Debatni klub Agora

Amerika parlamentarna debata

Prirunik za sudije

Autori:
Andrej epelj
Jasmin irlija

Sadraj:
1. Format
1.1. Oblici debate vrijednosna i planska debata
2. Bodovanje i rangiranje
3. Pozicija predsjedavajueg i ostalih lanova sudijskog vijea
3.1. Diskvalifikacija ekipe - Equity
4. Praenje debate Flow
5. Debatni sluajevi
5.1. Definicije
5.2. Kriterijum-cilj-filozofija
5.3. Argumenti
6. Pregled debatnih uloga iz sudijskog ugla
6.1. Predsjednik Vlade
6.1.1. Ograniavanje teme
6.2. Lider opozicije
6.3. Clan Vlade
6.4. Clan opozicije
6.5. Rekonstruktivni govori
7. Ocjenjivanje timskog rada
8. Uloga i ocjenjivanje postavljenih pitanja (Point of
information)
8.1. Prigovori
8.2. Point of Clarification
9. Presudjivanje
9.1. Low point win
9.2. Rangiranje govora
9.3. Bodovanje govora Sadraj, stil, struktura
9.3.1. Oduzimanje bodova
9.3.2. Ocjenjivanje govora koji nisu ispunili zadato
vrijeme

1. Format
Amerika
parlamentarna
debata
(AP)
nastala
je
modifikacijom Britanske parlamentarne debata koja se koristi
na Oxfordu jo od 1812. godine. Kako Britanska parlamentarna
debata nije praktina za organizovanje javnih debata na
Harvardu su se odluili da je modifikuju tako sto je umanjen
broj ucesnika sa 8 na 4, a broj govora sa 8 na 6.
Dva tima su nazvana Vlada i Opozicija, i ekipe dobijaju teme
15-30 minuta prije debate. Parlamentarne debate od ekipa
potrauju da igraju zaista ulogu parlamentaraca, i da prema
temi prilaze kao premijeri, lideri opozicije, lanovi vlade i tome
slino. Teme zaista mogu da budu razliite i obino se u
zavisnosti od turnira do turnira smjenjuju po ablonu da postoje
politike, pravne, ekonomske, drutvene, hipotetike, aljive
kao i mnoge druge.
Primjeri tema:
- Ovaj dom smatra da je autokratija bolja od demokratije
- Ovaj dom bi na pregovore sa vanzemaljcima poslao enu
- Ovaj dom vjeruje da u sukobu izmedju morala i zakona
moral ima prednost
- Ovaj dom vjeruje da je Robin Hood lopov
Razlikujemo dvije vrste govora konstruktivne i
rekonstruktivne
Konstruktivne govore rade svi uesnici debate, i oni traju 8 minuta
osim u sluaju prvog govora premijera koji traje 7 minuta. U
konstruktivnim govorima shodno pravilima kroz koje emo proi
kasnije kroz poglavlje 6, proimaju se osnovi sluaja u vidu
definicija i argumenata kao i razliite vrste primjera. Debateri
takodje u konstruktivnim govorima koriste priliku da napadaju
sluajeve svojih protivnika kako debata ne bi bila paralelna,
odnosno kako bi zaista dolo do sukoba argumenata. 1
Rekonstruktivne govore dre premijer i lider opozicije i oni
traju 4 i 5 minuta i imaju za cilj da sumiraju debatu i da prikau
1 Za razliku od nekih drugih formata, u Americkoj aprlamentarnoj debati nema
pauza izmedju govora

take sukoba i time imaju prrliku da sudije detaljnije ubijede u

svoju pobijedu.

1.1. Oblici debate vrijednosna i planska debata

Sam naziv teme nekada diktira nain pravljenja sluajeva.

Svaka tema se moe obraditi u vrijednosnom obliku (value
debate), ali i neke teme se mogu obraditi planski (policy debate).
Oblik debate diktira Vlada tako da Opozicija mora biti
spremna da parira odlukama prezentovanim od strane prvog
govornika. U sluaju da se Vlada odluuje za plansku debatu to
mora najaviti na samom poetku govora. Vrijednosna debata je
debata u kojoj ekipa svoje stavove prikazuje kroz argumente kojih
obino ima 2, a po elji ekipe moe ih biti i vise. U sluaju da se
Vlada odlui za samo 1 argument, sudijski zadatak je da procjeni
da li je taj argument obuhvatio dovoljno i ostavio fer prostor za
napad opozicije, kao i da li se osvrnuo na sve aspekte koje tema
od debatera trai. Argumenti mogu imati i podargumente
takozvane podtake koje u nekim sluajevima imaju i snagu
argumenata.
Kada je rije o planskoj debati Vlada se odluuje da svoju
argumentaciju formira u vidu plana. Na engleskom jeziku ove
debate su poznate kao should debates jer teme se sastavljaju na
sljedei nain- This house should ban homeworks, ili This house
should give more power to women. Na naem jeziku ove teme bi
glasile Ovaj dom bi zabranio domae zadatke ili Ovaj dom bi dao
vie moi enama. U ovom sluaju debateri moraju da odgovore
na neka pitanja :
- Ko?
- Kako?
- Zato?
- Koliko kota?
- Koji su benefiti?

