Professional Documents
Culture Documents
Mehanika Fluida 6
Mehanika Fluida 6
fakulteta
Dusan Prodanovic
Contents
6 Dimenzionalna analiza i slicnost
6.1 Dimenzionalna analiza i svrha njene primene
6.2 Opisivanje strujanja bezdimenzionalnim velicinama
6.3 Modeli, razmere i uslovi slicnosti
Chapter 6
Dimenzionalna razmatranja i slicnost
strujanja
6.1 Dimenzionalna analiza i svrha njene primene
Poglavlje o dimenzionalnoj analizi nije iskljucivo vezano uz Mehaniku fluida. Ono se moze
primeniti u bilo kojoj oblasti tehnike. Radi se o analizi dimenzija svih velicina koje ucestvuju
u nekom fenomenu sa ciljem uspostavljanja medjusobnih relacija. Na taj nacin se redukuje
broj nezavisno promenjivih velicina i omogucuje jednostavnije skaliranje problema na
relaciji priroda - model uz neophodna zanemarivanja.
Ovo jos malo objasni. Malo spomeni modele, ali je bitnije uspostavljanje relacija izmedju
velicina, otkrivanje dominantnih velicina i slicno. Ovde je vazan i dogovor izmedju naucnika,
kao i neki standardi koji su vec uspostavljeni. PAZI: dosta ovoga je vec napisano u poglavlju
Velicine, dimenzionalni sistem i jedinice mere. Dobro uklopi tekst.
Velicina je sve ono sto se moze izmeriti. Merljivost je bitna osobina svake velicine. Merenjem
velicina dobija vrednost. Kako ce se izraziti vrednost velicine zavisi od ustanovljenog
dimenzionalnog sistema.
Ranije se koristilo vise razlicitih dimenzionalnih sistema. Danas je on sistematizovan, i koristi
se SI sistem (sama cinjenica da je neko propisao koje velicine ce se koristiti kao osnovne,
znaci da i ne mora to bas tako biti).
SI sistem je podeljen na osnovne i izvedene velicine. Pomocu osnovnih velicina moramo biti
u stanju da kvalifikujemo sve izucavane velicine.
Proveri da li se velicine pisu normalnim fontom [M] ili matematickim [M]
U mehanici se prema SI sistemu koriste tri osnovne velicine: masa [M], duzina [L] i vreme
[T]. Ove velicine su izabrane zbog predmeta izucavanja mehanike, a to je kretanje mase u
prostoru i vremenu. Sila je izvedena velicina, a jedinica za silu je Njutn:
[N] = [kg m s2]
odnosno, sila napisana kao kombinacija osnovnih velicina je:
Pri izboru osnovnih velicina bitno je voditi racuna o nezavisnoti i o mogucnosti izrazavanja
svih ostalih izvedenih velicina preko izabranih osnovnih.
Primer 6.1.0
Izbor osnovih velicina - koje od ponudjenih kombinacija su prihvatljive:
1. masa, duzina, povrsina
Nije dobar izbor, jer ne figurise vreme, a duzina i povrsina su medjusobno zavisne velicine.
2.
3.
4.
5.
M0 = f(q, l)
Ako izaberemo q i l kao osnovne velicine, onda dobijamo:
M0 = f(qa, lb)
.
Eksponenti a i b se odredjuju preko zajednickog sistema:
M0 = [q1 l2]
M0 = NM q1 l2
M0
= NM = const.
q l2
F je sila kojom fluid deluje na plocu, i ona zavisi od karakteristika fluida (), brzine ploce (V) i precnika ploce
(D).
F = F (, V, D)
Izraz F (, V, D) predstavlja dimenzionalnu zavisnot cetiri velicine (F, , V, D). Biraju se tri osnovne velicine ,
V i D, pa se sila izrazava kao:
[F] = [Da Vb c]
Za odredjivanje eksponenata se koristi SI sistem:
[F] = [D2 V2 ]
F = NF D2 V2
gde je NF merni broj bez dimenzija. Na ovaj nacina se dobija sila u bezdimenzionalnom obliku:
NF =
F
D V2
2
Pocetni izraz f(F, , V, D) sa cetiri zavisne velicine (m=4), izborom tri osnovne veliine (n=3) se sveo na f(NF, 1,
1, 1). Ovde se vidi primena Bakingamove teoreme, gde se problem sveo na jednu bezdimenzionalnu velicinu (mn=1). Problem se sveo na samo jednu velicinu, sto vise nije funkcionalna zavisnost vec konstanta. Ako se
istrazuje sile na plocu, onda je dovoljan jedan eksperiment da se odredi konstanta NF, umesto serije
eksperimenata za razlicito , D i V.
Bezdimenzionalni izrazi su zgodni jer se mogu preuredjivati kako bi se dobili fizicki "opravdaniji" izrazi.
