Professional Documents
Culture Documents
Kostić, Cvetko, Bor I Okolina, Savremena Škola, 1965
Kostić, Cvetko, Bor I Okolina, Savremena Škola, 1965
Kostić, Cvetko, Bor I Okolina, Savremena Škola, 1965
,"
1_( "
SOCIOLOKA BIBLIOTEKA
sveska
etvrta
REDAKCIONI ODBOR
dr Cvetko Kosti
d,' Radomir Luki
d,' Milan Milutinovi
dr Vladimir Rakovi
dr Ilija Stanoji
GLAVNI UREDNIK
dr RadomiT
dr CVETKO KOSTI
Luki
BOR
I OKOLINA
-
socioloka ispitivanja
Ilustruje:
ore Andrejevi
Kun
SA VREMENA KOLA
Beograd, 1962,
SADRAJ
PREDMET f METOD .""T,.
I OD SELA DO GRADA 1. Selo - 2. Rudnik i "arija" --'3. "Zatrovano podruje" - 4. Drutvene borbe 5. Grad II OSNOVNE INSTITUCIJE
1. Zemljina svojina - 2. Radniki saveti 3. Komuna - III PRIMARNE GRUPE I DRUTVENI AGREGATIL Porodica - 2. Susedstvo
3. Drutveni agregati ~ IV DRUTVENE KAT;EGORIJE - 1. Seljaci 2. Radnici 3. Seljaci - industrijski radn~ci
4. Strunjaci
5. Zanatlije i trgovci - ---'6. Penzioneri i invalidi rada - -
10 JUN ?nn4'
...... -..
,""
V DRUTVENI PROCESI 1. Industrijalizacija - 2. Urbanizacija - 3. Akon;l.Odacija - 4. Asimilacija 5. Sukobi - VI DRUTVENA PITANJA - 1. Stambeno pitanje - 2.' Vaspitanje
3. Dokolica 4. Devijacije
ZAKLJUAK
23
24
32
41
46
55
63
67
. 70
76
88
88
95
97
101
102
106
110
117
120
124
127
128
132
138
141
146
151
152
155
160
163
170
<~'.>
.,
< , . . , . .
....
PREDMET I METOD
Predmet ovoga rada je drutvo .u miem industrijskom
gradu, a za konkretna istraivanja posluilo je drutvo
u gradu Boru i njegovoj okolini. Na prvi pogled izgleda da
su "osnovne dimenzije" ove socioloke studije sasvim odreene.
Ali nije sasvim tako; bolje rei, to vredi samo za neke od tih
"dimenzija", i to za prostor i vreme, .dok za druge to nije
sasvim sluaj, a za to postoje razlozi.
Bot je naselje u istonoj Srbiji i naroito je poznato po
svom rudniku bakra. "Borski rudnik je danas najvei proizvoa bakra u Evropi, a grad Bor prema broju stanovnika daleko prevazilazi. mnoge gradove u Srbiji. Osim toga on je
najvei rudarski grad Balkanskog Poluostrva."l) Kao i druga
slina naselja, .i Bor je tesno povezan sa selima svoje okoline. Samo to je u ovom sluaju. ta veza svoje vrste, zbog
zatrovanog ili "ugroenog" podruja oko 'ovog' grada. To je
onaj prostor koji ve decenijama zasipaju otrovna isparenja
iz rudnika, to veoma ugroava floru i faunu okolnih naselja.
Takav je prostor u kome je smetena ova drutvena zajednica.
Razvoj rudnika je ostavio neizgladiv peat i na drutvenom ivotu ovog naselja. Zbog toga se u ovom radu naroito
prouava doba od 1903. godine, kada su ovde poeli rudarski
radovi u znaajnijem obimu, pa do poetka 1962. godine, kada
je zavreno prikupljanje grae za ovaj rad. dvo je veoma
. buran period u razvoju Bora, doba u kome se ovo naselje
preobrazilo iz primitivnog sela u moderan grad .
To je vreme u kome se prouava drutvo u ovom radu.
1) Dr V. Simi,
1951, 267
V.
Mili,
2) J. T.
10
"
Bor i okolina
velosti", kako se obino misli, ta se stvarno de~va u ov~kv~~
jednom "loncu za topljenje", kako s: ~:ocesl urba.nIZ~cIJe
odraavaju na osnovne drutvene instituCIje u gradu l nJegovoj seoskoj okolini, kako se norme soc~ja~istikog poretka
odraavaju u ovoj sredini, kakve su perspektive ovakvog drutvenog razvoja, itd.
12
272, 328.
4) J.
.
i
junos~ovenske
zemlje, II,
Beograd, 1931, 2.
13
ci
14
.,
.'\;'
~dq .
~
~:Po
QJ
!-'
o1:
().O
q.gHg
:::,
l:l:
..(,
15
14
il
.;'
nonih
poseta Boru
"
!f
... 1
i
I
M. Duvergerr, Methcdes
la
science
politique, Paris,
"
2 Bor i okolina
16
l3
1959, 394.
17
avali svoj ateizam, dok su u "kvoti" drugog anketara odgovori bili neto drukiji: neki su tvrdili o zagrobnom ivotu
"d,a tu irp.a neto", drugi su podvlaili "da nema nita", neki
su opet naglaavali svoj ateizam, ali bi ipak poneko izmeu
ovakvih dodao da se pridrava izvesnih lokalnih obiaja.
U "kvoti" treeg anketara sve je ovo bilo bitno drukije. Oi
gledno je da je tako to nemogue, jer sva ta lica obuhvaena
"uzorkom" ive u istoj sredini, izmeana su u istom prostoru.
Greka nije bila ni u konstrukciji "uzorka" ni u izboru lica
koja su njim obuhvaena, ve u nastupu samih anketara i
nepoverenju sredine prema svim ispitivanjima u kojima se
trae podaci o intimnijim stavovima i oseanjima. Naknadnim prouavanjem ovih pitanja zaista se utvrdilo da religija
u ovom gradu kod nekih pojedinaca ,nema znaaja, ali kod
drugih ima, i da se nipoto ne srne uzimati kao istina deo
umesto celine. tavie, naknadno je utvreno da u kvoti prvpg
anketara, gde su svi isticali svoj ateizam i neverovanje, im~
ubeenih"subotara", ali oni to kriju "kao zmija: noge". Zbog
toga je itav ovaj materijal, kao neupotrebljiv, ,potpuno odbaen. To je uinjeno i sa materijalima iz drugih izvora, samo
ako je posumnjano da ne sadre iskrene odgovore i stvarne
podatke, pa ma ko da je sprovodio ~akva ispitivanja i ma kako
\;la, su ona 'i;ja formalne strane izgledala ,pravilno izvedena.
l) M.
18
Or
Optinskog odbora
19
J.
.......
.1
"
23
1912, 39.
6) Dr M. Vasi, Izvetaj o radu u arheolokom odeljenju
Narodnog muzeja u god. 1905, Godinjak SKA, XIX, Beograd,
1906, 242.
7) Dr V. Simi, Istoriski razvoj naeg rudarstva, Beograd,
1951, 268.
25
26
j
,
,'!
'1
skoj okruija Crnorekoga" i imalo je 1836. godine ,,41 1/2 poresku g!avu"1) Prema jednom dokumentu - "Protokolu nael
stva okruije Crnorekog i:z; 1844", koji je uniten za vreme
prvog svetskog rata - Bor je te godine "imao 58 kua i 330
stanovnika, od toga 157 ena i 173 mukarca"2) Prema statistikim podacima, on je 1876. godine imao 140 domainstava
i 563 stanovnika, a 1895. godine ima 150 domainstava i 717
stanovnika. .
V. Kari, opisujui 1887. godine Brestovaku banju i njenu
okolinu, u kojoj se nalazi i Bor, kae da ova banja "dolazi
u red sumporovodinih, sulfatnih voda, i ne samo da ima
osobito jako lekovito dejstvo, nego lei u udaljenome, i u,mom prekrivenome predelu. Iza venca od okolnih brda u samoj neposrednoj okolini ove banje, pogled se zaustavlja na
slikama izvanredno ivopisne lepote ... " Dalje, on tvrdi da .
"ljudska ruka ni danas gotovo nita nije uinila da dotera
i uredi neposrednu okolinu banje i da nju samu dobrim pute..:
vima uini pristupanom".3) U to vreme sline prilike vladale
su u itavom ovom kraju, poznatom po bespuu i primitivnosti.
Neke predstave o drutvenom ivotu toga doba mogu se
stei iz svedoenja pojedinih pisaca koji su tada poseti1i
istonu Srbiju ili u njoj vrili kakva prouavanja. Tako jedan
od njih pie 1866. godine za ove krajeve da je u njima "naJglavniji zemljodelski rad", i da se utom radu "jo i sada
narod nalazi u primitivnoj svojoj prostoi: plug, motika, jaram, a tako i nain radnje ostao je onaj isti, koji je u p'radedova bio". Kue su po ovim ,selima veoma neugledne i od slabog materijala, a "kakve su seljake kue takav mu je i kuni
nametaj, prost i veoma siromaan, kakav je stari bio, tj. sve
takve stvari koje se mogu u sluaju bekstva lako poneti ili
ostavljene pregoreti". Tek tih godina, ovaj se svet upoznao,
izmeu ostalog, i sa bolnicom, a "glavni cel pri podizanju
bolnice bio je da se istrebi bolest frenga, koja se u ovom
okrugu poodavno, i uopte od godine 1809. izrodila ... to se
ova bolest u ovom kraju jo nije istreb ila poglavito je uzrOk,
l) Vl. Stojanevi, Knez Milo i Istona Srbija, 1833-1838,
Beograd, 1957, 240.
2) Marinko Stanojevi, Popis Crne Reke 1844, Letopis Timake
eparhije, Zajear, 1925, 32-33.
3) V. Kari: Srbija, opis zemlje, naroda i drave, Beograd,
1887, 893.
27
28
29
30
31
32
,
t
t'
'I
i"rI
r
Koncesiju za otvaranje ovog rudnika imao je ore Vajfert, industrijalac iz Beograda. Nekada se on slavio kao Kol um b o n~seg
~
rudarstva i zaetnik industrije" u Srbiji. l ) "
Ali dokumenti nesumnjivo pokazuju da se za rudno blago
u Boru znalo ve decenijama pre nego to se pristupHo eksploataciji samog rudnika, i zb\Jg toga "pronalazak rude 'nije
mogue vezivati za jedan datum". Bie ipak najverovatnije
miljenje da su "poetkom 1930 godine, ustanovljene prve
male ali sigurne koliine rude, dovoljne da se ponu ozbiljni
' istraivaki radovi".2) Pri tome je odluna bila injenica to
je tada pronaena ruda bila veoma dobrog kvaliteta. "Sadrina bakra u njoj iznosila je 6-:-25%. Ova ruda bila je, uglavnom, sulfidnog sastava. Pored, sumpora, sadravala je silicijuma, aluminijuma, gvoa, bakra, antimona, arsenika, selena,
telura, srebra, zlata i neto platine. "3)
Zbog toga Vajfert nije bio mnogo nezadovoljan to je
Sistek, traei zlato u Boru, naao bakar. Kao iskusan poslovan ovek, on je odmah ocenio znaaj ovog pronalaska.
Ali se odmah, postavilo i pitanje finanSiranja investicija i
eksploatacije rUdnika. Sam Vajfert nije imao tada potrebnog
kapitala za ovo, pored ostalog i zbog toga to je ve bio potroio prilino novca traei rude na raznim stranama.4) Zbog
toga je prvo pokuao da za eksploataCiju novog rudnika zainteresuje vlade u Beogradu i Beu. U tome nije uspeO,iako je
u .Beogradu "imao iZUzetno lep ugled i poloaj u dvoru",
a Isto tako dobro stajao je i na dvoru E Beu poto je "bavei
se svake godine preko leta u Ilu na odmoru, Vajfert
uspeo da preko svoga prijatelja barona isla efa Dvorske
Beke kancelarije, plasira sve ono to Je ilo Srbiji u korist".
Razlozi za ovaj njegov neuspeh bili su "vie prirode", i to
ekonomske i politike. Upravo, to su bila iZUzetno mutna vremena na Balkanu, koji je i inae u Evropi vaio kao bure
baruta". U Srbiji je vladala neverica u sopstvene snag~' kao
i nestaica kapitala, a u Austriji je preovladavalo miljenje
?-a nemirno balkansko podruje -u ekonomskom pogledu, pa
1 u pogledu ruda, ne vredi mnogo. Zbog toga se Vajfert mol) D~
2) F.
3 Bor i okolina
33
\.
.'.,
_o' I
Glavnu korist iz svega ovoga izvuklo je Francusko drutvo Borskih rudnika i Vajfert. Drutvo je dobilo u eksploataciju rudnik sa izvrsnim sadrajem rude, a Vajfert je dobio
za prodatu koncesiju i druga prava ,,1250000 franaka u zlatu
i 1750000 franaka u akcijama".l) istek i seljaci su dobili
"vie nade" u blagostanje koje e nastupiti sa otvaranjem
rudnika nego kakve druge stvarne koristi. Istina, istek je
odmah u poetku otvaranja rudnika dobio poloaj "direktora",
ali je sa dolaskom francuskih strunjaka ubrzo potisnut i pao
u zaborav. On se ipak nije dao; iako bolestan, naEltavio je da
istrauje okolna brda i da trai rudu. Umro je 1907. godine i
sahranjen je u Boru. Pria se da je v.e u samrtnoj agoniji
po:verio nekima od svojih rudara da je pronaao "jednu novu
rudnu icu, jau od Bora", ali nije dospeo da kae na kome
s~ mestu ona nalazi, i tu je svoju tajnu odneo u grob. Seljaci
su bili jo vie razoarani. Verovali su da je u brdima njihovog sela pronaeno zlato i da' e se od njega svi obogatiti.