Primjer- Ovaj dom bi zabranio domae zadatke

Debateri bi prije svega imali zadatak da definisu pojmove iz teme,
a nakon toga odgovore na gore postavljena pitanja...
Ko? Ministarstvo prosvjete, je tijelo koje definise naine
obrazovanja i trebalo bi da prepozna djeije probleme sa
prihvatanjem domaih zadataka
Kako? Prije svega treba donijeti zakon koji e definisati da djeca
provode vie vremena u koli, i da zadatke koje bi radili kod kue
rade u tom periodu u koli
Zato? Potrebno je razvijati vie aktivnosti koje se tiu
slobodnog vremena. Danas se djeca sve manje bave sportom,
igralita su zaboravljena, a ak i domai zadaci kod kue se svode
na vrijeme provedeno za kompjuterom
Koliko kota?- Plata za nekoliko prosvjetnih radnika koji bi bili od
pomoi djeci pri rjeavanju zadataka, a samim tim bismo
rasteretili i roditelje. Uz ove prosvjetne radnike potrebna nam je i
adaptacija prostorija u koli.
Benefiti? Dugoroni i kratkoroni- u ovom djelu debateri
praktino postavljaju vrijednosti na isti nain kako bi prezentovali i
argumente samo bez formalnog nazivanja istih.

2. Bodovanje i rangiranje
U Amerikoj parlamentarnoj debati je za bodovanje preuzeta
ljestvica iz Karl Popper formata, i debateri se ocjenjuju skalom od
20 do 30 poena. Ista se skala koristi i za rekonstruktivne govore. 2
Skala koja se koristi u Crnoj Gori preuzeta je i prevedena sa
Univerziteta iz Masausetsa:
20- Neprihvatljivo,
21,22- Loe,
23,34-ispunio formu,
25- dobar,
2 Na nekim turnirima u slucaju da sudijsko vijece donese takvu odluku moze se
koristiti skala na kojoj se debateri ocjenjuju izmedju 60 i 80 poena i tada se debater
ocjenjuje po razlicitim kategorijama (stil, sadrzaj, struktura i ostalo)

26-vrlo dobar,
27-odlian,
28- perfektan govor,
29- najbolji govor na turniru,
30- ovo se moe uti samo jednom u ivotu!
Treba napomenuti da u sluaju da sudija zeli da detaljnije
rasporedi bodove moze dodati 0.5 poena na originalni skor.
Kada je rangiranje u pitanju, rangiraju se samo konstruktivni
govori, i rangovi imaju najveu svrhu kada ekipe imaju izjednaen
broj poena bilo na kraju debate bilo na kraju turnira. Rangovi se
klasino daju po vrijednosti govora I, II, III i IV. Sudijski listi
izgleda ovako:
Ime Govornika:
Konstruktivni govor premijera Vlade
Komentar

Broj Poena:

Rang Govornika:

Ime Govornika:
Konstruktivni govor Clana Vlade
Komentar:

Broj Poena:

Rang Govornika:

Ime Govrnika:
Konstruktivni govor Lidera Opozicije
Komentar:

Broj Poena:

Rang Govornika:

Ime Govornika:
Konstruktivni govor Clana Opozicij
Komentar:

Broj Poena:

Rang Govornika:

- Rekonstruktivni govor Vlade

Misljenja i Komenatri:

- Rekonstruktivni govor Opozicije

Misljenja i Komentari:

Broj Poena:
Broj poena:

Runda _______
Opozicija)

Pobijedio je tim ___________________(Vlada ili

Datum: __________________
Sudija _______________________

Potpis Sudije_______________

3. Pozicija predsjedavajueg i ostalih lanova sudijskog vijea

Sudijsko vijee je sainjeno od predsjedavajueg i pomonih
sudija koji se u debatnom svijetu zovu wing-ovi. Poeljno je da
sudijsko vijee bude sainjeno od neparnog broja sudija, ali
postoje i sluajevi kada se ak i na velikim takmienjima
dozvoljava paran broj sudija kada u tom sluaju Predsjedavajui
ima dva glasa.
Predsjedavajui prije svega ima zadatak da tehniki provjeri
prostoriju u kojoj se debatuje, da rasporedi timove pravilno (vlada
sjedi sa sudijske lijeve strane a opozicija sa desne), da popie
imena debatera, i da se debaterima dogovori na koji nain e
funkcionisati pokazivanje vremena.
U sluaju da za debatu nije dodijeljena pozicija uvodniara 3
Predsjedavajui je u obavezi da najavi debatu, publici predstavi
3 Osoba koja najavljuje samu debatu i debatere ponaosob kako bi publika lakse
pratila

