UVODNA RIJE

03 Hepiend je samo kraj

04
08
11
14

AKTUELNO
SPUStimo standarde
Pobuna makedonskih studenata
Je suis tudiant(e)
Tragovi zla iz budunosti

16
19
22
24

FILOZOFSKI
Manifestacije na Filozofskom fakultetu
Silabusima do hiperprodukcije nestrunog kadra
Studentska zadovoljtina
Varanjem do zvanja

!SADRAJ

INTERVJU
26 Intervju sa prof. Nenadom Velikoviem
SVE TO NISTE ZNALI O...
28 Koja literatura, pitanje je sad?!
30 Konkursi - biletarnica sa zaprekama?
PRIJEVOD
32 Smrt univerziteta - T. Eagleton
PREPORUUJEMO
33 Damir aboti - Nai me (2013)
34 Ti - Vidimo se (2014)
34 Christian Ditter - Love, Rosie (2014)

!IMPRESSUM

SATIRA
35 aku o Diskursu
36 10 legendi Filozofskog fakulteta

desetka.

Studentski bilten Filozofskog fakulteta

Izdava
Studentska asocijacija Filozofskog fakulteta u Sarajevu -STAFF
Adresa Franje Rakog 1, Sarajevo, BiH
Tel/Fax +387 33 253 137
E-mail staff.unsa@gmail.com
Glavni i odgovorni urednik
Vedad JUSI
Redakcijski kolegij
Suad BEGANOVI, ana DAFI,
Renata GLAVINKA, Mario-Dino HADI,
Hamza HODI, Vedad JUSI,
Deneta ROVANIN
Saradnici
Mia BAJI, Amar BELIJA,
Semra DAFEROVI, Kenan MUMINAGI
Lektura
Lektorski klub studenata Filozofskog fakulteta
Ilma KARAVDI
Merima OMERAGI
Amina UZUNALI

Korektura
Semra DAFEROVI
Tehniki urednik
Mario-Dino HADI
Fotografija
Klub ljubitelja fotografije FOKUS
Elvis PUCAR
Anela HODI
Irena BUKVI
tamparija
tamparija Fojnica d.d., Fojnica
Tira
200
Kontakt
Studentski bilten Desetka
Franje Rakog 1, Sarajevo, BiH
redakcija.desetke@gmail.com

Hepiend je samo kraj

Pie: Vedad Jusi

ehov je jo davno pisao

kako iza svaijih vrata treba stajati ovjek koji e udarcima ekia podsjeati da jo
sve u svijetu nije u najboljem
redu. eki kojim studentska
asocijacija pri Filozofskom
fakultetu udara o vrata uprave Filozofskog fakulteta u
Sarajevu jo uvijek ne proizvodi dovoljno snanu buku

njac koji finansira ISSS sistem

ne bi trebao plaati. Istovremeno, posjeta kantonalnog
inspektora fakultetu potvrdila
je ono na ta se dugo sumnjalo - ispitni materijali godinama
su naplaivani bez zakonskog
uporita. Idui korak dalje u
tom nepotivanju studentskih
prava, uprava spomenute
probleme pokuava prebaci-

!UVODNA RIJE

koja e probuditi uspavanu

upravu i napokon krenuti u
rjeavanje godinama nagomilanih problema. Studenti su
voljni ponuditi svoju pomo
u rjeavanju problema, to su
i pokazali u mnogo sluajeva.
Meutim, vrata uprave i dalje
su dobro izolirana i imuna na
najbitnije studentske zahtjeve.
Vjerujem kako batinaki diskurs ne doprinosi bilo kakvoj
promjeni i podsticanju konstruktivnog dijaloga, stoga
e studentska asocijacija, pri
svakoj iskazanoj dobroj volji
uprave Filozofskog fakulteta,
poruiti svesrdnu dobrodolicu i pritei u pomo na svakom polju.
Ipak, iz uprave su pokazali
nerazumijevanje za uloene
studentske napore. Za sad
odbijaju ponuditi efikasna alternativna rjeenja za toliko
spominjane zelene prijavnice
koje niti jedan student bolo-

ti na grbau studentske asocijacije vjeto izbjegavajui

odgovornost za poslove koji
se iskljuivo nalaze u njenoj
nadlenosti. Takvo ponaanje,
zasigurno, teti objema stranama. Studenti nisu epigoni
i ne pokuavaju sruiti neto
to je ve urueno. Naprotiv,
elimo stvoriti atmosferu koja
e nas sve zajedno podsticati
u napredak.
U proteklim mjesecima Filozofski fakultet u Sarajevu
predstavio je nova elektronska izdanja ime je naa visokokolska ustanova uinila
korak dalje ka modernizaciji
sistema prijenosa znanja. Takva vrsta izdavatva definirana
je kao vana za kompletnu
akademsku zajednicu, kako za
profesore, tako i za studente.
Uz podrku Federalnog
ministarstva obrazovanja i
nauke, Centar za bosanski,
hrvatski i srpski jezik pri Cen-

tru za naunoistraivaki rad

i strune aktivnosti Filozofskog fakulteta Univerziteta
u Sarajevu u mjesecu januaru 2015. godine realizirao
je i prvi ciklus seminara za
nastavnike/ice i profesore/
ice Bosanskog, hrvatskog i
srpskog jezika i knjievnosti u
osnovnim i srednjim kolama
na podruju Kantona Sarajevo.
Bez obzira na kvalitativnu vrijednost i relativnu efikasnost
spomenutih projekata radi se
ipak o pozitivnim primjerima
koji su svakako ogroman pomak u odnosu na rad mnogobrojnih centara za edukaciju,
biblioteka, knjiara, instituta i
ostalih kulturno-obrazovnih
institucija koje su postale iskljuivo arite borbe za istu
mo i profit, bogomolje sa
prateom opremom i prostor
za seksualna iskoritavanja,
upranjavanje mita i korupcije - to ipak podstie na iskazivanje jedne oprezne dobrodolice i nade u kvalitetnije i
pravednije obrazovanje.
U toku ove kolske godine
oformljen je i tim za reorganizaciju biblioteke, a u toku
je i proces usvajanja prijedloga o realizaciji reorganizacije;
postavljena je kutija za albe, a
radi se i na tome da volonterski rad u biblioteci za studente
master studija bude prihvaen
kao pripravniki.
desetka.

Kako tvrdi predsjednik sindikata UNSA, profesor Berko

Zeevi, (u izjavi za Faktor.
ba) poskupljenje kolarina na
fakultetima je obustavljeno
i odbijeno, te zasada nema
novih prijedloga o poskupljenju.
Studentski pokli za besplatnim obrazovanjem i minimalnim trokovima studija je
legitimno pravo svakog studenta, stoga je svaki otpor i
nepristajanje na date situacije
jedna afirmatorska borba protiv logike slobodnog trita, a
koja se moe prenijeti na bilo
koji drugi prostor otpora u
odnosu na globalizirani kapitalistiki svijet. Obrazovni
sistem koji je uveliko okrnjen,

skoro i uniten komercijali- buna krivoga predznaka, o

zacijom znanja ne moe i ne problemu mehanikoga primsmije biti privilegija bogatih. jenjivanja sva tri ciklusa na
svaki predmet, o problemu
U ovome trenutku ve moe- nametanja drukije organimo govoriti o skromnom zacije, o problemu pretjerane
iskustvu provedbi reforme administracije, problemu plana
obrazovanja,
uoljive
su i programa nastave, silabusa i
kako odreene prednosti gomilanja literature i slinim
tako i mnogobrojnije slabo- problemima.
sti bolonjskog procesa. A dok
proces jo uvijek traje neop- Meutim, ma koliko da su
hodno je iskoristiti i vrijeme za studentska kukanja (ne)oprakonstruktivni ciklus rasprava. vdana i Bolonja (ne)primjenjena,
U okviru studentskog biltena injenica je da je veliki problem
Filozofskog fakulteta u Saraje- koji studenti imaju materijalna,
vu, u broju koji je pred vama a samim tim i egzistencijalna
kao i kroz sve naredne bro- nesigurnost, koja proizlazi iz
jeve, potencirat e se pitanja realnih okolnosti, i koja ne daje
o novom nainu ocjenjivanja, siguran odgovor na pitanje: ta
o problemu studentskih po- poslije fakulteta?

SPUStimo standarde
Pie: Suad Beganovi

!AKTUELNO
6

desetka.