Pronalaskom bakra nisu bili naroito oduevljeni, ali su se
ipak II potaji nadali da e u novom rudniku bar nai posla
za sebe, dok su oni bogatiji meu njima mislili da se sa novim
redom stvari u selu nee neto naroito izmeniti.
Ali ve na prvim koracima poto je otvoren rudnik razoaranja su poela da se niu jedno za drugim. U samom
poetku, radovi na rudniku su se izvodili sporo i sa velikim
tekoama. Tako. u jednom izvetaju rudarskih vlasti iz aprila
1904. godine stoji i ovo: "U terenu ove povlastice nema nikakvih investicij a ni graevina. .. Transport u potkopima vri
se po eleznikim inama ljudskom snagom. Duina podzemne
eleznice iznosi 650 metara, a nadzemne oko 300 m. "2) Tekoe
koje su vladale u to vreme' istiu i oni koji su iskoriavali
ovaj rudnik. "Prvih godina tekoe su bile ogromne; nismo
imali eleznike veze, ak ni puteve, prvih est god~na svi
transporti maina, materijala, uglja, bakra, vreni su volovskim kolima do Dunava. Bor i okolina su bili nepoznati i
zabaeni krajevi. Pored toga ma koliko da su strune analize
dale najbolje rezultate, ipak u samom poetku Drutvo je
imalo ogromnih tekoa, jer se odmah nisu mogla nai glavna
2)
3)
l)
Dr V.
Simi,
Simi,
1951, 271.
2)
Dr V.
1927, 4.
1951, 267.
34
3"
35
moke
4) Spomenica, 1936, 6.
36
zbor- .
..
-.
Spomenica Ti-
j.
'
..I
"',;
'r
Jo od otvaranja rudnika "Bor je bio malo rudarsko naselje, graeno na tipino kolonijalni nain, sa malim rudnim
jednoli~im kuama od bondruka, bez ikakvih sanitarnih ureaja, bez ulinog osvetljenja ... Ali porastom preduzea raste
i b~oj radni.k~, a sa tim rastu i njihove ivotne potrebe. To
ko~:ste raZnI spekulantski elementi i bogati seljaci iz okoline,
kOJ,l dolaz~.u Bor i pored kolonije zidaju male, sitne neuredne
kuce. ~ kOJIma s:ne~~~j-~ raz~e ~rgovake radnje. Tako poinje
da nIce Borska carSIJa IZ kOJe Izrasta Bor, koji nije vie mala
ruda~ska kolonija, ali jo uvek nije ni grad, jer su mu nedostaJale~~.a~~eustanove koje ine elemente jednog grada".i)
"a:sslJa se u Boru stvarno' poela zasnivati ve sa dolasko~ Sisteko:,.ih rudar~. T.~ su bili radnici sa strime koji
su .~e I radom, l stavom, l nacmom ponaarija duboko razliko~ah od ub~gih i. za?stalih seljaka u Boru. Jo je vea drustvena :~zhka bIla Izmeu ovih seljaka i Francuza, koji su u
B.or dosh da preuzmuuprav1i rudnika. Iako je njih u poetku
bIlo s~mo "oko 50 dua", ubrzo su uzeli sve.u svoje ruke' nisu
zauz~h samo sva vanija mesta u upravi rudnika ve ~u za
"maJstore" ~o:,odili svoje ljude, osobito Italijane. Svoj dolazak
u ..Bor. shvatih su kao dolazak u jednu veoma zaostalu kolonIJu,.: odmah. su poeli da se ponaaju po ve oprobanim
pravllI~a svoJe kolonijalne prakse. Iz sela Bora privukli su
na s:'?Ju stranu neke uti~ajnije ljude, namestili ih u optinu,
t~l;l-dIll se da B?r dobije potu i policijski komesarijat, i u
nJl~~ .su p~~ocu korupcije stekli svoje ljude, a zatim su se
~ac~h I n~ ~;renje katolike religije u ovoj "verski indiferent~oJ sre~ml.:. S~ njihovim dolaskom, . u tom kraju je ;istreblJena haJducIJa 1 nestalo je "marvenih trgovaca".
~ Ali o.v? ubogo "vlako selo" nije moglo da primi u sebe
toh~e doslJ~ke, pa su se Francuzi dali na posao ne samo da
?OdlgnU nuzna ~ostrojenja u rudniku i za upravu nego i da
lzgrade.,;stanove l za svoje osoblje. Ve 1905. godine poeli su
?a podizu nove zg.rade i stanove, iznad sela, i to je bio poce~a~ .novog~aselJa - Stare kolonije. Ali to vie nisu bile
primItIvne kuce "od bondruka", kao one dole u selu, ve
zgrad~ od. ~eto boljeg materijala i podignute "planski". No
k~ko Je prilIv n.?v~ radne snage bivao sve vei, nove su zgrade
nIcale u produzenJu Stare kolonije, sve dalje do sela , i to
1) Anketa o trgovini
1961, 1.
or,
37
anstvene
"neplanski ". Mnogi radnici koji nisu bili iz Bora i okolnih sela
podizali su tamo za sebe kuice ili barake, gde je ko stigao i
kako je mogao. O tim stanovima i ivotu u njima postoji zapis
jednog oevidca. " ... Pokazae mi njihove stanove. To su
dugake postavljene kue, blizu :samih topionica, i tu sem patosa, nema nieg drugog. Ova raja to dolazi umorna sa rada,
obino se prostre po patosu, pokrije svojim kaputiem, koji
je tanak, sirotinjski, jer oni koji imaju tople kapute i bunde
i ne dolaze da rade, i o'nda leu blie jedan drugom, te se
,tako zagrevajti. A kakav je tu vazduh od te mase, koja tu
spava i die, moe se zamisliti. Kakva higijena.... Ona je
ovde iz daljine doviknula: Zbogom. No zato treba videti, nasuprot ovome, na drugoj strani stanove za Francuze, upravu
i inovnike, kao i za njihove ljude - majstore. To su iste,
lepe i male vile."l)
".... {.
".'
,.
I
38
..
:;;..~
zbornik "Bor
39
3. "ZATROVANO PODRUJE"
Plodne nae njive ot'rovnim plinom unitene,
U pakleno drela nuda nas gole goni;
Iz mraka u mrak dizalica nas vraa izlomljene,
Iz krvi i.znoja naeg niu - za druge - milioni ...
J.
~f
40.
Popovi,
1936.1 )
3"
Andrejevi-Kuna
"Kr-
42
l
J
Komisija
godine
,t
. 1
"Zatrovano"
u ha
A t a i' i
podruje
1908.
1250
Bor, Slatina
1922.
2600
1927.
1931.
11200
Bor i okolina
1934.
10500
1935.
15948
1948.
15424
Bor i okolina
1954.
18824
Bor i okoIina 2)
o:'
Komisijski izvetaji, 8.
Komisijski izvetaji, 35.
Komisijski izvetaji, 36.
43
% izvrenog
oteenja
1908.
1922.
1934.
1935.
1948.
1954.
550
900
1198
1935
9930
10002
1300
551
1261
1700
3450
od 100-80
-od
79-60
-_>O."
od
59-40-
300
od
39-20
400
650
2000
.2154
2380
1345
6707
764
1490
6485
4406
400
670
400
manje od 20
(u hektarima)
.
~
"
.S:l
];l
...
o
cl,
"<l
<l
::>
el
1908./188241
5715
1954,
18824
2520
.:;:
o
'u
:tl
OI
'i::
OI
'u
liO
.El
:>
I 5~
."
;S
'o
'" 1215131313811538
842
'u
oj
'i::
'l(l
ll<
2850
1609
I ~-a
I Z"
590
1822
....
.2
o
"
884
9019
"::>a
<n
6744
2300
44
2)
Dr V.
1951, 276.
3) Komisijski izvetaj, 68.
4) Komisijski izvetaj, 34.
45
'3)
Stojkovi, Mehanizacija,' zbornik' "Bor 1903-1953" Bor
1903, 36.
'
,
1959 8
R.
47
r
!
ri
\
Nesumnjivo, to su bile izvesne tekovine, ali je. nezadovoljstvo i dalje. tinjalo kako meu rapnicima u Boru tako i
meu seljacima u. 9kolini. To nezadovoljstvo je dovelo do
prvog trajka u BorskoIn rudniku 1907. godine. Taj trajk je
.trajao nekolikonedelja,i nije suvino napomenuti da mu je
.povod bio verske prirode. Jedan od giavIiih zaetnik.a ove
.;,pobune" i!;;priao je.o ovome, mnogo kasnije, oyo: "Ja sam
u Bor doao za paroha 1906 godine. Francuzi su ve uveliko
.eksploatisali rudu. Ali se oni nisu zaustavljali samo na tome
.ve su bili doveli sobom jednog fratra, koji je drao misu pod
otvorenim nebom i pozivao narod. da pree u katolianstvo.
Kad sam video da uprava rudnika pomae ovog fratra i kaporp
:i akom; ja obavestim komesara policije da u sazvati zbor
.jda u protestovati protiv toga. Na zbor dooe seljaci i radnici; bilo je :vie govornika i svi osudismo i fratra i direktora
: r.udnika. ,Malo zatim pridrui nam se jo vie radnika. Tako
:ja govorim,a iza meneon.i razvie crveno barjae .... Rad.'hici su traili povienje nadnice, seljaci: ottete za unitenu
. zemlju od dima,a ja da se prestane sa katolikom propagari. dom i podmiivanjem. Rezultat sep<ikazao brzo. Fratar utee,
a radnici. otpoesesa trajkom ... .'<1)
Klasne razlike i drutVeni sukobi u Boru su se jo vie
poveali posle prvog svetskog' rata, kada je radna snaga poela "pristizati n~ samo iz okoline Bora i susednih oblasti ve'
sa teritorije itave Jugoslavije" .2) Uslovi ivota za radnike
bili su i dalje veoma teki. "Do 1924 godine, dnevriice tadnikl:l
popelE~ sli se i do 30 dinara, a radnici su. primali dodatak
. skupou 4 do 5 dinar:a i dodatak, na stube' od 6 dinara, koji
je davan na teinu rada. Tada su ovi dodaci pretvoreni u.
dneVne takse j iznosili su; u doba kulminacije proizvodnje u
rudniku, proseno 30 dinara. Meutim, tf dodaci i pove6ariJe
nisu ohllhvatili sve radnike. U ovom periodu plata obinog
radnika kretala se od 16 do 17 dipara. I tako je bild sve do
velike ekonomske krize 1929 godine.... Posle 1929 godine.
stvari su
ovako odigrale: najpre su mnogi radnici otputeni.
Zivotni standard preostalih naglo se spustio. Beda je postajala
sve vea. Opte nezadovoljstvo je raslo .... Posle krize pro-
ria
se
. l)
1959.
2)
1921, 6.
48
4 Bor 1 okolina
.,
avgust
~or, .
)lapport,;J?ariS,
.
49
iZvodnja" je poela da se penje. Isto tako, rasle su" i cene namirnicama, ali 'se nadnice nisu poveavale. Poviica od jednog
"ili dva dinara ni u kom sluaju nije mogla da doprinese da
, radnici koliko-toliko' uravnotee svoje porodine budete."I)
Iako su uslovi rada i ivota za radnike u Boru bili dosta
teki, nije bilo lako ni zaposliti se u rudniku," osobito u peri,.
'~du ekonomske krize. esto je trebalo doneti "torbie" poslovoi ili majstoru, ili imati" neku drugu vezu. Pored toga,
~ilo je dosta '"frentaa" ili "rajzera", tj. radnika koji su iz
'razliitih razloga lutali od mesta do mesta traei posao. Oni
su se nudili u slubu i tak6 samo poveava:lipriliv radne snage
po jeftinoj ceni.' Nisu, bile nimalo retke scene da se pred kan'celarijom rudnika tiskaju gomile ljudi i nude svoje ruke za
rad. ~ada bi obino iziao meu njih neko od 'funkCionera
'rudnika ili vie njih "i obi1azili'red zagledajui ljude~ Potom
bi prvo primali one koji su imali neke preporuke, onda bi
bdabrali j"O nekolicinu snanijih obino ':ha ovaj nain:' 'hajde,
;-ti u ubari' ili" 'ti u ajkai'. Ostale' su zandarnii na:jurivali
ispred kancelarije ili ih 'polivali i:nrk6m,,'.2) Katkad bi pri'stupili jo prostijem nainu odabiranja: prosto bi udarali peat
na miice onima koje su' odabrali. BilO" je' sluajeva da su' miki
"i;prekopiraJi'.' i, prenosili te peate na itela onih koji nisu bili
te sree da . budu izabrani, i tako su, "podvaljivali" upravi
rlJ,dnika.Njihovostanje odraava i izreka' koja se tada ,mogla
uti u Boru: ;,Odelo Tivar,' cipele Bata, ode' cela plata .. '. ;"
Pitanje ,ishrane radnici 'su "i dalje, reavali kao i ranije".
Mnogi su se hranili po "prvarnicama", a tamo "im je najea
hrana bio "pa:sulj bez, mesa, ponekad krompir i kupus," i za
to su meseno plaali .od 150 do 220 dinara".3)
, . Ali bilo je i drugih, koji su sasvim drukije, iveli i bili
drukije plaeni. Ovde je u tom pogledu" vredelo pravilo:
."Niske plate radnicima, a visoke majstorima i slubenicima."
Meutim, i meu majstorima i slubenicima 'postajale su u
poloaju iplatama znatne razlike. "Najvie su bili plaeni
inostrani strunja:ci; oni su .imali zaista veoma visoke prihode.