koja je tema, kao i da pred govore najavljuje debatere. Neke od

standardizovanih verzija najavljivanja debatera glase: Pozivamo
lana opozicije da odri govor ne dui od 8 minuta, Pozivamo
lana opozicije da nastavi argumentacijsku liniju svog tima u
trajanju ne due od 8 minuta.
Predsjedavajui takodje ima zadatak da upozorava debatere i
publiku u sluaju da su preglasni dok traju govori, kao i da
procjenjuje i odluuje o validnosti prigovora. Po zavretku debate
Predsjedavajui poziva sudijsko vijee da se povuku na vijeanje.
Tokom ovog perioda poeljno je da sudije primarno odvojeno
donesu odluku, a nakon toga o njoj raspravljaju kako ne bi dolo
do, debate nakon debate, izmedju sudija.
Predsjedavajui je taj koji saoptava odluku. U sluaju da ona
nije jednoglasna sudije koje su glasale protiv imaju pravo takodje
da u feedback periodu ukau i na svoje vidjenje debate kako bi se
debaterima jasno ukazalo na sve prednosti i nedostatke.
Predsjedavajui prilikom feedback-a treba da uzme u obzir
iskustvo debatera, i da u nekim sluajevima prilikom saopstenja
odluke bude vie nastrojen ka motivisanju i ukazivanju na dobre
strane govora nego na ukazivanje mana koje e se svakako
iskustvom prorijediti.

3.1. Diskvalifikacija ekipe - Equity

Diskvalifikacija ekipe odnosno Equity predstavlja najteu
disciplinsku mjeru tokom jedne debate i o njoj odluuje cijelo
sudijsko vijee. Equity pokreu debateri ili lanovi sudijskog vijea
u sluaju kada neki od debatera upotrijebljava rasistiki, fiziki ili
neki drugi vid napada na neku od linosti u sali U sluaju da
sudijsko vijece izglasa Equity debata se automatski zavrava i
presudjuje u korist oponenata, a ekipa koja je uinila prestup gubi
debatu i biva pozivana na sastanak sa vrhovnim sudijskim timom
turnira koji ce dalje odluivati o eventualnoj diskvalifikaciji ekipe
sa turnira.
4. Praenje debate Flow
Flow predstavlja sudijske biljeke tokom debate. Postoji mnogo
naina po kojima sudije prate i zapisuju debatu, a u ovom
priruniku emo vam predstaviti dva najklasinija modela
horizontalni i vertikalni. U svakom sluaju preporuka autora je da
sudije, zarad lakseg praenja debate, bi trebale da argumente ili
timske argumentacijske linije zapisuju razliitim bojama. Takodje
poeljno je da sudije i nakon zavrene debate sauvaju svoje flowove do zavretka turnira kako bi u sluaju nekih albi na odluke
imali priliku da precizno predstave svoju sudijsku odluku pred
velikim sudijskim vijeem ali i pred debaterima.
Model A:
Vlada 1
Opozicija
Def1
-Kriteriju Defm
Napad
Arg1
Primjeri

Arg1
Primjeri

Vlada 2
Opozicija
Odbrana 2
Arg1
Odbran
Napad
a slucaja
opozicije
Arg 2
Napad
Primjeri
Primjeri

Reply O.
Tacke
sukoba
1.
2.
3.

Reply V.
Tacke
sukoba
1.
2.
3.

Model B
Vlada 1

Opozicija 1

Vlada 2

Opozicija 2

Prilikom koritenja modela B, sudije zapisuju debatu

hronoloki i tokom debate ne biraju take sukoba. Najee reply
govori se u tom sluaju zapisuju na odvojenom papiru, a njihova
tanost se kontrolise pomou ove tabele.
5. Debatni sluajevi
U pripremnom periodu timovi organizuju svoje sluajeve.
Kvalitetan debatni slucaj Vlade sadri: definicije, argumente,
primjere i pozeljno je kriterijum (jos se naziva filozofija ili cilj) 4 Cilj,
argumenti i primjeri zajedno ine argumentacijsku liniju ekipe.
Kljuno je da sudija isprati da li su se oba lana tima u svojim
govorima drali argumentacijske linije.
5.1. Definicije

4 Kod opozicije slucaj ne mora imati sve ove segmente, jer podrazumijeva se da je
cilj opozicije da opovrgne slucaj Vlade, a kada je rijec o definicijama opozicija moze,
a i ne mora, prihvatiti definicije Vlade.