Studentski parlament Univerziteta u Sarajevu (SPUS)

je organizacija koja predano
i kontinuirano radi na unitavanju studentskog standarda i
svake anse za aktivno i svr-

sishodno djelovanje pri Senatu Univerziteta. Da bismo

doli do potvrde ovakvog
stava ponimo od samih
poetaka, a do kraja lanka
nee biti sumnje u ovu ocjenu
rada SPUS-a.
SPUS je osnovan u januaru
2008. godine i prvoimenovani predsjednik je bio Haris
Hasanspahi. U prezentaciji
koju je imao, Hasanspahi
je, vodei se glavnim ciljevima SPUS-a o poboljanju
kvalitete obrazovanja i studentskog standarda, dao
okvirni rok do 2010. godine
za realizaciju ideja i bavio se
ozbiljnim temama integracije studenata i implementacije
Bolonjskih reformi. U 2010.
godini, a zatim i 2011. godini, u kojima je predsjednik
bio Adnan Bajri, finansijski
izvjetaji su pokazali rasipanje studentskog novca na sve
druge projekte i akvizicije
koje nikako, ili tek djelimino,
ne moemo svesti pod kvalitet
obrazovanja i standard.
SPUS se najveim dijelom
finansira od lanarina studenata. Pristupanje SPUS-u u
svojstvu punopravnog lana
je mogue uz uplatu 5 KM
i uvedena je praksa da se ta
uplata vri uz upis na fakultet,
a 2010. godine Senat je to
naloio kao obavezu fakultetima. O malverzacijama u vezi
s tom praksom emo saznati
poslije. Osim toga, SPUS se
finansira donacijama pravnih

lica, kotizacijama za UNSA izabran Ahmed Nurkovi, naligu i iz budeta ministarstva kon krae i neuspjene epizokao studentsko tijelo.
de Jasmine Dizdarevi na toj
poziciji. Najavljeni su mnogi
U famoznom izvjetaju za projekti i pokretanje postupka
2010/11. do maja mjeseca o izmjenama i dopunama Zaje navedeno da je novac, u kona o visokom obrazovanju
iznosu od 169.311,10 KM, i usvajanju Zakona o studentpotroen na neke od sljedeih skom organizovanju. Drugi
projekata: Sportska reprezen- nikad nije usvojen i realiziran
tacija (38.028 KM), zakup dok je prvi, naalost, novelisportskih terena (10.000 KM), ran. I svi razvojni procesi pri
iznajmljivanje vozila u perio- Senatu su ostali lieni studu od tri mjeseca (4.666 KM), dentskog glasa.
a zatim opet (2.770), potom Period od tada pa do danas
jo (5.842 KM) i spisak ne je obiljeen mnogim konprestaje ak ni tu. Detaljan fi- tradikcijama i paradoksima.
nansijski izvjetaj je dostupan Tako je po lanu 33. Zakona
o udruenjima i fondacijama
na Mrei.
FBiH trebalo prijaviti proZa druge asocijacije i stude- mjenu u izboru predsjednika
nte kao fizika lica utroeno u roku od 30dana, ali to nije
je 27.232,50 KM u okviru uinjeno ni godinu dana posUNSA, mada je nejasno kako. lije sve do pojavljivanja ove
Meutim, potpuno je nejas- prie u medijima. To je godino zato se novac troio na nu dana nelegalnog rada.
Asocijaciju studenata Univer- Novi statut je donesen da
ziteta u Bihau (1.000 KM) ojaa poziciju studenata, ali
i Studentski parlament Beo- se isti ne potuje u rukovodgrad (1.000 KM), i spisak, stvu samog SPUS-a. Tako
pretpostavljate, ne zavrava po lanu 13. statuta Skuptinu
tu. Za fizika lica kojima nisu saziva Predsjedavajui Skuptine,
navedena imena (?) utroeno po pravilu jednom u dva
je 8.050 KM. Od svega toga, mjeseca, a kako je mandat
najblie kvaliteti obrazovanja usaglaen na jednu godinu to
je Brucoki vodi i asopis Stu- znai da je Skuptina obavezdent koji su kotali 1.317 KM. na da se barem jednom goTako je zadan odluujui ud- dinje saziva, i to u aprilu po
arac studentskom standardu. pravilima SPUS-a, lan 40.
statuta. Posljednja Skuptina
Novi saziv za vie ovlasti i je odrana u maju 2013. goisto (ne)kvalitete
dine i uskoro e dvije godine
od posljednjeg odravanja.
U novembru 2011. godine Takoer, postoje dvije verziza predsjednika SPUS-a je je statuta, i kako nikada nije
desetka.

odrana Skuptina na kojoj je

usvojena druga verzija ostaje prva kao formalnopravno
vaea, a druga kao dokaz
neregularnosti rukovodstva
SPUS-a. S obzirom na to da
su od 2011. godine pa do danas prole skoro etiri godine,
jasno je kako Nurkovi i ne
eli Skuptinu na kojoj e se
morati birati novi predsjednik
jer mu je uveliko istekao i drugi mandat.
Ovo je jo jedno u nizu krenja statuta koji jasno u lanu
19. navodi da: Predsjednika
Studentskog parlamenta bira
Skuptina na mandat od godinu dana koji se moe jednom
ponoviti.
Sljedei paradoks se ogleda u tome da broj projekata
raste, a popularnost kod studenata opada. To je logina
konsekvenca stanja u kojem
projekti ne odgovaraju stvarnim potrebama studentske
populacije ve idu u sferu
biznisa i uzimanja novca od
studenata. Znakovito je da u
statutu SPUS-a stoji da su lanovi SPUS-a svi studenti, dok
pravo na apliciranje za projekte i biranje u organe imaju oni koji uplate lanarinu.
Postavlja se pitanje koju korist
imaju svi studenti jer je oito
da se SPUS poziva na mnogobrojno lanstvo i govori u ime
svih, dok istovremeno samo
lanovi koji plate lanarinu
mogu zaista i imati neto od
toga. Nadalje, projekti poput
Studentskih pohoda, koji zapra8

desetka.

vo i nije projekat SPUS-a ve

Vijea studenata Ekonomskog
fakulteta, ili UNSA liga ni na
koji nain ne doprinose podizanju studentskog standarda ve su iskljuivo odlian
izvor zarade. Rijetke edukacije
su mala utjeha.
Poraavajua injenica ne lei
u tome da su neki projekti
propali. Svi projekti ne mogu
ni uspjeti. Zabrinjavajue je to
to SPUS treba biti generator
novih ideja, onaj referentni
centar na koji se pozivaju svi
studenti, inicijalna grupa koja
se bori za prava studenata, a
sve ukazuje na suprotno djelovanje od toga. SPUS kao najvee tijelo meu studentskim
grupacijama, koje je u septembru 2013. godine dobilo
i pravo na predstavnika pri
Senatu te studenta Prorektora, trebalo je u toj istoj godini
uiniti vie napora nego ikada
za promjene Zakona o visokom obrazovanju i promjene
u Statutu UNSA. Iako su
izmjene donesene da ubrzaju integraciju Univerziteta,
posljedice po studente su oigledne i mnogi od prijedloga
su mogli biti dovedeni u pitanje da se SPUS ponaao kako
se to i oekuje od udruenja
koje se hvali s 40.000 lanova.
A zakon koji je SPUS olako shvatio je lo jer se time
uruava autonomija lanica,
pa tako odluke ravnopravno
donosi Filozofski fakultet koji
ima preko 200 uposlenika i

3.500 studenata i Orijentalni

institut koji ima deset puta
manje uposlenika. Izmjenama i dopunama se uveliko
ograniavaju mogunosti lanica da vode samostalne politike jer se podrazumijeva da
su svi pod ingerencijom Rektorata, od finansija do ustrojstva. Ovo je opet loe jer su
prilike na razliitim fakultetima drugaije i problemi koji
postoje ne mogu biti rijeeni
primjenom istog principa za
sve. U isto vrijeme, nije rijeeno pitanje finansiranja UNSA
koji se finansira grantovima od Vlade i nije kao takav
uvrten u stavku godinjeg
budeta KS-a. Takoer, procesi i programi inicirani na
Univerzitetu se ne rade planski, ne postoje javne analize u
vezi s procesom koji se zadnjih pet godina vri na UNSA,
niti se u javnom prostoru
vode debate o tome. Umjesto
dijaloga koji bi Senat trebao
voditi o potrebi javno finansiranog obrazovanja, imamo
to da Senat nautrb svojih
studenata
samoinicijativno
Vladi predlae poskupljenje
usluga (korporativno-trina terminologija kao pokazatelj smjera u kojem ide nae
visokokolsko obrazovanje)
dva puta u zadnjih godinu
dana. Politizacija, i to ona
negativna u smislu upliva
stranakih utjecaja, je takoer
veliki problem UNSA, a to je
otvoreno rekao i predsjednik
Sindikata na tribini u Tuzli
Berko Zeevi. Sve to SPUS

uredno zaobilazi i svoj glas

troi na reklamiranje pohoda po okolnim zemljama iji
univerziteti su daleko ispred
UNSA koji nije ni u prvih
1.000 u svijetu.
Ovi propusti su ogromni, ali
nije iznenaujue da ne prestaju tu, iako bi rjeavanje ovih
problema u najveoj mjeri
otklonilo mnoge potekoe
s kojim se susreemo, a ije
konsekvence emo sve jasnije
uoavati u periodu koji slijedi.
Ti se propusti tako nastavljaju na populistike izjave o
inicijativama za popravku studentskih domova, propadanje
biblioteka, vjenim problemima sa ISSS-om, subvencije za
prevoz...
Zlatni rudnik
Nakon to je ponestalo lanova Statuta koji se mogu
prekriti krenulo se u realizaciju nabavljanja sredstava
i prikupljanja lanarina od
studenata koje su imenovane
kao studentski aktivizam.
Osim ovoga, intrigantni su
jo i Studentski pohodi oko kojih krui veliki profit, a sa
opadajuim studentskim standardom nemaju nikakve veze.
U septembru akademske
2013/2014. godine je osnovan
Inicijativni odbor STAFF-a
ija je prva akcija bila vezana
za neregularno naplaivanje 5
KM za studentski aktivizam
SPUS-a. Neregularnost se
ogleda u tome to je upis na