"Najvei broj inostranih slubenika, ;na prvom,mestu direktor,
Coji, ivotne prilike izmeau 1903 i 1953 godine, zbor1903-:-1953", Bor 1,953, 44.
' . '
.'
,
2) S. Bosilji, Radniki pokret u' Boru" i okolini, Beograd,
1959, 58. ,
'
,
3) M. COji, isto, 44.
I) M.
.~
,I
"",
, I
!ll.k "Bor
:50
"
"I
:1
Oo";
.'i
zbor-
Timoke
52
54
5.. GRAD
zr
,
. ,
55:
ljenju, stvari ne stoje tako ravo. ;,Skpro svako rudarsko preduzee naroito topioriica, pravi tete okolnim usevirria. Tu
tetu uprava Francuskog drutva Borskih rudnika uvek je. '
priznavala i ~rudila se da to nadoknadi. Kako sa svojim radnicima, tako i sa susedima, uprava je uvek ivela u dobrim
i. prijateljskim' odnosima, jer je .svesna toga da kapitalisti.
imaju vrlo velikih dunosti prema sugraanima i dravi i da
samo poten i' ozbiljan rad moe da stvori zadovoljstvo narodu.
i napr~dak u dravi."1) Ove rei su bile izgovorene samo neko..,.
liko meseci posle izl;>ijanja "vlake bune" u Boru, u vreme
kada je samovolja i eksploatacija stvarnih kapitalista bila' ve,
prela ovde svaku meru. To je uviala i ondanja vlada iz
, Beograda, pa je preduzela izvesne mere da bar ogranii neke
najdrastinije vidove te eksploatacije i "zadovoljstva'" koja, je'
inila kompanija i svojim radnicima i dravi. Koliko je bila
paradoksalna ova situtacija, vidi se iz rei jednoga lana' tadanje vlade, "Jugoslavija spada u retke sre6ne zemlje, da se
u njoj nalazi jedan od svetskih rudnika bakra i da se iz njegove rude proizvodi godinje oko 2000' kilograma zlata i 6000:,
srebra. Ali ta: ista Jugoslavija mora da uvozi iz inostranstva'
svaki kilogram' bakra, koji joj je' potreban, jer ga II zemlji,
nema iz jednostavnog razloga to je sirovom bakru potreban'
jo svega Jedan proces u proizvodnji, pa da se kao bakar moe
upotrebljavati;"!!) Koliko je poslovanje stranih kapitalista bilo~
zaista naopako; moe pokazati jo jedan primer, Samo u toku
,,1935 godine izvezeno je bakra u vrednostr od 340 miliona
dinara, a zlata i srebra u vrednosti od 120 miliona dinara; to
se, izvozilo kao nuzproizvod. Blisterbakar izvoen je' po ceni
od 8500 dinara za 1000 kilograma; a' posle njegove prerade
u inostranstvu, bez zlata i srebra, on se delom kao rafinirani
bakar vraao po ceni od 17408 dinara".3)
,
, Francuzi su popustili, i to ne zbog ovako' oiglednih i
njenica, ve zbog toga to je u to vreme njihov politiki uticaj
u Beogradu bio prilino oslabio. Zbog toga se pristupilo pregovorima, koji su okonani 1936. godine i po kojima su se oni
obavezali da podignu u Boru "elektrolizu bakra, kapaciteta
.12000 tona godinje, koja je docnije trebalo da bude proi1) Spomenica, 1936, 14.
2) Spomenica, 1936, 18.
3)
M.
Mihailovi,
56
Od rude do
bakra, zbornik
"Bor 1903 do
;:;;1
fran(;aise des
57
izvozi u inostranstvo, kao i ,do tIlda. Ali i ono to je postignuto bilo je nesumnjivo uspeh" i posledice bi s~ brzo ose,tile
jo vie da nije uskoro izbio drugi svetski rat.
Borski letopisac belei da.je 1. septembra 1939. godine
nastalo ' sudbonosno 'vreme". To je bio poetak rata.. i to se
odmah ~setilo i u Boru, poto "ovakvo stvoreno stanje ima
neprjjat;nog uticaja na poslove 'Francuskog drutva Bors~
rudnika". Ali prava nesrea je tek dolazila. "U sreduj 9. aJ;>rila
1941. godine uvee 'odstupila je Jugoslovenska vojska, ii izmeu 22 30 24 as~, odstupni vojni odredi minirali su rudnik
u Boru, 'ito: okno, fabi:iku sa toplonicom,' elektrolizu, perjanicu i termiku centralu,' koja je davala gradu osvetljenje
elektrino a rudri.ikim instalac;ijama pogon. Eksplozije su bile
veoma jake - da su se kue tresle," prozori su polomljeni
svuda sem u Novoj koloniji 'i ria periferiJi Stare kolonije. Sre-,
(!om, ljudskih rtava nije bilo.... Kada je osvanulo jutro
10. aprila, u etvrtak,radnitvo i'graanstvo, koje' b:roji 13.~~0"
ljudi, ena i dece, bilo je strano deprimirano pr~orom ~OJl ~e'
videlo. Rudnik, koji je dotle hranio toliko mnostvo, lezao Je
kao bez ivota. Dotle su veselo svirale sirene pozivajui radnike na rad, a od toga dana nije se uo nikakav znak ivota
iZ' fabrike. Ovakvo ravo raspoloenje je pojaano dranjem
razbijenih vojnika, koji su ili bez svojih stareina, razbili
francuski inovniki magacin namirnica i poeli nositi svojim
kuama u okolna sela sve odreda to god bi im dolo do ruke,
ne pitajui se da li 'to mogu upotrebitL Tako, naprimer, se-'
ljaci su nosili rezervne delove maina za rudarske instalacije,
iako im nisu mogli biti ni od kakve koristi .... Pijani vojnici
su ili kroz Bor povlaei se bez reda ka Boljevcu."I) Zatim
1lU nastala etiri strana dana u Boru". Naselje je opustelo;
"
od 13000 stanovnika
spalo je na 8000. Neki radnici bili su jo
u vojsci ili zarobljeni, neki su pobegli svojim kuama. Na
ulici je bilo teko videti oveka u zreloj dobi. Dolazili su dani
kada ljudi nisu imali "ta da jedu i obuku i kad su nosili
drvene cipele" .2)
.
M.
nik "Bor
58
1903~1953",
izmeu
Religija'
Pravo,slavnih
Katolika
Evangelista
Reformista
Starokatolika
M!,lslimana
Bez vere
'UKUPNO:
Domova
3347
320
8
1
D u a
mukih
e;nskih
4349
312
10
1
1769
265
4
1
P lUlJ,
25
67
2' "
35
42
,l
1.
,3715
4718
' svega.,
577
' 14
2
2,
1
2055
6773
'
l~tcima
.... Ve u prvim danima ustanka grupa od 15 naoruanih' radnika-komunista pola je u novoformirani partizanski
odred. Bio je to prvi -odziv -BQrskog proletarijata na oruanu
borbu. Niko i niim nije mogao ugasiti taj plamen koji je
goreo u srcima rudara. Ni streljanje, n,i veanje 52 zarobljena
partizana, ujesen 1941 godine, izv):,eno, usred grada. Ni nasilja, ni odmazde, ni masQvna hapenja, ni, pretvaranje Bora
u 'stravini kon~entr,acioni logo~;... U prq.lee 1942 godine
opet su izvrene smele sabotae u jami, u 'mainskoj radionici.
Za ovu akciju sprovedene su teke rePresal~je; Bor je. postao
logor strave ... Ul)
,
,Tako ~~ u Boni bilo za sve vreme okupacije u drugom
svetskom ratu. "Nemaka okupacija je znatno unaza'dila })orsko preduzee. Nemci su, u' elji da za svoje ratne potrebe
brzo dobiju vee koliine bakra, vadiU bogatu rudu i u znatnoj meri otetili rudnik: N~' jedan znaajniji objekat, sem,
poetka dnevnog kopa i dalekovoda, nije izgraen. Prilikom
povlaenja nemaka vojska je minirala rudnik, centralnu radionicu, 'a ponela delove sa elektrine centrale i tako onemoguila rad. Za celo vreme okupacije naselje je dobilo nekoliko runih kua u nemakom stilu i dosta ba:raka u :/{ojima
su bili smeteni konceritracioni logori. Svi problemi i tekoe
sa kOjima se Bor kao naselje borio pre rata naroito 'Su se
zaotrili za vreme okupacije, kada je Bor bio pun zarobljenika
ikoncentradonih logora. ; .. (2)
,
60
l) Letopis, BB.
~) Borski kolektiv 'Upravlja 1950-1957,
3) Letopis, 88.
II
l[
II OSNOVNE INSTITUCIJE
Broj institucija u nekom drutvu moe biti veoma razliAli dosadanja sociol<;>ka isgaivanja pokazuju da ih ima
"est :v:n~ta, i ,to su: ekonom~ke,politike, porodine, vaspitne,
religijske i rekreativne. Smatra se takoe da u svakom drutvu s?-mo neke od .ovih vrsta mogu Imati, "dominantan" poloaj, fzbog toga su to osnovne' institucije, dok .ostale ,imaju
spqrednije uJoge i poloaje. l ) Slino se moe' rei i za drutvene organizilCije; one mogu biti takoe razllovrsne i mnogobrojn,e, 'ali, su meu njima, u, odre,enim' periodinia, saino
neke "dominantne". ,
,"
.
.
Bilo' je, :1 jo uvek ima, drutava II kojima' porodine
i relfgijske institucije i organizacije imaju dominantan poloaj.
To osobito vredi za one sred~ne u kojima, preovladavaju od,nosi "zajednice'" i obeleja koja njt!. prate" Ali sa prodorom
, i,ndtistr~je menjal?e i poloaj i' dominacija: ~nstituCija i organizacija.,. pa, mesto porodir.tih i religijskih, dominantan poloaj sve vie,zauzimaju ekonomske i politike institucije i orga:riiz~dje. Merilo za upoznavanje stepena "dominaCije" neke
institucije i organizacije u odreenom drutvu p.ijetoliko veli:"
;ina njenje ;rasprostranjenosti ili broj' njenih' pripadnika koliko
"drutvena mo'" tj. onaj uticaj koji su institucija, organizacija ili njihovi pripadnici kadri da vre na linosti i odnose
u toin drutvu. Izmeu' ostalog, od prirode i odnosa meu
institucijama i organizacijama ti. drutvu dobrim deloin zavise
i dva veoma vana socioloka' elementa - poloaj i uloga
linosti.
'
,Svaka linost ima izvesno mesto ili poloaj u drutvu
kome pripada. ,Ali taj poloaj' ne zavisi od toga ta sama liit.
I)
nost m~s1i. o sebi, ve od toga kako je drugi u tom drutvu posma~:.a~u l cene. inioci koji utiu na ovu ocenu mogu biti
razh~ltI:.poreklo~ doba ivota, bogatstvo, funkcija, obrazovanost 1 shcno. Va":,nost tih inilaca se menja od jednog drutva
.'1:
J:
Sv~
se ova pita~ja
posta~ljaj~ i prilikb~
sociolokpg pro-
lako .. Osnovna
,~li ,:ur~~nom.
b njegovom "r,udarEikom"
sluajU
na
~tva" ~ugo.~la~ije,
1
osn~vne
;0
institucije
.. SUdb~na .Bora bila je tipina i za itavu staru JugoslaVIJU. ~o Je ~llo. bogato rudno nalazite; koje su eksploatisa1i
s~ra~cI, . a kOJe Je ostalo siromano i zaputeno. Slian sluaj
bIO Je I sa starom Jugoslavijom; vei deo njene industrije
64
65
dravnim privrednim preduzeima i VISIm privrednim udruenjima od strane radnikih kolektiva" i propisima "o komunalnom sistemu" dati su okviri za ureenje odnosa u radnikim savetima i komunama, koji imaju zadatak "d~
usklauju pojedinane interese graana S optim interesima
drutva, da razvijaju privredu i da se staraj u o svim ostalim
drutvenim poslovima, kao i o izvrenju zakona".l)
Ove promene su najtenje povezane sa stvaranjem "takvog demokratskog politikog sistema koji odgovara socijalnoekonomskim uslovima u kojima se danas razvija sOcijalistika
Jugoslavija, bolje reeno, koji organski rastu iz nje".2) U tom
pogledu su tri organizacije odigrale i imaju i dalje izuzetno
vanu ulogu. To su: Savez komunista, Socijalistiki savez radnog naroda i Savez sindikata Jugoslavije. Od osobitog znaaja
i vanosti je uloga Saveza komunista, ali i ostale dve organizacije imaju, svaka na svoj nain, vanu ulogu i poloaj
u ovom drutvu. "Zahvaljujui specifinostima razvitka revo.:.
lucionarnih procesa u naoj zemlji, u kojima se Komunistika
partija Jugoslavije, odnosno Savez komunista Jugoslavije pokazao kao jedina realna snaga okupljanja irokih masa u borbi
za slobodu i drutveni napredak - Savez komunista je ste":
kao i zadrao specifinu rukovodeu ulogu u sistemu narodne
vlasti u Jugoslaviji."3) Socijalistiki savez predstavlja "najadekvantniji oblik politikog povezivanja stvarnih drutvenih nosilaca socijalistike demokratije u Jugoslaviji", a njegova
osnova je "koncepcija o neophodnosti izgradnje socijalizma,
u odbrani tekovina Rev.olucije i drutvene svojine nad sred~'
stvima za proizvodnju" .4) Savez sindikata je "dobrovoljna drutvena politika organizacija radnike klase; po svom mestu'
u drutvu i po svojim funkcijama ima veoma znaajnu ulogu
u sistemu radnikog i drutvenog samoupravljanja i sastavni
je deo sistema. socijalistike neposredne demokratije".Z)
Ve je prilino izloeno o tome kako se ovde promenila
svojina nad velikim delom proizvodnih sredstava. To je naroito sluaj za sve ono t,o "obuhvata' sredstva za proizvodnju, .