Definicijama zapoinje debatni sluaj i one se poeljno iznose

na samom poetku debate. Debater moe po slobodnom izboru
prvo da najavi temu i eventualno cilj pa onda da iznese definicije,
ali ako definicije iznosi nakon to je ve poeo izlaganje
argumenata to se ne moe smatrati strukturalno dobrim govorom.
U sluaju da Vlada ne iznese definicije, opozicija ih moze iznjeti na
samom poetku svog govora i onda se te definicije smatraju
vazeim.
Definicije imaju za cilj da nam daju predstavu o sluaju kao i
da nam rastumae pojmove pomenute u samoj rezoluciji.
Primjer: Tema- Ovaj dom vjeruje da su ekoloki problemi
znaajniji od ekonomskih problema
Definicije bi bile
Ekonomija- nauka o razvoju drutvenih odnosa izmedju ljudi.
Ekonomija objanjava zakone i vrijednosti koje su neophodne u
interakciji proizvodnja, prodaja i kupovina.
Ekologija je nauka o odnosima izmedju prirode i ivih bia,
koja obuhvata i zatitu okoline
Problem je praktino pitanje za koje je neophodan odgovor,
moe se dati u ovom sluaju iz naunog ili politikog stanovista
Definicija mora biti: Adekvatna, Precizna, Ne cirkularna,
Nenegativna, Neslikovita i Jasna
Adekvatna Znai da definicija ne treba biti ni previe iroka
ni previe uska. Primjer Debata je retorika igra ili Debata je
vjetina koja podrava logike zakljuke. Prva definicija je previe
iroka, a druga previe uska. Definicija bi trebala glasiti: Debata je
formalan vid takmienja u retorikoj igri, gdje su osobe podijeljene
u razliite timove i koriste kombinaciju svojih logikih i retorikih
vjetina sa znanjem.
Precizna- Da bismo govorili o preciznoj definiciji ona mora
sadrati objanjenja koja su nam vana za zadatu temu. Primjer:
Ovaj dom smatra da su ljudi najvee zvjeri na planeti zemlji.
Planeta zemlja je planeta u sunevom sistemu koja ima sjeverni i
juni pol, sedam kontinenata, pet okeana, najvii vrh je Mont
Everest....- ovakva definicija nam nije dala nikakvu potrebnu
informaciju vezanu za konekciju izmedju planete Zemlje i zadatog
u temi.

Necirkularna- Primjer Ovaj dom vjeruje da je debata dobra

Debata je neto to debateri rade
Ne negativna Kada pravimo definicije nije dozvoljeno da
nam negacija bude metod objanjavanja. Primjer-Debata je
retorika igra koja nije monolog
Neslikovita- Da bismo sastavili definiciju ne treba da
koristimo neke izraze samo zato to zvue dobro. Primjer- Ovaj
dom smatra da se istorija uvijek ponavlja. Definicija- Istorija je
uiteljica zivota
Jasna- Definicija nam mora pruiti termine koji e nam biti
jasniji nego oni koje imamo u samoj rezoluciji. Primjer- Ovaj dom
vjeruje da je znanje vanije od iskustva. Definicija- Znanje je vatra
koja se rasplamsava tokom naeg ivota.
Treba napomenuti da iako su definicije zaista znaajne, u
sluaju da se rasprava vodi iskljuivo oko definicija, opozicija nije
izvrila svoj posao i na neki nain je upropastila debatu.
5.2. Kriterijum, cilj, filozofija
Kriterijum, cilj ili filozofija5 ekipe je dio debatnog sluaja koji
nije obavezan u Amerikoj parlamentarnoj debati ve postoji kako
bi olakao samim debaterima i usmjerio tok debate. Sama tema
najee postavlja odredjeni teret dokaza koji debateri moraju
prevazii kako bi doli do uspjeha i pobijedili u debati. Primjer:
Tema- Ovaj dom smatra da je ekologija vanija od ekonomije Teret
dokaza na strani Vlade je da dokae ovu tezu i da potvrdi znaaj
ekonomije. Cilj Vlade u ovom sluaju bi mogao biti- Odrivi razvoj.
Premijer u debati bi imao zadatak da predstavi kako ekonomija
nudi principe odrivog razvoja po kojima koncept odrivog razvoja
predstavlja novu razvojnu paradigmu, novu strategiju i filozofiju
drutvenog i ekonomskog razvoja. Odrivi razvoj predstavlja
integralni ekonomski, socijalni i kulturni razvoj uskladjen sa
potrebama zatite i unaprijedenja ivotne sredine. Tako da na ovaj
nain spajamo ujedno brigu za ivi svijet na planeti Zemlji i
ouvanje kapaciteta prirodnih resursa. Primjer 2: Tema- Ovaj dom
bi zabranio puenje u javnosti. Kriterijum- Ouvanje zdravlja
5 Jednako su prihvacena sva tri naziva za ovu funkciju mada se kriterijum vise korisi
u srednjim skolama dok su cilj i filozofija karakteristicniji za studentsku debatu

