Najveći Neprijatelji Sadnica Su Mraz

You might also like

Download as doc, pdf, or txt
Download as doc, pdf, or txt
You are on page 1of 2

Najvei neprijatelji sadnica su mraz,

vetar, sunce i glodari


Posle vaenja iz rastila, lozne i vone
sadnice treba to pre utrapiti, odnosno to
manje ih izlagati uticaju sunca i vetra.
Zimsko trapljenje se vri na otvorenom, u
pesku ili lakom peskovitom zemljitu. Kod
trapljenja vonih sadnica zatrpavaju se
korenov sistem i korenov vrat, a kod loznih
kalemova pored korena, podloge i prva okca
od lastara.
Preko zime sadnice u trapu mogu da
napadnu zeevi, mievi i drugi glodari, i da
im nanesu velike tete. Ako su trapovi van
naselja treba ih ograditi pletenom icom,
kako zeevi i glodari ne bi mogli da im
priu. Ako se sadnice trape u naseljenim
mestima onda opasnost vreba od mieva, posebno ako su trapovi u blizini kua, staja, kanala i
vodotokova. U tom sluaju valja obavezno postaviti zamke za mieve i druge glodare.
Na niskim temperaturama sadnice ne treba vaditi iz trapa zbog izmrzavanja. Transportovanje
sadnica u udaljene krajeve, najbolje je obavljati frigo vozilima koja sadnice tite od visokih
temparatura, ali i od izmrzavanja. Poto je takvih vozila jo uvek nedovoljno, a transport
njima skup, pa se obavlja u obinim kamionima ili kombi vozilima na niskim temperaturama,
treba ih zatititi od suenja, izmrzavanja i povreda, na taj nain to e se ile i korenov sistem
obloiti vlanom slamom, plevom ili piljevinom, a preko toga umotati plastina folija ili
staviti u plastine dakove.
Na pijacama se ponekad prodaju sadnice bez ikakve zatite korena. Pod uticajem sunca i vetra
sadnice dehidriraju pa se tee primaju. Za nekoliko dana provedenih bez zatite, a van trapa
sadnice se mogu potpuno osuiti, posebno kod kotiavog voa. Zato pravi voari i
vinogradari posveuju veliku panju uvanju od suenja, kako podloga i kalem - granki za
kalemljenje, tako i gotovih sadnica, jer je dobra ouvanost sadnica osnovni uslov za dobar
prijem.
Kupci, amaterski voari i vinogradari, esto trae da im prodavci kupljene sadnice odmah
pripreme za sadnju, tako to skrate koren i letorast kod vonih sadnica, a kod loznih kalemova
lastare i ile, to je sasvim pogreno.
Po pravilu koren treba skraivati neposredno pred sadnju u jamie kako bi se sauvala
sveina. Kod loze lastar se skrauje neposredno pred polaganje kalema u jamie posle ega se
pristupa sadnji kalema i zagrtanju ( pokriva se petnaestak centimetara rastresitom zemljom
kako bi se zatitio od suenja). Kod zasaenih vonih sadnica prekraivanje letorasta, na
visinu na koju se eli formirati kruna, treba obaviti tek na prolee pred kretanje vegetacije.
Najgore je ako se orezane sadnice, bez ikakve zatite dugo nose u ruci ili tako nezatiene
stave u prikolicu ili na prtljanik automobila, to se, naalost, u praksi esto deava. Zato kada
poete u kupovinu sadnica sa sobom obavezno ponesite dovoljno plastinih vrea kako biste

kupljene sadnice adekvatno zatitili.


Neposredno pred sadnju koren sadnica treba obavezno potopiti u sud sa vodom, kako bi se
koren osveio. Ako su i posle nekoliko sati provedenih u vodi ile na preseku tamno mrke
boje, to je znak da je sadnica dosta prosuena ili ak suva, pa se ne preporuuje sadnja takvih
sadnica. Kod prosuenih loznih kalemova, pored tamne boje na preseku ile su dosta krute i
teko savitljive. Na preseku gde je lastar orezan boja je bledo zelena ili ak mrka, umesto
jarko zelene boje kod sveih kalemova.

You might also like