fakultet bio uvjetovan upla- KS-a, da je plaanje dobrovoljno jer i u vaeoj Odlutom ovog iznosa SPUS-u.
ci Vlade Kantona Sarajevo
SPUS je poslao slubeni mail broj: 02-05-19288-9/09 od
lanicama Univerziteta gdje 11.6.2009. godine nema ove
je nedvosmisleno i stilski obaveze. Osim to SPUS oikatastrofalno pisalo: Poto- to daje netane podatke, on se
vani, u vezi sa pitanjima po- jasno poziva na odluku Senata
jedinih fakulteta upuenih za prethodnu godinu iako ona
slubama Univerziteta po vrijedi samo u toku te godine,
pitanjima obaveza studena- a nikad nije traio ni saglasta pri upisu po pitanju fonda nost Ministarstva ime je poSuada Dilberovi i podrke traivanje uplata u potpunosti
studentskog aktivizma SPUS nezakonito. Na taj je nain
informiemo vas da studenti SPUS pokuao inkasirati od
koji se sada upisuju u prvu 3.500 studenata na FF novac
godinu prvog ciklusa studija, u iznosu od 17.500 KM, zbog
obavezni su, kao i to je to ega je na Osnivakoj skupbilo godinama do sada, a pre- tini STAFF-a apsolutnom
ma odluci Senata za upis stu- veinom odlueno da STAFF
denata u prolu godinu, radi nee biti pod patronatom
neizmjenjenih sitaucija uplati- SPUS-a. Zato fakultet nije
reagirao na ove ucjene ostaje
ti... (sic!)
nerazjanjeno.
Donosimo odmah i drugi
paragraf ove odluke Senata sa Studentski pohodi su pored svih
42. sjednice na dan 27.6.2012. nagomilanih problema postagodine (broj: 01-14-718/12) li preokupacija rukovodstva
koji kae: Zaduuje se Stu- SPUS-a i prioritet broj jedan.
dentski parlament Univer- Tako se vozanje studenata
ziteta u Sarajevu (SPUS) da nastavilo u drugom obliku,
od resornog Ministarstva za a malverzacije nisu izostale.
obrazovanje, nauku i mlade Rukovodstvo Studentskog parKantona Sarajevo zatrai lamenta koristi brojnost stusaglasnost za izdvajanje na- dentske populacije i sopstvenu
vedenih sredstava za akade- poziciju da marketinki promomsku 2012/2013. godinu. vira svoje turistike puteestDok u treem paragrafu iste vije. Agencije koje se bave
odluke stoji da se odluke turistikim ponudama tvrde
primjenjuju za tekuu godinu, da je ovaj rad neregularan i nedakle akademsku 2012/2013. zakonit jer organizatori pohood dana donoenja.
da ne izdaju fiskalni raun ve
uzimaju gotovinu u prostorijaIstina je, po lanu 9. Zakona ma Ekonomskog fakulteta, s
o studentskom organiziranju obzirom na to da je projekat
desetka.

Studentskih pohoda zapravo projekat Vijea studenata Ekonomskog fakulteta.

Provjerili smo navode meu
studentima i dobili potvrdu
da se izdaje samo nota raun.
Projekat je dosad donio zaradu od 1.800.000 KM.
U skoro svim javnim nastupima rukovodstva SPUS-a,
prvenstveno
predsjednika,
pojavljivala se jedna izjava
u nekoliko oblika, a koja je
saeta u svega nekoliko rijei:
Oito nekome smetaju uspjesi SPUS-a. Tragikomino,
provokatorski i nerealno izgleda ova izjava koja svjedoi
o nimalo svijesti i odgovornosti prema studentima u ime
kojih se sjedi po rektorskim
prostorijama i smilja nova
destinacija za putovanje. I dok
nisu sposobni ni da se izbore
za subvencije za prijevoz, pa
da postoji godinja karta za
javni gradski saobraaj od 50
KM kako je to prije bilo, iluziono je oekivati da SPUS
skine studentska pitanja s
margina i postavi u centar zanimanja. A da Studentski parlament UNSA ide silaznom
putanjom pokazuju i indicije
da ovogodinja UNSA liga
nee ni biti odrana.
SPUS bi u nekoj boljoj i
ljepoj stvarnosti bio udarna
igla za sve studente, vodilja
koja bi razbijala svezaraznu
apatiju meu studentima i
usvajala kvalitetne prakse i
navike. Umjesto toga, artiku10

desetka.

lacija studentskog glasa je tek

matovita vizija pojedinaca
koji od SPUS-a bjee glavom
bez obzira. Za ideju i prave
vrijednosti SPUS-a sasvim
sigurno nije, ali za trenutno rukovodstvo upravo oslanjanje
na populizam i male, instantne
projekte je dobitna strategija
meu onim studentima koji
ne vole rije svijest. Umjesto
okupacije prostorija SPUS-a u
Kampusu, jer one i pripadaju
nama, masa takvih studenata
okupira Bjelanicu, Beograd,
Be itd., a da se ne zapitaju da
li ta jeftinija autobusna karta
vrijedi studiranja na Univerzitetu koji trai da se usluge
skuplje naplauju studentima.
Zato SPUS i ne eli da budi
uspavanu masu, njima ovo
stanje itekako odgovara.
Buntovnici i socijalno osvijeteni studenti nisu poeljni.
Studenti koji prodaju svoju
budunost za posjetu Beogradu moda nisu ni zasluili
bolje, ali postoje i oni koji ele
u Studentskom parlamentu Pie: ana Dafi
vidjeti ljude koji ne obnavljaju po n-ti put godinu ve
su najbolji studenti Univerziteta i bore se za prave stvari, prave vrijednosti kvalitetma ve desetak godina otnog, slobodno-istraivakog,
kako studenti diljem Evprogresivnog i svrsishodnog rope, pa tako i Balkana, gube
studiranja.
bitku s bolonjiziranim procesima usvajanja i evaluaciZbog toga, SPUS je prva adre- je znanja. No, s vremena na
sa na koju bi trebalo pokucati vrijeme, svjedoimo i malim,
i postaviti druge ljude, a tada ali znaajnim pobjedama. Te
e, nadamo se, i ocjena s po- pobjede rezultat su buenja
etka ovog teksta biti znatno studenata uslijed predloenih
drugaija.
reformi obrazovnih politika

Pobuna
makedonskih
studenata

!AKTUELNO

i izmjene visokokolskih zakona. Jednu takvu pobjedu

krajem februara odnijeli su
studenti i studentice u Skoplju.
Pobuna makedonskih studenata poinje sredinom decembra prole godine, kada
hiljade studenata organiziranih u studentske plenume
izlaze na ulice diui glas protiv prijedloga novog Zakona
o visokom obrazovanju. On
je, izmeu ostalog, sadravao
plan makedonske Vlade da
uvede tzv. eksterni ispit na sve
univerzitete u zemlji. Vladin
prijedlog podrazumijevao je
da provjeru znanja studenata
vre vladine agencije koje nisu
akademske institucije, a oni
studenti koji ne zadovolje zadane kriterije bili bi uskraeni

za pravo studiranja na svim

univerzitetima u zemlji. Osim
indirektnog uskraivanja prava na obrazovanje ovaj prijedlog osuen je i zbog toga to
je, opravdano, shvaen kao
pokuaj kontrole itavih generacija mladih Makedonaca
i Makedonki. Spomenuti zakon bio je najavljen od strane
vladajuih konzervativaca na
elu s premijerom Nikolom
Gruevskim za usvajanje poetkom 2015. godine.
Masovni protesti koji su na
ulice Skoplja izveli preko
15.000 makedonskih studenata odrali su se 10. decembra
okupljajui, kako studente razliitih fakulteta i usmjerenja,
tako i profesore. Studenti i
profesori organizirali su se
u dva zasebna plenuma koja
su saraivala i koja su pred
Vladu postavila odvojene,
ali saglasne zahtjeve. Iako su
studenti prihvatili i sloili se
da do reforme visokog obrazovanja treba doi, njihovo
protivljenje javilo se zbog

predloenih mjera i naina

njene sprovedbe. Pored toga,
tvrdili su da Zakon nije precizan niti dovoljno jasan te
su traili da Vlada krajnje
ozbiljno shvati i uvai kritike
i prijedloge studenata.
Analizirajui predloeni zakon sasvim je jasno da je on
upitan, prvenstveno zato to
je nedemokratian. Ako je
pravo na obrazovanje pravo koje je makedonskim
ustavom zagarantirano svima, pod jednakim uvjetima,
postavlja se pitanje kako bilo
koja vlada moe odluivati o
tome ko ima, a ko nema pravo studirati. Nadalje, ovakva
promjena politike visokog
kolstva dovodi u pitanje ulogu
univerziteta kao vrhovne obrazovne institucije, s obzirom
na to da direktno udara na
njegovu autonomiju. Jer emu
studij i emu univerzitet ako
e konanu rije o steenom
znanju imati vladina agencija
i njeni birokrati sa svojim testovima?

desetka.

11

Sva ova pitanja otvorila su velike dileme i potakla diskusiju

o tome ta znanje zapravo
jeste i emu treba sluiti. Da li
ono treba biti emancipatorsko
ili pak treba zahtijevati samo
jedno slijepo potivanje
autoriteta i normi. Kao to
pie jedan uvaeni ameriki intelektualac, podilaenje
principu rangiranja u procesu obrazovanja je besmisleno i samo po sebi tetno jer
mlade ljude oblikuje u odrasle
lanove drutvene zajednice
koji onda itave svoje ivote
posveuju boljem rangiranju,
zanemarujui stvari koje su
uistinu bitne i vrijedne. Tako
oblikovani, oni nisu u stanju
kritiki pristupati i promiljati stvarnost, ve su svedeni
na proraunate, preplaene i
otuene individue koje se ne
usmjeravaju na razvijanje sopstvenih potencijala i kreativnosti, ve na isprazne parametre uspjeha koji su nametnuti od vanjskih autoriteta. U
takvim okolnostima, umjesto
doprinosa zajednici cijeni
12

desetka.