U svakom sluaju kada timovi biraju svoje ciljeve trebaju da

obrate panju da taj cilj bude poeljan svima koji sluaju debatu.
U primjeru koji smo naveli nije zadovoljavajue da cilj bude- :
Zatvorimo sve fabrike i spasimo planetu Zemlju. Cilj pritom ne bi
trebao biti negativno formulisan mada postoje i primjeri kada je to
neophodno. I u svojoj osnovi cilj mora da bude relevantan i da
predstavlja pravu sponu izmedju argumenata i teze. U sluaju da
protivnika ekipa dokae sudaranje cilja i argumenata njihovih
oponenata u najveem broju sluajeva dobijaju debatu.
Iz perspektive sudije cilj takodje predstavlja jasnije uvidjanje
tereta dokaza u debati, i olakava sudiji uvidjanje glavnih taaka
sukoba koje bi trebalo da debateri razrade u samom
rekonstruktivnom govoru.
5.3. Argumenti
Argumenti su iskazi koji e potkrijepljeni injenicama,
odnosno primjerima dokazati sluaj koji predstavlja ekipa koja ih
iznosi. Broj argumenata nije ogranien ali neka standardizovana
strategija je da Vlada ima dva argumenta a Opozicija jedan. 6
Argumenti su premise koje zahtjevaju da budu objanjene tako da
je velika greska debatera u sluaju kada samo navede argument,
a izostavi detaljnu analizu.
Primjer: Tema- Ovaj dom smatra da treba legalizovati
eutanaziju. Cilj u debati bi mogao biti Ljudsko dostojanstvo a
Argument: Prekoraenje praga bola kod ovjeka. Objanjenje
argumenta bi se moglo sastaviti na sljedei nain: Prag bola
postoji kod svakog ljudskog bia. Kod nekih bolesti kao to su rak,
HIV ili multiplaskleroza ljudsko dostojanstvo e biti izgubljeno, u
trenucima kada e porodici i prijateljima ostati sjeanje na sve
one neprijatne situacije u kojima se bolesnik muio, a ljudi oko
njega su bili bespomoni.
Naravno uz ovo objanjenje potrebno je iznijeti i detaljniju
analizu koju neemo navoditi u ovom priruniku npr. o procentima
izlijeenja od ovakvih bolesti, moda prikazati i kako sve moe da
bude uniteno tijelo ovjeka koji prolazi kroz sve ove tegobe i kako
6 Vlada ima obavezu da iznese makar jedan argument dok opozicija se moze
odluciti za strategiju po kojoj ce svoju pobjedu traziti bez uspostavljanja svojih
argumenata vec samo napadanjem iskaza svojih oponenata.

upravo taj prelazak praga bola e od ovjeka stvoriti

nedostojanstveno bie. Na taj nain pravimo konekciju izmedju
argumenata i cilja koji je u ovom sluaju bio upravo ljudsko
dostojanstvo, i tako se i kompletira argumentacijska linija.
Vano je napomenuti da postoji mogunost da jedna ekipa i
obori neki od argumenata svojih protivnika, a da i dalje izgubi
debatu.

6. Pregled debatnih uloga iz sudijskog ugla

6.1. Predsjednik Vlade
Premijer odnosno predsjednik Vlade je uloga u debati koja na
neki nain najvise iziskuje stilsku i strukturalnu pripremljenost
debatera. Kako je ovo govor koji zapoinje debatu postoje
odredjeni standardi koje govornik mora ispuniti, a da pritom
manje improvizuje nego na ostalim govornickim pozicijama.
Govor predsjednika Vlade traje 7 minuta, i trebao bi biti
struturisan na dvije cjeline. U prvoj cjelini nekih 2 do 3 minuta,
govornik bi trebao predstaviti definicije, onda jednu kratku analizu
zato uopte danas debatujemo na ovu temu, a nakon toga nam
iznijeti i cilj vlade u ovoj debati. U ostalih 4-5 minuta se od
debatera oekuje da iznese jedan ili dva argumenta u zavisnosti
od strategije koju je vlada odabrala. 7 Predsjednik Vlade kao prvi
govornik u debati ne bi trebao da brza u svom govoru ako
uzmemo u obzir da on postavlja temelje debate i da bi bilo
poeljno da sudija zapie sve najvaznije stavke koje debater
iznosi. Korektno je da govornik primi dva pitanja od strane svojih
oponenata kako bi na neki nain debata se pokrenula sa mrtve
take i kako bismo imali uvid u one take koje e opozicija
napdati.
Kada je rije o primjerima nije obavezujue da ovaj govor
bude prenatrpan primjerima, vie treba da bude u svojstvu
promovisanja argumentacijske linije, ali naravno svaki argument
7 Naravno postoji i vjerovatnoca da je planska debata u pitanju onda se ova
minutaza koristi za predstavljanje plana

ili podargument treba biti povezan sa nekim primjerom koji e

moda biti detaljnije razradjen od strane lana vlade. Iako nije
maksimalno obavezujuce mnoge sudije smatraju da prvi govornik
mora najaviti o emu e govoriti i njegov kolega kako bi oponenti
imali uvid koliko e vlada iznijeti argumenata i kako bi na taj nain
mogli ve tokom njegovo govora da pripremaju svoju strategiju
napada.
6.1.1. Ograniavanje teme
Premijer ima priliku da na samom poetku debate ogranii
temu. Na sudiji je ali i na umijeu opozicije da procijeni da li je
ogranienje bilo fer. U sluaju da opozicija ne pomene
ograniavanje, sudija bi trebao da prihvati ponudjenu novu
rezoluciju. Ogranienje se najee odnosi na teritorijalnu
podijelu. Primjer: Ovaj dom bi uveo uniforme u srednjim kolama.
Premijer ima priliku da na samom poetku prije iznoenja
definicija izjavi kako vjeruje da ova tema je znaajna iz ugla
crnogorskih srednjokolaca i da bi temu ograniio na Crnu Goru te
nova rezolucija bi glasila Ovaj dom bi uveo uniforme u srednjim
kolama u Crnoj Gori. U ovakvom sluaju nefer bi bilo ograniiti se
Ovaj dom bi uveo uniforme u srednjim kolama u Africi.