1) Dr R. Luki, Komunalno ureenje, zbornik "Deset godina
nove Jugoslavije", Beograd, 1955, 38.
.
2) E. Kardelj, isto, 7.
3) Program Saveza komunista' Jugoslavije, Beograd, 1958.
334, 335.
..
66
4)
5)
Isto, :240.
Isto, 242.
.".,
ZEMLJINA SVOJINA
67
SpOrIJ1, tako da je kraj rata zatekao optinu sa o~o 93 OO. hektara komunalnih uma, 2500 hektara komunalmh pasnJaka.
Osim toga, sprovoenje Zakona o agrarnoj reformi, Zakona
o poljoprivrE!dnom zemljinom fondu, i konfiskacijom, a dobrim delom i otkupom upropaenog zemljita od rudnika,.
ukupne povrine u optenarodnoj imovini popele su' se na
18047 hektara ili 23,3 % od ukupnih povrina optine." Ali
veliki deo ove povrine je pod umom' ili je sasvim "neplodan", tako da na "poljoprivredne povrine otpada svega 4 427
hektara ili 11,3 % od ukupnih poljoprivrednih povrina Optine".1) Dokumenti dalje pokazuju da je na podruju ove
optine organizovano "jedno poljoprivredno dobro ,Danovo
polje', koje je do 1956. godine postojalo kao Stanica za selekciju stoke". Pored toga, na teritoriji ove optine ,,9 zemljoradnikih zadruga imaju svoje ekonomije i aktivno se bave po:ljoprivrednom proizvodnjom".2) Te zadruge imaju ,,2000 hektara obradive povrine, 43 traktora, sa prikljunim mainama,
10 vralica i 2 kombajna. One imaju 6 zadrunih domova i 30
ekonomskih zgrada" .3)
Struktura privatnog seoskog poseda u ovoj optini izgleda
ovako: 4)
- - - - - - - - - - _ . _ - - - - - .-----------
..,._-
-_._-
Selo
Bor
Brestovac
Buje
D. B. ~eka
Zlot
Krivelj
Luka
Metovnica
Otrel;
Rgotina
Slatina
Sarbanovac
Svega:
333
563
212
399
1195
666
366
410
186
734
314
643
6021
186
89
15
86
191
118
92
34
21
172
30
75
68
142
82
113
392
250
87
94
37
153
47
239
33
122
64
83
216
149
75
88
28
126
.48
136
22
67
27
54
167
76
62
68
28
104
56
106
1108
1706
1213
837
24
143
24
61
185
73
50
126
72
5600
13000
10300
11700
30300
20400
14520
10700
5600
16
23
48
24
25
30
39
26
30
179
113
87
9800
18200
31
. _ .. -._.
28
__._-----
1157
:
2) Isto, 45.
I, 45.
68
69
~.'
r
~,
vi,
RanisavIje-
vea,
Bor.
ciju pirita, zlato, srebro i' selen, ali su analize takoe pokazivale da se sadraj rude vremenom menjao i postajao sve siromaniji. Na primer, 1939. godine,da bi se "dobila jedna tona
bakra trebalo je preraditi 23,6. tona rude, a 1956. godine zbog
jedne tone bakra trebalo je preraditi itavih 59,3 tona rude;
sadraj metala u toni rude u vreme otvaranja rudnika bio je
preko 12%, da bi se 1953. godine spustio na samo 2,94%,
a 1956. godine i na 1,83%".1) To je iziskivalo ne saDio veu
preradu i proizvodnju rude ve i vee trokove, ako se elelo
da se visina "finalnih proizvoda .odri na ranijem nivou ili ak
da se povea". Pored .toga, sumpor iz dimnjaka rudnika i
dalje je "izlazio u vazduh i trovao vegetaciju na irem pod. ruju", a naknadno je utvreno i to da .ima "tl topionikoj
ljaki visok procenat gvoa, koje se moe eksplo atis ati, i
da ruda bakra u Boru pored ostalih sastojaka sadri i germanijum, ija je eksloatacija od posebnog znaaja za nau privredu'<,2) Sve je to trailo podizanje novih objekata i nove
investicije. Zbog toga je sastavljen jedan smeo investicioni
program, koji je obuhvatio rekonstrukciju topionice bakra,
izgradnju fabrike sumporne kiseline, izgradnju fabrike supeifosfata u Prahovu, kao i objekata koje treba podii u vezi sa
ovom izgradnjom: novog izvoznog okna, industrijskog vodovoda, pruge Vraogrnac-Bor, pristanita 'Prahovo, termoeIe;..
ktrane sa dalekovodom na Rtnju, dalekovoda Bor-Prahovo,
kao i "izgradnju rudnika Majdanpek, koji e proizvoditi rudu
do koncentrata i ovaj upuivati Boru na dalju preradu do.
finalnog proizvoda". 3)
Radniki kolektiv rudnika upravlja neposredno svojim
preduzeem preko svojih predstavnikih organa - radnikog
saveta i upravnog odbora, i to u nekoliko vidova: "Izborom
radnikog saveta kao svog pretstavnikog organa, donoenjem
vanijih odluka putem referenduma, davanjem predloga na
zborovima biraa i opozivanjem lanqva radnikog saveta".4)
. Jedno od najglavnijih pitanja kojima se neprekidno bavi ovaj
radniki savet jeste problem produktvinosti rada u rudniku,
a "iz koga proizlaze i mnogi drugi". On se takoe bavi problematikom "podizanja drutvenog standarda radnika i slubenika, problemima dz oblasti higijenskotehnike zatite, zal) Elaborat Perspektivnog plana, II, 2.
2) Isto, 1.
.
3) Isto. n, 6.
4) Barski kolektiv upravlja 1950-1957,
J.
I"
f'
Zajear,
1957, 17.
"Kolektiv", br.
~.
73
1) Izvetaj
radu Radnikog saveta Trgovinskog preduzea
"Kolektiv" za poslovnu 1959/1960, Arhiv Optinskog sindikalnog
vea, Bor.
2) Izvetaj Radnikog saveta Graevinskog preduzea Rad" za
period od 1. januara 1958. do 19. maja 1960., Arhiv Opiltinskog
sindikalnog vea, Bor, 16.
3) Zapisnik sa sednice Izvrnog odbora Sindikalne podrunice
"T~1'moelektrane", 1. mart 1960, Arhiv Optinskog sindikalnog
veca, Bor.
75
-" .. ~.--;--::.
:Naselje
---..
- - :..
--
'Broj doma-
'
, - ,-. ---- -----_.
,.Bor
-Brestovac
__ ._-----:--- .-.'.'._-il1stava
,5.833
572
209
481 -,
342
1.275
627
257
463
185
599
327
156
58
625
12.009
Buje
"Gorrijane
Donja Bela Reka
Zlot
-Krivel~
'Luka
Metovnica
Otrelj
Ji,gotina
'Slatina
'Tanda
Topla
$arbanovac
SVEGA:
---..:~. _ _ _ _ _ _ _ _ -
'"o . .
Povrina u stanovnika
ha
na 1km2
------'
3.160
7.435
3.068
9.035
4.056
22.984
10.360
4.498
4.412
2.111
4.786
4.351
4.076
1.041
5.040
-- ----_.-.90.413
3. KOMUNA
Borska komuna,pored Bora" obuhvata jo i 14 sela: Brestovac, Buje, Gornjane, Donja Bela Reka, Zlot, Krivelj, Luka"
Metovnica,Otrelj, Rgotina, Slatina, Tanda, Topla, i arbanovac. Sve je to "gravitaciona zona Bora", a od nje znatan
deo ini njegovo "zatrovana podruje".
Ovo je dosta brdovit kraj, a najvii su mu visovi: Crni
vrh (1027 m), Veliki kr (1148 m) i Sto (1180 m). Sam Bor
ima nadmorsku 'visinu 398 m, a srednja koliina atmosferskih
taloga iznosi 718,8 mm 3). Klima je ovde umereno kontinentalna, sa arkim letim a i dosta .surovim zimama. Sredja godinja
temperatura iznosi 10;1 DC;' U samom Boru leti se temperatura
moe popeti i do 37 DC, a zimi se sputa i do -19,5 DC.4) Taj je
prostor ispresecan sa vie reica, -od kojih neke za vreme leta
presuuju. Meu njima najvee su Crni Timok i Zlotska reka,
a ne presuuje ni Kriveljska ni Bela reka. Sam, Bor se jednim
delom nalazi u dolini Borskog potoka. -- Pregled domainstava, povrine zemljita i n~seljenosti
po l, km2 u' naseljima ove komune izgleda ovako:
STA
Nas~lje
--'_.-."--Bor
Brestovac
Buje
Gomjane
'D. B. Reka
Zlot
Krivelj
Luka
Metovnica
Otrelj
'Rgotina
Slatina
Tanda
Topla
arbanovac
1953.
1961.
razlika
indeks 1953=
100,0
-._-------,
14.244
2.409
1.012
2.126'
1.318
5.661
2.741
1.093
2,086
855
2.331
1.381
693
266
2:783
18.612
2.!i39
1.059
2.093
1.359
5.533
2.863
1.022
2.157
912 '
2.538
1.561 '
720
247
2.758
45.973
SVEGA:
1) Zapisnik
45,1
32;4
33,0
23,5
32;5
24,6
26,5
24,3
47,3
40,5
48,7
31,7
17,0
25,6
55,2
45,4 1)
4.368
13047
-33
41
-128
122
-71
71
57
207
180
27
-19
-25
130,7
105,3
104,6
98,5
103,1
97,7
104,5
93,5
103,4
106,7
108,8
113,0
103,9
92,9
99,1
4.974
112,1
Broj stanovnika na
100 domainstava
-,
1953.
1961.
-----,---244
421
484
442
385
444
437
425
451
462
389
422
444
459
445
263
352
467
415
354
406
398
401
451
456
365
361
444
418
438
341
331')
vea
2) Izvetaj
76
77
.. .....................................
Jedna od osnovnih karakteristika ove komune jeste velika razlika, u svakom pogledu, izmeu samog Bora i njegove
okoline; Bor je snaan industrijski centar, a okolna sela su.
dosta zaostala. Ovakvi ekoloki okviri, ."kulturno naslee" i.
podela rada uslovili su i rad ove komune. N a nju su pali
veoma teki i odgovorni zadaci, sa kojima se ona nosi jo od.
svoga osnivanja.
Sama organizacija rada u komuni prilagoena je zakonskim propisima i konkretnim lokalnim potrebama. Njene razne'
slube i odeljenja smeteni su u samom Boru, dok su po selima "radi svravanja administrativniJ:t poslova osnovane mesne kancelarije kao istureni upravni organi optine; po zakonu
oni vode matine knjige, knjige dravljana, birake spiskove'
i izdaju stone pasoe, obavljaju poslove za mesni odbor. primaju razne molbe i albe graana i s1.".l)
Ukljuivanje
... ~
komune
za
period
::.
Cl-J
:o'"
III
:t
~
~~
~
ii:
:t
..
t:\
:;
cC:
~st
il
......:....... : .....!
~2
;;:
: ....... l .......
~~
o.
i:!
~
:g
::~
lt
........
,f :
.
c:(
.... :
c:(
wO
'U>
WN
>0
ex:
o...
.~
.~
.0
W
u)
ex:
o...
:::s:::
U)w
zu
cf)
. :z
.U)
o...
':o:e
>
<Il
..
~
'!'\
-J
~ii:
tl
.: .......... :
li!
...~
::>9
...cl
C:
cl
'~"
.......................
z ,.
: .... ! .... :
... I~il
~
w
:~
.U)
~~
::.
~ ~~ lil
~
I
-it
'" tJ:it~ ~
~
cC: ll:o
~
il
w ...
i;!
o> li!
Z .'t
..,
j:! -J
u)
::::>
LU
~
cr:
cl..
tI)
~
~
~
cl
~
~
~
:Ii:
Q!
g;
~
~
~
::>
cr:
"'
..
't
.. -
IIllr
::> ...
i!C
.;
<::l:
l!;! ...
..J:
..
-J
i:i lu
~1ll9
::'''=IIl'
:li:O:!~
f111l
w: ...
't-
o;
!g
~
.'
ii:
o:
2~
..,~
~~
...'"
lu
i;! ...
~.lI] ::a.;
...
cl
.""
<::l
.""~N
<::l
ou
"OI
~
~
.'"
..
<::l
()J
"~.~ ~
_Il!
~.
.....,
C:" .
't::'
g:
......................................................
0::'0
5!~
o
o
w:
...
::::>
~
~
0:),
::>
~~
~.~
-J'U)
~U)
~~
:t)
o. ~9
~ :o
g,
~~
~ ...
cr:
o
.0
~
u)
~lll
,. ~"''''
o
>
~~
~::.
ClC:
O't
!il
cr: ~~
cr:
i::.
.U)
. !s::
j::W
i=
ill
a:.
:::s::
a:
.. ~
w
w:
u)
<:
't
~~
~~
t!g ~
.,~
o~
~
.,
!!:~
::.
~~
.u
o~
::.
...:.~
...............
a:::
o
CD
e
o
Z
e
o
ex::
III
>c
g,~
::>
III
...
::::>
odbora
...-Jg;
li!
~15
"' ...
~
lili;!
...l- ...5 ~~
ii)
x
period
2
~
:~
.za
o~
li!
w
...,
... - e~
>c
.0
komune
~:t
Q.~
graana
78
C:
...
iS
.. o~.~
"''''
",::>
::>
il:
l!;!
"t
~~~
l)
2)
Isto, 3.
Isto, 6, 7.