se sebina samopromocija.
Na mjesto brige i razvijanja
odnosa meu pojedincima u
drutvu stupa veliko JA koje
nema sluha niti obzira za
druge i drugaije. I na kraju,
moda i najtraginije, postepeno ali sigurno povlaivanje
i nepropitivanje nareenog
dovodi do utihnua, stanja
apatije i pogubljenosti. Ono
podmuklo brie granice: sve
postaje prihvatljivo, a samim
tim sve biva obesmiljeno.
Moda je upravo ta osuda na
besmisao ono to je izrodilo
otpor makedonskih studena-

ta i studentica. Nakon usvajanja novog zakona krajem

januara, makedonski studenti
i studentice hitro su posloili svoje redove i krenuli s
pokretom okupacije fakulteta. Prvo su studenti tehnikih
nauka okupirali zgradu svog
fakulteta koja se nalazi izvan
kampusa univerziteta. Nakon
toga okupirani su Filozofski i
Filoloki fakultet kojima su se,
zatim, pridruili Ekonomski i
Pravni fakultet te je nakon toga
blokirana zgrada Rektorata
u Skoplju. Ubrzo su se okupacijama pridruili i studenti
u drugim makedonskim gradovima.
Studentski plan pod nazivom
Autonomna zona objavljen je
5. februara. Njime se zahtijevalo odgaanje svih reformi,
ukljuujui i izmjene spornog
Zakona o visokom obrazovanju do 2018. godine, kako bi
reforme radile u korist obrazovanja, a ne njegove komercijalizacije. Konani uspjeh
proglaen je 25. februara kada
je makedonska vlada povukla sporni zakon, a studenti

proglasili pobjedu. Dogovoreno je formiranje novog

dokumenta i uvaavanje studentskih prijedloga.
Naravno, dug je i teak put
borbe za pravedno i kvalitetno obrazovanje. Slino kao
i kod nas u BiH, i studenti u
Makedoniji su do sada zapravo bili jedna od najpasivnijih
drutvenih grupa koja, ini se,
nije pretjerano bila zainteresirana za nepovoljan poloaj u
kojem se realno nalaze. Mobilizacija i osvjeivanje mogli bi
imati dugotrajne efekte ukoliko se ne bude odstupalo od
konanog cilja, a to je kvalitetno obrazovanje za sve. Stoga,
studenti i studentice moraju
pokazati jedinstvo i zajednitvo ne dozvoljavajui da ih se
dijeli.
Takoer, bitno je naglasiti da
ovakve pobjede pokazuju da
su borbe za sutinsku promjenu nuno politike te da
mjesta promjene mogu biti
skuptinske klupe, ali su to jo
ee prosvjedi i ulice. Zato?
Odgovor je vrlo jednostavan: zakon akcije i reakcije.
Pritisak stvara reakciju, bunt
se seli sa ulica u skuptinske
klupe i mijenja se odnos moi.
I upravo zbog toga sutinske
promjene e od studenata (ali
i ostalih skupina) zahtijevati
beskompromisan angaman.
Uostalom, rezimirajui ljudsku
povijest sasvim je izvjesno da
bolje nikada nije bilo poklonjeno. Za bolje se uvijek i svugdje
borilo.

Je suis tudiant(e)?
Pie: Renata Glavinka

!AKTUELNO
U aritu diskursa o slobodi
govora 21. stoljea, izmeu
rasizma, nacionalizma i ostalih izama, prava studenata su
opet, opravdano ili neopravdano, stavljena u pozadinu.
Ljudi se vijekovima bore kako
za vlastitu slobodu, tako i za
slobodu svoje zajednice ili
svoga naroda. Ono to je zajedniko svima je potreba za
ivotom u kojem se ljudska
prava potuju. Kada izaemo iz okvira vlastite drave i
osvrnemo se na susjedne, ili
ak neke od vodeih zemalja
svijeta, lako emo primijetiti
da nije samo Bosna i Hercegovina ta koja ima problema
s potivanjem temeljnih ljudskih prava. No, vratimo se
diskusiji o pravima studenata.
Mislite li da se prava studenata u BiH potuju? Naruava
li neko vaa prava? Znate li
vi, kao studenti, svoja prava

u politikom sistemu Bosne

i Hercegovine? Na ta se sve
odnose vaa prava kao studenta u BiH? Zapravo, krenimo od jednostavnijih pitanja.
Koliko su studenti u mogunosti (ili spremni) izraavati svoje miljenje i
stavove?
Jo od prvih kolskih dana
nas ue da na asovima budemo tihi i mirni, da zapisujemo
ono to uitelji kau, da ne
priamo itd. Neki e nas uiti
da smijemo postavljati pitanja,
neki nam nee dati priliku da
postavimo pitanje. I mi tako
zbunjeni emo dalje putovati
kroz sistem kolovanja koji
e nas jedino nauiti kako da
budemo ovce koje pamte ta
i kako su drugi rekli i to tako
prenosimo i ponavljamo dok
nam to ne postane navika,
desetka.

13

refleks, i nita vie. I mi tako

uimo, ponavljajui reenice,
ne razmiljajui o njima, niko
nas ni ne pita mislimo li drugaije. Zar mi moemo i smijemo misliti drugaije? I ta je
to stav? Je li to neka pogreno
napisana rije? I onda mi tako
nespremni za promiljanje
doemo na univerzitet gdje
se od nas trai da iznosimo
svoje miljenje (koje svakako
nemamo). Neki se ude to
samo blijedo gledamo u njih
i mehaniki zapisujemo sve
to kau. Drugi znaju da je
to posljedica dugogodinjeg
potiskivanja svih pitanja koja
smo imali, a sada ih vie ne
znamo ni postaviti. Neki nas
pomalo podstaknu, natjeraju
nas da promislimo izvan okvira onoga to se od nas oekuje da kaemo i da znamo. I svi
budu iznenaeni, pa i mi sami.
Koliko profesori (ne) doprinose slobodi govora studenata?
Svako od nas se barem jednom
susreo sa nekim profesorom
ije samo ime ulijeva strah u
kosti i koji je praen ovakvom
ili onakvom reputacijom. To
su oni profesori na ija predavanja se ne kasni, na ijim
predavanjima se ne progovara, ne kie i ne die. To
je onaj profesor kod kojeg
morate nauiti sadraj knjige napamet, a ako je njegova
morate znati i koje su fusnote
na kojim stranicama. Ako se
ve ne koristi njegova knjiga,
14

desetka.

onda formulacije vaih reenica moraju biti savreno

prilagoene njegovom vokabularu, jer u suprotnom, on
nee razumjeti ta elite rei.
Vi morate razumijevati gradivo onako kako on eli da ga
razumijete, ne postoje alternative, nemate pravo da sami
shvatate, jer to nije u skladu sa
njegovim miljenjem. I onda
vi shvatite, da bez obzira kako
i koliko vi razumjeli materiju,
to nee biti bitno, jer on eli
uti samo ono to on zna.
Vjerovatno ste ve zamislili
barem jednog takvog profesora. Kada se sretnete sa profesorom koji zahtijeva da mislite
svojom glavom, da sami zakljuujete, dogodi se neto sasvim oekivano. Zapadnete u
stanje oka, uhvati vas panika
jer ne znate kako da reagujete.
Dlanovi vam se ponu znojiti,
glas vam podrhtava, oi vam
ponu suziti jer se sada nalazite pred stranim sudom koji

posmatra svaku vau reakciju i

prosuuje vas na osnovu toga.
ta ako nisam dovoljno itao? ta ako nisam dovoljno
pametan? Jesam li ja to dobro razumio? Nee me valjda ismijati ako pogrijeim?
su samo neke od misli koje
vam ponu prolaziti glavom
i ma koliko vi bili spremni za
taj as, ili ispit, sve ili barem
polovina onoga to ste znali i
proitali vam naprosto ispari i vi nita ne kaete.
Profesor, videi vae izmueno, blijedo lice vrati vas na
mjesto i kae da se trebate
bolje spremati, da su to stvari koje vi kao student te i te
godine trebate znati. Onda
vam odri govor kako je to
u njegovo vrijeme bilo sve
drugaije, moralo se proitati
pedeset knjiga po predmetu u
semestru (to je fiziki neizvedivo, vi pomislite). Tad
su bili pravi studenti., kae
on sjeajui se.

I tako vi ostanete sjediti, dok

vam se rumenilo vraa u
obraze, i iduih par dana pro- Statut ili ekvivalentni osnovni
pitujete svrhovitost odabran- dokument svake visokokolske
ustanove sadri odredbe koje:
oga studija.
- osiguravaju slobodu studentima
Koji su zakonski okviri slo- da, u skladu sa zakonom, ispituju
bode govora studenata i u i testiraju steena znanja i da nude
kolikoj mjeri se oni potu- nove ideje te kontroverzna i nepopularna miljenja, a da se time ne
ju/kre?
izlau opasnosti od gubitka svog
Naravno da se o slobodi govora statusa ili bilo koje druge privilegije
ne moe slobodno govoriti ako koju eventualno u ustanovi uivaju;
nije spomenuta koja zakonska - osiguravaju studentima, u skladu
stavka. Ali, prije nego to proi- sa zakonom, slobodu govora, orgatate neto o zakonskim odred- nizacije i okupljanja...
bama za studente, dozvolite
da istaknem jednu, za politiki
sistem nae zemlje, ali vjerujem
i mnogih drugih, bitnu stavku.
Prema lanu 25. Zakona o
visokokolskom obrazovanju
BiH javne visokokolske ustanove treba da: tite osoblje
od diskriminacije na bilo kojoj
osnovi kao to su spol, rasa,
seksualna orijentacija, brani
status, boja koe, vjeroispovijest, politiko i drugo miljenje, nacionalno, etniko i socijalno porijeklo, povezanost
sa nekom nacionalnom zajednicom, imovina, roenje ili bilo koji drugi status.
Zanimljivo, zar ne? Mislim da
vas ne trebam podsjeati na
prisutne koliine korupcije i
protekcije u svim postojeim
dravnim institucijama. Sami
prosudite koliko se ova zakonska stavka (ne) potuje.
No, vratimo se studentima. U
istom zakonu, u lanu 38. je
navedeno:

Prisjetimo se da studenti primaju ne samo prijetnje od

strane visokokolskih ustanova pri samim pokuajima organiziranja okupljanja u kojim
istiu povrede svojih prava,
ve i u nekim sluajevima bivaju sankcionirani zbog istih.
To je, na koncu, jedan od razloga zato se sve manje studenata odaziva na studentska
okupljanja te vrste.
Zato, dragi studenti, kada
idui put pomislite kako
vam je lijepo na univerzitetu,
promislite jo jednom.

desetka.