6.2. Lider opozicije

Lider opozicije je na neki nain najzahtjevnija pozicija u
debati. U sluaju da lider opozicije dobar dio vremena, od svojih 8
minuta, ne posveti napadu na sluaj vlade, debata najee odlazi
u paralelnom smjeru i tada nema taki sukoba, a u takvoj debati
automatski pobjedjuje Vlada.
U idealnom omjeru govor bi trebao imati 5-6 minuta napada i
2-3 minuta iznoenja sluaja opozicije. Postoje razliite strategije
kako postaviti ovaj govor da on ne bude podijeljen ovako direktno
na napad i odbranu. Mnogi debateri koriste priliku da tokom
napada iznose svoj sluaj kako bi utedjeli na vremenu i izbacili

klasicno najavljivanje argumenata i podjele govora. Lider opozicije

je moda jedina pozicija kojoj se ne treba zamjeriti u sluaju da ne
prihvati nijedno pitanje8. Na poetku govora lider opozicije bi
trebao najaviti da li prihvata ili odbracuje definicije koje je
predstavila vlada. U sluaju da odbacuje njihove definicije, trebao
bi da prezentuje nove, ukoliko to ne uini debata se vodi po
definicijama koje su prve iznesene.

6.3. lan Vlade

lan Vlade ima zadatak da nastavi sa argumentacijskom
linijom vlade, produbi je i odbrani sve one take koje je napala
opozicija. Govor traje takodje 8 minuta, a od vjetine debatera
zavisi za koju e se strategiju odluiti tj. Da li e prvo braniti svoj
sluaj pa onda napadati ili e se stvari odvijati uporedo. Za sudiju
je kljuno da se stvari ne deavaju haotino, da debater jasno
pravi linkove izmedju toga ta napada i ta brani, i za to je
debateru najlake da koristi jasne nazive cilja i argumenata i
slino. Nije poeljno da ovaj govornik iznosi vie od jednog
argumenta jer se smatra da u tom sluaju opoziciji nije ostavljeno
dovoljno prostora da se osvrne na sve te argumente.
6.4. lan Opozicije
lan opozicije je pozicija u debati koja bi 6 minuta od 8
predvidjenih trebala da posveti fazi napada. Nije dozvoljeno da
ovaj govornik pokree neki apsolutno novi argument koji dosad
nismo uli jer je ovo posljednji konstruktivni govor, tako da je
vano da lider opozicije zapone argument ili argumente i objasni
ih, a da lan opozicije samo produbljuje pricu adekvatnim
primjerima. Cilj ove pozicije je praktino da prikaze u praksi zato
ideje vlade nisu kvalitetne i da na taj nain obori sluaj Vlade i
8 Iako je standard da se prihvati jedno do dva pitanja

priblizi opoziciji pobjedu. Kada je rije o strukturi govora opozicije

najstandardniji model je da prvih 5-6 minuta bude posveeno
sluaju vlade a posljednja 2 minuta da poslue da se rekapitulira
argumentacijska linija opozicije mada ta rekapitulacija moe doi i
u zavrnom zastienom minutu.
6.5. Rekonstruktivni govori
Rekonstruktivni govori traju 4 minuta u sluaju opozicije i 5
minuta u sluaju vlade. Praksa je da ove govore rade premijer i
lider opozicije ali na nekim turnirima u sluaju dogovora sudijskog
panela lan opozicije moe da dri govor od 12 minuta koji e biti
i konstruktivni i rekonstruktivni.
Tokom ovih govora iskljuivo je zabranjeno uvoditi nove
argumente. Govornici imaju mogunost da uvedu jedan novi
primjer u debatu koji moraju naglasiti prije nego ga iznesu i
moraju imati na umu da taj primjer ne moe biti kljuan za
sudijsku presudu tako da nikako najbolji primjer ekipe ne treba
ostaviti za ovaj trenutak.
Postoje dva uobiajena modela po kojima se rade
rekonstruktivni govori:
1. Reply speech po takama sukoba- ovo je najuestaliji
nain koji objektivno najvie odgovara sudiji, jer debater
kroz svoj govor prolazi kroz najvanije take sukoba,
prezentuje razloge zbog kojih su te take otile ba u
korist njegove ekipe i na koji nain su oboreni argumenti
oponenata i u kom trenutku i sa druge strane kako su
opstali argumenti ekipe iji je govornik trenutno za
govornicom. Strategiju, u vidu izbora taaka sukoba, bira
sam govornik i moe je raditi hronoloski, ili po znaajnosti
za ovu debatu
2. Reply speech iz pticije perspektive- Ovo je rekonstruktivni
govor u kojem debater dri govor kao da nije dosad
uestvovao u debati ve da je bio dio publike. Debatu
posmatra najee hronoloski i iznosi nam sve sukobe ali
tako da ih ne sjedinjuje po takama sukoba ve ih navodi
onako kako ih je on zapazio i daje nam obrazloenja zato

ba zbog tih argumenata, primjera i komentara njegov tim

odnosi pobjedu. Ovo se smatra teim nainom
konstrukcije rekonstruktivnog govora i zbog toga se ne
preporuuje mladjim debaterima.