80
zadrunih
saveta
81
1) Kolektiv,
2) Kolektiv,
82
.':1\......
,.'.
zadrunih
saveta
83
Isto, 5.
84
saveta
'T
i
I
I
I
I
I
i
I,
- I
I
L
,.
-"-::'$.", .. '
','"
!
85
.j
i
I) Izvetaj
2) Isto, 5.
a) Isto, 6.
"
III
88
.......
89
::n
n.
~90
dine izopaenosti.
itd.
91
Arhiv Medi-
Ii
I
I
I
93
Sklopljeno
brakova
1955.
1956.
1957.
1958.
1959.
161
152
153
132
168
766
SVEGA:
meovitih
brak
razvedenih
lica
jedno
razvedeno
101
96
107
80
108
492
60
56
49
52
60
277
35
29
27
33
41
165
33
29
23
21
33
139
,,"
25
27
22
19
19
se "pitanju drutvene ishrane u Boru poklanja posebna panja". Prema sprovedenim anketama, ovde se ljudi hrane'
"u porodici, menzama, kantinama, restoranima, jo postoje i tri
privatne kuhinje, koje proseno dnevno daju oko 500 obroka".
Jedna privatna kuhinja "sprema jelo na ulju za iptarsku
nacionalnu manjinu". Neka preduzea imaju "organizovanu
drutvenu ishranu, gde se proseno dnevno hrani po 900 radnika i gde se redovno priprema 6 do 10 vrsta jela, a koliina,
hrane po porciji iznosi 800 grama i prosena kalorina vred'nost jednog obroka je 1595 kalorija f '.l) Te ankete takoe pokazuju da "ishrana radnika koji se hrane sa familijama
II Boru moe se raunati prema prosenoj zadruzi", a da oni
"koji se hrane u Boru sa porodicama, a koji povremeno ene
alju kuama radi obrade imanja ili da pomau rodbini, spremaju hranu sami i u toj hrani nije zastupljena neka naroita
kalorinost, jer u njoj nema dovoljno ni vitamina ni masr;tae".
Ove analize su takoe pokazale "da ti pogledu ishrane nije
nimalo zadovoljavajui poloaj onih koji sami spremaju:
hranu".2)
112
2. SUSEDSTVO
Razliiti
1
2
3
4
5
6
lanom
lana
lana
lana
lanova
lanova
150
468
1125
1482
571
323
porodica
porodica
porodica
porodice
porodica
porodice
i
'!
Bor.
3) Analiza
94
ishrane
radnika,
Optine'
Bor, 7.
2) Analiza ishrane radnika,
B~
3. DRUTVENI AGREGATI
Linosti se nalaze u odreenim meusobnim odnosima
i vezama. Ti odnosi i veze mogu biti veoma prisni, kao kod
primarnih grupa, osobito porodice, ali se esto ljudi nalaze
povezani samo'u nekom fizikom prostoru, i osim te fizike
bliskosti njih ne povezuje meusobno nita drugo. To mnotvo ljudi koji se nalaze. u istom prostoru, ali bez ikakvih
drugih veza meu sobom; ini "drutvene agregate". Oni su
karakteristini za drutvo u gradu, njih donose neminovno sa
sobom industrija i urbanizacija, i oni su u neku ruku ,suprotnost primarnim grupama i grupama ruralnog drutva, gde se
odnosi zasnivaju na drukijim normama i vrednostima. Zbog
toga je problem' odnosa primarnih grupa i drutvenih agregata
veoma znaajan za sva drutva koja se industrijaliziraju i ur-
Optinskog sindikalnog
96
vea,
Bor.
7 Bor i okolina
stanice,
.baniziraju.
Izmeu
98
99
-;
Funkcionalni agregati, tj. zgrade ili posebni delovi prostora u gradu koji su namenjeni za smetanje linosti sa odreenim funkcijama i na odreenoj teritoriji takoe su ovde
sve ei. Zbog toga se u Boru ve postavio, a 'ubudue e se
sv.e ee postavljati, i problem "zoniranja grada.". Na izvestan nain, jo od samog stvaranja rudnika ovde su se stvorile
"rudnika zona" i "zona upravnih zgrada". Ali vremenom su
dole i druge "zone", i ukazala se potreba da se planski pristupi "zoniranju". Na primer, ve su u ovom gradu izdvojene
"zone" koje su namenjene trgovini i prometu, upravi, kolama,
kao i neke druge.
:'
.IV
r
I
-l.
DRUTVENE KATEGORIJE
Linosti
101
1. SELJACI
Ovde se kao "seljaci" prilikom raznih popisa, i inae, iskazuju ne samo stanovnici okolnih sela ve i znatan deo ljudi
iz Bora, osobito onih iz "Bor sela". To su ljudi koji se izdravaju od poljoprivrede i ive "seljaki". Zaista, kad doe u
ovaj grad, ovek se zaudi - otkuda ovim ljudima .tolika
upornost da ostanu "seljaci" u jednom naselju koje je tipino
industrijsko i sa znatnom industrijskom tradicijom? Ve vie
od pola veka ovi ljudi sluaju sa svoga kunog praga mine i
tutnjavu mainerije jednog modern9g rudnika, a ipak to kap,
da ih se ne tie. Zbog ega industrija tako dugo nije mogla
iupati ove ljude iz njihovog seljakog korena? Ovo je,~amo
jedno, od pitanja koje se postavlja u vezi sa njima,. Zbog,toga
je ,potr:ebno podropnije se zadrati na njihovim drutvenim
odlikama.
, ,,'
'- Prema podacim;l, "na teritoriji ove Optine ivi :24 276,
seoskih, ptanovnika", od kojih je razume se, samo o<;lr~eni de9:
,;privrednoaktivan". Od ovih je "uposleno u poljQPrivredi
13 07S!?) i to, po selima izgleda ovako:
privredno'
' aktivnih
seoskih
stanovnika
Selo
B,~r '
Brestovac,
Buje'' ,
D.B .. Reka
Zlot
Kriveij.,
Luka' '
,640
n06
1011
1316
5-644
,2742
1259
2085855;
2152
-1381
2785
Metivi:iica
O~trelj , ,-,
Rgotina
sI-ati.na
Sarbariovac : '
"
423
1627
683
1389
3812
1852
923
1423
578 '
1862
933'
1881,
stalno uposleno
u poljoprivredi
254
1060
533
781
78
1252
847
1085,
416
1593
589
1480
"
'o,;,.
16'877
24276
13078
_:', Ovi
seljaci'
'ive pos~bniII). ivotom, koji se prilino razliJ"
"
".
1,:0,2
podruju
-nih odlika toga ivota jeste nain na koji je organizovano njihovo gazdinstvo i domainstvo. Oni, naime, jo i danas ive
"pojatarski". Ta organizacija malo se razlikuje od one kakva
je ovde bila ranije, kakva je bila u prolom veku, kada je
zabeleeno da ovi seljaci imaju "kuu u selu", a na drugom
mestu, tamo "gde su im stoka, livada i zabrani" imaju "povate". To imaju seljaci ne samo po okolnim selima ve i oni
iz "Bor sela". ,Pojate se podiu u polju, blizu vode, i tamo
odakle se najbolje moe koristiti imanje, a u selo se dolazi
samo po potrebi: da se obie bolesnik, da se odnese hrana, i
sl. Mnogi od njih vei deo ivota provedu po "povatama"; neki
ne znaju rei' ta je za njih .vanije, "kaza" ili;,povata,i, dok
e drugi bez dvoumljenja odgovoriti da im je ova druga za
ivot vanija i da radije u njoj borave. Pojate su im daleko u
poljima, Udaljene jedna od druge, izolovane drutveno, i uticaj iz grada do njih sporo dolazi. To daje odgovor na: mnoga
pitanja i probleme ovoga drutva. Ovo je' jedan od razloga'
zbog kojih je "kulturno naslee" ovih seljaka vie nego' teko. Oni su vekovima bili preputeni sami sebi.
lIU selima Borske optine, kojih ima 10, postojalo je pre
Drugog svetskog 'rata dvanaest etvorogodinjih osnovnih
kola sa 37 uitelja .... Sela su bila bez elektrinog osvetljenja, bez puteva i udaljena od kulturnih centara, a razumevanje ljudi za' neto to je bilo i malo naprednije gotovo nije
ni postojalo. Stanovnitvo ovog kraja je posebno tretirano,
Izmiljani su:n,e samo pogrdni nazivi ve su ,Vlasima' pripisivane i najnegativnije osobine. Kod ovih ljudi poelo je da
se stvara oseanje' nie vrednosti. Zato su ohi postajali nepoverljiviji, povlaili se u sebe i iveli sami sa svojim problemima i tekoama .... U kui su iveli vrlo primitivno. Kulturne tekovine bile su im nepoznate, a najosnovniji principi
higijene malo poznati ... Daani pod je bio retkost, posebne
sobe za starce, decu i odrasle takoe. Postojala je obino jedna
spavaa soba bez obzira na broj i uzrast lanova porodice~
Kreveta najee nije bilo, ve se spavalo na skupnom leaju.
Nisu retki sluajevi da je sa ljudima u istoj prostoriji spavala i stoka, a vrlo se esto tu nalo i malo jagnje, tele ili
kvoka sa piliima .... esto je dolazilo do raznih epidemija
veih razmera; najee su se u. vidu epidemije pojavljivale
dizenterija, arlah, difterija i dr. Bilo je raznovrsnih metoda
leenja, ali su najrasprostranjeniji bili sledei: bajanje; itanje
molitve kod svetenika; stavljanje rogova posle putanja krvi;
103
104
Radnik je onaj koji proizvodi u industriji i slinim granama i koji "zapinje" na radu; to je ovde ukorenjeno miljenje meu samim radnicima. Istina, i radnici sa sela "zapinju",
ali oni imaju pored zarade u preduzeu i prihode od imanja
na selu, pa zbog toga nisu pravi radnici i "proleteri". Prema
tome, po njihovom miljenju pravi radnik stanuje u Boru ili
l) Elaborat Perspektivnog plana, I, 6, 7.
2) Godinji izvetaj Zdravstvene stanice za 1958, 10,
RTB,
106'
Arhiv
II, 4.
107
108
lI
f
i
l
109
pogledu je daleko od toga da ima isti 13tav. Radnici koji sta. nuju u Boru, koji su napustili selo i raskinuli blie veze sa
krajem odakle potiu, obinb ne ele da im deca budu ono
'to su i oni. Osobito to ne ele rudari, i kao razlog navode
teinu ovoga poziva i injenicu to retko koji meu' njima
,;doekaju' penziju". Oni e mahom jo rei da je sve "bolje
biti nego rudar". Zbog toga se trude da njihova deca ue
kolu i budu neto drugo, osobito tehniara. U ovom pogledu
znatno se razlikuje stav nidnika koji su jo povezani sa selom,
j to ne samo "polutana", kao i "sezonskih i povremenih", ve'
i onih' koji su kvalifikovani i koji stvarno jo samo' stanuju
na selu. Po "l'adnikim selima" oni ele u velikom broju' da.
ostanu ono to jesu, tj. nasledni radnici "koji putuju';, onak;o
kil.O to je ve tradicija ovde da "rudarski zanat prelazi sa oca.
na sina". Kao veoma uspelo reenje za budunost svoga' sina.
mnogi meu njima smatraju da on treba da postane "prizetak"
na selu, tj. da se oeni uz miraz i tako dobije kuu i neto
imanja, ali da i dalje obavlja "slubu" uborskim predllze6ima.
Takvo im reenje izgleda veoma solidno, i oni ga ne bi rado,
menj aJi za neko drugo.
, lWeu radnicima se opaaju ,i znatne razlike u ,stavovima.
o pitanju "promene radnog mesta". Obino pravi radnici ne
vole da menjaju svoja radna mesta. Osobito to vredi za onekoji sebe smatraju' kao majstore za izvesne poslove i .speci-
jalne grane. Ali ima ih dosta kod kojih to nije sluaj: Ta:k'vi
"pri nastupanju sezone podnose ostavku radi prelaska II druga.
preduzea; uzroci ovome lee u trci za veom zaradom, kaoto su terenski dodaci i s1.".I)
110
111
I.'
&
pogledu je daleko od toga da ima isti s.tav. Radnici koji sta. nuju u Boru, koji su napustili selo i raskinuli blie veze sa.
krajem odakle potiu, obino ne ele da im deca budu ono
'to su i oni. Osobito to ne ele rudari, i kao razlog navode
teinu ovoga poziva i injenicu to retko koji meu' njima
,;doekaju' penziju". Oni e mahom jo rei da je sve "bolje
biti nego rudar". Zbog toga se trude da njihova deca ue
kolu i budu neto drugo, osobito tehriiarL U ovom pogledu
. 'znatno se razlikuje stav radnika koji su jo povezani sa selom,
i. to ne samo "polutana", kao i "sezonskih i povremenih", ve'
i onih' koji su kvalifikovani i koji stvarno jo samo stanuju
na selu. Po "radnikim selima" oni ele u velikom broju' da.
ostanu ono to jesu, tj. nasledni radnici "koji putuju", onako
kao to je ve tradicija ovde da "rudarski zanat prelazi sa oca
na sina". Kao veoma uspelo reenje za budunost svoga' sina
mnogi me'u njima smatraju da on treba da postane "prizetak"
na selu, tj. da se oeni uz miraz i tako dobije kuu i neto
. imanja, ali da i dalje obavlja "slubu" uborskim predllzeima.
Takvo im reenje izgleda veoma solidno, i oni ga ne bi rado
menja.1i za neko drugo.