15

Tragovi zla iz budunosti

(o bolonjskom rangiranju, vrednovanju i ocjenjivanju studenata i
profesora)
Pie: Vedad Jusi

!AKTUELNO
U 2007. godini Bosna i Hercegovina je okvirnim zakonom
o visokom obrazovanju, koji
je usvojio dravni parlament,
prihvatila evropske ciljeve u
oblasti visokog obrazovanja,
usvojene u Bolonji osam godina prije. Nedugo zatim i Vijee
ministara je usvojilo sedam kljunih standarda i smjernica za
implementaciju Bolonje, ime
je formalno zapoeo proces
reforme visokog obrazovanja,
ujedno kao i jedan od uslova
pridruivanja EU.
Na osnovu lana 27 Zakona
o ustanovama, lana 87 stav 5.
Zakona o visokom obrazovanju i lana 53 e. stav 4. Zakona
o izmjenama i dopunama Zakona o visokom obrazovanju
Kantona Sarajevo, a u skladu
sa odredbama lana 162 Pravila Univerziteta u Sarajevu,
Upravni odbor Univerziteta
u Sarajevu, na prijedlog Senata Univerziteta u Sarajevu,
je na 10. sjednici odranoj
25.9.2006. godine, donio
Pravilnik o polaganju ispita
na visokokolskim ustanovama Univerziteta u Sarajevu za
studente koji studiraju u skladu
sa Bolonjskim procesom.
16

desetka.

Spomenutim pravilnikom trebalo bi da se blie uredi postupak ispitivanja i ocjenjivanja,

rokovi i termini polaganja ispita. lanom 2 ovog pravilnika
utvruje se sistem vrednovanja
i ocjenjivanja uporediv sa (E)
CTS sistemom:

lan 3 istog pravilnika kae:

Ocjenjivanje se vri dodjeljivanjem

bodova za svaki oblik aktivnosti
i provjere znanja u toku semestra
i na zavrnom ispitu, na kojem se
utvruje konana ocjena. U strukturi ukupnog broja bodova najmanje
50% bodova mora biti predvieno
10 (A) (izuzetan uspjeh sa za aktivnosti i provjere znanja u
neznatnim grekama), nosi 95- toku semestra. Zavrni ispit se u
strukturi ocjenjivanja moe vredno100 bodova,
9 (B) (iznad prosjeka, sa vati sa najvie 50% bodova.
ponekom grekom), nosi 85-94
Bodovanje prisustva na asu
bodova,
8 (C) (prosjean, sa primjet- i svakog oblika aktivnosti na
nim grekama), nosi 75-84 bo- nastavi je nezahvalno kako za
profesore tako i za studente.
dova,
7 (D) (openito dobar, ali sa Kako znati ta je ustvari aktivznaajnijim nedostacima), nosi nost na asu, kako podstai tu
aktivnost i kako je, na kraju,
65-74 bodova,
6 (E) (zadovoljava minimalne vrednovati u odnosu na kvalitativnu vrijednost uraenog.
kriterije), nosi 60-64 bodova,
5 (F, FX) (ne zadovoljava Znai li biti aktivan na asu isto
minimalne kriterije i potrebno to i imati odreeno znanje o
je znatno vie rada), ispod 60 predmetu razgovora? Znai li
biti aktivan proitati odreebodova.
no gradivo ili ga za aktivnost
U sluaju da nijedan student ne moramo transparentno svaki
postigne 95 bodova, to pred- as iznova dokazivati i ubjeistavlja minimum za ocjenu 10, vati profesora u isto?
skala iz prethodnog stava moe
se korigirati prema najboljem Da li se studenti kroz takav
postignutom uspjehu na pr- nain rada, uestale kolokvijume i druge testove ustvari
vom ispitnom roku.

ue tome da je jedino potrebno znanje ono koje se ocjenjuje, za koje e profesor upisati
plus ili minus, dati 5 ili 10 bodova?
ta oekivati od ljudi koji se
kroz takav nain bodovanja
ue da je sutina karijere u
slijeenju pravila i obavljanju
samo onog to je zadato?
Problem rangiranja studenata
dovodi do atmosfere u kojoj
vlastiti uspjeh ne vrijedi mnogo bez tueg neuspjeha. Ako
sam ja prosjean sa primjetnim
grekama moj kolega je iznad
prosjeka sa ponekom grekom, dok je trei openito dobar ali sa znaajnim nedostacima. Da bi kolega bio iznad
prosjeka moram postojati ja
koji sam prosjean a da bih ja
bio prosjean mora biti i neko
sa znaajnim nedostacima.
Uzmimo za primjer predmete nacionalnih knjievnosti
(Srpska, Hrvatska, Bonjaka)
sa Odsjeka za knjievnosti
naroda BiH:
Po planu i programu studenti
izuavaju rad i djelo nobelovca Ive Andria. Za upoznavanje sa Andriem predviena
su dva do tri asa u toku semestra, a profesor potencira
na itanju romana Na Drini
uprija, Travnika hronika i
Gospoica. Imajui na umu da
su studenti prethodne sedmice
ve morali itati barem stotinjak stranica (samo u okviru
tog predmeta), a da ih to isto
eka i naredne sedmice, neki

nisu proitali, neki su proitali

jedan a rijetki i dva romana. U
uionici je tridesetak ljudi. Profesor ima na raspolaganju 90
minuta da interpretira romane
te da evidentira studentsku
aktivnost na asu, da detektuje
ko je to zaista proitao i koliko,
pa i kako.
Da bi rangirao studente i ocijenio njihovu aktivnost profesor se treba drati zakonika o
ocjenjivanju. U takvoj situaciji
bi oni studenti koji su proitali dva romana bili rangirani
drukije u odnosu na one koji
su proitali jedan i one koji
nisu ni itali.
Zakon o visokom obrazovanju
obavezuje profesora da kontinuirano prati rad studenata
tokom semestra. Ukupan broj
poena koje student skuplja u
toku jednog semestra, a u okviru jednog predmeta, je 100. Taj
broj podrazumijeva bodove
skupljene za: aktivnost i rad na
predavanjima i vjebama, seminarski radovi, samostalni radovi, praktini i rad na terenu,
kolokvijumi i ispit. Koliko
svaka od navedenih aktivnosti
nosi bodova profesor bi studente trebao upoznati na poetku pohaanja predmeta.
Profesor mora staviti u odnos
raspoloivo vrijeme koje student moe posvetiti obavezama u odreenom kolegiju
i mogunosti studenata da
postignu odreene ishode u
tom vremenu i raspoloivim
mogunostima rada.
To znai da profesor mora

razmiljati o vrsti angamana,

uvjetima u kojima e studenti
raditi i mnogim drugim detaljima koji e studenta dovesti do
realizacije tog ishoda.
Ovakvo rangiranje je pogubno za obje strane, profesor
je u nemogunosti pokazati
svoju kreativnost i posvetiti
panju interaktivnom odnosu
sa studentima, a studenti ne
mogu iskazati i slijediti lina
interesovanja.
Besmisleno je pristajati na
ovakav koncept rada, bez obzira na proces koji se tek usvaja i nespremnost profesora
i studenata na naglu transformaciju.
Ovakav bolonjski program
nije dobro i kvalitetno rjeenje,
jer je potenciranje konstantnosti u radu apsolutno zaboravilo
na kvalitativnu stranu obrazovanja, to dovodi do masovne
proizvodnje nestrunih kadrova, ljudi nespremnih i nesposobnih za bilo kakav produktivan rad nakon zavrenog
ciklusa studija.
Takvi ljudi postaju rtvama
rangiranja, mjerenja i vrednovanja, to je i osnovni cilj
potroakog kapitalizma i
sistema savremene ekonomije. Obrazovanje igra kljunu
ulogu u preraspodjeli znanja,
kulture i moi a potroaki
kapitalizam ga upravlja u smjeru produbljivanja jaza izmeu
bogatih i siromanih.

desetka.

17

Manifestacije na Filozofskom fakultetu

Pie: Mia Baji

!FILOZOFSKI
Postavlja se pitanje trebaju
li se uope odravati manifestacije na Filozofskom
fakultetu, koja je njihova
svrha i koji je odnos studenata/ica i profesora/ica spram
istih. Istraivali smo stavove
studenata/ica i profesora/ica
o toj temi. Moderni trendovi
obrazovanja u svijetu zahtijevaju od studenata/ica aktivno uee u istim i bavljenje
vannastavnim aktivnostima,
meutim, rezultati ankete su
pokazali da to nije sluaj kod
nas. Naime, tri etvrtine studenata/ica Filozofskog fakulteta
nije nikada uestvovalo ni
na kakvim manifestacijama
na fakultetu ili izvan njega u
okvirima svoje struke. O tom
problemu smo razgovarali s
prof. dr. Enverom Kazazom
sa Odsjeka za knjievnosti
naroda BiH: Pasivnost studenata rezultat je ideoloki
konstituiranog klerikativnog
18

desetka.

etnonacionalistikog modela
obrazovanja. Takav model
obrazovanja stvara podanike
i to ne samo politiki nego i
drugim iniocima, pa je logino da veina studenata ne
smije i ne eli imati stav ili
aktivan odnos prema vlastitoj egzistenciji, slobodi ili bilo
kakvoj akciji. Onako kako su
akademski monici, tj. unizveritetski profesori zadueni za
provoenje ideologije, tako
su studenti, ast izuzecima,
njihovi kliei kao are na onu
vojnike izme.
Od onih studenata/ica koji
su uestvovali na nekoj od
manifestacija, ili imali elju
da uestvuju u istim, polovina ispitanika smatra da nije
imala podrku profesora/ica,
asistenata/ica i ostalog uposlenog osoblja na fakultetu. Da
li studenti/ice doista imaju
podrku pitali smo prof. dr.