7. Ocjenjivanje timskog rada

Kao to smo i u dosadanjem dijelu prirunika mogli da

primjetimo, debata nije samo ``istai sebe`` i ``neka moj govor
bude najbolji``. Koliko debater mora individualno da se potrudi
isto toliko, ako ne i vie mora uloiti trud u timskom radu.
ta je potrebno da ocjenimo i primjetimo? Prije poetka
same debate moemo primjetiti sinergiju lanova odreenog tima
kroz govor tijela ili razgovor. Pokusaemo da vam predstavimo
najuobiajnije segmente koji se mogu ocjenjivati. Dakle pozitivno
gledamo na sledee stavke po ovom pitanju : sinhronizovano
postavljanje pitanja, tihe konsultacije ili konsultovanje putem
papiria to je dosta uinkovitije, kolegijalnost prema drugom
timu pri emu ne bi trebalo da bude ometanja prilikom govora,
praenje i zapisivanje govora te pracenje argumentacijske linije
koju iznosi premijer ili lider opozicije. Negativno moramo gledati
na ometanje drugog time to se ogleda u glasnom dogovaranju,
smijanju , neumjesnom dobacivanju pa ak sudija moze da
procjeni po gestovima da li se to moe tretirati kao ometanje ili
omalovazavanje protivnika. Negativno tretiramo i ako lanovi tima
odskau od ideja koje su predstavili i samim tim pobija sam sebe,
jer kao to je navedeno u pitanju sudija mora osjetiti kompletnost
svega navedenog sa odsustvom negativih konotacija da bi mogao
da ocjeni timski rad pozitivno.
Kada govorimo o bodovima, bodovanje timskog rade ide u
rasponu od 0.5 do 1 u pozitivnoj skali, naravno moramo imati u

vidu i negativnu skalu kod gore navedenih sluajeva koja ide u

rasponu od -0.5 do -1.

8. Uloga i ocjenjivanje
information)

postavljenih

pitanja

point

of

Pitanja su jako bitan segment debate. Ako sudija primjeti

da nema previe sukobljavanja u toku debate ili postavljanja
pitanja ve mu moze biti jasno da ce sluati poprilicno oskudne
zavrne govore jer iskusni debateri i oni koji znaju debatovati
koriste pitanja kao takozvane ``clasheve`` u svoj zavrnim
govorima. Potrebno je primiti optimalno 2 pitanja po govoru to
ne znai da treba smanjivati drastino poene za samo jedno
primljeno pitanje ali to se tie niti jednog pimljenog pitanja
morate bodovni saldo smanjiti za 0.5 bodova. Obino se taj
bodovni saldo o kome priamo trenutno popunjava ovim
polovicama poena koje dajete za aktivnost u pitanjima i naravno
prije svega smislenim pitanjima, jer nije potrebno samo postaviti
pitanje ve je jako bitno da pitanje bude smisleno i da se odgovor
na njega provuce kroz dalje govore jer u suprotnom validnost
pitanja moete da dovedete u pitanje. Sutina pitanja je da
stvorite sebi odgovararajucu atmosferu za dalji tok debate i
moete uz pomo pitanja okrenuti tok u zavisnosti koja ste strana
i koje teze branite, zato pitanja svrstavamo u jako bitan segment
debate i na njih sudija treba da obrati pomno panju.

8.1 . Prigovori
Debatne sudije u svakom momentu u debati osim u
vremenu za zavrne govore moraju biti svjesni da debateri imaju

pravo na prigovor. Prigovori se mogu odnositi na ne-fer suavanje

teme, drsko i nedolino ponasanje, spoitavanje, koritenje
zabranjenih i nedolinih rijei i mnoge druge stvari koje se u
momentu odreenoj strani mogu uniti kao materijal za prigovor.
U momentu kada jedna strana trai prigovor time keeper
zaustavlja vrijeme i iznosi se prigovor, predsjedavajui ima pravo
da prihvati ili odbije prigovor, s tim to prigovor u velikom broju
sluajeva ne bi smiio da ima presudnu mo osim u izuzetcima i
primjeru koji je objanjen u ranijem tekstu (Eqity).

8.2 . Point of clarification

Kao i point of information, debatne strane imaju pravo da
trae point of clarification na ta se mora odgovoriti. Clarification
ili pojanjenje se mora dati ukoliko to jedna od strana trai.
Pojanjenje se moe traiti u sluaju nedovoljne objanjenosti
odreenog pojma ili uslijed strunosti primjera sa kojim druga
strana nije upoznata.

9. Presudjivanje
Nakon debate i svega to sudije zapiu sudijsko vijee
zahtjeva odsustvo debatera kako bi se donijela konana odluka o
debati. Obino se preporuuje da prvo svaki sudija donese odluku
i potpie sudijski listi nakon ega sledi rasprava zato je neko
presudio u korist vlade ili opozicije. Sudije mogu biti jednoglasne
ili moe doi do preglasavanja. to se tie zavrne rijeci
predsjedavajueg u internom dogovoru sa ostatkom vijea,
dozvoljeno je da zavrnu sudijsku rije preuzme neko iz sudijskog
vijea ko nije imao ulogu predsjedavajueg.

9.1

Low point win

Ili najbolje reeno, pobjeda sa manje bodova.