Meu radnicima se opaaju'i znatne razlike u .stavovima.
o pitanju "promene radnog mesta". Obino pravi radnici ne
vole da menjaju svoja radna mesta. Osobito .to vredi za one-'
koji sebe smatraju kao majstore za izyesne poslove.i specijalne grane. Ali ima ih dosta kod kojih to nije sluaj: Takvi
"pri nastupanju sezone podnose ostavku radi prelaska u druga.
preduzea; uztQci ovome lee u trci za veom zaradom, kao.
to su terenski dodaci i s1.".I)
110
r
[:
li
j:
,f"
---------_. --_._ ..
Selo
indus~riji
Bor
Brestovac
150
450
Buje
120
D. B. Reka
76
Zlot
500
Krivelj
510
Luka
22
Metovnica
280
Otrelj
142
Rgotina
150
Slatina
300
arbanovac 340
3040
Za osleno u
trgovini
zanatstvu i ugosti- slube- povremetelj stvu
nika nih radnika
8
20
7
9
72
37
7
27
4
35
14
35
275
3
15
5
5
36
13
5
6
6
17
7
12
130
2
12
3
3
26
10
4
17
70
15
15
31
30
33
10
4
12
3
5
94
6
55
22
arbanovac
Metovnica
Slatin?
Brestovac
Zlot
D.B. Reka
Krivelj
Otrelj
375
466
222
333
108
58
414
153
149
10
12
6
46
449
Rgotina
Luka i Topla
Gotnjane
Laznica
Ostala
Broj radnika "koji putuju" iz pojedinih sela zavisi uglavnom "od udaljenosti preduzea od sela i povoljnih komuni-_
kacija za redovan odlazak na posao". Ali sigurno je da na to
utiu i neki drugi elementi, kao to je "relativno lo kvalitet
zemljita i niska povrina zemljinog poseda seoskih domainstava".l) Moe se ipak rei da u "industrijsku zonu" Bora
spadaju sva sela koja ine njegovu optinu, a osobito ona iz
"ugroenog" podruja. Sve su to "radnika sela i iz njih radi
uborskim preduzeima masa seljaka". Udaljenost radnog mesta od njJ.hovih kua je razliita. 2) Tako se moe videti iz,
pregleda "Dnevne migracije radne snage" rudnika u Boru da
su jednog dana od 1 661 radnika "koji putuju" stanovalo na
udaljenosti od 10 km od svoga radnog mesta 872 radnika i
slubenika, na udaljenosti do 25 km 395, a bilo ih je koji sta, nuju daleko i preko 45 km.3) Prema jednoj analizi i izvetaju
,,0 radnicima koja stanuju van Bora, a koji svakodnevno dolaze na posao u Bor vozom, biciklom, mopedom: i peice iz
raznih sela i koji rade u raznim preduzeima i ustanovama na
teritoriji 'Bora i okoline", stanje izgleda ovako:
Svega
112
Broj radnika
koji putuje
Buje
263
Selo
.j
2701
113
RTB, Bor.
Optinskog sindikalnog
114
8"
vea,
Bor.
'
115
enom poslu sledi otkaz po sili zakona". Zbog toga se po zayretku radova redovno "pone govoriti i o otputanju radnika,
a to nezgodno zvui, i onda oni koji nisu dobro obaveteni
govore kako se radnici maltretiraju i otputaju samovoljom
upravnika .... Zaboravlja se da su ovo sezonski radnici i da
su primljeni pod uslovom, tj. privremeno dok se radovi ne
zavre. O tome je radnik prilikom potpisivanja ugovora obaveten i podrobno je upoznat s tim, te'nije "prevaren da samo
potpie ugovor, ve je detaljno upoznat sa karakterom rada
i duinom zaposlenja".l) Ali sa njima ima i tekoa druge
vrste. Ponekad oni "samovlasno naputaju privredne organizacije bez otkaznog roka, ne vodei nimalo rauna o proizdnim zadacima privrednih organizacija. Ovakvih sluajeva
ima naroito u graevinarstvu i ciglarstvu, gde su radnici
preko noi grupno naputali posao i na taj nain dovodili
do priline materijalne tete" .2)
Od "sezonskih radnika" sa sela razlikuju se "povremeni
radnici", koji dolaze ,u Bor preko cele godine i tu rade odreeno vreme, pa se opet vraaju svojim kuama. To su vei
nom seljaci sa Kosova, iz Vranja ili drugih junih krajeva.
Oni 'obino ovde ive, dok su na radu "kao samci", tj. odvojeni
od svojih porodica, koje i dalje ive u njihovim selima. Poto
im je glavno da to vie zarade, kako bi od utede to vie
poslali porodiama u selu, oni ive veoma skueno; ovde se
to kae "pealbarski". Neki sami kuvaju bez mesa i masti i
tako "varaju sebe", kako kau ostali. "U menzi dvojica jedu
jednu porciju", tvrdi se u nekim dokumentima, i zbog toga
mnogi od njih "pate od raznih oboljenja". Njihova "ishrana
je defektna naroito po sastavu ivotnih namirnica. U njoj
najee nema dovoljno ivotinjskih belanevina mleka,
mesa, j aj a, kao i mineralnih soli, kalcij uma: i raznih vitamina.
Poseban je problem neumenost u spremanju hrane samaca
sa sela ..... Od 1805 samaca u menzama se hrani 1. 050,
a sami kuvaju hranu 7,55. Radnici koji se l1.rane po menzama
veinom uzimaju po dva obroka, dok trei obrok koristi
veoma mali brOj. Ovde treba napomenuti da meu ovim samcima ima dosta pealbara, koji veinom jedu suvu hranu: hleb,
sire i luk, jer veinu zarade alju svojim kuama, tako da
I) Zapis'nik
rf
r,
,f,
t
(
t,
' ,
Optinskog sindikalnog vea, Bor.
~) Takvih j? u Boru 1959. godine bilo u prilinom brOju, oko
150 hca. Kolektw,' br. 11, 18. mart 1960,' Bor.
117
pisanjem raznih akata i vre druge radnje koristei se mastilom, pa ih poneki ovde nazivaju i "mastiljavci". U samoj
stvari, to je iroka skala raznih: savetnika, upravnika, referenata itd. Za neke od njih se uje da su dosta "kruti", da nee
da prime stranku iako je stvar hitna, pa ovek "mora da
uzme odsustvo da doe do njih".
Strunjaci imaju i svoja udruenja, u kojima se okupljaju. "Drutvo inenjera i tehniara ima 120 lanova; UQ.ruenje ekonomista 48; Podrunica pravnika 24; Podrunica
Srpskog lekarskog drutva 35; Drutvo medicinskih radnika
60, i Podrunica udruenja knjigovoa ima svoje lanstvo, ali
ova podrunica nije izvrila reviziju svoga poslovanja, pa se
i ne zna stvaran broj njenih lanova."l)
Veoma je vana injenica da se ovde ne pridaje neki naroiti znaaj samom nazivu i tituli slubenika i "strunjaka".
Mnogo je vanija visina njegovog dohotka, ono to neko
"meseno prima". Oni sa velikim dohotkom, a to su obino i
oni sa velikim ovlaenjima, ire su ruke i ne moraju da gledaju "na svaki dinar", mogu da se izdvoje i da poseuju bolje
i skuplje lokale i mesta za zabavu, dok nii inovnici i oni sa
slinim prihodima gotovo se u tom pogledu i ne razlikuju od
"prostih radnika". Ali ima i neto drugo po emu se strunjaci,
osobito inenjeri i lekari, izdvajaju od ostalih. esto se, naime,
ovde u javnosti uju razni prigovori i na raun pojedinaca i
na raun njihovih udruenja. Tako se tvrdi da je "ukorenjeno
kod izvesnog broja njihovih lanova odvajanje struke od politike; a pod politikom podrazumevaju svaku drutvenu aktivnost".2) Dalje se prigovara to njihova udruenja katkad odravaju skuptine "u strogo pover1jivoj atmosferi", pa "ni lokalnom novinaru nije bio dozvoljen pristup, ve je na jedan
vrlo vet nain onemoguen i pristup drugovima iz drutvenih
i politikih organizacija koji su bili zainteresovani za rad
drutva".3) Kada jere o odnosu izmeu lanova drutva kao
celine i o odnosu lanova jednih prema drugim, tvrdi se (da
"postoji izvesna linija nezameranja, kada je u pitanju kritikovanje pojedinih lanova zbog njihovog stava, rada, odnosa
prema drutvu i prema pojedincima".4) Iznose se i prigovori
i
t
.l
r
1) Referat
118
2) Kolektiv,
3) Kolektiv,
r
1) Kolektiv, br. 15, 15. april 1960.
2) Zapisnik sa proirenog plenmna Optinskog sindikalnog
vea,
vea,
Bor.
119
120
121
Slino
122
Isto, 40.
2) Anketa
1960, 1.
123
.
"
d 'k 'vene" Za njih su izvesna mesta po preduzestarIJe ra m e l z
'v
d
mesta na silu
,.
blokl'rana" a dosta cesto ta su "ra na
CIma"
'
izmiljena".I).
'
. invalidima rada ima prilino i negMeu penzwnerIma l
,
' t knu ravo
danjih seljaka~indus~~ijskih radmka: ~:~ ~:ck~l~u i
pona ~enziju, neki old nJl~ na~~t~i~:o~~Og kolovanja dece ili
rodlcom se prese e u or.
.
"h . ovde po.zbog nekih svojih posebnih rauna .. ~ekl od n]l l 'u mleko
neto privreuju; nabave koju kozu Ih ovcu~ ~~::;~~ ili daju
ili zadre neto imanj a na s~i~i;~ fa ;:::~inih penzionera",
socijalistikog
.r
ta
ko;e
kUPC&'~~oru
Bor, 1961, 5.
.
4) Izvetaj,
124
;,: .
Bor,
1961.
DRUTVENI PROCESI
127
128
129
130
lr
najznaajniji poveanje
131
130
kui.
najznaajniji poveanje
r
I
"Razvitak,"
ar,
asopis
131
~l
2. URBANIZACI.J A
I
Pod procesom urbanizacije sociolozi podrazumevaju dosta
razliite stvari. Uglavnom, svi se slau u tome da on znai
potiskivanje "ruralne" sredine "urbanom", tj. "prirodne" sre1) V. Miloevi,
2) V. Miloevi,
132
isto, 6l.
isto, 59.
>i
,f
Francuza zidane su zapadno od njih, u brdu, zgrade za "strane
majstore" i inovnike rudnika. Zbog dolaska sve veih masa
radnika bilo je potrebno da se stvore i nove "kolonije" za njih.
Tako je nastalo Severno naselje, a ono je "izgraeno sasvim
primitivno i gusto naseljeno". Vremenom se oko ovog naselja
Isto, 66.
Isto, 73, 74, 84.
Elaborat Perspektivnog plana, II, 46.
135
136
li !
"Razvitak", I,
Zajear,
1957, 59.
poljopri-
137
Proces industrijalizacije i urbanizacije su uticali i neprestano utiu u pravcu poveanja sloenosti drutva u ovoj 10,kalnoj zajednici. To se vidi ne samo u pogledu raznih oblika
materijalne kulture ve i u pogledu oblika duhovne kulture.
Ali ni taj uticaj nije jednak, ni na pojedine delove pro,stora ni
na pojedine grupe u njemu. tavie, ni uticaj ~:r:dustrijal~zacije
ni uticaj urbanizacije ne idu uvek uporedo ruti se saSVIm poklapaju; prvi obino ide ispred drugog i obuhva~a iri prosto:.
Podruje borske komune o torne daje dosta prImera; ono Je
nejednako ne samo u ekolokgm pogledu ve i u ekonomskom
i sociolokom. Prema "drutvenoj atmosferi" ono bi se moglo
podeliti na etiri "sociolo~e zone" ili podruja.
l) Elaborat Perspektivnog plana, II,
2) Isto, 88.
138
89.
139
-,
Prema -popisu od 31. marta 1953. godine, etnika struktura Bora izgledala je ovako:
Srbi
Hrvati
Slovenci
Makedonci
Crnogorci
N eopredeljEmi
iptari
10968
320
260
402
207
48
193
56
203
Bugar~
Vlasi
Turci
Ostali Sloveni
Ostali nesloveni
19
155
1413
SVEGA:
14244
Toga dana u Boru je bilo 8 204 muka i 6 040 enskih stanovnika. l )Meutim, prema popisu od 31. marta 1961. godine, etnika
struktura Bora izgledala je ovako:
Srbi
Hrvati
Slovenci
Makedonci
Crnogorci
Muslimani
Jugosloveni
iptari
Maari
Turci
Slovaci
Rumuni
- Bugari
Italijani
esi
Ostali
15768
284
226
622
179
253
48
271
80
23
24
4
283
20
14
397
SVEGA: _ 18 496
.
I) Za;rod za stat~st!ku NO sreza Zajear, Stanovnitvo pop~s,"!enost~, na:.?dnost~ t vrstama delatnosti - konani rezultati
143
144
145
SSRN, Bor, 4.
. . 2)'
146
"prilian
SSRN, Bor, 5.
2)
Isto, 4.
lO'
Isto, 6, 7.
147
148
Isto, 26.
vea za
1959, Bor,
I) Zapisnik sednice Sindikalne konferencije u Boru, 4.
vea,
marta
Bor, 2, 3.
149
DRUTVENA PITANJA
vea,
151
To j~, dalje, znailo da je ve6i broj porodica nego stanova, tj. 431 porodica stvarno nema stana. Te su porodice bile
u "sustanarskim i podstanarskim odnosimll prema davaocima
stanova", a najvie ih je bilo u jednom odeljenju ili u jednosobnim stanovima. Anketa je dalje pokazala lIda samci koji su
zauzeli porodine stanove, kao li dobar broj porodica, uzimaju
podstanare na utrb komoditeta svojih porodica ..... " Izdavanje stanova u zakup od strane privatnih vlasnika predstavlja poseban problem. Izvesne lokalne okolnosti dovele su
do toga da su privatni vlasnici vrili "naplatu visokih stanarina". Pored toga, podstanari, koji su prinueni na takvo
reenje stambenog pitanja, izloeni- su nezgodama u vezi sa
odravanjem higijene i ostalim potrebama, jer se "radi o zgradama zastarelog tipa, kojima vlasnici poklanjaju slabu
panju".