Edina Pobria, efa Odsjeka

za komparativnu knjievnost
i bibliotekarstvo: Mislim da
imaju. Upuen sam u nekoliko pojedinanih sluaja koji
su zaista vrijedni panje, ali
isto tako nisam siguran da je
to i dovoljno, i od strane studenata i od strane nastavnika.
Od studenata mora doi
inicijativa, ali bi nastavnici
trebali kreirati svojim radom
na Filozofskom fakultetu, ali
i van njega (ne mislim samo
ovdje na nastavnike naeg
Odsjeka), jednu atmosferu iz
koje bi se, hajdemo tako rei,
prirodnim putem rodile
razliite inicijative. S druge
strane, u principu mislim da
na Odsjeku za komparativnu
knjievnost i bibliotekarstvo
ne postoji nastavnik koji ne
bi podrao studente u vannastavnim aktivnostima iji
rad dopirnosi i njihovoj afirmaciji i afirmaciji same struke

 nauke o knjievnosti i infor- razgovarali s doc. dr. Almimacijskih znanosti.

rom Baoviem sa Odsjeka
za komparativnu knjievnost:
Rezultati ankete su, takoer, Studenti komparativne knjipokazali da oko tri etvrtine evnosti su jedno vrijeme bili
ispitanika smatra da profe- okupljeni oko portala Kritika.
sori/ice i asistenti/ce uope ba. Nisam itao sve to su obne potiu studente/ice da se javili, a imam dojam da oni
bave vannastavnim aktivno- kritiku uglavnom shvataju
stima. To predstavlja zabrinja- kao razgovor sa konkretnim
vajuu injenicu ako uzmemo djelom o kojem piu. Kod
u obzir da zapadni trendovi njih nisam primijetio elju za
od studenata/ica zahtijevaju negativnom afirmacijom, to
najprije kompetenciju i iskust- je kod nas rijetkost, jer mladi
vo, a ne samo fakultetsku ljudi esto vjeruju da e ih,
diplomu. Tome jo svjedoi osim u vlastitim oima, pljuinjenica da danas volonteri- vanje uzdii i u oima italaca.
zam postaje trend i da se volonterski rad priznaje kao rad- Sa svojim studentima uglavno iskustvo.
nom raspravljam o knjievnosti i teatru, tako da od mene
Oko pitanja da li profesori/ eventualno mogu uti neto
ice potiu studente/ice na ili o itanju koje ne dovodi
vannastavne aktivnosti razgo- do akcije u vanjskom svijetu,
varali smo s viom ass. dr. ili o nekim formama graanAdijatom Ibriimovi-abi ske kulture koja je po svojoj
sa Odsjeka za slavenske jezike prirodi defanzivna. Ukoliko
i knjievnosti, koja je pripremila i pomogla studentima
i studenticama da realiziraju
nekoliko predstava: Profesori su otvoreni za saradnju i
oblike vannastavnih aktivnosti. Slavistika je imala odline
projekte gdje su uestvovali
i studenti sa drugih univerziteta. Bilo je lijepo popraeno u sredstvima javnog informisanja te je privuklo panju
ire javnosti. Prostor postoji,
potencijal postoji, samo je potrebno da se studenti organiziraju.
O

istom

problemu

neki student napie dobar

diplomski ili magistarski rad,
uvijek mu preporuim da to
negdje objavi i ponudim mu
razgovor o tome. Razumijem i studente koji se ne ele
baviti vannastavnim aktivnostima, jer pristojan ovjek
nuno osjea mrvu nelagode
zbog istupa u javnosti. A letargija vas ponekad titi i od
opasnosti da vas u toj javnosti
neko zloupotrijebi.
Neprijatno je osjeanje da
kod nas najbolje prolaze
studenti koji vjeruju kako su
studirali knjievnost, a koje
su njihovi omiljeni asistenti i
profesori zapravo tretirali kao
skaute, uei ih preivljavanju
u naoj drutvenoj divljini. Ja
se jako uvam jedne vrste intelektualne pedofilije. To su,
naprimjer, one situacije kada
studente zavedete sreivanjem nekih honorara, a oni

smo
desetka.

19

vam svoju zaljubljenost dokazuju tako to pljuju sve one

koji vas nerviraju. Kada usporedimo Univerzitet u Sarajevu s ostalim univerzitetima
u regionu nemogue je ne
primijetiti koliko su studenti u Bosni i Hercegovini
drutveno pasivniji i nezainteresiraniji za rad. Slika je jo
jasnija ako usporedimo prema
odsjecima kalendar deavanja
Filozofskog fakulteta u Sarajevu, Zagrebu i Beogradu.
Rezultati ankete pokazuju da
je polovina ispitanika imala inicijativu za pokretanjem
bilo kakvog oblika vannastavnih aktivnosti, ali nije imala
podrku ostalih studenata/
ica. Nastavili smo razgovor
sa prof. dr. Pobriem o razlozima takvog rezigniranog
drutvenog stanja: Razlog je
vrlo jednostavan nedostaje zdravlje drave, a u njoj
svih institucija da bi dolo do
neke ekspanzije u kreaciji. U
poreenju sa univerzitetima
u svijetu, u poreenju sa
ureenim dravama u svijetu, potpuno je nevjerovatno s im je sve zadovoljan
graanin BiH. S obzirom na
to u kakvom smo bijednom
socijalnom i politikom trenutku, od studenata (a i od
nastavnika) bih vie oekivao
da izraze svoj stav, protest
naspram dravne nebrige o
obrazovanju to bi, ustvari,
bila i najvanija vannastavna
aktivnost u ovom trenutku.
Bez ureenog sistema dravnog aparata, ostat emo vje20

desetka.

no uspavani, inertni i zadovoljni onim to imamo, a malo

ta, ustvari, imamo. S druge
strane, na je prostor zasien
suhom kritikom objektivne
stvarnosti koja je postala subjektivnim svojstvom skoro
pa svakog pojedinca u drutvu koji, usljed tog kritikog
suda prema okruenju u kojem ivi, ne osjea vie nikakvu satisfakciju. U tom komentiranju drutvene zbilje u
ambijentu gdje je nastala mi
smo jo uvijek moda jedino
zanimljivi prema vani, jer tako
postajemo objektima posmatranja. I najzad, ima neto to
se u knjievnosti moe prepoznati kroz sintagmu filter
patnje. Kroz taj filter ispisana su djela Dostojevskog i
Andria iji se junaci nekako
osjeaju prevarenim i premorenim, jer su potegli preko snage i nije im plaeno po
zasluzi. Sasvim je izvjesno da
se kreativnost naih studenata
ali i nastavnika u produkciji
ideja i pronalaenja modusa
opstanka u nauci i potrazi za
mjestom na tritu rada, dijelom raa iz ove komplikovane
sredine. Sredina puna socijalne nepravde, siromanog
trita rada teko da sama po
sebi moe bilo emu dobrom
sluiti, ali je paradoksalno
da ta ista sredina obiljeena
krizama na svim nivoima ivljenja raa jedan potencijal za
razvoj. Bol je ono to ovdje
kida. On je rascjep. Bol sijee
na komade, dijeli ali u isto vrijeme vue sebi i tako skuplja.

Drugaije reeno, pati i ui,

pati i pie, pati i slika... A
nisam siguran da ba mora i
treba biti tako.
Najzad, povlai se pitanje
koja je svrha manifestacija
i koja je svrha uestvovanja
u istim. Da li studenti imaju
ikakve koristi od toga i da li
doista stupaju u iste sa eljom
da steknu neke vjetine i nova
znanja koja e im posluiti
ponekad ili se pojavljuju isto
ceremonijalne prirode, da bi
bili vieni od strane njihovih
profesora ili pak drutva. Na
Odsjeku za anglistku od 1999.
postoji Shakespeare drama
club u kojem igra oko 15-20
studenata/ica. Koji je razlog
zbog kojeg studenti uestvuju u predstavama upitali smo
prof. dr. Shahab Yar Khana,
osnivaa kluba: Studenti se
sami pojavljuju. Oni rtvuju vrijeme, energiju, sluaju
ponekad i grube rijei, ali
se opet pojavljuju. Ulae se
ogroman trud, oni moraju
nauiti rijei izgovarati iz srca,
ali najvanija stvar je da se to
deava u Sarajevu. Volio bih
znati gdje se to jo dogaa u
svijetu. Nije se desilo nigdje,
nee se desiti nigdje. Ovo je
ludost da se mladi ljudi ovako okupe i ispune moj san.
Mi smo ludaci. Oni ele vidjeti kako se promjena deava
u osobnosti i u samoj osobi.
Niko nije vie oajan kao mi
sami. Nigdje na svijetu to ne
funkcionira kao ovdje, u Sarajevu.

Silabusima do hiperprodukcije
nestrunog kadra
Pie: Semra Daferovi

!FILOZOFSKI
P
rije pet godina njemaki
obrazovni sindikat kritizirao je preoptereenost
studenata koji studiraju po
Bolonjskom sistemu: Prekomjeran broj ispita vodi ka tome
da studenti vie nemaju vremena
ni za samoinicijativno uenje i istraivanje, a kamoli za drutveno
poeljno kulturno i politiko djelovanje. Djelatnici njemakog
obrazovnog sistema drali su
do miljenja da je uvoenje
bolonjskog sistema pridonijelo smanjenju pokretljivosti
studenata i u meunarodnoj
razmjeni studenata i unutar
vlastitog studija.

nata uvenim ECTS bodovima. No, ta zaista predstavljaju ECTS bodovi osim mrtvog
broja na papiru?! Broj studij-

skih bodova za pojedini

predmet odreuje se prema
ukupnom optereenju studenta (teorijska i/ili praktina nastava, vjebe, seminari i sl.), vremenu rada
studenta na samostalnim
zadacima (domai zadaci,
projekti, seminarski radovi
i sl.) i vremenu za uenje
kod pripreme za provjeru
znanja i ocjenjivanje (testovi, zavrni ispit i sl.).