Primjer:
Vlada: 75 poena Opozicija 71 poen
Pobjedio je tim : Opozicije

Kako ?

Pokuaemo sad da vam damo odgovor na ovo pitanje. U

ovom konkretnom sluaju koji smo imali kao primjer imali smo
situaciju pobjede sa manje bodova. Vlada je u ovom sluaju
odlino uradila posao i bila bolja govorniki. Zavrsni govor je bio
dosta kvalitetniji od opozicije govorniki takodje ali opozicija je
pobila slucaj vlade njihove definicije i cilj to se provlailo sve do
zavrnih govora to ih automatski stavlja u svojstvo primata i
pobjednika. Dakle da sublimiramo nije samo bitno imati vie
poena, bitno je oboriti ili osnaiti sluaj, ovakve odluke se donese
rijetko ali se donose zato treba biti spreman na njih.

9.2 . Rangiranje govora

Rangiranje govora slui kako bismo kasnije mogli da odredimo
ko je bio najbolji govornik debate. Obino se ide matematiki tako
to onaj govornik kome ste dali najvei broj bodova zaista jeste

prvi govornik debate. Naravno ima sluajeva gdje su debate jako

tijesne i gdje 2 govornika imaju isti broj poena, tada morate
pristupiti opet flow-u i vidjeti koji govornik je imao vie poenti koje
su vodile tok debate i koji je govornik jednostavno ostavio bolji
utisak na vas svojom visprenou, elokvencijom i vjetinom
slaganja rijeci. Rangiranje je bitno jer se na velikim takmienjima
deava esto da po nekoliko uesnika imaju isti broj poena te se
pristupa raunanju mjesta po rangovima.

9.3 . Bodovanje govora, stil struktura.

Za razliku od drugih formata gdje se posebno ocjenjuju

odreeni segmenti debate, u ovom sluaju stil i struktura, ovdje
sudija ima dosta tei zadatak gdje u 30 bodova bez odreene
podjele mora da urauna i stil i strukturu. Ovo je format u kom se
dosta vie vrijednuje logika i struktura od samog stila mada ako
uvodni govornici tj. premijer i vodja opozicije imaju previe stilski
karakterisane govore to im se ne moze uzeti kao negativno jer oni
prije svega imaju dosta nezahvalnu ulogu jer je obino ono to oni
govore je turo i ``suvo`` pa moraju na neki nain
da
zainteresuju auditorijum i prije svega sudijsko vijee.
Ovdje sudija mora da bude malo i matematiar jer mora nai
nain kojim dabere treba ocijeniti a da to ne ugrozi njegovu
konanu odluku. Previe stilski govori mogu da budu ma sa dvije
otrice jer se veina debatera u takozvanom poetskom govoru
zanesu i izmakne im struktura ali imaete priliku i da sluate
debatere koji sjajno uklapaju ova dva elementa ime dobijamo
odlian govor koji ostavlja utsak stilskog govora a i samim tim
odie strukturalnou koja je ponavljamo pored logike jedan od
cjenjenih segmenta kad je u pitanju bodovanje govora.

9.4 . Oduzimanje bodova

O oduzimanju bodova smo imali priliku do sada nekoliko puta
da govorimo. Sada emo govoriti o direktnom oduzimanju bodova.
Ovo se moe desiti uslijed nedolinog ponaanja u toku govora,
smijanja u toku govora neumjesne ale ili korisenja previe licnih
primjera u smislu objaanjvanja teze koja se iznosi. Obino se ovo
oduzimanje bodova takoe odnosi na nedolino ponasanje dok
druga strana govori ili ometanje postavljanjem previse pitanja za
kratko
vrijeme.
Primjer:
Opozicija je u poslednjih 3 minuta govora na svakim 15 sekundi
traila pitanje i samim tim ometala tok misli vodji vlade te se ovo
moe tretirati kao razlog za oduzimanje poena na osnovu govora.

9.5 . Ocjenjivanje govora koji nisu ispunili zadato vrijeme

Ovakvi govori obino imaju mali opseg poena jer se radi o

poetnickim govorima koji imaju bodovnu mo od nekih 22 boda u
prosjeku. Mada se moe desiti da i iskunisji debateri zavre svoje
govore na 7-om minutu od zadatih 8 ime im se odmah po
automatizmu i nekom dogovoru mora uzeti 1 poen. Prije svakog
takmienja odrava se sudijski panel gdje glavni sudija iznosi
osnovne postulate bodovanja, ocjenjivanje kraih govora je jedan
od njih gdje se moe desiti da se vri tolerisanje govora koji se
zavrse na 7:30 od zadatih 8 minuta, mada takoe se moe desiti

da se sudije dogovore da nema ovakvog vida tolerancije te da se

za ovaj propust oduzima 0.5 poena. U biti vrijeme je bitna stavka i
mora se potovati, rijetko se moe desiti da govor od 6 minuta
dobije 27 poena ili da govor od 4 minuta dobije 25 poena,
dogovorena vremenska kasnjenja i odbijanje bodova za iste se
mora strogo potovati u dogovoru sa glavnim sudijom na
sudijskom panelu.