava ina~e biste ve} bili s i
stinom.
Zato uz podr{ku ove strukture, {eme i tehnike i sa mnom koji }u ovdje biti sve v
rijeme, uz pomo} istreniranih i iskusnih asistenata i kontakta punom ljubavi
izme|u vas samih, moète pro}i kroz ono {to vas ina~e sprije~ava da doìvite
istinu. Nije te{ko nau~ti kako se tehnika radi. Za to treba nekih pola sata. Ali
da
je radite tri dana neprekidno jeste strahovito te{ko. O~i u o~i s Istinom, iz sa
ta u
sat, a svo to vrijeme va{e mentalne, emocionalne i fizi~ke ne~isto}e vam govore:
Ne, nemoj, stani. Jedan od najve}ih komplimenata koje sam ikad dobio izrekao je
Yogi Bhajan. Kazao mi je: Charles, ja te ne razumijem, ali ~ovjek koji moè da
navede ljude da sijede lice u lice s Bogom puna 72 sata mora da ima ne{to u sebi.
124Pa, i ja tako ne{to mislim. Ni ja sebe ne razumijem. Ali znam da vi i ja i s
vi drugi
ljudi ovdje i asistenti, zajedno, moèmo pro}i kroz te uàsne i varljive stvari
koje
stoje izme|u vas i Istine. âk i ako ste ranije u~estvovali na intenzivima, ko z
na
kakva vas sljede}a barijera ~eka na putu do apsolutne istine? [ta je to? Ko zna?
Ali znam, ako radite tehniku, slijedite raspored i slu{ate moje instrukcije glav
a~ke
}ete do}i do Istine. Pa, neka tako bude. Sa ljubavlju i kontaktom }emo to posti}
i.
Nije problem izdràti tri dana. Ve} smo ih puno puta izdràvali. Problem je
suo~avati se s Istinom. I sami znate kako je lako po~eti s }askanjem, ogovaranje
m,
u mislima odlutati i razgledati po sobi, na}i bilo koji razlog da ne radite tehn
iku.
kako da vas navedemo da je radite sve vrijeme. Zato vas
A to je na{ problem
pozivam na saradnju, da budemo na istoj strani, umijesto da vam ja guram nos u
to, {to iskreno, ja vi{e ne}u da radim. Sada }emo se vi i ja sloìti da }emo zaj
edno
poku{ati da pro|emo kroz ono, {to god to bilo, kroz {to morate da pro|ete da bis
te
do{li do istine. I zato da bismo bili na istoj liniji i radili na istoj strani,
ovdje
moramo po{tovati neka pravila.
Po{tujte raspored. Budite ta~ni. Radite na moj na~in. Ima puno vrlo dobrih putev
a da se stigne do istine i oni su mo`da podjednako dobri kao i tehnika
Prosvjetljenja koju ovdje radimo. Ali ovdje u toku ova tri dana ne radimo te dru
ge
tehnike. Radi}emo ovu tehniku i zato sve druge na~ine postizanja istine ovdje u
ova tri dana ostavite po strani. Ovdje radite na moj na~in. Onda smo na istoj li
niji i idemo ka istom cilju. Jedina litica sa koje }u vas gurnuti je ona koja ub
ija ego.
To vam ne}e ubiti tijelo, mada }ete mo`da i u to sumnjati.
Trudite se da razgovor svedete na minimum. Ako ho}ete da razgovarate, razgovaraj
te o onome {to radimo na Intenzivu Prosvjetljenja. Drugim rije~ima, radite
na prosvjetljenju. Ako razgovarate, o tome razgovarajte. Zaboravite druge prilik
e
i druga mjesta. Moète praviti poznanstva i sklapati veze kad se intenziv zavr{i
.
@elim da potpuno uronite i posvetite se ovom poduhvatu. Zbog toga odbacite
besmislice. Dobro, ~e{ljajte se, ali ne brinite o svom izgledu. Ne brinite o {mi
nki
ili brijanju i sli~nim stvarima. Za tri dana zaboravite sve to.
Zatim, seks ne}e prestati da postoji, ali mu se ovih dana ne prepu{tajte. Ako im
ate
potrebu sa seksom ili seksualni nadraàj, udahnite duboko i tu energiju usisajte
nagore u svoju ki~mu. Tu seksualnu energiju upotrijebite ili iskoristite u traè
nju
125prosvjetljenja i ne rasipajte je lijevo desno.
Ovo je teàk posao, fizi~ki, mentalno i emocionalno. Ukoliko imate istoriju neke
nervne bolesti, {izofreni ispad ili odete u aut pri najmanjem naporu ili stresu,
za
vas je bolje da ne u~estvujete na intenzivu Prosvjetljenja. Vi od intenziva ne
moète imati koristi. Vi }ete se samo premoriti i imati problema sa normalnim
rasu|ivanjem. Zato je bolje da ne u~estvujete. Odmah poslije govora moète
dobiti natrag svoj novac. Ne poku{avajte ne{to na silu. Ovdje svako postaje po
malo paranoidan. Ali ja ne govorim o tome. Govorim o onima koji su boravili u
institucijama za mentalno zdravlje ili potpuno ispadali iz normalnog ìvotnog
kolosjeka. Takvi ne treba da budu ovdje, jer }u ih ja izvu}i u sredini intenziva
i
onda ne}e svoj novac dobiti nazad. Zato, ako èlite nazad svoj novac, treba da g
a
uzmete odmah poslije ovog govora.
[to se vas ostalih ti~e, vi }ete uletjeti u probleme. Budite sre}ni zbog toga.
@elje}ete da sve prekinete i pobjegnete sa intenziva kad u|ete u krizu. Po{to sm
o
u centru grada, lako je pobje}i. Uop{te je lako pobje}i od bilo ~ega. Ali ukolik
o
unaprijed znate da je to bjeànje jedna od barijera kroz koju treba pro}i, onda
ste
upozoreni i naoruàni protiv toga. Tu èlju da pobjegnete zanemarite i samo nast
avite da radite tehniku i po{tujete satnicu.
Da ne biste optere}ivali svoj organizam, mi vas hranimo pet puta dnevno, sa
malim ali dovoljnim obrocima. Za neke ljude je to suvi{e, za neke premalo, ali o
voliko ljudi ne moète da usre}ite. Jednostavno jedite ono {to vam dajemo. Ne
morate sve pojesti, ali nemojte jesti ni hranu drugih u~esnika, niti ne{to drugo
{to
ovdje niste dobili. Ako tako izdrìte do kraja intenziva, a nadam se da ho}ete,
onda }emo imati proslavu i je{}ete koliko èlite. Ne postoji ni jedna jedina stv
ar
na intenzivu za koju ne postoji valjan razlog i za koju nije dokazano da takva t
reba
da bude. Odràno je na stotine intenziva Prosvjetljenja. Ovo je moj 99-i intenzi
v i
znam {ta radim. Znam {ta treba da radite a {ta da izbjegavate. Zato treba da
sara|ujete sa mnom. [ta }ete raditi kad se intenziv zavr{i, to je va{a stvar. Ta
da ste
se mene oslobodili. Ali u toku intenziva morate da radite onako kako vam ja
kaèm, ina~e ne treba da budete ovdje.
Zbog ~ega vam sve ovo govorim. Ne zato {to sam lud za mo}i. Ja poslije ovog inte
nziva prestajem da se bavim vo|enjem intenziva Prosvjetljenja. Govorim vam zbog
126toga, jer ako prihvatite ovu strukturu, ako prihvatite ovaj red i to ne samo
naoko
ve} i u svom srcu, ako slijedite moje vo|stvo, onda imate stvarnu {ansu da doìv
ite
duboko iskustvo prosvjetljenja. Prosvjetljenje sam definisao kao direktno iskust
vo
istine. Svi mi smo toliko naviknuti na indirektna iskustva. Na{ cilj je da doìv
imo
direktno iskustvo. @ivot nam to ne omogu}ava. Zbog toga stvaramo posebnu
situaciju da bismo direktno doìvjeli istinu. Zato je stvorena ova jedinstvena s
truktura i to je intenziv Prosvjetljenja, i on je veoma mo}an. On obezbje|uje od
50 do
100 puta ve}e ubrzanje od svih drugih tehnika i staza prosvjetljenja. Za to vam
je
ovdje potrebno samo tri dana. U stvari potrebno je samo dva i po dana, ali su ne
ki
ljudi malo brì a drugi malo sporiji. Zato moramo imati i taj tre}i dan.
Prosvjetljenje je razvojno i probojno iskustvo.

Ovdje vas ima mnogo i treba da budete dobri jedni prema drugima. To zna~i da
se u toaletu zadràvate {to kra}e moète, a tako|e i da se ne gurate. To je sve
duh
intenziva. Velika, pak, grupa izgra|uje i mnogo energije. Kako vrijeme prolazi
navikava}ete se jedni na druge, sve vi{e }ete se otvarati i iz kontakta jednog s
drugim stvori}e se ljubav. Energija se prenosi s jednog na drugog. To je dobro a
ko
se energija usmjeri na prosvjetljenje a ne rasipa na nepotrebne stvari i ne pret
vori
u orgiju kontakta. Kontakt je dobar ako je usmjeren ka istini. Zato, ako vidite
da
sam ponekad pomalo formalan, pomalo u{togljen, imajte strpljenja. Kad od vas
traìm da sjedite u redovima, jedete odre|enu hranu i u odre|enoj koli~ini, to
nije proizvoljno, to je zbog toga da biste svu svoju energiju, svijest i kontakt
iskoristili da doìvite istinu i da se pove}aju {anse da doìvite duboko iskust
vo
Prosvjetljenja.
Ne uzimajte droge koje vas egzaltiraju ili vas umiruju. Nikakvih pilula za spava
nje, aspirina, ni crvenih ni bijelih ni plavih. Nema kafe ili ~aja. âj koji ovd
je dobijate je biljni. Vitamini koje ovdje dobijete su oni pravi koji vam pomaù
da
izdrìte napore. Dajemo vam B-kompleks, C-vitamin i kalcijum.
Sutra ujutru }u vam detaljno objasniti kako da radite tehniku. Tada treba dobro
da slu{ate. Cijela stvar je u tome da ste sve vrijeme lice u lice s istinom, sve
dok
vi{e nema ni~ega osim istine. A tehnika vas vodi do te istine.
Ja i moje osoblje smo spremni. Jeste li i vi? U redu, ima}emo najve}i i najbolji
intenziv Prosvjetljenja koji je ikad odràn.
127Govor prvog dana Intenziva, ujutro:
Uvod u tehniku prosvjetljenja
Iako ovdje mo`da ne moèmo o~ekivati stepen prosvjetljenja koji je dostigao Buda
,
moèmo o~ekivati istu vrstu prosvjetljenja. Onoliko koliko sam ja to uspio da
sagledam postoji samo jedna vrsta prosvjetljenja i to je direktno iskustvo istin
e. Ja
mogu da vam ispri~am {ta je istina i vi }ete ste}i jedno indirektno iskustvo. Na
taj
na~in bismo brzo zavr{ili sa cijelom stvari i mogli bi da se razi|emo ku}ama. Ak
o
vam to ja kaèm, ako pro~itate o tome, neko drugi vam ispri~a ili do toga do|ete
kroz neki sopstveni proces kao {to je razmi{ljanje o tome, zaklju~ivanje ili bil
o koji
drugi na~in, onda to nije prosvjetljenje. To je tek jo{ jedno novo indirektno is
kustvo. âk i ako vam je zaklju~ak ta~an, to je indirektno iskustvo jer ste ga s
tekli kroz
proces zaklju~ivanja. Nije va`no kako ste do toga do{li: kroz rezonovanje, vjero
vanje, nadanje, ubje|enost, sje}anje ili halucinaciju, to je jo{ uvijek rezultat
jednog
procesa tj. nije direktno. Indirektna iskustva su u redu i to je vrsta iskustva
na koja
smo navikli u svakodnevnom ìvotu. Doìvljavate svoje tijelo ovdje i sada, pomo}
u
o~iju i u{iju, preko mozga i svijesti i tako imate indirektno iskustvo na kakva
smo
navikli u svakodnevnom ìvotu, i ono je vjerovatno prili~no ta~no. Ali ta~nost n
ije
klju~na stvar kad je u pitanju prosvjetljenje. Klju~na i kriti~na stvar za prosv
jetljenje je direktnost iskustva. Ovdje ne idemo za indirektnim iskustvom istine
. Pa,
kako onda da postignemo to direktno iskustvo? Pa, to pitanje je u kontradikciji
sa
bilo kojim mogu}im ta~nim odgovorom. Kako }emo doìvjeti direktno iskustvo?
Kad bi postojalo neko KAKO, onda to ne bi bilo direktno. Pa {ta onda da radimo?
Pa ne ba{ mnogo. Re}i }u vam {ta moète da uradite. Ali nemojte pomisliti da
pomo}u nekog procesa moète do}i do prosvjetljenja. Prosvjetljenje se postiè
uklanjanjem svih procesa, prevazilaènjem razmi{ljanja, rezonovanja, nadanja,
vjerovanja, poku{avanja, sje}anja, zaklju~ivanja, osje}anja. Tek onda ~ovjek ima
{ansu. Moète re}i, Ali ja bih èlio da osjetim ko sam ja.. Lijepo je sebe osje}at
i
i u pravom smislu te rije~i, ali vas to ne}e dovesti to prosvjetljenja. @elim da
osjetim istinu. Osje}anje je mo`da malo direktnije od drugih mentalnih procesa.
@elim da vidim istinu. Ako vidite, bilo o~ima bilo svojim unutra{njim o~ima, i
128to je proces vi|enja, kao {to su proces i osje}anje, mi{ljenje, vjerovanje, b
orenje ili
poku{avanje da prosvjetljenje steknete na silu. Kad ste prevazi{li sve ove metod
e,
onda imate {ansu da doìvite direktno iskustvo.
Mi imamo tehniku koja vas drì usmjerenim ka istini i ne dozvoljava vam da
nasumice lutate. Usmjerenost ka istini vam ne}e dati direktno iskustvo. To }e va
m
dati puno indirektnih iskustava. Kad vam se ta indirektna iskustva doga|aju i vi
ih komunicirate partneru sa kojim radite, ona se polako prazne iz svijesti. Ona
prazne polje sje}anja, tijelo i ve}inom mozak. Kad se sve ovo dovoljno isprazni
i
pro|ete kroz sva ta indirektna iskustva, ostajete samo vi i istina. A onda, mo`d
a,
milo{}u Boìjom ili ve} ko zna ~ijom, ima}ete direktno iskustvo. A mo`da i ne}et
e.
To vam ne mogu garantovati. Ne postoji ni jedan voljni akt kojim biste to mogli
posti}i. Prosvjetljenje se ili doga|a ili ne doga|a. Va{e se {anse, ipak, jako
pove}avaju ako ostanete usmjereni samo na istinu i poku{avate da je direktno
doìvite, {ta god da je ona.
Vidite da morate imati èlju da doìvite istinu. Recimo da radite na ko ste vi.
Treba da budete voljni da doìvite istinu o vama. Jer ako ne èlite istinu zbog
~ega
bi se gnjavili s intenzivom Prosvjetljenja, jer istina je ono {to on moè da vam
pruì. Ona vas mo`da ne}e usre}iti, a mo`da ni oàlostiti. Mo`da vam ne}e uop}e
ni{ta zna~iti. Ona }e samo u~initi da budete ono {to ste i onako oduvijek bili.
Istina ne zna~i da }ete se vi pretvoriti u ne{to drugo. Ono {to }ete poku{avati
da
direktno doìvite je istina koja JESTE. Mo`da radite na [ta sam ja? i mo`da je
istina da ste vi gre{ka svoje majke. Mo`da ste blje{tava lopta bijele svijetlost
i.
Mo`da ste vi ne~ija tu|a izmi{ljotina. Mo`da ste centralni dio mozga. Mo`da ste
li~nost. Ko zna? Ali ja vam ne kaèm {ta ste. Sve {to bi vam bilo ko rekao bilo
bi
samo jo{ jedno indirektno iskustvo. A to se ovdje ne traì. Potrebno nam je da
ovdje doìvite svoje sopstveno direktno iskustvo te istine.
Mo`da radite sa pitanjem [ta je ìvot? [ta je sve ovo gdje smo mi? I sve ono {to
nije to? To je jedno mo}no pitanje. Ko zna {ta je ìvot? Mo`da je ìvot samo jed
no
veliko putovanje. Da li ste spremni da to direktno doìvite? Mo`da je ìvot vje~
no
vrijeme ispunjeno bijedom i te{kom patnjom. Da li ste za to spremni? @elite li
istinu? A mo`da i nije to: ko zna? Ali ako niste otvoreni na svaku mogu}nost, vi
vjerovatno mislite: @elim istinu sve dok to nije ne{to {to ja ne volim. Tako ne}et
e

129ni{ta uraditi. Vi morate da èlite ISTINU. Morate odbaciti svoje unaprijed st
vorene
ideje. Na{ cilj ovdje nije da svom partneru prodamo ne{to o ~emu smo ve} donijel
i
zaklju~ak. Neki od vas su sjajni filozofi. Neki su jako na~itani. Neki imaju mno
go
u~itelja. I zato imate svo to znanje o tome {ta je ìvot i o tome }ete govoriti
drugima.
Kona~no imati nekoga ko }e vas slu{ati, a ne}e odgovoriti. Pa to je mo`da krasno
,
ali ni~emu ne vodi, sjediti ovdje i preturati po stvarima koje ve} znate. To ve}
imate.
Ne treba ovdje da dolazite da biste saznali ne{to {to ve} znate. Treba da imate
namjeru da direktno doìvite {ta god je to na {ta èlite da se prosvjetlite i da
doìvite
istinu o tome, i to na apsolutnom nivou. Direktno iskustvo nije ne{to {to podlij
eè
sumnji. Ono tako|e nije ni stvar sigurnosti. Sumnja i sigurnost su produkt uma,
a
ne apsolutna iskustva. Ja sam siguran da sam to ja. To je lijepo i milo mi je da
jeste, ali to je samo mentalna afirmacija. To nije prosvjetljenje. Direktno zna~i
bez
bilo ~ega izme|u vas i istine. Iskustvo zna~i svjestan pa ste tako svjesni, ali vi{e
nema ni~ega ~ega biste bili svjesni. To je jednostavno to, i vi ste toga svjesni
. Ako
poku{avate da se prosvijetlite na sebe ima}ete direktno iskustvo sebe.
Zato, prije svega, morate imati namjeru da direktno doìvite objekt svog prosvje
tljenja. Imamo tri objekta na intenzivu Prosvjetljenja: samog sebe, ìvot i drug
o
ljudsko bi}e. Ako je ovo va{ prvi intenziv Prosvjetljenja, a imate manje od 40 g
odina starosti, treba da radite na sebe, da direktno doìvite onoga ko ste vi. A
ko
imate iznad 40 godina i vi{e volite da radite na ìvot, moète da radite na [ta j
e
ìvot ili na Ko sam ja?. Ne}u sada zalaziti u obja{njenja kakve veze godine
starosti imaju s tim. Ako ste ranije u~estvovali na intenzivu Prosvjetljenja i z
avr{ili
ga onda moète raditi na bilo koje od ~etiri pitanja. Ko sam ja?, [ta je ìvot ili
[ta je drugo ljudsko bi}e?
Kad imate tu namjeru (intenciju) vi ste fokusirani. Recimo da radite na [ta sam
ja? Mislite, Ja jesam, ali {ta sam ja? [ta je to {ta sam ja? Treba da imate namjeru
da to direktno doìvite, a ne samo da sebe pitate. [ta sam ja? [ta sam ja?
Kad jednom imate tu namjeru, jednostavno treba samo da budete otvoreni na sve
{to se u va{oj svijesti doga|a kao posljedica te namjere.
Ovo je va`na stvar pa }emo je ponoviti jo{ jednom. Kada ste se usmjerili i imate
namjeru da to direktno doìvite onda ostanite otvoreni za sve {to se doga|a u
va{oj svijesti kao posljedica toga; ne na bilo {ta {to vam se u svijesti javlja,
ve} samo
130na ono {to se javlja kao posljedica namjere da direktno diìvite to {to ste v
i. Mi ne
traìmo odgovore, ve} direktno iskustvo, mada se odgovori mogu javljati u svijes
ti
kao posljedica te namjere, to }e se najvjerovatnije i dogoditi. Kad se jednom ne
{to
javi u va{oj svijesti kao posljedica te namjere, to glasno kaète svom partneru.
Na primjer, ja }u raditi na [ta sam ja? Imam neki osje}aj o sebi i poku{a}u da
to direktno doìvim. Onda }u biti otvoren i prihvati}u {ta god da mi se javi u s

vijesti kao posljedica te namjere. Ne{to mi se javilo, ali razumski to mi ne izg
leda
da sam to ja. Ali uputstvo kaè da treba re}i {ta god da se javi a ne prosu|ivat
i ovo
treba a ovo ne treba. Zato }ete to kazati partneru iako znate da to niste vi. Ja
vio se
crni kvadrat. Ja razumski znam da ja nisam crni kvadrat, ali ko zna? Mo`da je to
pola istine, mo`da sam ja ipak nekakav kvadrat. Ili sam mo`da crn. Ko zna {ta sa
m
ja, crni kvadrat ili ne, ali mi se to javilo. Tako radim pravilno tehniku. Kad j
e to
gotovo, onda ponovo imam namjeru. O, ja sam se prosvjetlio! Ja sam jedna jarka
svjetiljka! Eto to sam ja. To sam ovog puta dobio. To sam iznenada vidio, pa zat
o
mora biti da sam se prosvijetlio. êkaj malo, da li sam to bio ja? To nisam bio
ja
jer je svjetiljka bila tamo negdje a ja ovdje, i ja sam je vidio. To kaète part
neru i
idete dalje. Mislim da to nije to. I ponovo pravite poku{aj.
Radite sa jednim partnerom u svakoj dijadi. Partner }e da sjedi ispred vas i da
vas
gleda, slu{a i poku{a da razumije ono {to govorite, ali }e }utati. On ne pravi
nikakve komentare, ne invalidira. Koja je to disciplina! I to {to je va{ parnter
tako
disciplinovan daje snagu ovoj tehnici. Mogli biste ostati kod ku}e i poku{ati da
direktno doìvite ko ste vi, ali kod ku}e nekog navesti da slu{a va{e komentare
prili~no je te{ko, naro~ito da vam ni{ta ne uzvra}aju, kao, Ne, to nisi ti. Mo`da
vi to jeste, a mo`da i niste. Mo`da ste crni kvadrat. Mo`da je to krajnja istina
. Ali
~ovjek ne moè da se mnogo udubi ili da govori {ta god da mu se doga|a u svijest
i, ako neko stalno o tome komentari{e. Zato, kao partner koji slu{a, samo
sjedite, slu{ajte, gledajte, poku{avajte da razumijete i ne govorite ni{ta. Jedi
ne
dvije stvari koje kaète kao partner koji slu{a su instrukcije: Reci mi ko si ti i
na
kraju njegovih pet minuta, kad ~ujete instrukciju Zahvalite se partnerima,
kaète Hvala. Izme|u te dvije stvari drìte usta zatvorena, ali gledate, sa njim
ste u kontaktu svo vrijeme. Partner je poku{avao da vam kaè ko je ili {ta je on
i
za njegov trud mu se zahvaljujete, da biste mu dali na znanje da ste s njim bili
sve
131vrijeme i slu{ali ga. Mo`da niste sve razumjeli, ali ipak kaète, Hvala. Onda }
e
se ~uti druga instrukcija, Promijenite uloge. Prije davanja instrukcija na kraju
svakih pet minuta ~uje se gong.
Tada promijenite uloge sa svojim partnerom. Vi koji ste do sada meditirali i
poku{avali direktno da doìvite {ta ste vi i govorili partneru {ta vam se u svij
esti javlja kao posljedica tog poku{aja, sada imate drugu ulogu i sada je va{ po
sao da partneru date instrukciju, na primjer, Reci mi {ta je ìvot! Onda va{ partn
er poku{ava
da direktno doìvi ìvot, cio ili njegov dio, nije va`no. @ivot je tu i on poku{
ava da
ga direktno doìvi, to mu je namjera. On je sada otvoren na sve {to mu se u svij
esti
javlja kao posljedica poku{aja da direktno doìvi ìvot. Va{ partner moè da mis
li,
Pa sve {to mi se javlja je da ne znam {ta je ìvot. To je ono {to se javilo i zato
on
kaè, Ne znam, a zatim pravi dalje poku{aje i o rezultatima komunicira partneru.