Kako bi analitiki pristupili

Univerzitet u Sarajevu je svo- problematici preoptereenojim Pravilnikom, lanom 3, sti studenata, odabrali smo
ograniio optereenost stude- prikazati istu na odreenoj

studijskoj oblasti - studiju

knjievnosti naroda Bosne
i Hercegovine i bosanskog,
hrvatskog i srpskog jezika na
Filozofskom fakultetu u Sarajevu.
Na primjeru navedenih
oblasti uoit emo kako su
ECTS bodovi, nametnuti
Bolonjskom reformom, degradirali visoko obrazovanje
spustivi ga na nivo srednje
kole, a studij knjievnosti
pretvorili u kurs, pa time i
potpuno obesmislili njegovu
sutinu.
Jasno je i laiku da knjievnost
u sebi sadri cjelokupno ljudsko iskustvo, stoga je svrsishodno utvrditi niz njenih
funkcija: knjievnost moe
sluiti moralnim, vaspitnim,
desetka.

21

politikim i drugim ciljevima.

Ali i najvanija: funkcija knjievnosti kao umjetnosti rijei jeste da
slui saznavanju svijeta i ivota,
razumijevanju drutvenih zbivanja, vaspitavanju i humanizaciji
ovjeka kao pojedinca i drutvenog
bia, a ta njena funkcija u drutvu
se moe sagledati samo u okviru
cjelovitog i neponovljivog umjetnikog saznavanja i doivljavanja
knjievnoumjetnikih vrijednosti
najboljih knjievnih djela.
A kako drugaije sagledati
knjievnoumjetnike vrijednosti najboljih knjievnih
djela nego geteovski, kroz
Weltliteratur? Svjetsku knjievnost ine djela koja su svojom umjetnikom vrijednou
prekoraila etnike i politike
granice izmeu naroda i
drave, te postala zajedniko
blago svijeta. Same periode
svjetske knjievnosti teko je
svesti pod studijske bodove.
Koliko bodova odrediti za
Stendala, Balzaka, Flobera,
Gogolja, Tolstoja, Dostojevskog, Turgenjeva, Dikensa,
Vitmena, Tvena i druge? Pa
etiri boda za studente iji je
matini odsjek - Odsjek za
knjievnosti naroda BiH. No,
etiri boda odnose se najprije na svjetsku knjievnost od
antike do renesanse, a potom
i na svjetsku knjievnost od
klasicizma do modernizma.
U takvim razmjerama knjievnost postaje i matematika.
etiri boda treba da obuhvate period svjetske knjievnosti od antike do renesanse
sa ciljem da studenticama ovog
22

desetka.

nastavnikog odsjeka nacionalne

knjievnosti omogui cjelovitu i
preglednu informaciju o poecima,
razvoju i dometima ove knjievnopovijesne discipline te ih tako
osposobi za nastavniko zvanje iz
ovog predmeta, kao i orijentaciju u kulturnom prostoru. Kao
nekome ko se uope ne razumije u knjievnost, opet je
jasno da je nemogue omoguiti studentima da dobiju
cjelovitu informaciju o ovom
periodu svjetske knjievnosti u toku jednog semestra,
pa ni u toku jedne studijske
godine u kojoj je predvieno obuhvatanje znanja cjelokupne svjetske knjievnosti.
S obzirom da smo utvrdili
da se broj studijskih bo-

dova za pojedini predmet

odreuje prema ukupnom
optereenju studenta, vremenu rada studenta na
samostalnim zadacima i
vremenu za uenje kod pripreme za provjeru znanja
i ocjenjivanje; student ispit
iz Svjetske knjievnosti ne bi
mogao poloiti ak ni da ne
spava niti jede. No, ovaj ispit
jedan je od lakih za poloiti
na ovom Odsjeku pri Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Pri tome, savladavanje svjetske knjievnosti od antike

do renesanse predvieno je i
silabusom, koji je obavezno
predoiti za svaki predmet,
objavljenom ve 2013/2014.
akademske godine; a na osnovu kojeg bi studenti svjetsku
knjievnost ovog perioda sav-

ladali iz tri neprecizno navedene knjige. Najprije, Antuna

oljana Antologiju svjetske
knjievnosti iz 1984. godine.
Cobiss, onlajn bibliografski
sistem Bosne i Hercegovine,
knjigu prepoznaje kao 100
najveih djela svjetske knjievnosti u biblioteci Filozofskog fakulteta u dva primjerka,
i to za itaonicu. Kako knjiga sadri cca 700 stranica, a
ako pretpostavimo da je za
ovakvu materiju studentu
potrebno za paljivo proitanu stranicu oko 10 minuta,
za razumijevanje kompletne
knjige potrebno mu je 117
sati. Iz navedenog je jasno,
takoer, da se djelo predloeno silabusom ne odnosi samo
na period od antike do renesanse, ve na dio cjelokupne
svjetske knjievnosti. Suludo
bi bilo komentirati da studenti ne treba da itaju ovako
opsenu literaturu. Naravno
da trebaju i jasno je da moraju
upoznati svjetsku knjievnost
za to bolju percepciju nacionalnih knjievnosti kojima e
se baviti, naroito s obzirom
na to da studij knjievnosti
upisuju sa gotovo nikakvim
predznanjem iz oblasti svjetske knjievnosti, ali za ovaj
problem ne moe se kriviti
samo silabus.
Problem
preoptereenosti
studenata iskljuivo na ovom
predmetu potjee od same
ideje saimanja svjetske knjievnosti na jednu studijsku
godinu.

dodatnu literaturu za itanje,

potragu za istom te pisanje
samog rada.

Pored svjetske knjievnosti,

studenti moraju savladati i teorije knjievnosti, djeiju knjievnost, kulturalnu znanost o
knjievnosti, a potom prei i
na tri nacionalne knjievnosti. Svi silabusi pored literature koja obuhvaa pisce iz
odreene knjievne epohe i
njihov cjelokupni opus, sadre i strunu literaturu. Pored
odreenih izuzetaka, spisak literature je najee preopiran. Silabusi sadrani u akademskom
kalendaru pritom ne sadre
popis knjievne lektire, te popis dodatne i preporuene
literature koje bi prema napomenama za pojedine predmete trebale biti predoene
studentima prilikom poetka
nastave te obrade pojedinih
nastavnih jedinica. Pored toga,
mnoge knjige iz oblasti jezika, namijenjene za studente
Odsjeka za bosanski, hrvatski
i srpski jezik, pravi su rariteti i
skoro ih je nemogue pronai
u vie od jednog primjerka u
bibliotekama.

Prema jednoj od nekoliko

albi studenata na preoptereenost silabusa iz oblasti
jezika, studenti su za odreeni
predmet duni proitati 4567
stranica. Ako za stranicu ove
grae treba 10 minuta itanja
(za uenje treba vie), to znai
da studenti itaju literaturu za
taj predmet cca 762 sata, to
je norma optereenja studenata za sve predmete u semestru. Studenti dvopredmetnog studija imaju najmanje
osam predmeta po semestru,
a kako je ve napomenuto da
su skoro pa svi silabusi ovako
opseni, to bi znailo da je
norma preoptereenja prekoraena najmanje osam puta.
U analiziranim silabusima kao
zadatak studenata predvieni su i seminarski radovi koji
su na veini predmeta uslov
za upisivanje ocjene. Izrada
seminarskog rada studentima
predstavlja dodatni posao,
jer ona podrazumijeva i istraivaki rad, to ukljuuje i

U broj ECTS bodova svakako

se ubraja potraga studenata
za knjigama i ekanje da kolege iste vrate u biblioteku.
Uzevi u obzir da biblioteke u
Sarajevu nude mogunost zadravanja posuene literature
dvije sedmice, u prosjeku knjigu za jedan semestar moe
proitati desetak studenata.
Kako je za malo opirniju
strunu literaturu potrebno
vie vremena, biblioteke nude
mogunost produenja roka
za pozajmljenu knjigu. Time
studentu studijska godina nije
samo matematika, ve i lutrija.
Saimanjem opirne grae
poput svjetske knjievnosti
na kratak vremenski period, te
pretrpanosti silabusa, studenti
su dovedeni u stanje u kojem
su razapeti izmeu ubrzanog,
a samim tim i povrnog
studiranja. Povrno znanje
javlja se kao posljedica preoptereenosti studenata koji
su primorani da biraju izmeu
sticanja znanja ili zavravanja
fakulteta.
Jasno je da je u ovako koncipiranim studijima kvalitet
znanja na veoma niskom
nivou, pa i da, ma kako paradoksalno zvualo, sticanje
znanja nije sutina studija,
ve ubrzani proces dobijanja
diplome koju bi student to
prije mogao unoviti.
desetka.