NF =
F
V2 D2
1
F
F
8
2 4
NF =
N F = CF = 1
V2 A
1
2
2
V A
2
Koeficijenat
sile
[Realna sila]
[Zaustavni pritisak]x[Povrsina]
Analizom smo dobili da je koeficijenat CF konstantan. Medjutim, merenjima se pokazalo sa CF nije konstantno,
vec da zavisi od brzine. To znaci da su zanemareni odredjeni uticaji koje treba obuhvatiti:
fdin = (F, D, V, , , d)
gde su D, V, osnovne velicine, viskoznost fluida, a d debljina ploce. Sila F se u bezdimenzionalnom obliku
izrazava se preko koeficijenta sile:
F
CF = 1
V2 A
2
Bezdimanzionalna debljina ploce se moze predstaviti kao:
Nd =
d
D
[] = [Da Vb c]
[M L1 T1] = [L]a [LT1]b [ML3]c
[M]: 1=c
[L]: 1=a+b3c
[T]: 1=b
Dobijaju se sledece vrednosti eksponenata: a=1, b=1, c=1.
Bezdimenzionalni izraz za viskoznost se dobija kao:
N =
DV
1
V D
= Re =
N
(6.1)
Izraz (6.1) predstavlja Reynolds-ov broj (Osborn Reynolds, 1842-1912). On pokazuje odnos inercijalnih i
viskoznih uticaja.
Na kraju se dobija:
d
CF, Re,
=0
D
Izraz pokazuje da koeficijenat CF nije konstantan, vec je funkcija Reynolds-ovog broja Re i relativne debljine
ploce [ d/D].
Primer 6.1.0
Odredjivanje bezdimenzionalne vrednosti za pritisak, ako se kao osnovne velicine usvoje D, V, .
[p] = [Da Vb c]
[M L1 T2] = [L]a [L T1]b [M L3]c
[M]: 1=c
[L]: 1=a+b3c
[T]: 2=b
Dobijaju se sledece vrednosti eksponenata: a=0, b=2, c=1.
Np =
p
p
C
=
1
p
V2
V2
2
Koeficijenat
pritiska
[Pritisak]
=
[Zaustavni pritisak]
C = 1
V2
2
Slika ispod ne postoji u skriptama
Figure 6.3: Opstrujavanje ostroivicnog diska
Brzina V
Izabrana brzina moze biti srednja brzina fluida u cevi, brzina objekata u mirnoj
fluidnoj struji i brzina karakteristicnog fluidnog delica.
Duzina L
Duzina treba da bude neka karakteristicna dimenzija.
Materijalne konstante , , g, , k
Geometrijske-konturne uslove Li
Pocetne uslove Vi, t0
Re broj predstavlja odnos inercijalnih i viskoznih usticaja. Odnos viskoznosti i gustine
fluida je kinematski koeficijent viskoznosti:
=
b)
Gravitaciono ubrzanje g
[g] =
L
V2
=
2
T
L
V2
(6.2)
gL
Izraz (6.2) predstavlja Frudov broj, koji pokazuje odnos inercijalnih i gravitacionih
uticaja. Primenjuje se kod otvorenih tokova.
Fr =
c)
Povrsinski napon (kapilarna konstanta)
[] = [F L1] = [L V2]
We =
L V2
(6.3)
Ca =
V2
K
(6.4)
Ca, Fr, We, ..., K0I,..), gde su K0I konturni uslovi. Konturni uslovi, kao i velicine koje se
istrazuju, su funkcija prostora i vremena:
NY = NY
x1 x2 x3 t
,
,
,
L0 L0 L0 t0
Da bi se mogli prenositi rezultati, model mora biti slican objektu. Slicnost znaci moguce
preslikavanje nekog problema sa objekta na model. Sa objekta na model se prenose uslovi
zadatka, a sa modela na objekat rezultati eksperimenata.
Model je sve ono na cemu se nesto proucava, a objekat je ono na sta se proucavanja odnose.
Postoje razne vrste modela, kao sto su matematicki, foto ili fizicki modeli.
U ovom poglavlju se uglavnom govori o fizickim modelima. To su umanjene kopije objekata.
Fluidom na modelu modelira se strujanje fluida na objektu (isti ili drugi fluid!).
Postavlja se sledece pitanje: u kom odnosu treba da budu velicine na objektu i modelu?
Taj odnos nam daje razmera, koja predstavlja odnos velicine na objektu i na modelu:
X* =
Xobjekat
Xmodel
L* =
LO 4.0
=
=8
LM 0.5
LO
TO
V
L T
1
V* = O =
= O M = L*
VM
LM TO
T*
LM
TM
Dakle, razmera za brzine je poznata, ali kolika ce bti brzina objekta? Koja je razmera za vreme T*?