Zatim mu se javlja ne{to drugo i to ga ne ~ini ba{ sre}nim, ali to je ono {to je
dobio.
Saop{tavaju}i partneru, on to izbacuje iz svijesti i prazni polje svijesti, te s
tvara prostor da se dogodi direktno iskustvo istine. Ali na kraju njegovih pet m
inuta opet se
~uje gong, vi mu se zahvaljujete, mijenjate uloge i on vam ponovo daje va{u inst
rukciju. Vi ponovo poku{avate i u svijesti vam se javljaju razne stvari npr. Ja s
am
pacov. Ako sam pacov onda bi trebalo da imam rep, a ja ga nemam. Zna~i nisam
pacov. Mo`da sam ne{to drugo. êkaj, {ta je ono Charles kazao, treba biti otvore
n
na sve {to se u svijesti javlja, ali nije kazao da rezonujem. Zato kaète partne
ru,
Ne mogu da prestanem da rezonujem, a treba samo da budem otvoren na sve {to
se javlja u svijesti kao posljedica poku{aja da direktno doìvim {ta sam ja. Onda
opet napravite poku{aj i sjetite se ne~ga {to je nekad neko za vas rekao, {ta li
to
bija{e? I poku{avate da se sjetite svih invalidacija koje ste doìvjeli. Sve }e
vam to
dolaziti. Pa neka dolazi. Ne poku{avajte to da sprije~ite, niti poku{avajte da i
h izazivate sami. Ako se javljaju, neka se javljaju, ako su posljedica va{ih pok
u{aja.
Poslije osam perioda od po pet minuta ponovo }e se ~uti malo druk~iji zvuk gonga
i ~u}ete instrukciju Zahvalite se partnerima, pa Pauza pet minuta, ili ne{to
drugo kao doru~ak i sl. Zatim poslije pauze od pet minuta ili obroka, ili ne~eg
drugog, na}i }ete novog partnera. Na vama je da na|ete novog partnera. Kad bi
trebalo da vam za svaku vje`bu ja nalazim partnera u tome bi nam pro{lo pola
dana. Ali za minut ili dva svako je u stanju da na|e partnera. Sjednete naspram
132partnera i ne dodirujete se. Jeste li to ~uli? Ne dodirujete se. Tako|e, èli
m da
ostanete obu~eni za vrijeme intenziva. To tako|e nije dopu{teno da se u~esnik
skine go. To izostavite. Sjednite naspram parnera, dovoljno blizu da ~ujete jeda
n
drugog ali se ne dodirujete. Kad je va{ red da govorite, govorite glasno i obra}
ajte
se svom partneru. Poku{ajte da budete jasni, da vas partner razumije.
Mi }emo vam spremati hranu. Mi }emo vam govoriti kad da sjednete, a kad da
ustanete. Treba sve da ostavite na stranu i radite samo na Prosvjetljenju. âk i
u
pauzama poku{avajte da direktno doìvite objekt svog prosvjetljenja. Ne prekidaj
te rad u pauzama. Pauze su samo zato da protegnete i odmorite tijelo, a ne da
prestanete s tehnikom. Ne mogu vi{e, poku{avao sam cijelog jutra a nisam se
prosvjetlio. Prvo jutro je tek po~etak.
Opisao sam vam tehniku. Kad vam partner da instrukciju poku{ajte direktno da
doìvite ko, {ta, ìvot ili drugo ljudsko bi}e jeste i sve {to vam se u svijesti
javi kao
posljedica tog poku{aja komunicirajte partneru. Kao partner koji slu{a vi gledat
e,
slu{ate i poku{avate da razumijete {ta vam partner govori, bez komentara, kliman
ja
glavom ili bilo ~ega drugog. To je tehnika. Do ru~ka moète dobiti glavobolju il
i trpjeti zbog simptoma apstinencije (zato {to ne pu{ite, ne pijete èstoka pi}a
ili sl).
Moète pomisliti, Kakva je korist od svega ovoga, sjedim ovdje i trpim glavobolju
,
povra}a mi se i imam zatvor. Ali to stanje ne}e zauvijek trajati. Poslije ru~ka }
ete se
malo srediti i u podne }u vam odràti drugi govor. Onda }ete nastaviti s tehniko
m
i malo }ete se razdrmati. Do uve~e }e vam se vratiti glavobolja i ponovo }e vas
mu~iti
zatvor ili ne{to drugo i pomisli}ete, Da li je to vrijedno svih ovih muka. Pa, to
je
va{a subjektivna odluka da li }ete nastaviti ili ne. Nadam se da }ete nastaviti,
jer kad
sljede}eg jutra ustanete osje}a}ete se bolje. Glavobolja }e nestati i vi }ete da
radite
dalje. Tada se javlja izvjesna {ansa da napravite proboj. Ipak, drugog dana, kad
stvari postanu ozbiljne, naljetje}ete na svoj ego i emocionalne probleme. A to s
u barijere. Nemojte dopustiti da vas to omete. Samo se drìte tehnike. Mnogi bi
s ovim
zavr{ili ve} prvog dana, ali nekako mi imamo snagu da nastavimo, iz sata u sat,
iz
dana u dan i probijemo se kroz strahovite fizi~ke, mentalne i emocionalne barije
re
sve do na prag prosvjetljenja. Kad kona~no do|ete do praga, vi lupate i lupate a
li se
vrata ne otvaraju. Prolazi}ete kroz razne stvari kao {to su vjerovanje, procesi
razmi{ljanja, sje}anja, logika, rezonovanje, intelekt; sve }ete to napustiti i v
a{ mozak
133vi{e ne funkcioni{e na uobi~ajeni na~in, i sada se samo nadate i moète imati
i halucinacije; posta}ete obeshrabreni i svijest }e vam postati prazna i re}i }
ete, Ni{ta se
ne doga|a. Ve} nekoliko sati nemam ni jednu jedinu misao ili sliku! Da li znate
koliko vremena neki ljudi provedu poku{avaju}i da dostignu to stanje prazne svij
esti? Oni rade i poku{avaju godinama da isprazne svijest. A vi ovdje poslije sam
o
dan i po imate praznu svijest. Pa hvala Bogu da vam je svijest kona~no prazna. S
ada
imate {ansu za direktno iskustvo. I tada }ete po~eti da bivate emocionalni. Onda
}ete
se osje}ati kao da }ete umrijeti. Onda }ete mo`da poèljeti i da umrete. Sada st
e na
rubu prosvjetljenja i poku{a}ete da ga isforsirate. Ali se ono ne moè isforsira
ti.
Prosvjetljenje dolazi kao milost s neba. Ili ne dolazi. Vi ste na pragu, ali ne
postoji
na~in kojim bi u{li u tu ku}u, bilo putuju}i dalje bilo poku{avaju}i da razvalite
vrata. Ali iznenada se na|ete unutra i imate direktno iskustvo.
Prosvjetljenje se doga|a ili ne doga|a. Mi moèmo da vam obezbijedimo situaciju
i maksimalne {anse, ali samo blagoslov same istine donosi iskustvo Provjetljenja
i na
kraju krajeva ono i ne dolazi kroz na{e napore. Moèmo sve u~initi da postane
vjerovatno da }e se iskustvo dogoditi. Ali se ono moè i ne mora dogoditi. U sva
kom
slu~aju ima}ete dobitaka i mnogo kontakta s drugim ljudima. Taj kontakt se
izgra|uje iz sata u sat dok sjedite naspram svojih partnera. A dok se kontakt g
radi
i svijest pro~i{}ava vi }ete se uzdi}i u sasvim drugu vrstu svijesti, u kojoj se
doga|a
direktno iskustvo istine. To ne}emo ovdje da pretresamo. Ako vam sje}anja na ta
iskustva do|u u svijest, recite to partneru, ali ne poku{avajte ponovo da doìvi
te
ne{to {to ste ve} doìvjeli. To ve} imate. Ostavite to. Sada idemo dalje na drug
a
iskustva. [ta je sljede}e? Ja to ne znam, a ne znate ni vi. Sada se bacate u bes
kraj. I
{ta god da vam se javi u svijesti kao posljedica poku{aja da direktno doìvite i
stinu,
recite partneru. Zaputimo se u oblast novih iskustva kakva nikad niste imali. Tr
eba
da osvojimo nov teren. Istraì}emo novu teritoriju. Otkri}emo zemlje koje nikad
nisu bile otkrivene, bar s va{e strane. Ja mo`da jesam. To su zemlje u koje se o
davde
ne moè sti}i. Ali iskren kontakt, istrajan rad tehnike, otvorenost i nepoku{ava
nje
da se podràva va{ ego, voljnost da se ne bude u pravu i odbaci sve {to ste u pr
o{losti
doìvjeli, odbacuju}i sve unaprijed stvorene ideje, vi imate {ansu da doìvite i
stinu.
Ako su va{e unaprijed stvorene ideje ta~ne, one }e i poslije direktnog iskustva
jo{
uvijek biti tu. A ako imaju i samo jedan promil neistine, oslobodite ih se.
134Budite dobri jedni prema drugima. Ako ste sebi~ni i zli sebi uskra}ujete bilo
kakvu pro{irenu svijest ili mo}. Sami }ete se zatvoriti. Zato budite dobri i uvi
|avni.
Ne invalidirajte jedan drugog. Ne optere}ujte druge ni na pozitivan ni na negati
van na~in. Budite otvoreni, slu{ajte i volite se bar ova tri dana.
Svijetu su potrebni ljudi sa ve}om svije{}u. U ova tri dana imate tu mogu}nost.
Ako ste spremni da tri dana radite tehniku, i voljni da slijedite raspored i moj
e
vo|stvo i iskreno èlite istinu i voljni ste da je doìvite direktno, ja i moji
asistenti }emo u~initi sve {to moèmo u ova tri dana da vam u tom zadatku
pomognemo... Ako niste na ovo spremni, traìte u pauzi i novac }e vam biti
vra}en. Za par minuta }emo imati ~aj. Dobi}ete cio iznos koji ste uplatili i mo`
ete
da idete. Ali ako ostanete samo jedan minut poslije ~aja, kocka je ba~ena. To je
ili
pobijeda ili ni{ta. Poslije tri dana mo`da ni{ta od vas ne}e ostati. Mo`da ni od
nas
ni{ta ne}e ostati, ali ovdje mislimo ozbiljno da radimo. Neki ljudi sve do sredi
ne
drugog dana ne shvate da idemo na pravu stvar. Mi se ne igramo s prosvjetljenjem
. Mi se bavimo samom srì ìvota, istinom. I ako se nekoliko ega raspadne,
neka ih. Ja i asistenti vas ne}emo invalidirati. Pusti}emo da doga|aji idu svoji
m
tokom. Sama istina je najve}i dèlat iluzija, a suo~avanje s istinom tokom tri d
ana
samo po sebi djeluje. Ako imate nekih pitanja moète ih sada postaviti.
Pitanje: @elio bih da mi pojasni{ jedan dio tehnike. Da li i kao partner koji sl
u{a
treba da radim tehniku sve vrijeme ili svu pa`nju drìm samo na svom partneru?
Odgovor: Kad si partner koji slu{a svu pa`nju drì{ na svom partneru. Poslije iz
vjesnog vremena, ne{to }e prirodno po~eti da se doga|a u pozadini. Kad ste sve
vrijeme poku{avali da doìvite direktno istinu toga se ne moète lako osloboditi
.
Ali svjesno treba da drìte pa`nju samo na partneru, a kad je va{ red da meditir
ate on }e to u~initi za vas. To {to ste tu jedan za drugog sve vrijeme daje snag
u
tehnici. I sami moète meditirati, ali da bi komunicirali treba da imate ìvo bi
}e
koje je tu zbog vas. To vam omogu}ava da idete dalje kad biste se ina~e uspani~i
li
i pobjegli ako biste bili sami. To je velika prednost partnera.
Pitanje: Treba li po svaku cijenu }utati kad si partner koji slu{a?
135Odgovor: Da. Ako ti je potrebna pomo}, ukoliko ne ~uje{ ili ne razumije{ o ~e