Dalje je ova anketa pokazala i druge nezgode stambenog
,pitanja: "Nedovolj'an stambeni prostor, slaba funkcionalnost
stanova, nedostatak elektDinih ureaja, glomazan i neprakti.an nametaj, to sve objektivno oteava voenje domacmstva i uslovljava povlaenje ene sa pozicija koje bi mogla
da zauzme u privatnom i drutvenom ivotu. Meutim, za ovo
postoje i neki drugi razlozi. Deava se da i sama ena teko
152
usvaja nove navike u organizaciji rada u kui, u nainu ishrane i obavljanju drugih poslova. Nepoverljiva je prema novina'ma i, ~sto i neproveravajui ih, rasipa svoju energiju radei
na stari nain. Odnos lanova porodice prema poslovima u domainstvu jo nosi peat starih navika i obliaja. Stara podela,
pokojoj je obavljanje kunih poslova iskljuivo dunost ene,
zadrala se u najveem broju domainstava, i kad ena privreuje, nije retka pojava da joj je mu gost u kui.',I)
Zgrade su u Boru veinom prizemne; takVih ima: 885 ili
preko 88 %, dok jednospratnih ima svega 115, a dvospratnih i
trospratnih svega 8. Starost kua je razliita, i to se vidi QZ
ovog pregleda:
Godina zidanja
stanova
1901 1941 1946 -
1940.
1945.
1957.
Ukupno:
Broj
stanova
1.984
391
1.157
56,54
10,27
33,19
3.527
100
arhiv, 2, 3.
2) Elaborat Perspektivnog plana, II, 55.
153
sebnim sobama i jednosobnim stanovima ive brojnije porodice, tj. vee porodice stanuju u manjim stanovima i so"'
bama".2)
Stambeno pitanje ovde oteava ne samo priliv novog.
stanovnitva ve i sama [zgradnja Bora i "samovlasna u.seljavanja". "Nove zgrade se podiu na mestima gde su ve postojale zgrade, a koje su zbog dotrajalosti, a i' prem~ urbani:
stikom planu, morale da se rue, pa su se stanoVI morah
prvenstveno obezbedili stanovnitvu iz poruenih zgrada."
N eki su smeteni "i po upama i podrumima, dok se te zgtade
ne zavre", ili kad dou u Bor i ne mogu se bolje smestiti
ve "sa porodicom stanuju u po jednom odeljenju bez ikakvih
pomonih prostorija." Drugi ope "stanuju U, samakim zgradama u zajednici sa samcima, gde nemaju potrebnog odmora
i komoditeta ni radnica, ni samci, niti pak porodice. Vei broj
()vih radnika samovlasno se uselili u samake sobe, a nemaju
nikakvog reenja za useljavanje". Malo su bolje stambene
prilike onih doseljenika "koji su se naselili u okolnim selima
u privatnim zgradama od kojih veina ne odgovaraju ni po
prostoru ni po higijenskim uslovima".3)
Ali pojedini stanari i svojim navikama i nehatom doprinose pogoranju stambenih prilika. To je naroito sl~~aj s~
stambenim barakama, u kojima stanuju mahom radIll:cI kO]1
su f,na prolazu i privremeno" u Boru. "Za sme~a~ oVIh .~ad
nika ne moe se rei da je dobar, jer nam radmcI stanuJu u
ve dotrajalim barakama. Istina, u raspoloivim mogunostima
istoa samih prostorija odrava se ,dosta dobro, ali kad bi
svaki na radnik poveo V'ie raunl,l i o linoj higijeni, onda
bi imali jo bolji smetaj. Sve barake se redovno kree, podovi peru, posteljina se menja na vreme, ogrev za samce je
obezbeen ali bi sami radnici trebalo da povedu vie rauna
o krugu o'ko barake, da isti ne zagauju izmetima i raznim
'otpacima, kad ve za to postoje odreene prostorije. Kako su
nae barake ve dotrajale, od drveta su, time je takoe dotrajala i elektro-instalacija. I pored upozorenja, neki nai
154
'
155
Isto, 2.
2) kolstvo
Optine Bor, 2.
3) Isto, 3.
Arhiv
1) Izvetaj
Arhiv
Optine Bor, 6.
5) Elaborat Perspektivnog plana, II, 98.
O) Izvetaj o stanju i problemima kolstva i prosvete na podruju Optine Bor za 1960, Arhiv Optine Bor, 4.
156
.2)' B1'~j~i
kolstva na podruju
vea za 1959,
Optine
Bor
Bor, 1960,
. 3) Izvetaji o radu Optinskog sindikalnog vea za 1959. godmu, Bor, 1960, 26, 27.
157
svetu, zahtevaju specijalnu brigu za struno i tehniko obrazovanje radnika, negovanje i razvijanje kulture rada".l)
Ali za tako nagli priliv uenika i onih koji su eleli da se
obrazuju nije se mogao pribaviti i potreban "kolski prostor",.
pa izvesne kole u istim prostorijama "rade u dve ili tri
smene". Zbog toga "ovakav rad ima odraza i na sam kvalitet
nastave i na samo zdravlje uenika, jer se katkad mora da
radi u nedovoljno pooienim i provetrenim prostorijama". Po
selima problem oteava i injenica to I3U ova sela "jako razbijenog tipa, a pitanje kolskog prostora naroito je akutno i
teko i u samom Boru, jer se tu priliv uenika naglo poveava".2) Postavljana su tu i neka druga pitanja, "sitna i krupna", u vezi sa kolskom omladinom. Na primer, jedno od njih
je i pitanje "doruka i uine" dosta velikog broja uenika.
Tako u jednoj "zgradi na Drugom kilometru smeteno je nekoliko kola: industriska, osmogodinja, gimnazija, enska
struna i dr. Veliki deo uenika ne donosi sobom doruak ili
uinu, ve spremi novac da neto kupi za vreme odmora kiflu, burek, pogaice i sL Zbog toga se esto pred ovom kolom viaju lica koja deci prodaju takve stvari. Tu se radi
o privatnim licima, uglavnom enama koje umese ili ispeku
male ko!i.ine kifli i dr., pa to prodaju uenicima. Naravno,.
takvih ena ima prilian broj i njihovo poslovanje nije podvrgnuto nikakvoj kontroli, pa ni sanitarnoj".3)
.
Postavlja se i pitanje kolovanja uenika u privredi. De.ava se, naime, da ovi uenici "redovno zakanjavaju u kolu
samo stoga to kod poslodavca rade prekovremeno. Zatim, kod
njih ima dosta krenja propisa u vezi sa davanjem odmora,.
kao i prisiljavanja uenika kod privatnih poslodavaca da
obavljaju razne kune poslove, koji nem.aju nikakve veze sa
njihovim izuavanjem zanata. Kako u privatnom tako i u
socijalistikom sektoru, kvalifikovani radnici suvie malo
obraaju panju strunom osposobljavanju uenika, tako da
oni za vreme praktinog obuavanja slue kvalifikovanim
radnicima kao pomona radna snaga da bi oni izvrili normu.
Posledice ovakvog odnosa jesu da uenici po zavrenom zanatu, zbog slabe strunosti, ne mogu dobiti zaposlenje, pa se
zapoljavaju na poslovima koji nemaju nikakve veze sa zana-o
I) Izvetaj o radu Optinskog. sindikalnog vea za 1959. godin'U~
158
skog sindikalnog
2) Izvetaj
u Boru, Arhiv
vea,
Bor.
o materijalnim problemima
uenika
u privredi
160
vea.za
1959, godinu,
v~~~ena p~tre~n.og za odmor i spavanje kod kue, Kako radnICI l nam~st~mcI u Boru provode to svoje "slobodno vreme"'!
tome ,1aJe lzv~sne podat~e, jedna sindikalna anketa, koja je'
obu~va.h!av 42? h.ca "po slucajnom izboru". Njome su bili obuh:,:acem mze~Jen~ tehniari, slubenici i radnici, po kvalifikacIJ~~va. Na pItanJ:: ,,~ako koristite svoje slobodno vreme?",
najVISe odgovora Je bIlo: "Odlazim u bioskop" Odlazim na
.razne sastanke", "Odmaram se i leim" Radim'" k "" R' .
d' h
'" B
' "
U UCI,,, a. lm onorarno,,, avim se sportom" PutuJ' em 'kUC'I'" . Ba'.
l
"
'"
'" je
VIm se po Jopnvredom" itd. l) Karakteristino je to to
.anketapokazala da odreene kategorije provode svoje slobodno
v~~me na ~dree~,:r:ain. Tako, "rade u kui" obino slubemc!-? ,,~utuJ~ .kUCI l ~,bave se poljoprivredom" seljaci-indu~tr:Js~: radmcI, a "baVI se sportom" i "radi honorarno" gotovo
IskJluCIVO tehnika inteligencija .
. ?~de postoji -izvesno organizovanje dnevnog, nedeljnog i
go~hs::~eg od~ora za radnike i nametenike. tome se u izvestajima ~aze: "Postoje navike za korienje godinjih odmora radmk~, mada je orijentacija ljudi da odmor korist~
: k~d.roak_a .1. na moru,dok za korienje odmora u planin:'"
s. m predeIirri~~ nem~ :r;nnogo interesa, mada bi mnog.im ljudima mnogo VIse konsv~lO odmor u planInskim predelima nego
na moru .... K~d :r:asl~v ljudi nema navika za korienjem
odmora ~. okolmm :zletIstI~a. Sindikalna organizacija Bora,
u saradnjI sa ostalIm drustvenim organizacij' ama u
.,
sezone subot
.
d l'
,
vreme
,
,om. l ne e Jom, organizuje neke izlete, koji su
maso~no pos~cenI. Dok su autobusi prevozili izletnike do Brestovacke. Banje, planinskog doma na Crnom Vrhu Ga:mzigrad;~e .~:.nJe, Zl?t!3ke peine, dotle se neCi.eljom o;ganiz~ju ize mc l V.~ZOVI do Metovnice, radi kupanja Borana na Timoku, ~OJI su odlazili na jednodnevni izlet. U daljoj okolini
autobusIma se organizuju izleti do SokobanJ'e Kl d
p'
ho
d' k
'
,
a ova, rava, ra: upanja u Dunavu, Vrela na Mlavi i Rtnju.,,2) Ali
~e samo ~to ne postoji "navika" da se u slobodnom vremenu
IZae na Izle,t, ve tu ima i nekih drugih tekoa. "Kolektiviii
odlazak na Izlete zahteva dobru organizaciJ'U kao l'
v .
pitanJ' a pr
'h
d
.
v
,resenJe
,
eVOZnI sre. sta:v::, l riuzna finansiskasredstva." To
Je razlog zbog koga se "Jos uvek jedan broj radnika nerado
66 20'
'.
161
1) Isto, 11.
.2) Izvetaj o radu SindikaLne pbdTUnice Graaevinskog preduzea "Rad" od 1. novembra 1958. do 1. decembra 1959. godine,
vea,
Bor.
3) Zapisnik sa skuptine SindikaLne podrunice stambenih za:jednica, 8. februar 1960, 3, Arhiv ()ptinskog sindikalnog vea, Bor.
4) KoLektiv, br. 19; 13. maja 1959, 4.
5) KoLektiv, br. 5, 6. februara 1959.
162
..
I
pozno doba noi". Jedan oevidac opisuje ovakav prizor: "Veseloga sveta napretek; posluga se razletela kao u doba turistike sezone na moru. Video sam oveka koji je uzalud pokuavao da ustane, i oveka koji je uzjaio stolicu, pa vie:
,Kelner, kelner' ... Jedan je poao prema pevaici; odlazi da
narui pesmu, pomislio sam. Ali, to ne. Dok su ostali stigli da
se okrenu, on vrsto stisnu pevaicu i poljubi je, iako se ona
opirala. Zatim je mirno poao svome stolu .... Kad je raspoloenje dostiglo vrhunac, morao sam da se malo savijem da
mi komadii stakla ne bi uleteli u usta."1)
,
Ti i slini prizori navode neke da tvrde kako je "Bor mesto sa izvanrednim radnikim tradicijama, ali da on nema nikakv:ih kulturnih tradicija". Zbog toga je potrebno "umnogom
vaspItno delovati na publiku, vaspitno u pogledu privoenja
radnih ljudi optem kulturnom, pozorinom, muzikom i drugom obrazovanju". Ali to ipak ne ide tako lako kao to se vidi
iz jednog izvetaja po kome "izvesnu aktivnost' pokazuje samo
dramska sekcija, odnosno amatersko pozorite i jednim veoma
malim delom muzika sekcija, dok se o ostalim vidovima delatnosti ne moe ni govoriti".2)
4. DEVIJACIJE
Drutvene devijacije se sastoje u "nenormalnom i neregu1isanom" ponaanju pojedinaca ili njihovih grupa. Prema
tome, devijantne o~obe se ponaaju drukije i ,;nenormalno"
u odnosu na ostale, koje su usvojile izvesne uobiajene norme
i' o~like pona~~nja u drutvu. To odstupanje od "normalnog"
moze kod devIJantnih osoba da se iskazuje u nekoliko vidova
i one se mogu podeliti u nekolike kategorije.
'
Prvu kategoriju devijantnih osoba ine one koje su mentalno ili psihiki u nemogunosti da se ponaaju normalno
Kod ovih osoba se sreta mentalna zaostalost dosta irok~
skale - od raznih debilnih i imbecilnih osoba do idiota.