Prvo pravilo pri pravljenju modela je sledece: Razmere za dimenzionalne velicine se odnose
kao dimenzije tih velicina.
Dakle:
[V] =
L
T
L*
T*
Drugo pravilo je: Bezdimenzionalne velicine se prenose na promenjive sa modela na objekat.
V* =
Primer 6.3.0
Odrediti razmeru za zaustavni pritisak.
Zaustavni pritisak se racuna kao:
p=
1
V2
2
p* =
1
* V*2
2 *
p* = * V*2
Ako se krece u avanturu pravljenje modela, koje uslove treba ispuniti da bi model "radio"
korektno:
1. Slicnosti granicnih i pocetnih uslova
K0 = Idem
2. Pojam Idem znaci istovetno, ali je razlicit od pojma Const, jer mogu postojati funkcije
koje su istovetne, ali nisu konstantne.
3. Slicnost materijalnih konstanti (Re, Fr, Ca, We ...)
Ako se trazi da model zadovolji sve konstante, onda se dobija da je model jednak
objektu. Zato se moraju izabrati dominantni uticaji.
Re* = 1.0 =
* V* L*
*
Fr* = 1.0 =
V*2
g* L*
g* = 1.0
Ova slicnost se naziva Frudova slicnost.
d. Slicnost za uticaj stisljivosti
e. Slicnost za uticaje kapilarnosti
Primer 6.3.0
Slicnost za inercijalne i gravitacione uticaje (Froude-ova slicnost)
Najcesce se koristi kod fenomena gde je tezina dominantna, kao sto su otvoreni tokovi i prelivi.
Fr =
V2
gL
Fr* = 1.0 =
g* = 1.0
V*2
g* L*
V*2
= 1.0 V*2 = L*
L*
Frudova slicnost vezuje izbor duzine i brzine, ali je izbor gustine fluida slobodan.
Zadatak: Na modelu je izmeren proticaj QM. Koliko ce biti proticaj na objektu?
QO
= Q* QO = Q* QM
QM
[Q] = [A V] = [L2 V]
Q* = A* V* = L*2 V*
Iz uslova da je Fr*=1.0 dobija se:
V* =
L*
[F] = [p A] = [g L L2]
F* = * g* L*3
g* = 1.0 F* = * L*3
Na modelu i objektu ne mora biti isti fluid.
Primer 6.3.0
Da li moze postojati model koji ima isti odnos inercijalnih i viskoznih sila, kao i inercijalnih i graviatcionih,
odnosno da li mogu biti istovremeno zadovoljeni uslovi Re*=1.0 i Fr*=1.0?
Re* = 1.0
* V* L*
= 1.0
*
* =
*
V* L*
= 1.0
*
*
V* L* = 1.0
V* = L*
1
V* =
L*
V* = 1.0
L* = 1.0
Dobija se da je model isti kao objekat, tako da na modelu i objektu mora biti razlicit fluid.
V* L*
= 1.0
*
L* = V*2
V* V*2
= 1.0 * = V*3
*
odnosno * = L*3/2.
Iz datog primera se vidi da kod Rejnoldsove slicnosti Re*=1.0 za isti fluid se dobija da je V* =
[ 1/(L*)]. To znaci da sa smanjenjem modela rastu brzine. Ova cinjenica izaziva velike
probleme pri modeliranju. Zato se cesto tok vode (O je voda) modeluje vazduhom na istom
objektu (L*=1.0).
Primer 6.3.0
(Ispitni zadatak - Jul '99) Na cevovodu se umesto vode ( = 1.0 kg/dm3, = 1.0 x 103 Pas) ispitivanja obavljaju
vazduhom ( = 1.2 kg/m3, = 1.92 x 105 Pas). Ako je zadovoljena slicnost za inercijalne i viskozne uticaje,
izmerena razlika pritisaka izmedju dva preseka na cevovodu pri merenjima sa vazduhom p = 1.0 kPa ce dati
razliku pritisaka u radu sa vodom od p = ?
Iz uslova zadataka sledi da mora biti zadovoljena Rejnoldsova slicnost:
Re* = 1.0
* V* D*
*
= 1.0 V* =
*
* D *
D* =
* =
* =
DO
= 1.0
DM
O 1000
=
= 833.33
1.2
M
O 1.0 x 103
=
= 52.0833
M 1.92 x 105
V* =
*
52.0833
=
= 0.0625
* D* 833.33
p = Cp
p* = Cp*
1
V2
2
1
* V*2 = * V*2 = 833.33 x 0.06252
2 *
p* = 3.255
p* =
pO
pO = p* pM
pM
V* = 0.0625 =
VO
V
1.5
= 24 m/s
VM = O =
VM
V* 0.0625
L*
L
1
T* = * =
T*2
V* 0.0625
1
1
g* =
0.0625
= 0.06252 = 0.003906