mu partner govori, ili ukoliko govori o ne~emu {to ti se ~ini da nema nikakve ve
ze s tehnikom
prosvjetljenja, podigni ruku. Asistent }e do}i i ti }e{ mu sve re}i. Sa asistent
om moè{
da govori{, a on }e povesti ra~una o bilo ~emu {to treba da se sredi. Ali ina~e
}uti.
Pitanje: [ta da radim kad mi stvari kao bujica naviru u svijest, a ne izgledaju
kao
da su dio neke cjeline?
Odgovor: Neka ih, neka naviru. Izbaci to iz svijesti. @ivot je ovo, i ìvot je o
no, oko
pola prvog dana. Izbaci to iz sebe. Ali onda, kada si to sve po deset puta ponov
io,
prestani s tim. Nemoj da dopusti{ da ti se asocijacije nadovezuju jedna na drugu
kao, To me podsje}a na ovo, a ono me podsje}a na ne{to drugo itd. Poslije pola
dana prekini s tim i poku{avaj da direktno doìvi{ objekt svog prosvjetljenja. B
udi
otvoren na sve {to ti se u svijesti javlja kao posljedica poku{aja da doìvi{ is
tinu i
samo to komuniciraj partneru.
Pitanje: Treba li da biram partnere koji rade na istom pitanju kao i ja?
Odgovor: Ne. To nema nikakvog zna~aja. Moè{ da radi{ bilo s kim osim s onim
s kim si ina~e u bliskom kontaktu, s kim je bolje da ne radi{. Ako si s nekim od
ljudi na intenzivu u lo{im odnosima bolje je da takvog mimoi|e{. Ovdje nismo da
bismo popravljali svoje odnose s drugim ljudima niti da bismo ra{~i{}avali stvar
i.
Ovdje smo da biste vi doìvjeli prosvjetljenje, a partner je vaàn element u tom
e.
Sada }emo imati ~aj, a poslije njega }emo po~eti da radimo...
Govor prvog dana Intenziva, poslijepodne:
Tehnika prosvjetljenja i faze Intenziva
U ovom poslu nema sigurnosti, ali vam mogu objasniti stvari koje }e vam pove}ati
{anse da doìvite direktno iskustvo. Ovo je za mene te{ka situacija, jer ima lj
udi
koji su prvi put na intenzivu, a ima i onih koji imaju po dvadeset i vi{e intenz
iva
i zato su potrebna po malo razli~ita obavje{tenja i savjeti. Zato svi morate slu
{ati
136dok govorim malo jednim, malo drugim. I tako moète nau~iti dosta. Ako u toku
ovog govora zaspite, ja se ne}u truditi da vas probudim. Ako bi radije da ne slu
{ate
ovaj govor i to je va{a stvar. Ipak treba da znate da }u govoriti o stvarima koj
e vam
ova tri dana mogu u~initi plodnijim.
Dok radite tehniku prolazite kroz razli~ita iskustva. Neka ste ve} imali: Ja sam
ovo, ja sam ono. Ja nisam ovo i blablabla. Sve takve stvari }e vam se brzo smjenj
ivati u svijesti. Ja sam crvenkosa i imam 42 godine. Ja sam jedna tvrdoglava
ku~ka i samo ljudima pravim probleme. Ili, Ja sam najljep{i i najinteligentniji
stvor koji je ikad postojao. Kad sve sli~ne stvari iscrpite onda }ete po~eti da
razmi{ljate. Ko bi trebalo da budem? itd. I dolazi}e vam sje}anja na stvari koje
su vam govorili. A zatim }ete poku{ati da stvar logi~ki razrije{ite. Da vidim ko
sam ja? Ja sam neko ko ne zna ko je on. Ako ne znam ko sam ja kako onda uop{te
postojim? Mo`da ja stvarno i ne postojim? Ako stvarno ne postojim, kako onda
ovdje sjedim i pitam se ko sam ja? Pa ko je taj ko se pita ko je on? Ko sam ja? I
osvrnete se po sobi u ugledate kako se zidovi ljuljaju i talasaju i sli~ne stvar
i tj.
imate halucinacije jer vam je mozak premoren. Sutra ujutru }ete biti svjeì i
spremni da nastavite. Osje}a}ete se dobro, po{to ste se odmorili u toku no}i.
Jednom re~ju, bi}ete spremni da idete dalje. I dalje }ete se pitati Ko sam ja?, a
sve {to }ete vidjeti bi}e prazan prostor. Ko je taj {to vidi prazan prostor? Sad
mi se ~ini da nisam ovdje nego na nekom drugom mjestu, i da sa njega posmatram s
ve ovo. Poku{a}ete da izvrnete o~ne jabu~ice da bi vidjeli ne{to {to se ne
moè vidjeti. Tako }ete iz sebe iscijediti te razne poku{aje da ne{to vidite. Vi
ne
moète vidjeti sebe niti istinu na apsolutnom nivou. Zato kad vidite prazninu,
odbacite sve poku{aje da ne{to vidite i poku{ajte da direktno doìvite ili budet
e
direktno svjesni onoga ko gleda.
Zatim }ete postati emocionalni. Ovo sve ~ini da se ~udno sje}am. I, mislim da
se ne}u vratiti iz {etaju}e meditacije. Oti}i }u u grad u bioskop. U redu, ili `
elim
da poku{avam da se prosvjetlim ili to ne èlim. Ali bolje da mi vi{e niko od nji
h
ni{ta ne kaè, ina~e }e vidjeti svoje. Sada se javljaju emocije, kao ljutnja i dr
. Ne
treba namjerno da izazivate emocije, no ako se same jave, neka ih. Ne treba ni d
a
ih potiskujete kad su se same javile. Nemojte se zaplitati u emocije i dopustiti
da
vas one odvuku od tehnike, jednostavno ih pustite napolje i sve vrijeme radite
137tehniku. Ja se sav tresem i mislim da }u umrijeti. Mislite da }e vam se cio ìv
ot
istumbati, sve }e se promjeniti, sve }e biti druga~ije, ne}ete biti onaj koji st
e do
sada bili, ne}ete vi{e biti normalan, obi~an ~ovjek, nego ko zna {ta: ne}ete vi
{e
biti onaj na ~iju ste ulogu u ìvotu navikli. Tada morate odlu~iti {ta }ete dalj
e. [ta
dalje, ako je istina da ste vi fina i draga osoba, a uloga te ku~ke ima da otpad
ne?
Sami morate odlu~iti da li }ete nastaviti da ìvite kao do sada.
Jednom sam vodio intenziv na Havajima na kome je u~estvovala jedna sredovje~na
èna. Na istom intenzivu je u~estvovala i njena k}erka. Ta èna mi je kazala Ja
znam ko sam ja, ja sam majka. Pitao sam je, Jesi li ti to direktno doìvjela?, a
ona mi je odgovorila, Ne, ali ja }u nastaviti da budem majka i ne}u se promijenit
i. Ako nastavim da radim ovu tehniku, ja }u cijelu svoju ulogu majke uni{titi, a
ja èlim da budem majka. Odgovorio sam joj, Pa na tebi je da se odlu~i{. Bila
je spremna na veliku bitku. Meni je svejedno da li ona èli da bude majka ili ne
.
Ona moè da bude majka, a ako èli istinu, ona moè da je ima. Ja sam joj to i
kazao, a ona se vratila na svoje: Ako tako dolu~im, i ako stvarno otkrijem da ja
uop{te nisam majka, {ta onda? Rekao sam joj, Moè{ da radi{ {ta god te volja,
to od tebe zavisi. U redu, nastavi}u. Nastavila je i imala veli~anstveno iskustvo
prosvjetljenja. Njena k}erka bila je odrasla, imala je bebu od tri nedjelje, a i
sama
je u~estvovala na intenzivu. Tada sam posljednji put uradio tako ne{to. Ali ona
je
prestala da igra ulogu majke i postala je ona koja zaista jeste.
Tako vi prolazite kroz te razli~ite faze i to neki intenzivnije od drugih. Na te
faze
nemojte obra}ati previ{e pa`nje, jednostavno pustite neka se doga|aju. Vi govori
te,
govorite, mislite, mislite, mislite, halucinirate, bivate emocionalni, prazni, i
sve
sli~no i tako u velikom broju. Vi samo treba da radite tehniku. Neka se te stvar
i
doga|aju, ali ne dopustite da se u njih upetljate i da vas odvuku. To su samo
fenomeni. Pustite neka se sami od sebe javljaju i odlaze ili nestaju. Ako dopust
ite
da se u njih upetljate vi }ete sve vrijeme provoditi bave}i se njima. Ja vidim zl
atna
sunca, to je prosto fantasti~no, i sjedite dalje i gledate stalno u zlatna sunca.
To vam
se nikada ranije nije dogodilo. Velika stvar. To je samo fenomen. Mozak vam je
spor, vi ste umorni, pospani. Glava vam pada, povra}a vam se, mislite da vam je
zlo
od hrane. Sve se to doga|a, ali ne obra}ajte mnogo pa`nju na to. Samo nastavite
da
radite. [ta radite? Radite tehniku. Ako se prepustite tim sitnim stvarima, treba
}e
138vam mjeseci da se toga rje{ite. Koliko god moète, zanemarite ih i radite teh
niku.
Bolje je da jo{ jednom ra{~istimo stvari u vezi sa tehnikom, i vidimo kako je
moète raditi bolje nego {to je sada radite. Naime, ako neprestano radite tehnik
u
samo dan i po, skoro je nemogu}e da ne doìvite prosvjetljenje. Trik je u tome d
a
zaista radite samo tehniku, i ostanete uz nju, umjesto da odlutate i radite ne{t
o
drugo. Sad, ja znam da mnogi od vas ne vole da koriste svoju volju. Dosta vam je
toga bilo u {koli, na univerzitetu, na poslu, i vi jednostavno èlite da budete
slobodni. Pa u tehnici postoji elemenat otvorenosti i elemenat volje. Ako èlite
dobre
{anse za prosvjetljenje na trodnevnom intenzivu kao {to je ovaj, vi u dobroj mje
ri
morate koristiti svoju volju i dràti se tehnike. Kad uzmete izvjestan pravac vi
imate tendenciju da i dalje njime idete. Ali da bi se postigao taj pravac poneka
d
je potrebna strahovita borba da upotrijebite svoju volju na rad tehnike.
Prvo vam partner daje instrukciju. Sa tim moète uraditi nekoliko stvari. Moète
ga
potpuno ignorisati, {to ne treba da radite. Znam {ta }e ovaj idot da kaè, sjedi
tu
preko puta mene i ne moè o~ima da me vidi. Moète imati ovakav ili neki sli~an
stav. Ili moète imati druk~iji, veoma pozitivan stav: To je moj partner. Mi }emo
to
zajedno da uradimo. On }e mi dati instrukciju, a ja }u se truditi {to bolje mogu
da
mu uzvratim. On je kazao: Reci mi ko si ti! A ja }u poku{ati da mu kaèm ko sam
ja. Ali kako da mu kaèm kad ne znam? Moète jo{ bolje da uradite kad od njega
primite komandu. To je dio tehnike. Vi i partner zajedno u dobrom kontaktu je on
o
{to daje snagu tehnici, i to je ja~e od va{eg ega, ja~e od va{eg neznanja i va{e
g
bjeànja. Tako imate snagu svoje i njegove svijesti, i moje tako|e, i onda samo
treba
da slijedite raspored i radite tehniku onako kako sam vam je ja ispri~ao. Svi tr
oje
zajedno i jo{ uz pomo} asistenata. Onda imamo bar ~etvero ljudi koji se bore pro
tiv
iluzije i ona }e se tada raspr{iti. To ne moète sami da uradite. Za to bi vam t
rebalo
jako mnogo vremena. I prema mojim istraìvanjima ~ovjek to ne moè sam. Ali to
moè da se uradi uz podr{ku nekog drugog bi}a. Stoga prihvatite tu podr{ku i
dozvolite svom partneru da bude dio te akcije. Ako se pitate zbog ~ega partneri
gledaju kroz prozor, to je zbog toga {to ih vi ignori{tete. Tada oni automatski
po~inju i vas da ignori{u. Ali, kad vam partner kaè: Reci mi ko si ti! i vi u toj
akciji u~estvujete sa njim, on vam daje snagu, pa`nju, i s tim lako moète da u
radite
ostatak tehnike. Moète li bolje od toga? Vidite koliko dobro moète da uradite.
139Sljede}a stvar je da imate intenciju ili namjeru da direktno doìvite objekat
svog
prosvjetljenja. Postoje tri objekta koja koristimo na intenzivima Prosvjetljenja
: vi,
drugo ljudsko bi}e i ìvot. To su tri osnovna objekta za sve {to postoji. Postoj
i
mnogo koana koji se mogu koristiti. Dugo iskustvo je pokazalo da su ova tri koja
koristimo osnovna. Recimo da radite na [ta je ìvot? Treba da imate namjeru da
direktno doìvite ìvot. Da biste mogli da imate namjeru da ne{to direktno
doìvite, morate prvo da zapazite da postoji neki ìvot. Eto to je, nije ba{ nek
a velika stvar, ali to je. Treba to prvo da zapazite. Ina~e, kad poku{avate da g
a direktno doìvite, vi }ete se baviti nekom mentalnom zavrzlamom, poku{ava}ete
da doznate ili iskonstrui{ete {ta je ìvot. Vi ne treba da poku{avate da razumom
doku~ite
{ta je ìvot. Ono {to treba da radite je da poku{avate i imate namjeru da direkt
no
doìvite sami ìvot. Zato prvo zapazite da neki ìvot postoji, a onda imajte nam
jeru i poku{ajte da ga direktno doìvite. Moète uzeti ukupan ìvot ili neki nje
gov
dio, bilo koji dio, i onda imajte namjeru i poku{ajte da ga direktno doìvite. E
vo
mikrofona, koji je dio ìvota. U redu, poku{a}u da ga direktno doìvim. Poku{a}u
to. Nisam uspio, i umjesto da ga doìvim zbog napora da to u~inim osje}am se
frustrirano. To mi je do{lo u svijest. Ponovo }u poku{ati i ovog puta to u~initi
.
Osje}am muku u stomaku. To se javilo kao posljedica poku{aja da direktno
doìvim tu stvar jer sam ozbiljno poku{ao. I tako imate objekt prosvjetljenja.
Sada, {ta to zna~i imati namjeru ili intenciju da ne{to direktno doìvite? [ta z
na~i
imati namjeru? Ako èlite, moète imati namjeru da odete u Hong Kong. Ili
moète misliti kako }ete oti}i u Hong Kong. Moète re}i, Pa Hong Kong je
mjesto gdje se moè oti}i. To nije intencija ili namjera. Neko moè da kaè:
Jednog }u dana mo`da oti}i u Hong Kong. Ni to nije intencija. Ja sad odlazim
u Hong Kong je intencija. Vidite tu razliku. Kad kaète. Ja }u direktno doìvjeti
ìvot, i to }u sada uraditi, to je intencija. Zato, ako to zaista mislite, da to
ovog
trenutka u~inite, onda su va{e {anse znatno uve}ane. Ljudi se pla{e da imaju nam
jeru da ne{to urade, jer se boje da ne}e uspjeti. Ne èle neuspjeh. Brine ih neu
spjeh. Ne èlim da poku{am, jer {ta ako to uradim i ne uspijem? To bi samo bio jo
{
jedan neuspjeh u ìvotu. Ego to ne voli. Ego kaè: Ne}u da imam namjeru da
to uradim sem ako sam siguran da }u uspjeti. E pa zato i jeste te{ko sa prosvjetl
jenjem, jer vi ~ak i ne znate da li uop{te postoji Hong Kong ili ne. Kako da zna
te
140da li uop{te postoji va{e stvarno ja ili ne? Kako da znate da li ìvot stvarn
o postoji? Mo`da ìvota nema? Mo`da je on iluzija. Pa, ako to doìvite direktno,
bar }ete
saznati. Poku{avate i stalno neuspjeh za neuspjehom. Jedan dan, drugi dan, sve
sami neuspjesi. Ali sve {to vam treba je jedan jedini uspjeh, samo jedan, i to j
e
prosvjetljenje. Buda je to poku{avao devet godina. Devet godina neuspjeh, neuspj
eh, neuspjeh. Dok jednog dana, Pah! i dogodilo se. I ne samo on, ve} je cio svijet
imao koristi od tog iskustva, te promjene stanja svjesti od indirektnog ka dire
ktnom. Buda je morao da se nosi sa mnogo neuspjeha, sve do jednog uspjeha. Ali
taj je uspjeh vje~an. Apsolut je van vremena i prostora. Kad ga jednom
dostignete, to je to. To je potpuno o~igledna, apsolutna istina.
[ta onda treba raditi? Treba da imate namjeru da direktno doìvite ìvot. Znamo
{ta je ìvot sada, to smo uo~ili, neki ìvot postoji. Vi mislite: U redu, sada }u
ga
doìvjeti i zaboravio sam rije~ 'direktno . Zaboravio sam koncept direktnog.
Radim to ve} dan i po i to sam stalno zaboravljao, da ga treba direktno doìvjet
i.
âk ne znam ni {ta zna~i direktno. E, pa znate. Znate {ta ta rije~ zna~i na va{em
maternjem jeziku. Ona zna~i upravo ono {to zna~i. Nema nikakvog uvijenog, ezoter
i~nog zna~enja: direktno zna~i direktno. To zna~i bez ikakvog posrednika, ni{ta
izme|u, nikakav na~in ili proces. To zna~i direktno. Sad imajte namjeru ili inte
nciju. Evo ovdje dio ìvota, mikrofon. Oh, opet sam proma{io. Samo vam jedna pob
jeda treba i taj uspjeh je za ~itavu vje~nost.
Sada znate dva prva koraka: prvo dobijete komandu od va{eg partnera i drugo,
imate namjeru da direktno doìvite objekt svog prosvjetljenja
vas ili ìvot ili
drugo ljudsko bi}e. Sljede}a stvar je da budete otvoreni na sve {to se javlja u
va{oj
svijesti. To zna~i da nemate nikakvih unaprijed stvorenih ideja, da ne poku{avat
e
ni{ta da ubacujete. Ja znam {ta je ìvot i ho}u da ga takvog doìvim..... @ivot j
e to
i to i zato }u sebe natjerati da ìvot doìvim kao to i to ili @ivot je sjajan, ì
vot je
lijep i ovi ljudi pate jer to ne znaju. âk nije ni va`no ako ste u pravu. Vi uba
cujete unaprijed stvorenu ideju, pa bila ta~na ili ne, i onda mislite da znate {
ta treba
da doìvite. âk i kad biste je doìvjeli direktno bila bi to opet unaprijed stv
orena ideja, a ne istina. Vjerujem da bi doìvljavanje neke unaprijed stvorene i
deje
bilo neko prosvjetljenje, ali to ne bi bio objekt za koji ste se opredijelili d
a ga
direktno doìvite. Ukoliko imate unaprijed stvorenu ideju ko ste ili {ta ste vi
to }e
141vam konstantno blokirati svijest. Zbog toga sve to odbacite: sva svoja ubje|e
nja i
sve {to vas je bilo ko nau~io, naro~ito ja. Odbacite to. Recite: Charles ne zna o
~emu govori. Za ova tri dana zaboravite mene i ono {to sam vas na drugom mjestu i
u drugo vrijeme u~io. Ovdje ne}u re}i nijednu rije~ o tome {ta ste vi, a {ta
niste. Odbacite sve unaprijed stvorene ideje i samo budite otvoreni na bilo {ta
{to
se u va{oj svijesti javlja kao posljedica va{e namjere da direktno doìvite obje
kt
svog prosvjetljenja. Ponovo }u vam re}i da to ne zna~i prvu stvar koja vam nag
rne
u svijest, jer stvari mogu da vam naviru u svijest, a da nemaju nikakve veze sa
va{om namjerom da ne{to direktno doìvite. Ako vam do|e ne{to {to nema veze
sa onim {to radite, to nije ispravan rad tehnike da to saop{tavate. To nije ono
{to
sam vam kazao da radite. Rekao sam vam da treba da budete otvoreni na bilo {ta
{to vam se u svijesti javi kao posljedica poku{aja da direktno doìvite objekt s
vog
prosvjetljenja. Ostalo {to vam se u svijesti javlja treba jednostavno da ignori{
ete.
Zato kad meditirate i u svijesti vam se kao posljedica javi: Ja sam prava konfuzi
ja, eto {to sam ja, to kaète partneru i to je sljede}i korak u tehnici. [ta god
da
vam se u svijesti javi kao direktan rezultat va{e namjere da direktno doìvite
objekat svog prosvjetljenja, to treba da iskomunicirate partneru. Sve ostalo zan

emarite. Mo`da ste se umorili od sjedenja, i èlite da se poàlite da vas bole l
e|a.
To zanemarite. Vi osje}ate da vas bole le|a. Vi èlite to i da kaète, pa u redu
recite, ali ve}inom to zanemarite, jer to nije do{lo kao posljedica va{eg poku{a
ja,
to je posljedica dugog sjedenja. Vidite li razliku? Zato govorite samo one stvar
i
koje su u vezi sa tehnikom. To ne zna~i da treba da dajete ta~ne odgovore. Moèt
e
re}i Ali, ja sjedim ovdje i poku{avam da budem otvoren na sve {to mi se javlja u
svijesti, a jedino mi se javlja potreba da povra}am, jednostavno èlim da povra}
am
po svima, to èlim da radim. Tako se osje}am. To mi dolazi kad god napravim
poku{aj, to mi se javlja. Ako je to tako onda to i kaìte. Nije neophodno i da
povratite, ali ako vam se ho}e, traìte kesu od asistenta. Ali bar recite ako im
ate
takvo osje}anje. To je jedan od na~ina da kaète {ta se s vama doga|a. Ili bilo
{ta
drugo, Ja volim cio svijet, nikad do sada nisam shvatio koliko volim sve ljude.
Suze vam teku niz lice
Volim sve ljude. Ovdje, na intenzivu to je u redu, da to
pustite iz sebe onako kako vam do|e, sve dok ne doti~ete ili ne udarite partnera
i ne invalidirate druge. Jednostavno recite {ta se s vama doga|a.
142Nekim ljudima se u svijesti javljaju ~udne stvari i oni ne vole o tome da gov
ore ili
{to je vrlo o~igledno samo pre|u preko njih, na primjer, svaki put kad ne{to
imaju u svijesti, i prije nego {to mogu to da saop{te partneru, to mora da presk
o~i
preko nekog malog bijelog ~vori}a. Vidite? To presko~i ili pre|e preko tog malog
bijelog ~vori}a i tek onda on to kaè partneru. On nikada patrneru ne kaè: Zna{
{ta mi se doga|a u svijesti kao rezultat ovoga? Ne{to se javlja i mora da pre|e
ili
presko~i preko ovog malog bijelog ~vori}a i ja tek onda mogu da ti govorim. On
nikada i ne pomisli da tu idiotsku stvar koja mu se doga|a u svijesti pomene, ta
j
mehanizam uma. A mehanizam i dalje ostaje u svijesti. I onda }e pomisliti,
Znam {ta je istina
ìvot je bio ~vori}, ili neku drugu smije{nu i besmislenu
stvar, ili }e poku{ati da objasni {ta je ìvot i nikad ne}e spomenuti mehanizam
koji
stalno radi u njegovoj svijesti. I tako mu svijest ostaje blokirana tom besmisli
com.
On misli da ako bi tu glupost iskomunicirao da bi zbog toga neko mislio ne{to
smije{no o njemu. Bez obzira kako to smije{no zvu~i, ako se ne{to javlja kao rez
ultat namjere i otvorenosti, onda to jednostavno treba partneru re}i i o tome ne
suditi da li je glupo ili smije{no. Da li je to razumljivo? Da li }u ispasti buda
la?
Da li misle da sam sjajan momak? Da li misle da sam ja lud? ili bilo {to drugo.
Pa to nije va`no. Jednostavno recite. Samo se trudite da partneru kaète {to
moète jasnije i kra}e {ta se doga|a da bi on shvatio {ta se sa vama doga|a. On
i
onako nikad ne}e sve shvatiti {ta se s vama doga|a. Ali mu dajte op}i utisak o
tome {ta se doga|a, dovoljno informacija, da otprilike dozna o ~emu se radi, i
onda je on tu s vama jer vi poku{avate {to bolje moète da mu kaète {ta je ìvo
t
za vas u tom trenutku ili ono na {ta se odnosi va{e pitanje.
Eto, tako treba partner koji kontemplira da radi tehniku. Moète i bolje, zar ne
?
Ako ste u stanju da zapamtite sve ovo o ~emu sam vam govorio, vi ste genije, ali
dok radite tahniku vi }ete se sje}ati svih tih stvari. A i ja }u vas stalno pods
je}ati.
Partner koji slu{a, pak, treba da gleda u partnera, slu{a, koliko god moè poku{
a
da ga razumije i ne govori ni{ta. Moète li i bolje od toga? Moète li i bolje d
a
drìte pa`nju na partneru? Umjesto toga vi moète da u mislima odlutate. Va{
partner zatvori o~i, a vi mislite, Sad mogu da odlutam. Umorio sam se od
gledanja u njega sve vrijeme. Ako je va{a pa`nja na partnerima i kad su im o~i
zatvorene, to je prava podr{ka. Ako vi odlutate, odlutaju i oni. U tome {to na
143njima drìte pa`nju je li~ni kontakt koji se sve vi{e izgra|uje, a kad ste vi
uz njih
oni su u stanju da rade sa onim {to im se u svijesti javlja
ima}e intenciju i bi
}e
otvoreni. Va{a pa`nja im pove}ava snagu i sposobnost rada tehnike. Zato ih gleda
jte i slu{ajte. Dok ih slu{ate, poku{avajte da razumijete o ~emu govore, ali ne
donosite sudove o tome, da li su oni idioti ili nisu i ne invalidirajte ih. Ljud
i su
ono {to su. Sve va{e misli o njima ih ne}e promijeniti ni za tren. Zato ih samo
slu{ajte i poku{avajte da razumijete. Drìte pa`nju na njima. Ne govorite ni{ta.
Postoje suptilni na~ini da se ne{to kaè. Na primjer, neko kaè Ja mislim da sam
rascvjetani behar - a vi mu se smijete. A on }e u sebi pomisliti. Ovo je posljednj
i put da sam ne{to ovakvo kazao. To je suptilno invalidiranje. Zato samo budite
tu prisutni sa partnerom. Moram vam dati za pravo da ljudi ponekad govore nevjer
ovatne stvari. I ponekad govore stvari koje su zaista smje{ne. Oni i sami znaju
da su smje{ni i vi se sa njima smijete onome {to su rekli. To je u redu, ali se
nemojte smijati njima, jer su ljudi veoma osjetljivi na tu vrstu invalidacije. O
n }e se
otvoriti i kona~no iza}i iz svoje {koljke: kona~no }e prihvatiti da je rascvjeta
ni
behar. On je visok 190cm i teàk 115 kilograma, a kona~no priznaje da je rascvje
tani behar, a vi se valjate po podu od smijeha. Zato on vi{e to nikada ne}e re}i
i
sva ta glupost }e ostati zatrpana u njemu. Zato u vezi s njegovom komunikacijom
ne nagovje{tavajte ni{ta, ni da li je pravo ili krivo, bez veze, lijepo ili ru`n
o. Ne
komplikujte stvari samo budite tu s njim, prisutni.
Ako neko kaè: Kona~no sam do{ao do toga. Ja sam jedan blje{tavi disk koji
polako rotira i sam se na sebi reflektuje, a vi mu uzvratite, Ne, zaboga, on }e u
sebi pomisliti Do|avola s ovim partnerom. Sa~eka}u drugog partnera da mu to
iskomuniciram. Vi ste jedan drugom u rukama, zavisite jedni od drugih. Istim
brodom se vozite ka istom cilju. Budite tu jedan za drugoga, bez invalidiranja,
suptilnog ili bilo kakvog. A kad je va{ red da komunicirate, ne koristite tu pri
liku
da komentari{ete ono o ~emu je va{ partner prethodno govorio. To je siguran
znak da ste sudili o njegovoj komunikaciji. Treba da se trudite da budete {to bo
lji
moète partner. Ja sam tu da vam pomognem. Ako radite tehniku kako sam vam
je objasnio, ako se trudite da ne ispadnete iz tehnike i radite je {to najbolje
moète
i u tome istrajete, va{e {anse da se prosvijetlite su prili~no velike. Ipak tu n
ema
garancije. Istina dolazi kao milost s neba. Mi svoj pehar moèmo dràti uzdignut
144i istina }e se u njega uliti ili ne}e. âk i da milost s neba do|e, ona ne}e
ispuniti
pehar na{e svijesti ako pehar drìmo naopa~ke. Zato, ako radite tehniku i istraj
ni
ste u tome, iz sata u sat, iz dana u dan, svoj pehar drìte uzdignut i time govo
rite,
Istino, do|i mi, a ona }e mo`da do}i, a mo`da ne}e. Ako imate neko pitanje u
vezi s ovim o ~emu sam vam govorio sada ih moète postaviti.
Pitanje: Moè{ li jo{ ne{to re}i o unaprijed stvorenim idejama?
Odgovor: Unaprijed stvorene ideje su samo ideje, a postoje i iskustva koja ste
ranije imali i koja su validna. I jedno i drugo, sada, treba ostaviti po strani.
Sebi
kaète: U redu, ja }u ostaviti sve ideje i sve o ~emu su me do sada u~ili. Sada }
u
jednostavno biti otvoren na sve ono {to bih mogao da doìvim. Ovakav stav
obi~no imaju ljudi koji su na ovaj ili onaj na~in radili i ranije na prosvjetlje
nju.
Ili, U redu, svjestan sam ~ega sam svjestan. To ve} imam. Sada }u da idem dalje.
Imam namjeru da doìvim dublju istinu, jo{ vi{e istine, apsolut.
Ukoliko ne hodate po oblacima jo{ uvijek ima mjesta za pobolj{anje. Za vas je
mogu}a i ve}a i vi{a svijest. A {ta je to? Radoznali ste. [ta je doìvio Buda? [
ta je
doìvio Hrist? Oni su mogli samo prstom da maknu i ljudima je od toga bilo
dobro. Ne zna~i da su vama neophodne neke nove mo}i, ali je o~igledno da uvijek
ima mjesta pobolj{anju onoga {to ste ve} postigli. Pa {ta je to onda? Kakvo je
to jo{ svjesnije stanje? Recimo da radite na [ta ste vi? ili na bilo koje drugo
pitanje, uvijek postoji mogu}nost za dalje. [ta je to {to je svjesno da JESTE, d
a
postoji? Neki od najve}ih svetaca Indije postigli su najvi{i stupanj prosvjetlje
nja
sa samo jednim pitanjem: Ko sam ja?. Ali su imali mnogo iskustava na to jedno
pitanje. U Zen Budizmu se to naziva Sataninom pe}inom - ~ovjek ne{to postigne
i kaè sebi, Eto imam ovo i to mi odgovara. To je satanska pe}ina, jer ljude
zarobljava na nekom odre|enom nivou i ne dozvoljava im da idu dalje. Zbog toga
se ne predajte tome, ne kupujte to. Nastavite dalje da radite i pro}i}ete kroz t
u
barijeru. Ostalo nam je jo{ vi{e od dva dana.
Pitanje: Imam namjeru da sebe direktno doìvim i prva stvar koja mi se javlja je
da me bole le|a. Treba li to da komuniciram?
145Odgovor: To zavisi od toga da li si u stanju da vidi{ vezu izme|u onoga {to r
adi{
izme|u tvoje intencije i odgovora. Ako se zalupe ulazna
i onoga {to se de{ava
vrata i ti kaè{, Zalupila su se ulazna vrata, to nije tehnika. Takve stvari zanem
ari. Vrata se nisu zalupila zbog toga {to si ti imao intenciju da doìvi{ direkt
no
ko si ti. Mo`da i jesu, ali ti ne vidi{ vezu izme|u te dvije stvari pa se zato n
e pretvaraj da je vidi{.
Pitanje: U pauzama i za vrijeme jela i sli~no, kad ne radim sa partnerom, imam
tendenciju da sanjarim i da uop{te ne radim tehniku. Na ranijim intenzivima asis
tenti bi ponekad rekli, Drì se svog pitanja, i to mi je pomagalo. Sad se pitam
da li ja to odlutam zbog nedostatka discipline?
Odgovor: Da, asistenti to treba da rade. Prije svega ne treba da odgovarate i da
pri~ate stvari koje nisu u vezi sa tehnikom. Ako zaista ima{ tendenciju da u mis
lima odluta{, zaista pomaè kad asistent kaè: Drì se pitanja, ili Nastavi da
meditira{. Nekad sam mislio da nabavim traku koja bi te stvari ponavljala s vreme
na na vrijeme, ali u traci nema ìvota i to ne bi vrijedilo. To govore ìvi ljud
i.
Asistenti, jete li ~uli ovo? Govorite im to. Ne dozvolite im da odluatju i da }a
skaju. Ovdje ima puno ljudi pa se stoga i sami morate dràti izvjesne discipline
. Ina~e
}ete jednostavno iskliznuti i ispasti iz tehnike.
Ima li jo{ pitanja? Ne èlim previ{e da govorim danas. Sada }emo imati pauzu od
pet minuta, a onda individualnu meditaciju, kad sjedite sami i meditirate oko 30
minuta, prije nego {to pre|emo na slijede}u vje`bu prosvjetljenja. Prvo se
odmorite pet minuta.
Govor drugog dana Intenziva, poslijepodne:

Barijere na putu do prosvijetljenja
Tema o kojoj }u vam sada govoriti je o barijerama koje se nalaze i sa kojima se
sre}ete na putu do prosvjetljenja. Jedan dio puta ste ve} pro{li. Pro{lo je oko
dan
i pol, i to je oko pola intenziva. Put je po~eo onog trenutka kad ste ~uli o pro
svjetljenju, dalje se raspitivali, slu{ali o Intenzivima prosvjetljenja i na kra
ju do{li na
146jedan; zatim ste ~uli kako da radite tehniku i radili ste je izvjesno vrijem
e... Neko
dolazi iz te sjajne palate, palate istine, apsolutne istine i kaè: Ovo je
boànstveno! A vi odgovarate, Oh, i ja bih htio posjetiti tu palatu. Kako }u do}i
tamo? I on kaè: Postoji vi{e razli~itih staza, ali ako bi po{ao ovom stazom, ona
bi te tako|e dovela do tog dvorca. Vi mu kaète, Ja èlim palatu Istine, i sada }u
da krenem ka njoj. Hajdemo. I tako zapo~injete svoje putovanje.
Prva stvar kroz koju morate da pro|ete je dolina sje}anja. Zatim, morate da
pre|ete preko grebena li~nih ubje|enja. Potom, preko planine intelekta, pa preko
brzaka halucinacija, te kroz maglu dremljivosti. Zatim prolazite kroz pustinju
ni~ije zemlje. Gdje je taj dvorac ili palata? Kona~no prolazite pustinju i kad s
te je
pre{li nailazite na vrlo interesantnu i kompleksnu zemlju emocionalnosti. Hej,
~ovje~e, ja se fantasti~no osje}am! Ovo je blagoslov! ili Gospode, {to mrzim ovo,
zbog ~ega sam uop{te po{ao na ovaj put? @elim da idem ku}i! Ali sada sam ve}
tako daleko oti{ao, da ne vrijedi da se vra}am. Osim toga, stalno mi govore da j
e
palata istine jo{ samo malo dalje. O, tako sam se zapetljao. Prolazite i kroz {um
u
istrajavanja i kona~no ispred vas na ~istini je palata. Vidite je i pribliàvate
se.
Mislite da ste mo`da stigli do istine. A onda taj momak kaè, Ne, ne, to nije ist
ina, to je samo njen spolja{ni omot, to je samo naizgled istina. Kaè vam da samo
nastavite. Vi nastavljate i dolazite sve bliè i bliè i stiète do palate, dodi
rujete je
i kaète, O, ovo je zaista ne{to. Nikad nisam ni{ta sli~no osjetio. Kakvo osje}an
je!
Ne samo da izgleda divno, nego i osje}am da je divna. Ali vam va{ vodi~ kaè,
Ne, to nije isto kao kada se nalazi{ u palati. Vi mu odgovarate, U redu, spreman sa
m da u|em. A on, Samo naprijed. I zagledate okolo i ne nalazite ulaz
u palatu. Nema nikakvih vrata, nema ~ak ni prozora. I vi obilazite svuda oko dvo
rca i kaète, êkaj malo, probao sam na sve na~ine, i sve pogledao i nema
nikakvog na~ina da se u|e u taj dvorac.
Cijeli proces kroz koji ste pro{li da biste do{li do tog zida, zida palate istin
e, ne}e
vas uvesti unutra bez obzira koliko i kako naporno poku{avali. Ja }u u}i, kaète,
u}i }u unutra i to je to. Ja sam odlu~an da to uradim. To mi je na domaku ruke.
Cijelog dana grebem okolo i sad }u u}i. Hvatate se rukama za zid i po~injete da
grebete noktima, govore}i: U}i }u unutra. Steète zube i udarate u zid, tijelo
vam se trese i lupate glavom o zid. I sve uzalud. Ni{ta od onoga kroz {ta ste pr
o{li
147da bi do{li do zida palate ne moè vas uvesti unutra. Tu postoji izvjestan di
skontinuitet. Nema puta koji bi vas uveo unutra sa ovog mjesta na kome se sada
nalazite, ako i dalje nastavite da isto radite. Moète re}i, Da, ja znam ko sam j
a.
A, da li si to direktno doìvio? Ja znam, znam to sigurno. Ali nema bljeska,
nema ni~ega. Kako da u|ete unutra? Znam {ta }u uraditi. Izmi~ete se unazad
300 metara i povijene glave ludo juri{ate na zid. I tras! Vodi~ kaè, Ne postoji
kako. Nema ni~eg {to bi mogao da u~ini{ da bi unutra u{ao. Pitate, Pa, {ta onda
da radim? Vodi~ kaè, Pa, ja ti savjetujem da sjedi{ ispred zida palate veoma
smiren i meditira{ o unutra{njosti palate

unutra{njosti, ne spolja{nosti unutra,
direktno. Imaj namjeru da bude{ unutra. Imaj namjeru da to uradi{. Vi
poku{avate i kaète, U redu, poku{ao sam. Ni{ta se nije dogodilo. To ne vrijedi.
@elim da imam neki malj kojim bi razbio zid.
Taj zid je totalna barijera. Nema ni~ega {to moète u~initi da kroz njega pro|et
e.
Moète imati namjeru ili intenciju da budete unutra, i ponovo imati namjeru i
opet imati namjeru, i jednog dana ili }ete biti unutra ili ne}ete. E, pa èlim d
a vam
govorim malo vi{e o toj barijeri i kako da ono o ~emu sam vam govorio upotrijebi
te da biste prevazi{li tu nemogu}u situaciju.
Vi radite tehniku i stvari po~inju da se de{avaju. Tijelo po~inje da vam se tres
e, ili
svijest po~inje da vam se kre}e, ili po~injete da vidite stvari, ili po~injete d
a pla~ete,
ili vas hvata panika ili osje}ate strah da }ete umrijeti. Mogu se doga|ati sve m
ogu}e
vrste fenomena: fizi~ki, mentalni i emocionalni. Ako u trenutku kad te stvari
po~nu da se doga|aju vi po~nete na njih da obra}ate pa`nju, umjesto da imate
intenciju da budete unutar palate, intencija prestaje i vi se upetljavate u feno
mene.
I onda ste ispred zida, pla~ete i udarate u zid. To vam ni{ta ne}e pomo}i. To mo
è
da bude vrlo dramati~no i vrlo interesantno i fascinantno, i to moè za vas biti
bilo
{ta, kada ste izvan zida, ali to ne zna~i biti u palati istine tj. prosvijetliti
se. Vi ste
van palate i ne znate kako je unutra, ali treba da budete otvoreni na to da biti
unutra zna~i bilo {ta. Ako umjesto toga nastavite da imate mentalne slike o tome
grije{ite,
kako je unutra i poku{avate sebe da ubijedite da je to prosvjetljenje
jer
ono to nije. Zna~i to je jo{ jedna barijera, kad ~ovjek dopusti da ga fenomeni
odvuku i u njima se zapetlja. Kad god to po~ne da se de{ava vi pomislite, Uh, {ta
sad treba da radim? Da, treba da imam namjeru da direktno doìvim, uh, to mi se
148ponovo doga|a. I to ide tako sve dalje i dalje. To je strahovita borba ili mo`
da
imate veoma suptilnu varku o tome kako je unutra. I stalno ste razo~arani. Sami
sebi govorite. Pa, ja sam se prosvjetlio. Kome to treba? Da, znam kako je unutra.
Da vi znate kako je unutra, ali to nije prosvjetljenje. To ne zna~i biti u palat
i istine.
Dotu}i }e vas to {to imate unaprijed stvorene ideje.
Vi u stvari ne znate kako je to. Suo~ite se s tim! âk iako ste se ranije prosvj
etlili,
sljede}i stepen prosvjetljenja je opet ista stvar, opet postoji diskontinuitet i
zme|u
ta dva nivoa onog koji ste ranije imali i ovog koji sad treba da postignete i ne
postoji na~in da taj vakuum prebrodite. Moète imati intenciju da budete u tom
stanju za koje ~ak i ne znate kakvo je i to se ili doga|a ili ne doga|a. Sre}om,
imate
odre|enu stvar (palatu) na kojoj treba da radite. Vi moète imati neku specifi~n
u
stvar na kojoj treba da radite, na primjer, sebe; to je palata istine, ako samo
moète u nju da u|ete, da tako kaèm. Ili na ìvot
postoji palata ìvota i palat
a
drugog ljudskog bi}a. Kad biste samo mogli... ali ne moète. Kad bih samo
mogao unutra! Jo{ }u ja~e da poku{avam. No}as }u ostati cijele no}i budan. Neki
ljudi to poku{avaju i to je u redu. Kad ste dosta puta udarili glavom o zid, ond
a
kaète, Zna{ {ta, ovo ne djeluje. Sada }u poku{ati da radim ono {to Charles kaè
i vidje}u {ta }e se dogoditi. Jednom sam to poku{ao i nije vrijedilo, ali mo`da
treba jo{ da poku{am. I ponovo poku{avate da imate namjeru da direktno
doìvite objekt svog prosvjetljenja.
Ima jo{ jedna barijera. Ona se naziva karma. Vi osje}ate da ne zasluùjete da
doìvite promjenu stanja svijesti. Ne zasluùjete prosvjetljenje. Vi ste mazohis
t sa
osje}anjem krivice i mislite da treba zbog toga da patite. Postoje dva na~ina da
se
od toga izlije~ite: jedan je da patite dok se dovoljno ne ispatite, a drugi je d
a
shvatite, vjerujte mi na rije~, da su svijetu potrebni prosvjetljeni ljudi. Taj
na~in je
mnogo va`niji nego da ispla}ujete svoju karmu. Jer ovaj drugi na~in sam po sebi
ispla}uje karmu. Kaète mi, êkaj malo, da li to zna~i da treba po svijetu da ide
m
u bijeloj odori? Ako se prosvijetlim mogu da me razapnu na krst ili ne{to sli~no
?
Moè biti. Sre}om samo prosvjetljeno stanje u sebi sadrì onu vrstu svijesti koj
a je
potrebna da biste sa sobom mogli da iza|ete na kraj u prosvjetljenom stanju.
Prema tome, ili patite ili budite voljni da se prosvijetlite. To }e sagorjeti ka
rmu.
Naravno postoji u svemu tome i trenutak u kome ne znate {ta }e se s vama dogodiS
poznaj samog sebe Emir Salihovi}
149ti. To u izvjesnim u~enjima nazivaju skok vjere. Vi ne znate; postoji diskontin
uitet izme|u stanja u kome se sada nalazite i stanja u kome }ete zavr{iti. Nema
nikakve povezanosti izme|u ta dva stanja. A nema ni bilo kakvog na~ina kojim
biste se uvjerili da }ete na kraju biti u redu. Mo`da i ne}ete biti. Mo`da je is
tina...
vi znate kako je u unutra{njosti palate? Ha, ha, ha, ne znate, zar nije tako? Vi
dite
li sve te slike koje vam prolije}u kroz svijest? To je mnogo za svijest. Nikad n
e znate
{ta vas ~eka. âk i ako ste u pravu, vi nikad ne}ete znati da li je tako kako mi
slite
dok to nije svr{ena stvar. Zato ne postoji na~in da saznate kako je to dok ne bu
dete
u tom stanju. Mo`da }ete zavr{iti na to~ku inkvizicije; a mo`da }e biti ~isto
blaènstvo. Moè ne bude ni jedno od tih stvari. To se ne zna. Biti otvoren za
nepoznato je ono {to taj prelazak izvana u unutra{njost palate istine ~ini mogu}
im.
Postoji jo{ jedna barijera na koju se nailazi, a ta je propust da se opazi ono {
to je
o~igledno. Prosvjetljenje na KO je neko jeste najo~iglednija stvar koja se uop{t
e
moè na}i. Ja ne pretjerujem: govorim vam potpuno ta~nu stvar. Ne postoji ni{ta
o~iglednije, niti bi moglo biti, a ipak gdje sam ja? Vidite kako je to blesavo?
Gledati i traìti gdje ste kad ste vi taj koji gleda. Ali ako to ne doìvite dir
ektno,
onda je to samo zaklju~ak.
Samo prosvjetljenje nije komplikovano. Pribliàvanje njemu i sve stvari kroz koj
e
morate da pro|ete, sve te razli~ite zamke, doline, i pustinje, litice i {ume i u
godna
mjesta, to moè da bude komplikovano, ali je iskustvo prosvjetljenja samo po seb
i
najjednostavnija mogu}a stvar. U apsolutu nema kompleksnosti. âk ni koncept jed
nostavnosti nije primjenjiv. Zato kad neki ljudi ne mogu da podnesu jednostavne
situacije onda oni moraju sve da u~ine stvarno komplikovanim i te{kim. Pa {ta da
se
onda uradi sa tim? Neki ljudi sa veoma visokim koli~nikom inteligencije imaju te
ndenciju da upadaju u tu zamku kompleksnosti. Ponosan sam da javno izjavim da sa
m
i ja bio jedan od takvih; bio sam bistar, zaista bistar. Sam sam sebe samljeo u
prah
poku{avaju}i da se prosvijetlim preko intelekta. [ta da ~ovjek uradi? Dignite ru
ke od
toga. Kad jednom stignete do zida palate i znate da ste do ne~ega do{li, ali ne
znate
{ta je to i to nije iskustvo prosvjetljenja
nema sjaja, ni{ta se nije dogodilo i
to vam
ni{ta ne zna~i, ali znate da ste na domaku ne~eg jednostavno dignite ruke od tog
a.
Budite samo otvoreni, tj. nemojte imati unaprijed stvorene ideje, ne poku{avajte
da
budete komplikovani, ne poku{avajte da patite
samo budite otvoreni.
150To su glavne barijere sa kojima }ete se susretati: odvla~enje pa`nje, propu{t
anje
da se opazi o~igledno, karma i unaprijed stvorene ideje. Svako s njima ima probl
ema u manjem ili ve}em stepenu. One se ne mogu izbje}i. Ali rade}i tehniku
{ta bija{e njen drugi dio? To je da treba biti otvoren na sve {to se u svijesti
javlja. To }e vas provesti kroz ove barijere. Imajte intenciju, i budite otvoren
i. I
milo{}u s neba vi }ete mo`da biti unutar palate istine ili }ete ostati da sjedit
e
napolju. Ali bar ne}ete maltretirati svoj mozak vi{e. Pazite {ta vam govorim: ni
je
potrebno da se upinjete da biste to postigli. Treba istrajano da se drìte tehni
ke,
ali ne morate da patite, mada je i to vjerovatno bolje nego da jednostavno kaèt
e:
Ne znam. Ovo je dosadno. To ne zna~i da ~ovjek ne treba da bude odlu~an u
htijenju da se prosvijetli. Mislim jednostavno da prestanete da upinjete mozak i
poku{avate da isforsirate situaciju... To zna~i da uporno radite tehniku. Potreb
no
je strahovito èljeti prosvjetljenje da bi ~ovjek izdrào da radi tehniku. Saslu
{ajte
ovu pri~u:
Bio jednom jedan kalu|er koji je ìvio kod voditelja intenziva. @ivio je kod nje
ga
dvije ili tri godine i poku{avao da se prosvjetli, ali nije uspijevao. Jednom su
po{li u {etnju i on je upitao voditelja intenziva, molim te reci mi u ~emu
grije{im. Slu{ao sam sve {to si mi kazao i jo{ uvijek se nisam prosvjetlio. [ta
treba da ~inim?
Voditelj intenziva mu ni{ta nije odgovorio, samo je nastavio da hoda. Poslije iz
vjesnog vremena stigli su do nekog potoka i po~eli da ga prelaze. Kad su otprili
ke bili na sredini potoka voditelj intenziva je iznenada stao. U~enik je pomisli
o, sada }e me pou~iti, znao sam. Sada }e me nau~iti. Znam ja njega. I stvarno
voditelj intenziva ga je pogledao, zgrabio ga za vrat i zagnjurio mu glavu u vod
u.
Znao sam, sad }e me prosvijetliti, mislio je kalu|er. I tako u~enik pod vodom
~eka na iskustvo prosvjetljenja. êka jo{ malo, ali se ni{ta ne doga|a osim {to
je
malo po~eo da ostaje bez daha. On dalje misli, imam povjerenja u svog u~itelja
i znam da }e me on prosvjetliti, zato ne}u uop{te da se opirem. Izdrà}u. I trpi
on pod vodom i dalje. Voditelj intenziva ga i dalje ~vrsto drì za jaknu i ne
pu{ta. Uskoro u~enik osje}a da je potpuno ostao bez daha i da je u nevolji. Ovo
postaje ozbiljno. Plu}a me bole. Ovako mogu da se udavim! Voditelj intenziva
ga i dalje samo drì pod vodom. Dobro, misli u~enik, mislim da voditelj intenSpo
znaj samog sebe Emir Salihovi}

151ziva ne shvata moju situaciju, zato }u pustiti nekoliko klobuka vazduha da bi
znao da sam u nevolji. I tako i u~ini. Ali ga voditelj intenziva i dalje drì po
d
vodom i ne popu{ta ni za milimetar. Kalu|er misli, on izgleda nije shvatio. Zato
on ispusti sav vazduh i po~ne da se otima. A voditelj intenziva ga i dalje drì
u
istom poloàju. Voditelj intenziva ne popu{ta i on po~inje opet da misli, ja i
nisam ba{ siguran da moj voditelj intenziva zna {ta radi. Ja nemam povjerenja
u njega. Po{to se i dalje ni{ta ne mijenja on postaje upla{en, misli, moram da s
e
izvu~em, moram da se spasim. I sad po~inje ozbiljno da se bori i otima. Voditelj
intenziva ga sad drì jo{ ~vr{}e nego dotada, a on misli, ~ini mi se da je moj
voditelj intenziva malo udaren. Mislim da je on lud. Uvijek mi se ~inio pomalo
~udan. Bijeìm ja odavde. Briga me {ta on kaè. Lekcija, nelekcija, ja izlazim i
z
vode. Sad se ve} otima iz sve snage, ali ga voditelj intenziva svom snagom drì.
Kalu|er misli, pa ja }u umrijeti. Ne mogu da se izvu~em. On ima vi{e snage od
mene. Sad mi je do{ao glave. Ja sam mu vjerovao, a on me je izdao i ja }u umrij
eti. Onda po~inje da se prepu{ta sudbini. U tom trenutku ga voditelj intenziva
izvla~i izvode i on se bori da do|e do vazduha, AHHHH, a voditelj intenziva
mu kaè, Kad bude{ èlio prosvjetljenje kao {to si èlio da udahne{ ovaj vazduh,
onda }e{ se prosvjetliti.
Pri~a sama po sebi mnogo kazuje, zar ne? Negdje na polovini intenziva vi
ljudi vri{te, valjaju se. Vi sebi kaèt
po~injete da mislite da je ovo luda ku}a
e:
ovo je pogre{no. ôvjek se ovdje moè povrijediti. Vi po~injete da sumnjate u
ispravnost voditeljevih namjera. To je razumljivo. To je u redu. Voditelj intenz
iva je na to navikao. Pomisli}ete, Ovo je neka luda religija, neka ~udna stvar,
koju vodi neki {arlatan u bijelom. Ljudi moji, va{ um stvarno zna da vas zavitlav
a. Struktura intenziva vas kao neka om~a steè oko vrata, zajedno sa tehnikom,
rasporedom i pravilima. Sre}om voditelj intenziva voli svoje u~esnike. Kako bi g
a
ina~e mogao dràti pod vodom do ivice smrti. âk i do smrti, ako je potrebno, a
sigurno do smrti ega. Kad èlite istinu koliko i ìvot onda tek imate stvarnu
{ansu. Ina~e }e vas intelekt ometati, ego }e vas ometati i pravi}ete sve vrste
racionalizacija zbog ~ega da ne radite tehniku i slijedite raspored. Sama èlja
vas
ne moè dovesti do prosvjetljenja, ali je èlja ipak va`na. Ipak ne brkajte èlj
u za
apsolutnom istinom sa naprezanjem, forsiranjem i sli~nim. Neka se dogodi ako
152se dogodi. Sjedite pred palatom istine i imate namjeru da budete unutra. I on
da
samo budite otvoreni na sve {to moè da se dogodi. Neko moè da kaè, Pa to
je lako. Ne moram ni{ta da radim. A ovdje sjedim ve} tri sata i nisam se prosvje
tlio. Tri sata i nije se prosvjetlio! Moète li to da zamislite? Znate li koliko
je
ranije ljudima trebalo vremena za to? Sre}om to niste morali da iskuste na sopst
venoj koì. Uzmite za primjer Budin slu~aj. Devet godina provedenih u tome.
U redu je da èlite da se stvari brzo doga|aju, ali tri sata je zaista suvi{e kr
atko
vrijeme. Ovdje }ete za tri dana morati da izdrìte da vas bole le|a, da se znoji
te
i da osje}ate bolove emocionalno, mentalno i fizi~ki. Za ovaj posao nema pre~ice
.
Ovdje se radi prosvjetljenja mora i}i pravo na litice, a ne polako i zaobilazno.
Ako se usput malo ugruvate, {ta da se radi. Niko ne èli da se izgruvate, ali ak
o
se desi, desi se. Ako postanete malo nervozni ili uznemireni, to bi se ionako
dogodilo, jedino biste se polako uznemirili umjesto {to }e se to ovdje brzo