Drugu kategoriju ine osobe sa nekim znaajndm organskim
nedos~acima koji im smetaju da se ponaaju normalno. Tu
spadaJu gluvi, nemi, paralitiari ili oni sa ozbiljnijim telesnim oteenjima. Obe ove kategOrije osoba su od izvesnog
I) KoLektiv
2) KoLektiv,
164
,\
'
.;,
(I
I'
t
,i
\
"
',"
i':
'I'
J
'l)
2)
3)
4)
5)
.;
165
nja u Boru "ak vrlo esta i sud je nemoan da bilo ta preduzme protiv onih koji zloupotrebljavaju pravo to im zakon
daje".!)
Ali, moda su ipak najozbiljniji pro~lemi: aLkoholizam i,
donekle prostitucija.
Ovde se trae "estoka pia", i to "po rudarskom obiaju",
a to praktino znai "aa duplo vea nego to se uzima obino". Time se "spira gar i praina iz grla". Iz jednog izvetaja
se vidi da "ima sluajeva da blagajnik za kasom bude pijan;
zatim tu su svae i psovke, osobito po kafanama i hotelima,
asve to daje runu sliku. Zatim tue .... Ima pojava da, radnici zajedno sa predradnicima piju rakiju na radnim mestima,
deurni elektriar pije rakiju za vreme deurstva, a radi sa
visokim naponom. Ima ljudi koji su dosta nedisciplinovani i
pijane, i ba oni predstavljaju najvee probleme i ale se."2)
Tradicija troenja alkohola ovde je dosta stara i ukorenjena.
Uoi drugog svetskog rata "u samom Boru je radilo 38 privatnih ugostiteljskih radnji, koje su sve bile dosta rentabilne".
Poznati su bili sluajevi "specijalista koji piju rakiju kroz
cevku, i povazdan su cevili". Istina, posle rata "promet
alkohola u preduzeima drutvenog sektora pokazivao je ten-'
denciju brzog opadanja". Analize su pokazale da se promenila
"i struktura potronje alkohola", jer se ranije najvie troilo
vino i rakija, a posle rata "oko polovine ukupnog prometa
ugostiteljstva predstavljao je promet piva". Ali to ipak ne
znai da se potronja vina i rakije znatno smanjila. Razlog
je u tome to se njima dosta trguje na "seljakoj pijaci" poto se "veliki broj potroaa snabdeva alkoholom na pijaci,
pa je tavie nedozvoljeno toenje alkohola od strane pojedinih privatnih lica uzelo zabrinjavajue razmere."3)
Problem prostitucije takoe ne treba potcenjivati. On se
pojavio im je otvoren rudnik i stvorena "arija" u Boru.
Najglavniji razlog za ovu pojavu je bio stalni "suviak mukaraca", a zatim, to je pojava koja redovno prati industrijska
naselja. Ranije se prostitucija praktikovala otvore:q.o ili su
izmiljena razna sredstva da se prikrije. Na primer, najee
su u razne krme dovoene "pevaice", koje su se u stvari
bavile prostitucijom. Ali kad su radnici u odreene dane
1) Kolektiv, br. 16, 22. mart 1960, str. 4.
2) Zapisnik proirenog pLenuma Optinskog sindikalnog vea,
25. marta 1960, Arhiv Optinskog sindikalnog vea, Bor.
3) Elaborat Perspektivnog plana, II, 28, 29.
166
'-,
167
'To
I) Kolektiv,
2)
ZAKLJUAK
I
~
''1I
o,)
1)
171
172
II
Ve
To je jedno od kljunih sociolokih pitanja za svako drutvo, a pogotovo za drutvo sa ovakvim osobenostima. Socijalizacijom linost, naime, prima izvesne "modele" ponaanja
4rutva koje je okruuje ili se sama prilagoava promenama
u tome drutvu. To znai da drutvo u isto vreme utie na
linost i linost se prilagoava tom uticaju, pa je to jedan
proces koji ima svoju objektivnu i svoju subj~ktivnu stranu ...
To je, dalje, povezano sa problemom integracije linosti u
.drutvo i pitanjem oblika kulture u tome drut~u.
173
"Integracija" znai stvaranje kohezije i solidarnosti iz-meu lanova; od toga kakav je odnos linosti prema drutvu.
i raznih grupa jedne prema drugoj. zavisi da li je neko drutvo dobro ili slabo "integrisano", Integracija moe biti: ekoloka, drutvena i kulturna. Kod prve, ljudi se povezuju zbog
toga to ih na to goni isti prostor i isti ekoloki okviri, a kod
druge dve postoje izvesni preduslovi za integraciju. Na prvom
mestu, to je ono to se u sociologiji naziva consensus minimum, tj .. saglasnost linosti o izvesnim osnovnim vrednostima
drutva. Samo ako one meu sobom nau izvestan zajedniki
imenitelj" u ovom pogledu, ako nau neke zajed~ike vrednosti u koje veruju, ako ih ove "motiviraju" na istu ili slinu
akciju, .kod njih e doi do izvesnog jednaenja. Pored toga ,
na ovaJ proces utie i vrsta i stepen kooperacije meu linostima, kao i njihov broj i nain na koji one uestvuju ili sU
ukopane u raznim grupama i agregatima. To je, dalje, sve
povezano sa kulturom i pripadnou linosti odreenoj kulturnoj grupi. U sociolokom smislu, kulturu ine institucije i
oblici ponaanja neke grupe. Linosti dolaze i odlaze, ali
"kulturno naslee" grupa kojoj linost pripada ostaje. Ono e
prenosi sa kolena na koleno, i njega svaka nova linost mora
da ui i da se na njega navikava, a samim tim ona se integrira i socijalizira u grupu i preko nje i u drutvo kome pripada. Zbog toga, iako je linost stvaralac kulture, ona je isto
tako i njena tvorevina, i veoma zavisi ne samo od ekolokih
ve i od kulturnih okvira u koje je smetena.
Bor u svemu tome ima zaista dosta posebnog. Ka~ to je
on "meavina" raznih etnikih i drugih grupa, tako je "meavina" i raznih kulturnih uticaja. To povlai nejednaku ulogu
drutvenih institucija i vrednosti u pojedinim njegovim kulturama, kao i nejednaka merila za odreivanje poloaja i
uloge linosti. Na primer, kod nekih etnikih i kulturnih
grupa porodica jo uvek ima veliki znaaj, dok kod drugih to
nije sluaj. To se isto moe rei i za ulogu ene i rang koji
imaju pojedine drutvene vrednosti. U svemu tome u Boru
se sretaju velike razlike.
Proces socijalizacije i integracije linosti u ovom drutvu
postaje tim sloeniji to se ista linost nalazi u isto vreme i
u istim okvirima pod uticajem razliitih kultura i shvatanja.
Moglo bi se ::ipak rei da u tom pogledu ima razlike ve prema
tome da li je re o "ruralnim" ili "urbanim" grupama i kategorijama. Ali problem postaje jo tei time to se u stvarnosti
174
I
I
<
.1
ista linost socijalizira tl. isto vreme u razne institucije oba ova
drutva, i "ruralnog" i "urbanog", koja se nalaze u istom
ekolokom okviru, a te institucije su esto ne samo meu sobom razliite ve po mnogo emu i suprotne.
Tako je u prvom, tj. ruralnom drutvu, sprovedena ovde
jo uvek veoma mala podela rada: to je drutvo i danas do. brim delom preindustrijsko i agrarno, iako je na prvi pogled
zahvaeno industrijom. U njemu su porodine veze jo jako
naglaene, tradicija se dosta potuje. Poloaj linosti jo zavisi dobrim delom od pola i starosti, a drutvena "stratifikacija" nije otro izvedena. Istina, jo od dana otvaranja rudnika u Boru ovo je drutvo postalo dosta mobilno, i jedan
deo njegovih lanova ~talno odlazi na rad u Bor ili se tamo
naseljava. Tim i drugim putevima ovamo dolazi uticaj iz
grada, pa i ovo drutvo trpi znaajne promene; one su vidljive
u lomljenju nekih starih oblika solidarnosti u selu i susedstvu, i u slabljenju tzv. socijalne kontrole sela. Ali jo uvek
u njemu "dominantan" poloaj nad ostalim institucijama
imaju primarne grupe, osobito porodica. Kako se u porodici
vri nad linou prva "socijalna kontrola" raznim obiajima
i tradicijama, tu ostaju i dalje stare vrednosti; njih uglavnom
prenosi ena, koja je nosilac tradicije, a ona je jo uvek dobrim delom ukopana iskljuivo u domainstvo i dosta teko
pristupana uticajima kole d. grada.
Sve je ovo znatno drukije u "gradu" Boru. Ali tu re
grad ne treba shvatiti iskljuivo u ekolokom, ve vie u
sociolokom smislu, tj. u smislu sredine u kojoj preovladava
industrija i podela rada, gde primarne grupe ne vre tako
jak uticaj, gde se poloaj linosti manje zasniva na starosti i
polu, a vie na drugim osobenostima, gde je veoma jaka ne
samo "horizontalna" ve i "vertikalna" mobilnost, gde preovladavaju udruenja i drutveni agregati i gde se odnosi reguliu vie formalnim putem. U tom pogledu sam Bor zaista
ima ne samo odlike jednog :industrijskog "srednjeg grada" ve
i izvesne odlike "velikog grada". Uglavnom, to dolazi otuda
to je on ve prestao da bude "prolazna stanica", kuda se
dolazi samo da se neto zaradi pa se opet ode; znatan deo
njegovog stanovnitva ve se "teritorijalizirao" i u njerp.u
stalno nastanio, i takvih je svakim danom sve V1ie. To je
imalo za posledicu da se drutveni odnosi prilino ustale i da
se nau izvesni "zajednik. imenitelji" u normama ponaanja.
Istina, to su bili doseljenici razliitog porekla i iz razliitih
175
176
177
:~.
se
situacijama neki se ravnaju po lakem i "bliem", i pribegavaju postupcima koji se ne slau sa. O?to~ ,,~rutye~om
atmosferom". To se deava ne samo obIcnIm hcnostIma, onIma
koji drutvenoj strukturi nemaju ~ikakav ista~nuti, poloaj,
ve i onima sa kojima to nije sluaJ. Tako 6!= vIdoVI ovakve
vrste sukoba sretaju ne samo kada je u pitanju rasI?odela dohotka po preduzeima ili l1stanovama. ve. i inae. Stavi~e, :ti
sukobi mogu biti i intimne unutranJe prIrode, a tada Ih Je
veoma teko uoiti. Na primer, takvi sluajevi se mogu katkad
sresti i prilikom odluivanja u radnikim sav:tima,i~i komuni.
Posmatra ovde moe videti kako je u takVIm prIlIkama poneka linost "podeljena" i ne zna kojim vrednostima u datom
trenutku da dade prevagu, jer se u njoj samoj one meaju,
te ona ,sama nije naisto s tim koje od njih da prihvati. Takva
se kolebanja najbolje mogu videti i najee se sretaju kod
radnika sa sela prilikom odluivanja u raznim drutvenim
organima. Oni su katkad u poloaju da odluuju o pitanjima
i sporovima koji se tiu njih kao pripadnik/l nekog industrijskog kolektiva u kome rade i kao pripadnika sela u kome
stanuju. Ali slian se problem postavlja i pred mnoge doseljenike, koji se .ovde jo nisu "okui1i" niti su ,sigurni da e
to uopte uiniti. Oni imaju mahom drukije ciljeve i vrednosti od onih ljudi koji su rei1i da u Boru "sviju gnezdo"
i za koje je to "na grad".
Vreme i' drutveni procesi ipak ine svoje. Izmeu pripadnika razliitih drutvenih kategorija i grupa, izmeu linih,
grupnih i kulturnih vrednosti neminovno dolazi do akomodacije i asimilacije. Tako dolazi do uspostavljanja izvesnog "zajednikog imenitelja" i "drutvene sagla:mosti" o vrednostima
i socijalnoj kontroli. Na taj nain se postepeno stvorio i stvara
jedan "kodeks normi ponaanja" za ovu lokalnu zajednicu,
koji joj daje <izv esna posebna obeleja. ,
, Napredak Bora, kao jednog od stubova industrijskog trougla: Bor, Majdanpek i Prahovo, kao i privredno i kulturno
povezivanje ovoga kraja idu u tom smeru jo dalje. To e
nesumnjivo u budunosti dovesti do jo veeg pribliavanja
razliitih "krugova" i "zona" u Boru i njegovoj okolini, koji
se jo meu sobom razlikuju iako su jh i.ndustrija i urbanizacija ve prilino pribliili.
,
Put kojim ide drutvo ove lokalne zajednice je odreden
i jasan; ono je na njemu prilino odmaklo. ,tavie, ono je
prelo tei deo toga puta.
u:
12"
179
BELEKA UREDNITVA
Objavljujui
delo dr Kostia, "Socioloka biblioteka", d1"se smernica svog rada, eli da doprinese ispitivanju nae
d1"utvene stvarnosti. J edno od vanih pitanja naeg drutva
je nesumnjivo i ono koje obmuje dr Kosti: obrazovanje novog, industrijskog drutva u jednoj sel,1akoj zaostaloj sredini.
Ma koliko bilo jasno da pisac ovog rada nije pomenuio pitanje
mogao svestrano obmditi; ak ni u okvirima jednog industrijskog naselja, kakvo je Bor, ipak e njegovo delo nesumnjivo
doprineti da. se podstakne dalji uid na ovom pitanju, kao to
e i graa koju ono sadri omoguiti njegovo kasnije potpunije nauno objanjenje. To je i razlog njegovog oo'javljiva.nja.
.ei