dogoditi. Onda neka tako i bude. Kriza na putu do prosvjetljenja ima koliko i
ljudi. Svako ima neku svoju sopstvenu varijantu. To nije ni va`no. Uop{te nije
va`no kroz {ta morate da pro|ete. Na kraju je istina, samo istina. I svako ko se
prosvijetlio kaè da je vrijedilo truda. Jer tog trenutka kad se dogodi prosvjet
ljenje ono izbri{e sve ostalo. Sav bol, svu brigu, sve patnje i depresiju i sve
sli~no.
Postigli ste istinu, a ona je vje~na. Ako imate neko pitanje u vezi ovoga, sada
ga
moète postaviti.
Pitanje: Ja radim na ìvot i od po~etka intenziva osje}am da kad god poku{am
da idem do kraja i direktno doìvim ìvot, da je sljede}i korak neki prekid i
prazan prostor, ali to ne mogu nazvati ìvotom. [ta da radim?
Odgovor: Ako zavr{i{ u palati istine, pita}e{ se, [ta se dogodilo? Traìo sam
direktno iskustvo na ìvot, a dobio sam istinu. To ba{ i nije tako lo{e. Da, to j
e
predubje|enje o ìvotu koje te zadràva. To {to misli{ da ìvot jeste. Pribliì{
se na
domak prosvjetljenja i onda kaè{, êkaj malo, ako nastavim, to }e mi izmijeniti
ìvot. Jesi li spreman za to? Ili samo èli{ da se s tim poigrava{? To je kao
igranje ma~ke i mi{a. Ne èlim da ga uhvatim, èlim samo da se s njim igram.
Mi{a ostavi za sutra.
153Pitanje: Ti kaè{ da nas samo jaka èlja moè dovesti u palatu prosvjetljenja
. Ja
ne vidim kako bih mogao da èlim da bilo {ta bude u palati prosvjetljenja, ako n
e
znam {ta }e to biti.
Odgovor: Ti ne zna{ {ta je to. Ali, treba da èli{ {ta god da je to. Tako se to
radi.
Ja èlim istinu, ali ne znam {ta je istina. Ali ti èli{ istinu o sebi. Ne znam {ta
}e se dogoditi. Mo`da je istina o meni da sam ludak. Mo`da je to istina. Jesi li
spreman na tako ne{to ili bilo {ta drugo? Ali ti èli{ da zna{ {ta god da si ti.
@eli{
direktno iskustvo toga. Ne mora{ unaprijed znati {ta je istina. Razlog zbog ~eg
a
ljudi èle unaprijed da znaju jeste taj {to su toliko prepla{eni: Ne}u da u|em u
~ujem tamo neke zvuke. Ne znam {ta je to. Zato ako mi ti prvo
tu mra~nu sobu
pokaè{, onda }u u}i u sobu. Ovdje takav stav ne vrijedi. Ovdje ide{ naslijepo.
Zato se to i zove skok vjere. Mo`da }e{ prestati da postoji{. Mo`da }ete crni ma
g
univrzuma {~epati pomo}u neke lukave tehnike kao {to je ova. Mo`da }e to biti
blagoslov, a mo`da gre{ka. Mo`da kad potpuno i zaista doìvi{ ìvot direktno,
mo`da }e prestati da postoji. Mi smo ovdje jako ozbiljni u vezi svega toga. Ovd
je
se igra ozbiljna igra i to nije lako.
Pitanje: Ako neko dostigne ta~ku da je neposredno ispred palate i pro|e kroz sve
stvari koje si opisao, karma mu je ~ista i otvoren je i prihvata sve {to mu do|e
u
svijest i fenomeni ga nisu odvukli, da li je jo{ uvijek mogu}e da doìvi istinu?
Odgovor: Jeste. U kona~noj analizi vi o tome nemate {ta da kaète. Mo`da sve ura
dite kako treba, sve vam bude ~isto, radite tehniku kako treba i sve ostalo i op
et
ne postignete prosvjetljenje. Kao {to sam vam ve} kazao to je kao da uzdignete
svoj pehar. Ako pehar nije okrenut nagore to se ne moè dogoditi. Zato to treba
da uradite, ali ga to ne moè napuniti. [ta ga puni? Sama istina. Ego to ne voli
ego voli da misli da moè da u~ini ne{to. Ako u~inim to i to rezultat }e biti ta
j i
taj. Ako napravim samo jedan korak, ja sam korak bliè. Ako dovoljno dugo
lupam u zid, pro}i }u kroz njega. Ovo sve vaì u relativnom svijetu
sve do zida
palate. Ali dalje od te ta~ke, ne postoji dalje od te ta~ke. Tamo nema prostora;
prostor se tu zavr{ava. Pa {ta onda moè da se u~ini. Ni{ta.
154Govor tre}eg dana Intenziva, poslijepodne:
Nivoi prosvjetljenja
Sada }u vam govoriti o tome {ta se s vama doga|a dok kontemplirate. Kad biste bi
li
u stanju samo deset ili petnaest minuta da savr{eno kontemplirate, skoro je sigu
rno
da biste imali najbolju mogu}u {ansu da se prosvijetlite. Umjesto toga se doga|a
ju
druge stvari. Ali one nisu lo{e i èlim da ih s vama ponovo prodiskutujem.
Pod kontemplacijom mislim na to da imate objekt prosvjetljenja. Prvo morate
imati objekt da biste mogli imati namjeru da ga doìvite direktno. Drugim
rije~ima, mora da postoji neko vi, ako radite na sebe. Ako radite na, Ko sam ja?
mora postojati ne{to {to }ete poku{ati da direktno doìvite. Ako imate apstraktn
u
ideju koncepta ko skoro je nemogu}e poku{ati imati namjeru da se to direktno
doìvi. Tada ste u zemlji fantazija: Ako uop{te postoji neka osoba, ko bi to moga
o
biti? To je besmislica. Kako da imate intenciju da doìvite neki uop{teni koncept
koji ne sadrì nikakav objekt, nikakvu individualnu ~injenicu? S druge strane jo
{
niste imali direktno iskustvo, jer da ste ga imali ne bi bilo potrebe da se s ov
im
petljate. Onda, {ta treba da koristite kao objekt? Koristite obi~nu percepciju z
a to.
[ta uop{te o sebi mislite? Pa, ja sam obi~no ni{tavilo koje ovdje sjedi. U redu,
poku{a}u da to doìvim direktno, pa }u doznati istinu. Mo`da sam nikogovi} koji
ovdje sjedi. A mo`da i nisam. Ja vidim da to nisam ja, ta stvar koja ovdje sjedi
. Pa
{ta je to {to sam ja? Pa, ja sam onaj koji gleda tog nikogovi}a. Aha! Sada }u
poku{ati imati namjeru da to direktno doìvim, onoga koji ga gleda. Prema tome
uvijek imate neki trenutni osje}aj sebe , i on je indirektan. Ali uvijek postoji
trenutan osje}aj sebe {ta god da o sebi mislite u nekom trenutku, i bez da misl
ite o
tome, da se brinete o tome ili bilo {ta drugo: To sam ja, ovaj ovdje. Ja. Onda
poku{ajte to direktno da doìvite. Iz tog poduhvata, zbog toga {to imate namjeru
i {to ste otvoreni, proizilazi istina o vama u tom trenutku.
Ako radite na ìvot i kaète, Ne znam {ta je ìvot, pa kako uop{te da se nadam da
}u doìvjeti ne{to, {to ~ak ne znam ni {ta je to? E, pa, ne budite apstraktni.
Sjedimo ovdje u sobi, ìvot je svuda oko nas i to je to. Ne znate {ta je ìvot,
ali ga
vidite svuda oko sebe, tj. ono {to nazivamo ìvotom. Ne treba da se zatupljujete
155cijelom tom stvari. Iskoristite trenutni osje}aj toga, kao, evo ovdje sam ja,
ìv. I
onda poku{ate da to direktno doìvite. Kao {to vidite, morate imati objekt, kako
god da ste do njega do{li, pomo}u bilo koje obi~ne percepcije. Onda imajte inten
ciju da to direktno doìvite. Zato ne zanemarujte objekt prosvjetljenja: vas, ì
vot
ili drugo ljudsko bi}e. Drugih ljudi ima svuda oko nas. Nemojte biti komplikovan
i
u vezi s tim. Bilo koje drugo ljudsko bi}e je u redu. To ~ak moè da bude i
sje}anje na neko stvarno drugo ljudsko bi}e. Onda poku{ajte da to direktno
doìvite. Kaète, Pa, ja ne znam {ta je to. Naravno da ne znate, zato i radimo
tehniku. Mo`da imate neku blijedu, nejasnu ideju o drugom ljudskom bi}u, ali to
nije va`no; jo{ uvijek imate ne{to {to moète poku{ati da direktno doìvite. Zat
o
ne zanemarujte objekt prosvjetljenja. Njega prvo morate imati. Onda intenciju da

ga direktno doìvite, i otvorenost na sve {to se u vezi s tim javlja.
Sada, {ta zna~i ta fraza direktno iskustvo? Ako }emo da budemo precizni, izraz
iskustvo je neta~an. U engleskom nisam na{ao bolju rije~. Engleski je relativan
jezik koji govori o relativnom svijetu. Jer ako za prosvjetljenje kaèmo da je d
irektno iskustvo, ono nije iskustvo. Kod prosvjetljenja nema nikakvog iskustva.
Kod
iskustva prosvjetljenja nema nikakvog procesa, nema ni vremena, jer je to jedan
bezvremeni trenutak. Zato rije~ iskustvo nije sasvim ta~na. U Sanskritu se
koristi rije~ anubhava i ona zna~i direktno doìvjeti ne{to bez ikakvog doìvlja
vanja. U stvari nema ni doìvljavanja ni percepcije. Jogiji to nazivaju samadhi.
Ako ste
uspje{ni u direktnom doìvljavanju objekta svog prosvjetljenja, u tom momentu
doga|a se trenutni samadhi. Ne volim da stavljam previ{e etiketa sa zna~enjima n
a
sve ovo
jednostavno poku{avam da vas navedem da jasno shvatite koncept ovoga,
da biste mogli da imate jasnu intenciju.
Vi poku{avate da to uradite i otvoreni ste na bilo {ta {to vam se u svijesti jav
lja.
Kad ~inite te poku{aje, um, takav kakav je, nudi vam svoje usluge i poku{ava da
vam pomogne. I zato se umjesto prosvjetljenja doga|aju druge stvari. Na primjer,
neko radi i ovako, Ko sam ja, ko sam ja, ko sam ja, ko sam ja. Ja vam nikad
nisam kazao da u sebi ponavljate pitanje. To i nije stra{no ako tako radite.
Umjesto onoga {to sam vam ja kazao, vi ponavljate u sebi pitanje, ali i to vam
moè omogu}iti izvjestan napredak. Ima}ete napredak i na taj na~in.
Ponekad ljudi prave hajku. Hajkanje ili vijanje je zanimljiva stvar i ponekad da
je
156rezultate za neke ljude, ali drugima ne pomaè. Hajka ili vijanje izgleda ova
ko:
Ko se sad neka{ljao? Ko je taj {to traì onog koji se naka{ljao? Ko je taj koji n
e
moè da ga na|e? Ko postaje nestrpljiv? Ko èli da prekine s ovim? Ko je odlu~an
da nastavi s ovim uprkos svemu? Ko èli da zna? Ko se pla{i? To je proces vijanja
. Neki ljudi tako postiù dobar napredak. To je u redu, ako tako rade posti}i }e
napredak. Moè i na taj na~in.
Ponekad se de{ava i jedna druga stvar i mogla bi se nazvati meditacijom. To se
doga|a kad neko svu svoju pa`nju koncentri{e na jednu ideju ili stvar. Recimo,
radite na Ko sam ja? i dobijete izvjestan osje}aj sebe, i jednostavno se fiksirate
na to i tu ostajete. Vjerovatno neki od vas misle da je to ono {to sam vam kazao
da
radite, ali vam ja nisam to kazao. Ali vrlo ~esto ljudi to tako shvate, i onda r
ade
tako, i imaju napredak. To nije lo{e; to je prili~no dobra tehnika. Mnogi su se
ljudi tako prosvjetlili. Za to je potrebno oko dvije ili tri godine, {to i nije
tako lo{e.
Kao {to vidite, doga|aju se mnoge stvari i mnoge njihove varijacije.
Drugi na~in je kad neko poku{a da rezonuje. Tada ste barem u blizini onoga na
~emu radite, bavite se time, hrvete, i na~ini}ete neki napredak. Ali kroz godine
iskustva otkrio sam, i ne samo ja, ve} i hiljade ljudi koji su radili Intenzive,
da na
kraju zavr{ite, bez obzira kako po~eli, s time da poku{avate direktno doìvjeti
objekt prosvjetljenja i pri tome ste otvoreni. Tako moja teorija je, a dobro je
zasnovana, da svakako to odmah po~nete raditi, kad }ete i onako i ovako tamo jed
nom zavr{iti. I prihvatite sve {to se de{ava u me|uvremenu. Pustite neka se to
razvija. Otkri}ete da va{ um radi sve vrste stvari koje sam ve} spomenuo.
Glavna stvar na koju morate obratiti pa`nju je ne odustati, ne raditi tehniku, v
e}
samo sjediti tu, pri~ati. Ili samo zatvoriti o~i i odmarati se, poku{avaju}i da
izgleda
kao da kontemplirate. Moète to raditi kod ku}e, ovdje ne morate. Sve te stvari
}e se
de{avati, i jedina stvar oko koje se morati brinuti jeste ne raditi tehniku, ~ak
ni ne
poku{avati. Sve ostalo je u redu sve dok poku{avate da radite tehniku. Nastavite
stremiti ka preciznom radu tehnike. Negdje du` tog puta dogodi}e se prosvjetljen
je.
Iskustvo prosvjetljenja moglo bi se podijeliti u dva dijela: fenomene, i samu
~injenicu prosvjetljenja. Fenomeni su sve ono {to ide sa tim: energija, smijeh,
suze, sjaj, sve vrste interesantnih fenomena. Ali to nije prosvjetljenje. înjen
ica
prosvjetljenja je promjena stanja svijesti. Da, svjesni ste ne~ega na jedan na~i
n, a
157onda ste svjesni na drugi na~in. To je u osnovi iskustvo prosvjetljenja. êst
o,
posebno za po~etnike, ono je povezano sa mnogo sporednih efekata: energijom,
izljevima ljubavi, vizijama svjetla, ili velikim smijehom zbog velike {ale svega
toga,
da ni{ta, zapravo, nije moglo biti o~iglednije. Druga reakcija koja se ~esto de{
ava
jeste poricanje iskustva: NE, NE, ne, to ne moè biti, jeste to je, ne, ne moè b
iti,
ipak jeste. Drugim rije~ima, svijest se suo~ava s ne~im {to ne moè da opovrgne,
bez obzira koliko to uporno poku{ava. A poku{ava}e i poku{ava}e da opovrgne,
naro~ito kod ljudi koji su inteligentni. Istina je toliko o~igledna, da reaktivn
i duh
ne moè da je opovrgne, bez obzira koliko na tome nastojao. Sve ovo su uzgredne
stvari koje se de{avaju uz ~injenicu iskustva prosvjetljenja. Trik je u tome, n
a
nesre}u, {to se fenomeni javljaju neposredno prije samog iskustva, i ako vas on
i
odvuku, ne}ete napraviti proboj ka direktnom iskustvu. Jedan dio ve} pre|enog
puta }ete se vratiti unazad.
Recimo da energija krene da vam juri uz ki~mu neposredno prije direktnog
iskustva i vi urlate umjesto da radite tehniku. Zato ne dopustite da vas fenomen
i
odvuku. Neka se doga|aju, nemojte ih prekidati niti poku{avati da ih izazovete.
Ne poku{avajte, na primjer Oh, toliko èlim da se prosvjetlim, èlim da izazovem
sve fenomene. Vidio sam u drugom redu nekoga ko se prosvjetlio i ko je vidio sve
te sjajne stvari, toliku svijetlost pa }u i ja sebi kupiti tu svijetlost i njome
obasjati
svoje lice. Tada }u se prosvjetliti. Ili, Onaj tamo je urlao, pa }u i ja da urlam.
Onaj se smijao, pa }u i ja da se smijem.. Fenomen sam po sebi ne kreira direktno
iskustvo. Stanje direktnog iskustva dolazi samo od sebe. Fenomeni se javljaju i
ako dopustite da vas odvuku, oti}i }ete na stranputicu. Onda moète da istu stva
r
poku{avate i deset i petnaest puta. Moète ~ak biti na ivici iskustva zbog toga
i
pomisliti, Doga|a se! Doga|a se! i onda ga izgubiti.
Na po~etku imate blje{tava iskustva. Te momentalne bljeskove kojih se kasnije
jedino sje}ate moète ra~unati kao iskustva. To je lijepo, ali su takva iskustva
nestabilna, njih je te{ko odnijeti ku}i i sa~uvati. Zbog toga ne poku{avajte da
ih
ponovo izazovete. Imao sam to nevjerovatno iskustvo u {etaju}oj meditaciji i od
tada poku{avam da ga povratim. Ne. Vi samo poku{avate da se okrenete jednom
sje}anju. To je samo sje}anje na iskustvo. Fle{ iskustvo je istina, ali samo tre
nutno. [ta moète da u~inite? Samo da nastavite dalje, a ne da se na ne{to vra}a
te.
158Postoje razli~iti stepeni prosvjetljenja. Ne postoje vrste prosvjetljenja. I

sad bih
èlio da vam o tome jo{ malo govorim.
Postoje plitka i veoma slaba prosvjetljenja i sve dublja i dublja prosvjetljenja
koja
donose sve vi{e i vi{e stvari i koja su sve stabilnija i stabilnija. Od kvalitet
a va{e
prezentacije i sposobnosti da iskomunicirate ono {to ste doìvjeli zavisi i stab
ilnost
va{eg prosvjetljenja. Postoji samo jedno prosvjetljenje i to je direktno iskustv
o
istine. Ne postoji plavo prosvjetljenje i ruì~asto prosvjetljenje; postoje samo
razli~iti stupnjevi ili dubine prosvjetljenja. Buda je svakako imao veoma duboko
prosvjetljenje. I mnogi drugi. Ali ona nisu razli~ita od prosvjetljenja koja ste
vi
imali na intenzivima. Zato ne treba da se zadovoljite samo malim bljeskom. Treba
i}i na stabilno stanje. Zato krenimo na dublja prosvjetljenja.
Prva stvar koju otkrijete je onaj Ko ste vi. Onda otkrijete sve ono {ta vi niste
. Zatim
po~injete da imate iskustva na {ta ste vi. Jedna je stvar znati KO ste, a sasvim
druga [TA je taj ko ste vi. Prva stvar koju saznajete ako radite na ìvot je ta
da
ìvot zaista postoji i da on nije tek jedna ideja. @ivot JESTE: Gospode, on je ~a
k
i unutar moje glave. Moje misli, moji strahovi. @ivot je svuda! On stvarno posto
ji! A, onda saznajete njegovu svrhu, zbog ~ega ìvot postoji, ako takvog razloga
uop{te ima. Ko zna? Kroz mnoge stupnjeve radi se i {ta je drugo ljudsko bi}e. Ja
li~no svjestan sam sedam stupnjeva, sedam odre|enih platoa u odnosu na to {to
je drugo ljudsko bi}e. I trinaest stupnjeva prosvjetljenja na sebe. Kao {to vidi
te
ima mnogo toga na {ta se moè raditi. Ne treba da brinete da ne}ete imati na {ta
da radite na intenzivima. Ima dovoljno prostora za napredovanje.
To vam izgleda ovako: Prvog dana odlazite u {etaju}u meditaciju, u lov na prosvj
etljenje i ~ujete neko {u{kanje u `bunju. I kaète, Mislim da je tamo ne{to, ali
se bojite i bjeìte nazad u ku}u. Dolazite meni i kaète, Mislim da ne mogu da
iza|em na kraj sa prosvjetljenjem, previ{e se bojim. Ja vam odgovaram, S tobom
}e biti sve u redu. Onda sljede}eg dana ponovo odlazite u {etnju i odlu~ni ste da
}ete, kad se ponovo pribliìte prosvjetljenju, zaroniti u to `bunje i zgrabiti i
skustvo prosvjetljenja ma {ta da je ono. U {etnji ste, i ponovo ~ujete {u{kanje
u `bunju.
Sad idem po njega, pomislite, napravi}u taj skok i ne}u izbjegavati Apsolut.
Idem po njega. Naslijepo ska~ete i grabite. Odjednom imate ne{to u ruci, ali ne
znate {ta je to. Gospode, mo`da i postoji takva stvar kao {to je apsolutna istina.
159Vrijeme je da se vratite u ku}u. Stavljate to u dèp, vra}ate se u sobu i sje
date.
Partner vam kaè, Reci mi ko si ti! Mislite o onoj stvarii u va{em dèpu i kaète,
Ne znam. Ne zam ko sam ja. Zaista mi je te{ko. I ponovo izlazite u {etnju i
iznosite onu stvar sa sobom: Da li je to ono KO sam ja?, mislite, mo`da ja samo
zami{ljam da znam ko sam ja. Stavljate to u dèp i poslije dva ili tri dana ta
stvar~ica je prili~no uvela. Sad slu{ate ovo predavanje i mislite, Mo`da ovo treb
a
da podijelim sa Charlesom? I ja vam kaèm, Da, treba. Imali ste iskustvo malo
kao mi{ i sada je taj mi{ mrtav; sjaj je nestao, ali jeste, to je mi{. Ponekad n
apolju
naletite na lisicu i nju je malo teè ukrotiti. Ponekad budete izgrebani. A pone
kad
naletite na tigra. E, pa traìm nekoliko tigrova na ovom intezivu. Imam nekoliko
mi{eva i nekoliko mrtvih mi{eva. Uhvatili su ih prvog dana, a pokazali ih tek
danas. Imamo i nekoliko lisica, ali jo{ uvijek ~ekam nekoliko tigrova. To su sve
iskustva prosvjetljenja, ako su direktna, i dolaze u razli~itim stupnjevima.

Nije moj posao da vam kaèm da li ste se prosvijetlili ili niste; ja mogu i ne m
oram
da budem u pravu. Ali bez obzira {ta ja kaèm, to ne}e promijeniti ~injenicu va{
eg
prosvjetljenja. Vi ste se prosvjetlili ili niste. Kad bih vam ja govorio da li s
te se
prosvjetlili ili niste i pri tome pogrije{io, bila bi to tragi~na gre{ka. Premda
djeluje ohrabruju}e na druge ljude u grupi re}i: Taj i taj se prosvjetlio, Charle
s je
kazao, onda se i va{ ego javlja i kaè, Zape}u i dozna}u koja je prava stvar koju
treba re}i. Mi ne traìmo odgovore. Traìmo ~injenicu o promjeni stanja svijesti.
To je jedino za ~im tragamo. Zato ne igramo igre. Ponekad imate iskustvo koje je
toliko internalizovano i vi oklijevate da ga saop{tite pa ono izblijedi. Ili ~ak
po~nete da sumnjate u njega. Premda je to bilo validno iskustvo, od njega nema
mnogo koristi. To dolazi od nedostatka prezentacije, saop{tavanja. Recimo da ste
direktno doìvjeli sebe; {ta onda treba da radite? Treba da to prezentirate {to
bolje
moète, da iskomunicirate svom partneru, ne samo verbalno ve} i cijelim svojim
bi}em koje zra~i vama samima, ko god ili {ta god da ste vi.
Prezentacija je integralni dio ovog procesa. Stabilnost va{eg prosvjetljenja zav
isi
od stepena do koga ste u stanju da ga prezentirate. Ovdje sam, par~e blata,
savr{eno, potpuno idiotsko par~e blata. I kad ste ga prezentirali, ako je to ono
{to
vi zaista jeste, to }e ostati za vje~nost, jer ste bili voljni i u stanju da to
doìvite, na
na~in kakav jeste. Zbog ~ega mislite da u~itelji podu~avaju druge? Oni imaju
160istinu i u~e o njoj. Jednim dijelom to je sebi~no. [to vi{e podu~avaju, vi{e
im
ostane od onoga {to su doìvjeli. Oni ne moraju da se upinju: êkaj da vidim,
{ta to bije{e? Ve}ina, pak, ljudi to mora da radi. Ljudi ponekad jako okllijevaju
da sebe prikaù. To su stidljivi tipovi i na kraju mogu biti i odbijeni. I to je
ta~no,
mogu biti odbijeni. Gospode, koja budala. Sad mo`da shvatate zbog ~ega nije
dozvoljeno komentarisati tu|u komunikaciju. Jer bez komentarisanja }e drugi biti
spremniji da jo{ toga pusti iz sebe. Zato nije dozvoljeno invalidiranje, jer kad
se
neko otvori, a drugi ga invalidira, taj se ~ovjek ponovo zatvara u svoj oklop i
takav
ostaje do kraja intenziva. Kad se tim stidljivim ljudima dozvoli da postepeno,
malo po malo, sve vi{e izlaze iz svoje {koljke oni to i rade. Onda su oni spremn
i
da dozvole da se istina vidi. Ako to nije istina, to }e izblijediti. Ako je isti
na,
osta}e. Istina je vje~na; i iluzija je ono {to }e se promijeniti. Mo`da ste vi b
ijeli
an|eo. Ako je istina da ste vi bijeli an|eo, onda dopustite da se to i vidi: Ja s
am
bijeli an|eo. Iako mislite da }e se ljudi smijati, vi im ipak kaìte: Do{ao sam sa
neba na zemlju da vam dam moj blagoslov. Ljudima moè biti te{ko da se ne nasmiju
, ali ako je to istina, poslije izvjesnog vremena oni }e to prihvatiti jer to iz
vas
zra~i. A ako to nije istina, poslije izvjesnog vremena }e izblijedjeti i nai}i }
e ne{to
drugo, dok na kraju ne do|e istina, a ona ne}e izblijediti.
Prezentacija istine u svakom trenutku moè da se uradi na vi{e na~ina, ne samo
verbalno, ve} i emocionalno i na svaki drugi na~in koji nema smilsa opisivati ni
na
engleskom niti na nekom drugom jeuiku. Ipak to se moè prezentovati ili predstav
iti i to prili~no dobro. Da bi se dostigli dublji nivoi ili stupnjevi prosvjetlj
enja
potrebna je ve}a otvorenost i voljnost da se bude i magarac, voljnost da se pogr
ije{i. Imam ga, imam ga, ja sam vje~ni Hrist. Vratio sam se na zemlju. Mo`da i
nisam. Ja sam Bog. Bog sam. Sad mislim da sam ni{ta, ni{ta, ni{ta. Ja ne znam {t
a
sam. Ako ne postoji ovakva vrsta otvorenosti, ljudi ponekad èle da igraju na sig
urno. Dobro, hajde da vidim, ako se moè biti ne{to, onda mogu da budem i
Bog, i to je sve prazno, bezvezno i apstraktno. Kako uni{titi ego ako se uvijek i
gra
na sigurno? Ego je ono {to vi mislite da ste. On se {titi i vi se sa njim identi
fikujete. Proces prosvjetljenja je proces deidentifikacije. Vi imate intenciju d
a direktno doìvite ono {to niste; vi o tome mislite kao o vama, tj. to percipir
ate kao vas.
Imate namjeru da to direktno doìvite i nalazite sebe s druge strane kako gledat
e
161u to. Vi ste se od toga de-identifikovali. Vidite da to vi{e niste vi. To je
otpalo. Ego
to ne voli, Da li sam to bio ja? Mislim da sam imao iskustvo! Ali vi{e nemam
iskustva. To je oti{lo. Ego se vratio, ego je ono sa ~im se identifikujete. On se
ponovo s vama identifikovao. Onda kaète, Ja sam blesav momak, i ja sam apsolutno
odlu~an da to direktno doìvim i vidim da li je to moja istinska priroda.
Huuup i vi ste ponovo napolju. Da li je to stvarno? Re-identifikacija, ili ponov
na
identifikacija. Jedini na~in da to stanje postane stabilno je da sebe doìvite d
irektno, sebe, a ne tu drugu stvar. Od jedne do druge stvari vi se okolo ganjate
dok
ne stignete na mjesto sa koga vi{e nema gdje da se ode. U svijesti vi{e ni{ta ni
je
ostalo. Nema vi{e misli, nema besmislica koje bi va{ reaktivni duh izbacivao. Sa
da
ste samo ostali vi. Za normalne tehnike do ovakvog stanja su potrebne godine. Sa
ovom tehnikom je to mogu}e tri do devet dana, za 95 procenata ljudi da doìve
direktno iskustvo. Ako imate nekih pitanja u vezi svega ovoga sada ih postavite.
Pitanje: Da li um igra bilo koju korisnu ulogu u cijeloj ovoj stvari?
Odgovor: Da. On vam daje ne{to na ~emu }ete raditi dok kroz to ne pro|ete. On
je kao neka vrsta za{tite, da kaèmo jastuka, koji vas {titi da se ne razlupate
ve}
prvog dana. U pogledu prosvjetljenja on zaista ne igra nikakvu korisnu ulogu.
On je samo smetnja. Kao balvan u va{oj dnevnoj sobi. U relativnom ìvotu on ima
svoju upotrebu. Ako ste dobar pisac, daktilograf, umjetnik ili pjeva~, mnogo tog
a
vam dolazi iz uma. Tada je on koristan. Ali na Apsolutnom, na nivou prosvjetljen
ja, on je samo smetnja.
Pitanje: Re~eno mi je da je ono ko sam ja tako o~igledno da }u se smijati, a re~en
o
mi je i to da ono {to }u doìvjeti moè biti neobi~no ili zastra{uju}e, ili da s
e mnoge
druge stvari mogu desiti, a da je to ipak o~igledno. Kako se ovo dvoje uklapa za
jedno?
Odgovor: Pa, razli~iti ljudi razli~ito reaguju na iskustvo kada se dogodi. Oni
imaju svoju posebnu mje{avinu identifikacija, mentalnih ne~isto}a, i svoja poseb
na fizi~ka, mentalna i emocionalna stanja. Sve su to sporedni efekti: smijeh, iz
nena|enost. Oni ovise o ne~isto}ama, ili identifikacijama, i razlikuju se od oso
be do
162osobe, i nisu od va`nosti. Va`na stvar je promjena stanja svijesti. Nema na~i
na da
vam neko moè re}i {ta ste vi, ili {ta niste, i da vam to bude od koristi. Ja va
m
mogu re}i da ne postoji ni{ta o~iglednije od Istine. To je sasvim o~igledno, ali
nije
o~igledno dok ne postane o~igledno. Do tada takav savjet moè biti pametan, ali
nije koristan. Ja vam savjetujem da ne komplicirate previ{e.
Govor tre}eg dana Intenziva uve~e
Zavr{ni govor
U jednom od najstarijih indijskih spisa, Bhakti sutri, pi{e: Svijet }e spasiti lj
udi niz
~ija lica budu tekle suze i koji budu grcali govore}i o svojoj ljubavi prema dru
gim
ljudskim bi}ima. Ja u to vjerujem. Imali smo intenziv i on vam je pruìo pogled
na Istinu, {ansu da tri dana provedete lice u lice sa njom i mo`da {ansu da doì
vite
prosvjetljenje. Samo vi znate koja ste iskustva imali. Do izvjesnog stepena podi
jelili
ste ih sa mnom i sa drugim ljudima. Uobi~ajen broj vas je imao iskustva prosvjet
ljenja, izme|u 30 i 40 procenata. Iskreno govore}i, to je pomalo mehani~ki
ne
mislim na va{e u~e{}e, ono je ìvo i stvarno ve} na strukturu, vremensku struktu
ru, prostornu strukturu, verbalnu strukturu itd. to je pomalo mehani~ki.
Ima par stvari koje treba da znate: poslije Intenziva osje}a}ete se pomalo haj i
ne}ete èljeti da spavate. Ali no}as treba da spavate. Ako ne odspavate, sutra }
ete
i}i ulicom i sre{}ete policajca koji }e vas pitati: [ta radi{ ovdje? Vi }ete mu re
}i:
Ja sam do{ao! To je mo`da istina, ali on to ne}e razumjeti, pa zato odspavajte i
sve }e biti u redu. Treba da spavate ina~e }ete biti premoreni i po malo spejsi,
zato svakako spavajte iako vam se ~ini da nemate nikakvu potrebu za snom.
Neki ljudi ponekad pitaju, [ta da radimo, sad smo vru}i, hajde da nastavimo s
radom. To nikad ne urade. Ali ako èlite da nastavite sa Intenzivima u
budu}nosti, na{i ljudi }e vam u tome rado pomo}i.
@elim da se zahvalim nekolicini ljudi koji su mi pomogli u ovom poslu. Treba da
znate
da su ti ljudi radili besplatno, pruìli su svoju ljubav i vama i meni. Radili s
u naporno
i predano. Ako mislite da je te{ko biti u~esnik, poku{ajte jednom biti asistent
na
Intenzivu. Ljudima koji vode Intenzive bi}e drago da vas imaju. Pro~ita}u imena
tih
asistenata, pa mi se i vi moète pridruìti u tome da im zahvalimo za njihovu po
mo}.
163Imali smo ovdje mla|e asistente koji nisu toliko iskusni kao Prvi asistent. O
ni su
radili sve prljave poslove, kao {to je pranje kupatila i sli~no, ~i{}enje prosto
rija i
sve drugo {to ljudi ina~e ne vole da rade. Ali su tako|e pomagali i u sobi za ra
d.
To su Zoe, Sati i Draupadi. Hvala vam svima. (Aplauz)
A onaj koji je cijelo breme nosio na svojim le|ima je Prvi asistent, koji je po~
eo
da radi mnogo dana prije Intenziva, organizovao ga, kupovao hranu i sre|ivao sve
{to je potrebno. On obavi sav posao, a ja samo sjedim ovdje. On je taj koji mi
omogu}ava da ovdje budem sa vama i niko mu direktno ne kaè hvala ni za {ta.
Sada èlim da mu se zahvalim. Ho}e{ li da ustane{? Hvala ti Varuna. (Aplauz)
Zbog ~ega asistenti rade sve to? Ja ne znam zbog ~ega to rade. Zbog ~ega bi bilo
ko to uradio za nekog drugog. Mo`da sad malo bolje shvatate odgovor na to nego
na po~etku Intenziva. Bez njih nikako ne bih mogao da vodim Intenziv sa ovolikim
brojem ljudi, a da vas ne zanemarim jo{ vi{e nego {to sam to uradio. Ali
èlim vam se zahvaliti: Terry, Shruti, Saraswati, Rob Fisher, Kali, Dharmaraj an
d
Bhima. Hvala vam. (Aplauz)
Varuna: @elim zahvaliti Charlesu za ljubav koju nam je pruìo. (Aplauz)
Charles (nastavlja): Kaèm vam da bismo do sada ve} izgladnjeli da nije bilo
kuhara koji su svaki obrok spremali na vrijeme, prvi put za svih 99 Intenziva ko
je
sam vodio. (Aplauz)
I hvala vama, u~esnicima. Uzvratili ste na moje zahtjeve. Traìo sam da radite n
a
moj na~in sve va`ne stvari u vezi tehnike, po{tovali ste raspored, bili otvoreni
i
divno mi uzvratili. Zahvaljujem vam iz dubine srca.
Ve} sam skoro deset godina u ovom poslu. Na izvjestan na~in mi je te{ko da
prekinem sa Intenzivima. Ali unutarnji zov Boànske Majke tako je jak da za
mene vi{e nije mogu}e i da meditiram i da vodim Intenzive u isto vrijeme. Sada
ima dosta dobrih voditelja Intenziva koji mogu da ih vode, i mo`da ja mogu biti
neki predsjedavaju}i odbora ili ne{to sli~no.
Jednom, mo`da, u toku puta kojim idete, kad va{ sopstveni razvoj odmakne, kada
vam bude do{lo dovoljno boànske ljubavi, bi}ete neopozivo privu~eni tom jedinst
vu sa Istinom. To se sa mnom dogodilo, uz blagoslov mog u~itelja, Swami
164Kripalvanande. Kroz nekoliko dana odlazim u Indiju da ga vidim, i to za mene
otvara novu eru. Zavr{io sam mnoge stvari, odgovornosti koje sam osje}ao da treb
a
da ispunim, i jedna od njih je bila i zavr{etak ciklusa vo|enja Intenziva prosvj
etljenja. Sada }u mo}i da se potpunije posvetim zadatku sjedinjenja sa Istinom.
Ve~eras su ovdje prisutni mnogi koji su bili uz mene godinama i podràvali me u
mom spiritualnom razvoju i rastu. @elim da znate da zaista jako cijenim ono {to
ste za mene u~inili. Volim vas sve.
Mislim da Varuna ima neka obavije{tenja za vas. Sada ste slobodni. Sa mnom ste
zavr{ili svoj zadatak, i nadam se da }u i ja sa vama zavr{iti svoj.
Hvala vam mnogo.
165Gdje u~estvovati
na Intenzivu?
Na prostorima biv{ih jugoslovenskih republika Intenzivi se vi{e ne odràvaju tak
o
~esto, kao {to je to bio slu~aj tokom 80-ih godina pro{log vijeka. Op{ta ekonoms
ka, pa politi~ka kriza i rat sigurno su najve}im dijelom uzrok takve situacije.
Ljudi
orijentisani spiritualnom razvoju su se, traumatizirani razvojem situacije oko n
jih,
ili povukli u sebe, okruèni malim krugom poznanika, ili su zauvijek napustili o
ve
prostore i sebi na{li dom negdje drugdje, gdje su okolnosti za njihov rast i raz
voj
mnogo bolje. Tako su i oni koji su do tada vodili seminare na ovim prostorima u
velikoj mjeri ostali bez trì{ta, ili im je trì{te naglo postalo rascjepkano gr
anicama izme|u novostvorenih nacionalnih dràva.
Zato nalazim da mi nije lak zadatak u ovakvoj situaciji napraviti objektivnu lis
tu
voditelja Intenziva na biv{em jugoslovenskom prostoru, a da ta lista istovremeno
zadovoljava standarde koje sam sebi nametnuo. Naime, mnogi ljudi vode Intenzive,
i to mo`da i ne rade lo{e, ali nemaju nikakav adekvatan trening za to, niti teme
ljno
iskustvo druga~ijih metoda rada sa ljudima. Drugi su zna~ajno promijenili strukt
uru i raspored Intenziva, ili tehniku kombinuju sa drugim pristupima li~nom
razvoju. Neki Intenziv vi{e i ne zovu tako, i daju mu druga imena. Meni je èlja
staviti na listu isklju~ivo one voditelje koji rade Intenziv po klasi~noj Berner
ovoj
metodologiji.
167Zato sam odlu~io da, za sada, u ovoj listi voditelja Intenziva, bar kada su u
pitanju prostori biv{e Jugoslavije, objavim samo svoju, te adresu Desimira Ivan
ovi}a. To
je zato {to sam siguran da nas dvojica Intenzive odràvamo po standardnoj, provj
erenoj tehnologiji koju su uspostavili Berner i Noyes. [to se ti~e ostalih imena
ovdje, to su voditelji Intenziva ~ije adrese je Lawrence Noyes dao u prilogu svo
joj
knjizi. Dajem ove adrese jer danas veliki broj dràvljana Bosne i Hercegovine, t
e
Hrvatske i Srbije, ìvi izvan granica svojih domovina, a mo`da bi èljeli u~estv
ovati na Intenzivima.
Uglavnom, ova lista nije kona~na i definitivna. Izvinjavam se svima ~ije ime neh
otice nisam stavio u ovaj popis. Ako znate da sam na~inio takvu gre{ku, molim va
s
da mi to javite i ja }u rado napraviti ispravku na svojoj web stranici, ili u ne
kom
eventualnom budu}em izdanju ove knjige.
Na moju adresu mi se tako|e moète javiti sa svim upitima u vezi sa sadràjem ov
e
knjige, te upitima o ostalim seminarima li~nog razvoja koje povremeno odràvam.
168
Australija
Jack Wexler
PO Box 6
Macclesfield, SA
5153 Australia
jwexler@jackwexler.com
Bosna i Hercegovina
Emir Salihovi}
Ferhadija 15
71000 Sarajevo
esalihovic@yahoo.com
Njema~ka
Nanna Michael
Haidelweg 5
81241 Munich
Engleska
Jake Chapman
Old Manor House
The Green
Hanslope MK14 7LS
Francuska
Rene Sidelsky
53 bis rue d Alleray
75015 Paris
renesy@magic.fr
Island
Gudfinna Svavarsdottis
Stangarholt 5
105 Reykjavik
IcelandKanada
Murray Kennedy
3077 Princess Ave.
North Vancouver BC
V7N 2E1 Canada
Anjali Hill
Toronto, Canada
anjaliei@aol.com
Satyen Raja
176 Beech St.
Brampton, Ontario
L6V 1V6 Canada
beyond.brampton@mailexcite.com
Russel Scott
RR #1
Orangeville, Ontario
L9W 2Y8 Canada
Keith Tarswell
1911 Bayview Ave. #302
Toronto, Ontario
M4G 3E4 Canada
ishvara@royal.net
Sjedinjene dràve
SoLeiNah-Jocelyn Powe
1019-L Marron Circle NE
Albuquerque, New Mexico
87112 USA
Lawrence Noyes
1630 North Main St. #284
Walnut Creek, California
94596 USA
lawrencenoyes@aol.com
Peter Meadow
519 Cook St.
Farmington, Connecticut
06032 USA
pmeadow1@aol.com
Edd Riddle
Self and Other Newsletter
sao@sandoth.com
www.sandoth.com
Paul Weiss
RR1 Box 2997
Bar Harbor, Maine
06032 USA
Ken Cadigan
PO Box 136
Paia, Hawaii
96779 USA
Osha Reader
Origin, Star Route
Sattley, California
96124 USA
origin@mail.telis.org
169Jeff Love
12801 Graton Rd.
Sebastapol, California
95472 USA
jeff@sonic.net
lovejeff@juno.com
Patsy Saphira Boyer
3030 North 26th St.
Boise, Idaho
83702 USA
p.s.boyer@juno.com
Srbija
Desimir Ivanovi}
Ivana Milutinovi}a 12/B-12
19000 Zaje~ar
dijada@ptt.yu
[vajcarska
Rita Wyser
Klosterhof 1
8630 Ruti
rita_maria_wyser@bluemail.ch
Barbara Szepan
Sommegg
7215 Fanas
Christiane Schmelzer
Rue de Villeruse 6
1207 Geneva
c-r-e-schmelzer@bluewin.ch
170Seminari
Emira Salihovi}a
Osim Intenziva prosvjetljenja Emir Salihovi} povremeno organizuje i vodi vikend
seminare iz oblasti li~nog razvoja i spiritualnog rada. Neki od tih seminara opi
sani
su ovdje i svi zainteresovani dobrodo{li su da se za vi{e informacija obrate Emi
ru
na adresu datu u dodatku Gdje u~estvovati na Intenzivima? Tako|e, ukoliko ste
zainteresovani da neki od seminara, uklju~uju}i Intenziv, organizujete u svom
mjestu boravka, te tako besplatno u~estvujete na kursu, javite se na istu adresu
zbog detaljnijeg dogovora.
Trening za asistente na Intenzivu prosvjetljenja
Nema ve}eg zadovoljstva nego biti u stanju pomagati drugim ljudima. Kao {to je
primijetio jedan mudar ~ovjek, ~ovjek vrijedi onoliko koliko moè biti od pomo}i
drugima. Ovaj trening }e vas osposobiti da odgovorite i najteìm izazovima
pomaganja voditelju Intenziva tokom te trodnevne spiritualne avanture, te na taj
na~in zna~ajno ubrzate i sopstveni duhovni razvoj. Na treningu }ete analizirati
i
razumjeti Tehniku prosvjetljenja do tan~ina; nau~i}ete prepoznavati i ispravljat
i
gre{ke u radu Tehnike; nau~i}ete pruìti u~esnicima neophodni kontakt i
ohrabrenje kada im je to potrebno; savlada}ete umije}e ta~nog davanja instrukSpo
znaj samog sebe Emir Salihovi}
171cija u razli~itim fazama Intenziva. Svaki polaznik ovog treninga dobi}e skrip
tu
Charlesa Bernera, Priru~nik za asistente Intenziva prosvjetljenja.
Dopisni kurs Holisti~ke joge
Holisti~ka joga je jednogodi{nji program harmoniziranja ìvota s ciljem
postignu}a ve}e ravnoteè, uspjeha, mira, unutarnjeg zadovoljstva, zdravlja i sv
jesnosti u ìvotu.
U svojoj punoj formi, joga je drevni sistem koji cijeli ìvot dovodi u ravnoteù
i
harmoniju. To uklju~uje sve aspekte ìvota, poput komunikacije i odnosa sa
drugima, ishranu, novac, porodi~ni ìvot, seksualni ìvot, probleme, relaksaciju
,
~ak i umiranje. Joga nije samo, kako se ponekad smatra na zapadu, sistem fizi~ki
h
vje`bi (stavova, tzv. asana, te vje`bi disanja), ili samo nauka o meditaciji. To
je
samo jedan dio joge.
Holisti~ka (cjelovita) joga je jedinstveni program li~nog rasta i razvoja koji k
ombinuje najdjelotvornije i provjerene metode kako iz isto~nih, tako i iz zapadn

ih
izvora. Taj program vam omogu}ava da sistemati~no napredujete, i dovedete u
harmoniju razli~ite aspekte svog ìvota, bez da pretjerano stavljate naglasak sa
mo
na jedan.
Program Holisti~ke joge sastoji se od 32 lekcije koje se odnose na 32 aspekta va
{eg
ìvota i bi}a, i koji su podijeljeni u ~etiri glavne kategorije:Tijelo, ûla; Ak
tivnosti;
i Um. Drevni jogiji su shvatili da ljudsko bi}e primarno funkcioni{e u ~etiri gl
avne
oblasti, oblasti tijela, uma, ~ulnih utisaka (~ulnih organa) te akcije, odnosno
~injenja (organa akcije).
Svaka od 32 lekcije povezana je sa jednom od gore pomenutih oblasti bi}a, i vi
radite program tako {to svakih {est nedelja odaberete po po jednu lekciju iz sva
ke
oblasti, i radite na njima uporedo tokom tog perioda vremena. Nakon {est nedelja
, birate ~etiri nove lekcije, opet po jednu iz svake od ~etiri oblasti, dok ne z
avr{ite
cijeli program. Za to }e vam biti potrebno oko godinu dana.
Lekcije dobijate po{tom ili e-mailom, i praktikujete pod supervizijom, jednom
sedmi~no se konsultuju}i sa svojim instruktorom kursa.
172Seminar o komunikaciji
Ovaj vikend kurs }e vam otkriti {ta je, u stvari, me|uljudska komunikacija, te
kako komunikaciju moète iskoristiti da pobolj{ate odnose sa drugima i rije{ite
svoje ìvotne probleme, ali i da upotrebom dubokih duhovnih principa ubrzate
svoj li~ni razvoj i ostvarite sasvim novi, neslu}eni nivo li~ne sposobnosti.
Na kursu se radi niz vje`bi, oko osam sati dnevno, zajedno sa partnerom i uz
stru~nu superviziju. Ovaj kurs je jedan od osnovnih koraka u sistemu cjelovitog
li~nog razvoja, koji }e vam pomo}i da nau~ite mnogo o sebi, ali i o drugima. Ova
j
kurs je ~esto preduslov za naprednije seminare. Svi u~esnici dobivaju skriptu sa
teorijom i prakti~nim vje`banjima.
Dijadne tehnike samorazvoja
Na ovom vikend kursu }ete pod stru~nim nadzorom, u paru sa nekim od drugih
u~esnika kursa, raditi oko desetak dijada dnevno, poput dijada opisanih u
poglavlju Dijade: duhovna staza prijateljstva. To je pravi mali intenziv duhovn
og
~i{}enja! Nau~i}ete kako ta~no raditi dijade, i ste}i vrijedno znanje koje }e va
m
pomo}i da prakti~no nastavite rad na samootkri}u zajedno sa svojim prijateljima,
kada se vratite ku}i. Pored dijada, na ovom kursu se rade i tzv. grupe razumijev
anja,
i druge samorazvojne vje`be. Ovo je izuzetno povoljna prilika za one koji nisu s
igurni da li da u~estvuju na Intenzivu, a èljeli bi da oprobaju taj stil duhovn
e prakse
prije nego donesu kona~nu odluku. Ako ste, pak, ve} u~estvovali na Intenzivu, ov
aj
kurs vam moè pomo}i da dublje integri{ete i ispoljite svoja iskustva.
Dinamike ìvota
Na kursu Dinamike ìvota nau~i}ete niz efikasnih, upotrebljivih, i dubokih istin
a
o ìvotu, koje }e vam pomo}i da ìvot ìvite svjesnije, bivaju}i uzrok a ne samo
efekat de{avanja oko vas. Nau~i}ete kojih je to osam oblasti (dinamika) ìvota u
kojima u~estvuje svaki ~ovjek, i kako to znanje prakti~no iskoristiti u nizu vje
`bi
173koje }ete raditi u paru sa nekim od drugih polaznika kursa. Prvi dan }ete pos
vetiti vje`bama podsje}anja, koje }e popraviti va{u memoriju i dovesti vas u kon
takt
sa dubljim sadràjima uma, a onda }ete to postignu}e iskoristiti da drugog dana
nau~ite i praktikujete mo}nu tehniku osloba|anja od raznih formi mentalne
napetosti i fiksacija. Kurs }ete napustiti sa {irokim osmijehom na licu!
î{}enje pro{lih traumatskih doga|aja
Na ovom kursu, koji traje dva uzastopna vikenda, nau~i}ete jednu od najvrijednij
ih
samorazvojnih i terpeutskih tehnika danas u svijetu, koju moète, kao terapeut
amater, primjenjivati na drugima kako bi ih oslobodili emocionalnih optere}enja
iz
pro{losti, i pomogli im da ponovo uìvaju ìvot u svojoj potpunosti. Ukoliko kur
s
poha|ate sa prijateljem, kasnije moète raditi jedan sa drugim do neslu}enih gra
nica li~nog razvoja. Ukoliko ste bilo kada u ìvotu doìvjeli gubitak ili veliku
tugu,
naglu promjenu odnosa sa nekim, probleme na poslu, dramati~ne promjene i iskustv
a u ìvotu, operacije ili fizi~ke nezgode, ovaj kurs mogao bi biti najfantasti~n
ije
otkri}e va{eg ìvota. Nau~i}ete precizne korake kako se osloboditi neèljenih ob
lika
pona{anja, misli i osje}anja, tako {to }ete otkriti i ukloniti same njihove uzro
ke.
Preduslov za u~e{}e na ovom kursu su zavr{eni kursevi Uspjeh kroz komunikaciju,
te
Dinamike ìvota.
Individualni ~asovi savjetovanja i duhovnog ~i{}enja
Iako }ete na ovdje nabrojanim kursevima nau~iti vrijedne principe i tehnike, koj
e
va{ ìvot mogu zna~ajno izmijeniti na bolje, ponekad je neophodno sjesti sa isku
snijim, obu~enim prakti~arem koji }e vam upotrebom preciznih tehnika pomo}i da
prona|ete put kroz dùnglu svog uma i poradite na rje{enju aktuelnih ìvotnih
problema; popravljanju odnosa i komunikacije sa drugima; osloba|anju od raznih
oblika psihofizi~kih optere}enja; otkrivanju i uklanjanju onih ukorijenjenih, fi
ksiranih mentalnih stavova o sebi i ìvotu koje u prvi mah ne primje}ujemo, a ko
ji
temeljno odre|uju na{u ìvotnu situaciju.
Individualni rad po ovom metodu odvija se putem zajedni~kih sesija terapeut-kliE
mir Salihovi} Spoznaj samog sebe
174jent, koje traju od sat i po do dva sata. U~estalost ovih sesija odre|uje se
za svakog
klijenta posebno. Na po~etku rada obavi se detaljan intervju sa klijentom, tokom
kojeg se odredi koje su klijentove potrebe, {ta èli da postigne, i na kojim obl
astima klijentovog ìvota treba po~eti raditi.
Prvi korak u ovom procesu je pomaganje klijentu da se suo~i sa svojim trenutnim
ìvotnim problemima, defini{e ih i razrije{i; da prevazi|e one trenutne okolnost
i
ìvota i odnose koji ga uznemiravaju; ukloni do odre|enog stupnja svoj osje}aj
krivice; te popravi komunikaciju sa svojom okolinom. Nakon {to je ovo postignuto
, klijentu se pomaè da popravi svoju memoriju i stekne sposobnost slobodnog
kontaktiranja sadràja svog uma. Potom slijedi niz koraka koji klijenta vode ka
sve
ve}im i ve}im nivoima li~ne sposobnosti.
Na prvom koraku on }e razviti svoje sposobnosti komunikacije i osloboditi se inh
ibicija u komunikaciji; na drugom koraku }e ste}i sposobnost da prepozna uzroke
svojih problema i ukloni ih; na tre}em koraku ukloni}e iz svog ìvota osje}anja
krivice
i razne autodestruktivne modele pona{anja; tokom ~etvrtog koraka radi}e na uklan
janju negativnih emotivnih naboja iz pro{losti na kojima je njegova pa`nja fiksi
rana;
na petom koraku radi}e na uklanjanju fiksiranih mentalnih stavova koji ga

onemogu}avaju da ìvot ìvi slobodnije i potpunije; i na {estom koraku pro}i }e
detaljno razra|eni program ~i{}enja bola i trauma iz pro{losti, za koji je re~en
o da
kao svoj rezultat proizvodi samo jedno
sretno i zadovoljno ljudsko bi}e!
Cijeli ovaj rad odvija se uz upotrebu preciznog elektronskog biofeedback ure|aja
koji pomaè terapeutu da locira one mentalne sadràje klijenta u vezi kojih post
oji emocionalno optere}enje, {to ovaj proces ~ini bar stotinjak puta brìm i
djelotvornijim od tradicionalnih humanisti~kih pristupa terapiji i savjetovanju.
Va`no: potrebno je napomenuti da ovi individualni ~asovi, kao ni ostali ovdje
nabrojani kursevi, nisu namijenjeni bolesnim osobama, za {ta su nadle`ne adekvat
no obu~ene osobe lije~nici i psihijatri
ve} isklju~ivo zdravim ljudima koji
èle raditi na svom li~nom razvoju i pobolj{ati kvalitet svog ìvota.
17*--------------*
//**-*-//**-/**--*
ivot Trijumfalne: Ovladavanje srce i um. By James Allen.
Sadr aj
0. Predgovor
1. Vjera i hrabrost
2. Mu kost, Womanliness i iskrenost
3. Energija i snaga
4. Samokontrola i Srea
5. Jednostavnost i Sloboda
6. Osam razmi ljanje i spokoj
7. Smirenost i resursima
8. Uvid i plemstvo
9. ovjek Master
10. Znanje i pobjede
Predgovor
Svako bie ivi u svom vlastitom mentalnom svijetu. Njegove radosti i tuge su kreaci
je vlastitog uma, te su ovisni o umu za svoje postojanje. Usred svijeta, zamraili
s mnogo grijeha i patnje, u kojoj je veina ive, tu ostaje drugi svijet, obasjan s
a sjajnim vrline i nezagaeno radost, u kojoj su savr eni one ive. Ovaj svijet mo e se
nai i u ao, a nain za to je po samokontrole i moralne izvrsnosti. To je svijet u sav
r enom ivotu, pa se s pravom pripada ovjeku, koji je zavr eno tek okrunjena sa savr enst
vom. Savr eni ivot nije daleko, nemogue stvar da ljudi koji su u tami zamisliti to bi
se, nevjerojatno je to mogue, a vrlo blizu i stvaran. ovjek ostaje udnja, plaui, gri
je i, kajui bie samo tako dugo dok on eli uiniti po prianja na tim slabim uvjetima. Al
i kad hoe otresti svoje mrane snove i rasti, on se javlja i posti e.
James Allen
Zdravo se Tebi, ovjek bo anski! Osvaja
od grijeha i stida i tuge, nema vi e slabi,
Wormlike i puzei si ti, nema, niti
Hoe li opet klanjati stvari koje slabe
Scourgings i smrt na tebi i ti hoe ustati
Trijumfalne u tvojoj snazi, dobri, ista i mudri.
1. Vjera i hrabrost
Za one koji e boriti hrabro i ne dati, postoji pobjednika pobjeda nad svim mranim s
tvarima ivota. To navodim na poetku, da se itatelj mo e znati postoji neizvjesnost o
tome. U tijeku ove knjige u pokazati to su elementi, po karakteru i pona anju, koje
idu izgraditi ivot mirno snage i izvrsne pobjede.
Kako stoje licem u lice s istinom; stii, nakon bezbrojnih lutanja i patnji, u mud
rosti i bla enstva, ne bi se konano pora en i izbaen, ali u konanici do trijumfa nad sv
akom unutarnje neprijatelj-kao to je ovjekova bo anska sudbina, kao to je njegov slav
ni gola . A to, svaki svetac, kadulja, Spasitelj proglasio.
U trenutnoj fazi u ivotu ovjeanstva, relativno malo do li do tog mjesta pobjedi, iako
e sve to doi na posljednji jo postoji slavna tvrtka savr enim one koji su postigli u
pro losti, a njihov broj se dodaju s svaka sljedea dobi. Mu karci su jo uenici u koli
ota, a veina ljudi umiru uenike. Ali postoje neki koji, u ovom ivotu, kroz vrstoa svr
he i naporne borbe protiv tame, boli i neznanja, stei pravo znanje o ivotu i proi r
adosno izvan uenik pozornici.
ovjek ne eli ostati zauvijek kolarac u svemiru, kako bi se lag za gluposti i pogre aka
. Kad je on hoe i eli, on mo e postaviti svoj um na svom zadatku i savladati lekcije
iz ivota, postaju sigurni i vje ti znanstvenik, koji ive u razumijevanju i miru, a
ne u neznanju i bijedi.
alosti ivota duboki su i duboko ukorijenjena, ali oni mogu biti nasluuje i iskorije
njeni. Strasti i emocije su ljudske prirode, u svojoj ungoverned dr ave, neodoljiv
i bolno konfliktu, ali oni mogu biti tako omek ala prema dolje, usklaena, i mudro
re irao i razumio, da postanu poslu ni sluge za outworking prosvjetljenih svrhe.
Pote koe ivota su veliki, njegova bitka estoka, a njegovi po elio-za pitanja neizvjesna
i nedosti an, i to toliko, da se svakih sat mu karci i ene razbije pod pritisak. Ipa
k, ti ??uvjeti nemaju objektivnu i proizvoljna postojanje. U svojoj pravoj priro
di su subjektivna i isto mentalno, a mo e se nadii. Nema svojstvene i trajno zla u u
niverzalnom reda, a um mo e biti uzdignut na moralnoj visini gdje zlo mo ete ga dodi
rnuti vi e nema.
Vjera u vjeni i Universal pravosua, u nad-vladajua Dobro, je uvod u ivot pobjedniki. o
vjek koji ima za cilj da postane jaka, smirena, i postojan u srcu mora, na samom
poetku, ne sumnjam da srce ivot je dobar. Tko je za pogled na kozmiki poredak i do i
vite ushit emancipacije mora shvatiti da ne postoji poremeaj u svom ivotu, ali ono
to on stvara. Ova spoznaja je te ko, tako da je sklona um, u svojim nesavr enim faza
ma, kako bi samosa aljenja i samo-opravdanja, ali to se mo e postii, i moraju se post
ii do njega koji je ivjeti ivot osloboen. Isprva se mora vjerovati, a vjera mora se
pridr avati, dok se ne sazrijeva u realizaciji i znanja.
Patnje ivota uvelike su smanjene kad su prihvaeni kao disciplinskih iskustava, i ov
jek od vjere, tako nema ih prihvaa. Patnje ivota ne transcendira i otpustiti kada
sva iskustva su inili dobro, te se koristi u razvoju karaktera, a ovjek od znanja,
tako ne smatramo i koristiti ih.
Vjera je siva zora koja prethodi cijeli dan i savr en znanja. Bez nje ne mo e biti p
ostizanje snage, nema stalni sigurnost srcu. ovjek vjere ne podlei kada pote koa pred
staviti sebe, on ne oajavajte ako nevolje ga prestii. Meutim strma i tamno njegova
putanja mo e initi, kako se raduje svjetliju put naprijed. On vidi odredi te za odmor
i svjetlosti ire. Oni koji nemaju vjere u pobjedu dobra sramotno podlei elemenata
zla. I to mora biti tako, jer tko se ne podignu dobar, uzdi e zla, i, gledajui zla
kao gospodar ivota, on prima plau zla.
Ima onih koji, nakon to je dala za poraz u borbi ivota, razgovaraju nepromi ljeno o
nepravdi koje su pretrpjeli u rukama drugih. Oni vjeruju i poku ati napraviti drug
i vjeruju-da bi bili uspje ni ili bogati ili slavni, ali za prijevare i podlosti o
nih oko njih. Priaju, po tisuiti put, kako su bili prevareni, prevario, i degradir
ana od strane drugih. Oni su i sami zamisliti da su svi povjerenje, sve nevinost
, po tenje i sve dobre udi i da gotovo svi drugi je sve to je lo e i zlonamjerni. Priaj
u kako bi bio jednako uspje an i po tovan kao i drugi, ako su bili sebian poput onih
drugih, i da svoju veliku manu, a glavni izvor, u sebe, u svoje neuspjehe, da su
roeni s prevelika zadu bina nesebinosti.
Takve self-hvalei tegoba ne mo e razlikovati dobro od zla, a njihova vjera u ljudsk

u prirodu i dobrota svemira je mrtav. Gledajui nakon drugima, oni imaju oi za zlo
samo; gleda na sebe, to oni vide samo patnju nevinost. Umjesto da otkrijete bilo
zlo u sebi, da bi cijelo ovjeanstvo lo e. U njihovim srcima su ustolien na nesretnu D
emon Zla kao Gospodara ivota, i vidjeti u toku stvari samo sebini otimati u kojem
dobro uvijek se drobi i zla di e pobjedniki. Slijep za vlastite gluposti, neznanje
i slabost, ne vide ni ta, ali nepravda u njihovoj sudbini, ni ta, ali bijeda i bijed
a u svom trenutnom stanju.
Tko e imati jo koristan i uspje an ivot, a sami duhovno plemenita i pobjedniki jedna m
ora na jednom od korijena i baci ovu nesretnu stanje uma da negira sve to je dobr
o i isto, i daje nadmonost svemu to je baza i neistom. Nesrea, bijeda i poraz veina si
gurno ekaju ovjeka koji vjeruje da je neiskrenost, obmana i sebinost su najbolje or
u je kojim bi se postigla uspje an ivot. to hrabrosti i snage mo e razviti ovjek, a to ti
o i srea mo e se u ivati ??u, koji vjeruje da bi se dr ati korak s drugima on neprestan
o mora odbiti i obeshrabriti bolje kvalitete njegove prirode? ovjek koji vjeruje
da je zlo jae od dobra, te da zli ljudi imaju najbolje od ivota, jo uvijek je ukljue
n u elementima zla, i, da, tako su ukljueni, on pati-mora nu no pate-pobjedi.
To se mo e pojaviti na vas da nam se svijet predan zloe; da lo e sree, i dobro uspjeti
, da ne postoji ni ta, ali anse, nepravde, i nered. Ali ne vjerujem da je ovo: to s
matraju kao nedosti an izgled. Zakljuiti da se ne vidi ivot kao to je stvarno, to jo n
iste nasluuje uzroke stvari, i da kada mo ete gledati na ivot kroz i e srce i mudriji um
, vidjet ete i razumjeti njegovu pravednost. I doista, kada ste tako ne gledati n
a ivot, vidjet ete dobro gdje ste sad vidim zlo, red u kojem se sada pojavljuje po
remeaj, i pravdu, gdje se sada ini da prevladavaju nepravda.
Svemir je kozmos, a ne kaos, a ne lo e sree. Istina, tu je mnogo zla u svijetu, inae
ne bi bilo potreba za moralnim ciljevima, ali tu je i mnogo jada u svijetu, i z
lo i bijeda su povezane, kao uzrok i posljedica. Jednako je istina da postoji mn
ogo dobra u svijetu, i mnogo po tivanje veselje, i dobro i veselja povezane kao uz
rok i posljedica. Tko je stekla tu vjeru u mo i nadmoi dobra, to oito ne nepravde, n
ikakva koliina patnje, a ne katastrofa mo e uzdrmati, e proi kroz sve hitne sluajeve,
svim isku enjima i te koama, s uzvi enim hrabrosti da prkosi demona sumnje i oaj. On ne
mo e uspjeti u svim svojim planovima. On ak mo e naii na mnogo neuspjeha, ali kad on n
e uspije, to e biti da on mo e uokviriti plemenitije svrhe i penjati na vi im dostign
uima. On je samo da e uspjeti u cilju postizanja uspjeha vei od onoga koji je prvi
put sanjao. Njegov ivot nee, ne mo e, biti neuspjeh. Neki od njegovih detaljima e usp
jeti, ali to e biti, ali razbijanje slabih karika u lancu lika i dogaaja, u cilju
da se cijela mo e biti vi e jak i potpun.
Tu je ivotinja hrabrost koja mirno mo e suoiti vatru neprijatelja u borbi, ili estok
bijes zvijeri, ali koji ne uspije u borbi za ivot i razgrauje kada se suoi sa ivotin
jama koje bijes unutar vlastitog srca. To zahtijeva vei, vraa hrabrosti da ostanu
mirni u sat li enja i nesree nego u aru borbe, nadvladati sebe nego da prevlada drug
u. A to vraa hrabrost je pratilac vjere.
Sama teolo ka uvjerenja (esto zbunjeni s vjerom) nee koristiti. Uvjerenja o Bogu, Is
usu, stvaranje, itd., samo su povr inski mi ljenja (potjee uglavnom iz obiaja) koji ne
ostvari do stvarnog ivota ovjeka, a nemam snage da poklanjate vjeru. Takva uvjere
nja mogu pratiti vjeru, ali oni su razliita od njega. esto, oni koji dr e veinu u ust
rajnom pojedinih uvjerenja o Bogu, Isusu i Bibliji najvi e nedostaje u vjeri, tj.
oni ustupiti tu be, malodu nost, tugu i odmah nakon neke sitne nevolje ih obuzima. A
ko je netko dao do razdra ljivost, tjeskoba, beznae, i naricanja nad jednostavnim s
tvarima ivota, neka zna da je, usprkos svom vjerskom uvjerenju ili metafizike filo
zofije, on nema vjeru. Jer gdje je vjera tu je hrabrost, tu je jakost, postoji u
strajnost i snagu.
Mi ljenja ljudi su lagano treba razmotriti, jer su oni mijenjaju sa svakom novom p
ovjetarca misli. Oni imaju vrlo malu ulogu u realnost stvari, kao mjehurii od pov
r inskog vrenje. No, iza svih stavova je isto ljudsko srce. "Bezbo nicima" su oni ko
ji su goodless, iako oni mogu biti lanovi crkava i napraviti veliku ispovijest vj
ere u Boga. "Pobo an" su oni koji su lijepi, iako one ne ine ispovijest vjere. U te
goba i bewailers su nevjerni i nevjernima. Oni koji nijeu ili omalova avati mo dobra
, iu njihovim ivotima i djelima potvrditi i poveati mo zla, jedini su pravi ateisti
.
Vjera daruje tu uzvi enu hrabrosti koja se uzdi e superiorniji od sitnih i sebini raz
oarenja i nevolje ivota, koji priznaje poraz nema osim kao korak prema pobjedi, ko
ja je jaka da izdr i, strpljiv ekati, i energina da se bore. Ona shvaa benigni zakon
istine u svim stvarima, a uvjereni konanog trijumfa u srcu, i kraljevskog mo uma.
Osvijetlite, zatim, svjetiljku vjere u svoje srce, i hodati kroz tamu voeni svoji
m svjetleim zrakama. Njegova svjetlo preslabo, a ne mo e se usporediti s sunevoj svj
etlosti sjaj znanja, ali dovoljno je voditi jedan sigurno kroz maglu sumnje i cr
nog oaja, uskim, trnovitim putovima bolesti i tuge, a preko izdajnike avioni od is
ku enja i neizvjesnosti. To omoguuje da ovjek za obranu od napadaa i prestii zvijeri k
oje bijes u d ungli svom srcu, i sigurno doi do otvorene ravnice istog ivota i planin
skim razine osvajanja gdje je prigu eno svjetlo vjere se vi e nije potrebna. Jer, os
tavljajui iza sebe ima svu tamu, sve sumnje, pogre ke, i tugu, on ulazi u novu svij
est, a nakon vi oj kolu ivota, djela i djela, ivi i self-sadr ane i mirno, u cijelosti
i slavno svjetlost znanja.
Neville Goddard , Summa Theologica , Manly P Hall , teaj uda

**********************************-----------------------------7777777777777777777777
Skrivena tajna
1912. Za onoga koji nema vjeru, sve je mogue. Vjera je da se ne to u ovjeku koji nad
ilazi svaki oblik ogranienja i otvara um za neograniene moi du e. To je vjera koja em
ancipira osobu i rasklapa neogranien veliinu du e.
SADR AJ
Poglavlje 1 - S vjerom je sve mogue .............................................
...
Poglavlje 2 - Living Faith .....................................................
.... .......................
Poglavlje 3 - Vjera koja zna ....................... `..........................
....................
Poglavlje 4 - Vjera To otvara vrata ............................................
...............
Poglavlje 5 - Velika Unutar ....................................................
................. ......
Poglavlje 6 - Poveanje ivot ......................................................
.........................
Poglavlje 7 - neogranienu mo ................................. ...................
........................
Poglavlje 8 - ivjeti vea i vea ivot ................................................
.......
Poglavlje 9 - irenje svijesti ... ...............................................
........
Poglavlje 10 - Vjera budi novi ivot .............................................
..........
Poglavlje 11 - Kroz Vjera All Things Arc Mogui ..................................

......
Poglavlje 12 - imati vjeru u sebe ..............................................
...................
poglavlje 13 - Imati vjeru u ovjeanstvo ..........................................
......................
Poglavlje 14 - imati povjerenja u svoj ??posao, mogunosti i okolnosti .......
Poglavlje 15 - Imate li vjera u Boga ...........................................
............................
Poglavlje 16 - imati vjeru u vjeri .............................................
......... ................
Poglavlje 17 - Na vi e imati povjerenja u Vjeri ..................................
.....................
18. poglavlje - elja i vjera .............................. .............. `.....
.........................
Poglavlje 19 - Ulazak u ivotu Vi u silu ..............................
Poglavlja 20 - vjeru za svakodnevni ivot ............... ........................
....................
Poglavlje 21 - odagnati strah, imati vjere .....................................
.........................
22. poglavlje - Skrivena tajna .................................................
............ `.........
Poglavlje 1 S vjerom je sve mogue
Za njega koji vjeruje sve je mogue.
Vjera je da se ne to u ovjeku koji nadilazi svaki oblik ogranienja i otvara um za ne
ograniene moi du e.
To je vjera koja emancipira osobu, to je vjera koja se odvija na neogranien veliin
u du e, to je vjera koja uklanja veo tajnovitosti i otkriva da je ovjek koji udesni
svijet, da je svijet neograniene, da bo anski predivni svijet koji je u roku.
Vjera je bila skrivena tajna od velikih du a u svakoj dobi, vjera je bila tajna kr
oz koje sve uda su uinjena, vjera je bila tajna kroz koji prorok je stekao mudrost
i njegovu mo, vjera je bila tajna kroz koje Sinovi slavu stekao svoju rijetku i
divno genij, vjera je bila tajna kroz koji je sve high, sve vrijedno i sve to je
lijepo je dano na svijetu.
To je vjera koja se probudili umovi vjeno su nastojali pronai, iako ne uvijek znaj
ui da je skrivena tajna je vjere, a sama vjera, a to je vjera koja e promijeniti s
vijet, jer svijet treba mijenjati, kada je njegov unutarnji sveti te ima je u ao u u
mu ovjeka.
Vjera je skrivena tajna svega, klju koji otvara sva vrata da mo e postojati u svemi
ru, vjera je savr en nain da se tom unutarnjem svijetu iz koje sve izlazi, vjera je
kraljevski put do neograniene moi, neizmjernu mudrost i neograniene ljubavi ; vjer
a vrata od krinuta tom kraljevstvu koje je prvi mora se tra iti ako sve ostale stvar
i koje treba dodati luk, vjera je skrivena tajna da svaki elje i potrebe ovjeka.
Poglavlje 2 Dnevni Vjera
Tu je vjeru kako je vjera, tu je vjera koja mo e sve, tu je vjera koja pomie planin
e, bez obzira na one planine mogu biti, tu je vjera koja se uzdi e iznad svih prep
reka u svijetu i dosti e najvee visine da ovjekov um mo e imati u vidu, i to je to vje
ra koja je skrivena tajna.

Kada se ta vjera je postigao sve bolesti ljudskog ivota mora uzeti svoj odlazak,
kad se to vjera postii svaki oblik siroma tva mora nestati, nikada se opet javiti,
kada je ta vjera je postigao svaki redu e biti ispravljena, krive su staze isprav
iti, i svaka elja srca zadovoljni.
To je vjera ive vjere, to je vjera koja radi, ne vjera koja jednostavno tje i. To n
ije vjera koja vjeruje samo stvari, ali vjera koja ne stvari.
To je vjera koja otvara um za neogranienim mogunostima super unutar i daje ovjeku d
a ne to kroz koje on mo e postati tako velika kao to je ikada mo e eljeti biti.
To je vjera koja Master Mind tekstu, kada je izjavio da ni ta nee biti nemogue k vam
a, to je to vjera koja daje rije istine njegova nepobjediva sila, on je to vjera
koja raa ivot mislio - mislio da ima ljekovita na svojim krilima.
To je vjera koja e emancipirati utrku, donijeti mir na zemlji, dobre volje da se o
vjek, i to je to vjera koja e vam otkriti na pamet skrivene duha istine - da je d
uh koji, kada se zna, dat ovjeku slobodu od svega to je ovjeka i snage da postignu
sve to je bo ansko.
Da posjeduje takvu vjeru je molitva svakog duhovnog srca, a to je blagovijest, v
eliku radost, dapae, da je ova molitva mo e biti odgovoreno, a sada je odgovorio.
Poglavlje 3 Vjera koja zna
Za potpuno definiranje ovu vjeru je napor da nikada nee biti poku aj, jer prava vje
ra je daleko izvan opisa rijeima, istinska vjera je ne to to mora biti u Duhu valja
prosuivati, i vi a je jedan uspinje u razumijevanju duha vei i sna nije ta vjera posta
je.
Vjera nije samo vjerovanje, niti je to doktrina o svemu to je bilo, jest ili e bit
i. Vjera i uvjerenja nemaju ni ta zajedniko, oni su razliiti kao tame i svjetla.
Vjerovanje je ljudska, vjera je ne to vi e od ovjeka; uvjerenje ne zna ni ta, vjera zna
sve.
Prava vjera je duhovno stanje uma, stanje svijesti koje je vrlo duboko, vrlo vis
oka, a lijepo neopisivo. To je stanje svijesti koje se zna, i to ne zna, jer se
u vjeri nalazi se na vrhu gore inteligencije, mudrosti i osvjetljenje.
Nebrojene kraljevstva super roku se zna da vjeri, vjeri zna sve to je visoka, sve
to je savr eno, sve da je neogranien, sve to je vrhovni; vjera ne zna jer je vidio,
vidio oima duhovne vizije.
Vjera je stanje uma koje se pretvara u vrhunsku osjeaj ovjeka prema unutarnje, skr
iveno, nevieno, lijepo ire, te se svijest u onim podrujima gdje je finije sve je sa
vr eno, i stvarniji nego to se pojavi na vidljivom oima .
Vjera pokazuje da je ono to ini nestvarno je apsolutno pravi, da je ono to ini skriv
eno mo e biti rijei ni pameti, i razumljivo svakom umu, a to nevidljivo postaje vid
ljivo svima onima koji e otvoriti cijeli viziju koja postoji unutar njih.
Vjera pokazuje da je unutarnji svijet je daleko jai od vanjskog svijeta, i da dal
je nastavljamo u veliki roku jai, vi e pravi, savr eniji i ljep i sve postaje.
Jedna od glavnih funkcija vjere je ui u bezgraninu i bude lijepo u roku, a od svih
ivota, poveanje snage i sposobnosti dolazi od buenja vea i vea mjera u roku, mi savr e
no razumijem za to su sve stvari mogue onomu koji vjeruje.*****
77777777777777777777777777
Molitva, Umjetnost Vjerujui
Molitva je glavni klju. Klju mo e stati jedna vrata od kue, ali kad se uklapa sva vra
ta dobro mo e tvrditi da je glavni klju. Takva ni manje klju je molitva za sve zemal
jske probleme. Ova knjiga je poku aj da se smanji nepoznati poznato, istiui uvjete p
od kojima se molitve usli ane, i bez koje se ne mo e odgovoriti. On definira uvjete
koji ureuju molitvu u zakonima koji su naprosto generalizacija na eg opa anja. Univer
zalni zakon reverzibilnosti je temelj na kojem se temelje njegove tvrdnje.
Poglavlje 1
ZAKON reversibility
"Moli za moju du u, sve vi e se stvari dogaaju po molitvi od ovog svijeta snova" (Ten
nyson).
Molitva je umjetnost i zahtijeva praksu. Prvi uvjet je kontrolirano ma te. Parade
i blebeite strane u molitvi. Njegova vje ba zahtijeva mir i spokoj, "Koristite ne b
lebeite," za molitvu je uinjeno u tajnosti i "Otac tvoj, koji vidi u skrovitosti,
uzvratit e ti." Ceremonije koji se uobiajeno koriste u molitvi su samo praznovjerj
a, te su izumio dati molitvi zrak sveanosti. Oni koji to praksa umijee molitve su e
sto u neznanju od zakona koji ga kontroliraju. Oni pripisuju dobivene rezultate
za obrede i gre ku pismo za duh. Bit molitve je vjera, ali vjera mora biti pro eto r
azumijevanje treba dati da aktivno kvalitete koje ne posjeduju kada stoji na mir
u. "Dakle, dobili mudrost i svim svojim imanjem steci razboritost."
Mehaniko gibanje uzrokovano govoru je poznata dugo vremena prije nego to bilo tko
sanjao o mogunosti inverzni trans-formacije, koja je, reproduciranje govora mehan
ikom kretanju (gramofon). Za dugo vremena struja je producirao trenja bez misao k
oja trenja, pak, mogao biti proizveden od strane elektrine energije. Hoe li ili ne
ovjek uspijeva unazad transformaciju snagu, on zna, ipak, da su svi preobra aji sn
azi ??su reverzibilni. Ako toplina mo e proizvesti mehaniki pokret, tako da mehaniko
kretanje mo e proizvesti toplinu. Ako struja stvara magnetizam, magnetizam takoer
mo e razviti elektrine struje. Ako glas mo e uzrokovati valni struje, tako da mo ete ta
kve struje reproducirati glas, i tako dalje. Uzrok i posljedica, energija i mate
rija, akcije i reakcije su iste i razmjenljiv.
Ovaj zakon je od najvee va nosti, jer vam omoguuje da predvidi inverznu transformaci
ju jednom izravnom transformacijom ovjeren. Ako je znao da bi se osjeali su da os
tvari svoj cilj, onda, obrnuto, da bi znali to dr ava biste mogli shvatiti da su se
probuditi u sebi takav osjeaj. Opomena, moliti vjerujui da ve posjedujete ono to mo
lite za, temelji se na poznavanju zakona o obrnutoj transformacije. Ako va shvati
o molitva stvara u vama jasan osjeaj ili stanje svijesti, a zatim, obrnuto, da se
odreeni osjeaj ili stanje svijesti mora proizvoditi shvatio molitvu. Jer svi preo
bra aji snazi ??su reverzibilni, uvijek biste trebali preuzeti svoj osjeaj ispunio e
lju. Trebali probuditi u vama osjeaj da ste i imaju ono to ste do sada htjeli biti
, a posjeduju. To je lako uiniti razmi lja radost koja e biti tvoje su va cilj ostvar
ena injenica, tako da ive i kreu se i imaju svoje bie u osjeaj da je va a elja se ostva
uje.
Osjeaj je elja ispunjena, ako se pretpostavlja i kontinuirana, moraju objektivizir
ati stanje kako bi ga stvorio. Ovaj zakon obja njava za to "Vjera je ono emu se nadam
o, dokaz stvari ne vidi" i za to "On zove stvari koje se ne vidi kao da su te stva
ri koje nisu vidjeli postala vidjeti." Pretpostavimo osjeaj va eg elite ispunjena i
dalje osjea da je ispunio sve ono to se osjeate se objektivizira.
Ako fizika injenica mo e proizvesti psihiko stanje, psihiko stanje mo e proizvesti fizik
injenicu. Ako je uinak (a) mogu biti proizvedeni od uzroka (b), a zatim obrnuto,
uinak (b) mogu biti proizvedeni od uzroka (a).
Zato ka em vam: " to to ma hoete, kad molite, vjerujte da ste ih primili, a vi ete ih
imati" (Marko 11:24).
Poglavlje 2
DVIJE prirode svijesti
Jasan koncept dvojnog prirode ovjekove svijesti mora biti temelj svake prave moli
tve. Svijest ukljuuje podsvijest, kao i svjesni dio. Neusporedivo vei dio svijesti
le i ispod sfere objektivne svijesti. Podsvijest je najva niji dio svijesti. To je
uzrok dobrovoljne akcije. Podsvijest je ono to je ovjek. Svjesno je ono to ovjek zna
. "Ja i moj otac su jedno, ali moj Otac je vei od mene" svjesno i podsvjesno su j
edno, ali podsvijest je vei od svjesnog.
"Ja sam od sebe ne mogu ni ta uiniti, Oe u meni uini djelo." Ja, objektivnu svijest,
sam od sebe ne mogu ni ta uiniti, oe, podsvijest, uini djelo. Podsvijest je onaj u ko
jem se sve zna, u kojem je sve mogue, na kojem sve ide, iz kojeg sve drugo, koje
pripada svima, na kojem svi imaju pristup.
Ono to smo svjesni konstruiran je od onoga to mi nismo svjesni. Ne samo da na i pods
vjesni pretpostavke utjeu na na e pona anje, ali oni takoer modni uzorak na eg objektivn
og postojanja. Jedino oni imaju mo da ka em, "Da nainimo ovjeka objektivne manifestac
ije-na svoju sliku, sebi slina." Sve stvoreno spava u duboko ovjeka i probudio se
objektivnom postojanju svojim podsvjesnim pretpostavkama. U tom praznina zovemo
spavati postoji svijest u budan budnost, i dok tijelo spava ovu budan bie javnost
iz riznici vjenosti podsvijest pretpostavkama ovjeka.
Molitva je klju koji otkljuava beskonanu skladi te. "Doka i mi sada ovime, veli Gospod
nad vojskama, ako neu vam otvoriti ustave nebeske i izliti vas blagoslov, da post
oji nee biti dovoljno mjesta da ga primi." Molitva mijenja ili potpuno mijenja na e
podsvjesne pretpostavke , a promjena pretpostavke je promjena izra avanja.
Svjesnog uma Razlozi induktivno od promatranja, iskustvo i obrazovanje. Stoga sm
atra da je te ko vjerovati u ono to su pet osjetila i induktivni razlog zanijekati.
Podsvjesni razlozi deduktivno i nikad se bavi istinitost ili neistinitost od pr
emisa, ali nastavlja se na pretpostavci ispravnost premise i objektificirati rez
ultate koji su u skladu s pretpostavkom. Ova razlika mora se jasno vidjeti svi k
oji e svladati umijee molitve. No istina razumijevanje znanosti o molitvi stvarno
mo e dobiti dok se zakoni koji reguliraju dvostruku prirodu svijesti shvatiti i va n
ost podsvijesti shvatila.
Molitva-umjetnost vjerujui ono to je odbijen od strane osjetila-bavi gotovo u cije
losti s podsvijesti. Kroz molitvu, podsvijest je predlo en u prihvaanju elju ispunio
, te obrazlo enje deduktivno, logino je da razvija svoje legitimne kraja. "Daleko j
e moniji Onaj koji je u vama nego onaj koji je u svijetu."
Subjektivni um je difuzno svijest da animira svijet, to je duh koji daje ivot. U
svim tvar je jedna du a-subjektivni um. Kroz svih stvorenja traje ovaj jedan nepre
kinuti subjektivni um. Misao i osjeaj spajaju u vjerovanjima impresionirali prein
ake na nju, koji ga naplatiti s misijom, koja je vjerno izvr ava misije.
Svjesni um potjee prostori. Subjektivni um ih razvija svojim logikim krajevima. Je
su subjektivni um nije toliko ogranien u svojoj inicijativi mo rasuivanja, objektiv
ni ovjek ne mo e biti odgovoran za svoje postupke u svijetu. ovjek prenosi ideje u p
odsvijest kroz njegove osjeaje. Podsvijest prenosi ideje od uma do uma kroz telep
atiju. Va i dozivaju se jo neizreeni uvjerenja drugih su trans-ljana im bez njihovog
svjesnog znanja ili pristanka, a ako podsvjesno prihvatili njih e utjecati na nj

ihovo pona anje.
Jedine ideje da podsvjesno odbacuju su va e ideje njih koji nisu mogli ele da bude
istinito bilo koga. to god su mogli po eljeti i drugi mogu biti od njih vjerovali,
a prema zakonu koji regulira vjerovanja subjektivno razmi ljanje oni su prisiljeni
da prihvate subjektivno, a time i objektivno izraziti, odgovarajui nain!.
Subjektivni um je potpuno pod kontrolom sugestije. Ideje su najbolje sugerirao k
ada objektivni um je dijelom subjektivan, da je, kada je cilj osjetila se smanji
ti ili privremeno obustavljena. To djelomino subjektivno stanje se najbolje mo e op
isati kao kontrolirano ma tanje, pri emu um je pasivna, ali mogu raditi s apsorpcij
om. To je koncentracija pozornosti. Tu ne smije biti sukob u va em umu kada se mol
i. Ukljuite od onoga to je ono to treba biti. Pretpostavimo raspolo enje ispunio elju,
a po univerzalnom zakonu reverzibilnosti ete ostvariti svoje elje.
77777777777777777777777777777777777777
777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777777
Dolazni uvjete za pretra ivanje:
pdf knjiga o ivotu pobjedniki James Allen pdf
Um je gospodar James Allen pdf
Charles Mann audiobook torrent
PDF uma je majstor tako JAMES ALLEN
Pdf free download mjesta James Allen knjiga
Um je gospodar James allien pdf
Um je gospodar James Allen torrent
James Allen ivot pobjedniki mastering srce i um zvuka
James Allen majstor uma
free pdf ivot pobjedniki preuzimanje
Tagovi: James Allen (Audio knjiga) , James Allen Knjige ,
avanje srce i um
ivot Trijumfalne: Ovlad

Spoznaj Sebe Samog

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

You might also like

Spoznaj Sebe Samog

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Spoznaj Sebe Samog

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Tvoje misli su iznimno va ne!

Utjeu na tvoj stav prema ivotu, na tvoje postupke i na

ivoga Boga u svom ivotu i no

e svima izgledalo kao mali ritual

tako i na Istok, u Japan, Tibet, Indiju... i{li su svuda gde im je izgledalo da

Univerzum u kome `ivi. To je ve~ita zapitanost o krajnjoj su{tini i najdubljem s

ja izme|u ljudi klju~ni element koji poma`e da se oni oslobode mentalne

bi jednostavno rekao: Hvala ti .

obja{njenjem ove tehnike bavi}emo se kasnije.

je bila njegova jaka strana. Kada ga posmatrate u terapeutskim sesijama ili na

iskustvo prosvjetljenja. Na njegovo veliko iznena|enje, neki u~esnici su ve} dru

rezultat kontemplacije, ni{ta ne dodaju}i ili oduzimaju}i.

se vi{e ne koristi pitanje [ta je `ivot?, jer po njegovom usavr{enom razumijevanju

Nakon {to je primio instrukciju, u~esnik po~inje sa kontemplacijom.

Tako|e, treba se truditi da vrijeme provedeno u kontemplaciji i vrijeme proveden

odre|ene promjene u odnosu na soto {kolu. Na prvom mjestu uvela je upotrebu

prosvjetljenja, vi ~istite um od svega onoga sa ~ime ste sebe pobrkali, identifiko

Spoznaj samog sebe Emir Salihovi}

prosvjetiteljstva. Ipak, taj termin, onako kako se koristi u kontektu zapadne ci

skustvo prosvjetljenja: molitvom, obo`avanjem bo`anstava, gladovanjem, povla~enj

kra|e, te odustajanje od povre|ivanja drugih, mentalno, verbalno ili fizi~ki. Kr

Predubje|enja, unaprijed stvorene ideje o istini, o ~emu smo govorili ranije, pr

Pored gore spomenutih mentalnih barijera, na Intenzivu se mogu pojaviti i

Istina je tu, na dohvat ruke, mo`ete je omirisati u zraku, gotovo je okusiti. Pr

Sjedi tu i namjeravaj da bude{ unutra, i mo`da }e{ i biti unutra.

Razlog za ovo je o~igledan. Intenziv prosvjetljenja nudi specifi~nu tehniku kont

Dobra vijest je da to nije zauvijek, i ako u~esnici na kraju Intenziva odlu~e da

19:15 - 20:00 Vje`ba prosvjetljenja

isti~ki dijagram Drveta `ivota, gnosti~ki dijagrami zemlje i nebesa, kineski Ji

Tu je tako|e i poseban vid komunikacije sa kona~nom stvarno{}u koja bi se

iz Boga, odnosno iz kona~ne stvarnosti, Istine. Ali, s obzirom da smo mi upravo

a odlu~ivanja kako }e `ivjeti svoje `ivote i koje }e spiritualne tehnike praktik

- Partner koji slu{a pokloni punu pa`nju svom partneru;

Emir Salihovi} Spoznaj samog sebe

Reci mi ne{to {to si sakrio od nekog drugog Hvala ti

Prosvjetljenje je razvojno i probojno iskustvo.

Spoznaj samog sebe Emir Salihovi}

to direktno do`ivim. Onda }u biti otvoren i prihvati}u {ta god da mi se javi u s

ka`e, Ne znam, a zatim pravi dalje poku{aje i o rezultatima komunicira partneru.

135Odgovor: Da. Ako ti je potrebna pomo}, ukoliko ne ~uje{ ili ne razumije{ o ~e

objekat svog prosvjetljenja, to treba da iskomunicirate partneru. Sve ostalo zan

Govor drugog dana Intenziva, poslijepodne:

smiren i meditira{ o unutra{njosti palate

znaj samog sebe Emir Salihovi}

dogodilo, jedino biste se polako uznemirili umjesto {to }e se to ovdje brzo

ne zanemarujte objekt prosvjetljenja. Njega prvo morate imati. Onda intenciju da

158Postoje razli~iti stepeni prosvjetljenja. Ne postoje vrste prosvjetljenja. I

iskustva prosvjetljenja, ako su direktna, i dolaze u razli~itim stupnjevima.

ombinuje najdjelotvornije i provjerene metode kako iz isto~nih, tako i iz zapadn

na petom koraku radi}e na uklanjanju fiksiranih mentalnih stavova koji ga

Takve self-hvalei tegoba ne mo e razlikovati dobro od zla, a njihova vjera u ljudsk

Neville Goddard , Summa Theologica , Manly P Hall , teaj uda

Poglavlje 11 - Kroz Vjera All Things Arc Mogui ..................................

ra koja je skrivena tajna.

svjesnog znanja ili pristanka, a ako podsvjesno prihvatili njih e utjecati na nj

ivot Trijumfalne: Ovlad

You might also like