23

Studentska zadovoljtina
Pie: Hamza Hodi

!FILOZOFSKI
Postoji mnogo razloga za
sreu studenata jer da biste
bili zabrinuti onda morate biti
svjesni (moguih) posljedica.
Nuspojave trenutnog stanja
studenata se ve oituju na
njihovim navikama, rezultatima te mogunostima. Naime,
teza je sljedea: studenti ne
rade (koliko bi mogli i treba24

desetka.

li) te svjesni te injenice zadovoljavaju se minimalcima

(u svakom pogledu) i umiljavaju se profesorima oekujui
povlaten status. Naravno, i
sa zavrenim fakultetom i sa
vannastavnim uspjehom u
ovoj dravi nije nimalo lahko nai posao, pa pojedinim
studentima takva situacija

odgovara jer se opravdavaju

opom slikom drutva. Moje
skromno miljenje je da je to
pogrena taka gledita, da
se gledajui iz te perspektive
dobija pogrena slika i da
se stvaraju pogrene navike.
Ostanimo malo kod tih studentskih navika. Kao student
na Odsjeku za knjievno-

sti naroda BiH uzimam sebi

za pravo da piem o istima.
Bitna napomena za cjelokupni tekst je da bi se neki opi
studentski problemi trebali
(pod)razumijevati, a pri tome
ne oslobaati studente njihove odgovornosti. Problemi
koji nisu njihov proizvod, kao
to su neuslovnost prostorija u kojima nema ni kreda, a
i onda kada ima nita se ne
vidi na prijeratnim tablama
koje vie nisu ni zelene, ili
pak neorganiziranost odsjeka
ija se predavanja poklapaju,
a koji se kvalificiraju kao jedna studijska grupa, ili preoptereenost silabusa (o emu
moete opirnije itati u tekstu Silabusima do hiperprodukcije
nestrunog kadra), svakako su u
domenu njihovog zanimanja
i rada. Studenti bi se morali i
pored svih problema boriti za
svoja prava i ciljeve jer ni za
koga drugog ne studiraju niti
e im bilo ko servirati rjeenja na pladnju. No, kao to
sam ve iznio tezu, studenti
to ne rade ve se polahko ali
sigurno uklapaju u drutvo
neznanja ulaui u brzu proizvodnju zvanja, a ne znanja.
Studenti knjievnosti bi trebali, prije svega, itati. Trebali bi mnogo itati, ali oni,
pretpostavit ete, to uope ne
rade. Ti isti studenti od knjievnih djela prave skripte u
kojima su prepriani romani i
drame; a od strune literature
se prave pogodite skripte.
Ozbiljnost i problem takve
navike se ogleda u tome da

studenti ne prezaju od toga

da od bilo kakve literature
naprave skripte. Tako imamo
sluajeve kada profesori zadaju zbornike radova kao literaturu, a zbornik radova znai
da je ve napravljena izvjesna
selekcija gradiva iz odreene
materije, pa kada studenti i od
toga naprave skripte to znai
da oni ue iz skriptine skripte,
ali ak se ni tu ne zaustavljaju
ve u takvim skriptama podvlae ono to je njima bitno.
Taj fenomen nije ustolien
samo meu studentima knjievnosti niti meu studentima
Filozofskog fakulteta ve i
ire, ali zamislite sada skriptu u kojoj su prepriana sva
djela Mee Selimovia. Takva skripta sadri skraenu i
preprianu verziju knjievnih
djela od Tiina preko Dervia
i smrti pa sve do Tvrave. To
u konanici znai da takve
skripte sadre osakaena i
degradirana knjievna djela
preko kojih se skoro nikakva
korist ne moe dobiti (osim
one velike estice u indeksu). Ali
moda ni ne treba biti a priori
negativno raspoloen prema
takvima i tim studentima jer,
ako nita, moda dobiju neko
ureivako iskustvo pa nekada eventualno prime i poziv
za posao zahvaljujui tom
iskustvu. S poezijom je stvar
malo drugaija. Za poeziju se
ne prave skripte (jo bi nam
samo to trebalo!), niti se ona
ita. Ko bi itao i troio vrijeme na poeziju Skendera Kulenovia ili pak nekog pijanicu i

boema Tina Ujevia? Pametnije je natrebati neije eseje o

poeziji (toga ima i bez skripti
u prihvatljivo kratkim formama) i par teza prepisati (moda) drugim rijeima. Pametnije je praviti skripte (i onove,
naravno) negoli deifrirati i
pokuavati shvatiti zato i ta
je to neki pjesnik htio rei.
To studenti ostavljaju nekom
drugom da radi njihov posao.
To studenti ekaju nekog svog
Godoa.
Ve sam rekao da studenti
nisu svjesni posljedica jer
se one odnose na njih same,
da jesu svjesni bili bi mnogo
odgovorniji prema sebi. Ali
studenti su itekako svjesni
sebe i svojih navika. Ako ste
nevjeti u kritikom razgovoru ili neupueni u situaciju,
studenti bi vas lahko obmanuli navodei vam desetine
razloga zbog kojih oni ne
mogu stii ispuniti sve svoje
obaveze. I to bi bilo tano u
stopostotnom procentu kada
ne biste nali nijednog studenta knjievnosti koji nije
uo za Zbigniewa Herberta
ili Saula Bellowa, ali naalost
takvih ima (mnogo). Studenti
knjievnosti u anonimnoj anketi su trebali odgovoriti na
pitanja da li su uli za spomenute pisce i da li znaju za neka
njihova djela ili bar jedno. Od
dvadeset ispitanika njih troje
je znalo za Zbiginewa Herberta te Saula Bellowa i za njihova djela. Isti broj ispitanika je
znao za Zbigniewa Herberta,
ali ne i za Saula Bellowa. Jedan
desetka.

25

ispitanik je znao za Saula Bellowa i njegovo djelo, ali ne i za

Zbigniewa Herberta, a njih 13
(slovima: trinaestero) nije ulo
ni za Zbigniewa Herberta niti
za Saula Bellowa.
Zbigniew Herbert (29. oktobar 1924 28. juli 1998)
bio je poljski pjesnik, esejist,
dramski pisac i moralista.
lan poljskog pokreta otpora Home Army (AK) tokom
Drugog svjetskog rata te je
jedan od najpoznatijih i najprevoenijih
poslijeratnih
poljskih pisaca.
Saul Bellow (10. juni 1915
5. april 2005) je ameriki pisac roen u Kanadi. Za svoj
knjievni doprinos Bellow je
dobio Pulitzerovu nagradu,
Nobelovu nagradu za knjievnost i Nacionalnu medalju za umjetnost. On je jedini
pisac koji je osvojio nagradu
National Book Award for Fiction
tri puta te je primio medalju
Fondacije za istaknuti doprinos amerikom pismu 1990.
godine.
To su pisci za koje veina studenata knjievnosti nisu uli,
a kamoli da su itali. Svjesni
svog (ne)znanja iz oblasti koju
studiraju studenti ne biraju nijednu od dvije logine opcije.
Prvu opciju po kojoj bi morali
maksimalno itati i uiti odbacuju bez trunke savjesti,
a na drugu opciju, po kojoj
bi savjesno trebali napustiti
studij i ne troiti ni dravne ni
roditeljske pare, ni ne pomiljaju. Veoma pragmatino bi26

desetka.

raju treu opciju iji postulat

glasi: maskimalno podiimo
profesorima i izvarajmo koga
god moemo. Kako su naviknuti na taj sistem studiranja,
vremenom su uspjeli iznai
naina da preko njega uspjeno zavravaju fakultete te s
tim diplomama pronalaze
poslove. Veliki problem nastupa onda kada ti studenti
postaju profesori i nastavnici
te s takvim svojim (ne)znanjem poduavaju nove narataje
djece koja e sutra doi na
fakultet i nastaviti stopama
svojih profesora koji su ih i
nauili tome. Nastavit e da
hodaju stopama svojih starijih
kolega i da potpomau hiperprodukciju kadra koji nikome
ne treba i koji nikome ne
moe pomoi. Oni e nastaviti pomagati takvu hiperprodukciju jer se zadovoljavaju
povrnim znanjem, dodatnim
rokovima koji i slue za maskiranje onih problema koje,
oni koji odluuju, ne ele rijeiti. Studenti pristajui na
takav odnos kreiraju ovakav
sistem studiranja, a profesori
ga odravaju velikoduno dijelei rokove i estice. I kako
onda oekivati napredak ovog
drutva, ove omladine i obrazovnog sistema?
Uistinu, studenti su majstori
za obmanjivanje sebe i drugih
i sve dok je to tako napretka nee biti, a oni e ostati
zadovoljni sobom. Ali ta zadovoljtina je prazna i lana, a
la kad-tad stigne ovjeka.

noi 30. avgusta 2012.

godine pod ogromnim
pritiskom javnosti prestini
svjetski Univerzitet Harvard
najavio je, u jeku skandala
koji je ukljuivao plagijarizam domae zadae, da e
biti sprovedena javna istraga
u vezi tog incidenta. Skandal
je preko noi postao svjetska vijest, to nije neko udo,
znajui reputaciju Harvarda.
Dovoljno je spomenuti da je
tamo diplomiralo 69 dobitnika Nobelove nagrade, to je
za 69 vie od onoga koliko ih
je diplomiralo na Univerzitetu
u Sarajevu.
Usporeivati Harvard i Univerzitet u Sarajevu moe biti
vrlo neukusno ako se pritom,
i na jedan tren, ignorira kontekst u kojem svaki od njih
djeluje. Jedna od najveih razlika, pored onih oiglednih
poput drugaije ekonomske i
politike situacije, je injenica
da je naa akademska zajednica zajedno sa drutvom iz
kojeg je nastala ve odavno u
krizi vrijednosti iz koje ne uspijeva nai izlaza.
I kako u takvoj situaciji oekivati od studenata da tokom
svog studija zadre visoke
etike standarde kada su oni
pritom svjedoci konstantne
zloupotrebe poloaja onih
koji bi ih trebali i primjerom
voditi (profesora) i onih koji
bi ih trebali od takve zloupotrebe zatititi (institucija). Pred gomilom problema

da li da prihvate nepravednost
sistema i ne pokuaju zatititi vlastiti rad ili da se odlue
za prijavljivanje varanja koje
je vremenom postalo krajnje
nemoralan i nekolegijalan in.

Varanjem do zvanja
Pie: Kenan Muminagi

!FILOZOFSKI
sa kojima se svakodnevno
studenti susreu problem
studentskog varanja se moe
initi gotovo pa nevanim ili,
jo gore, opravdanim.
Prepisivalo se od pamtivijeka
i prepisivat e se. Problem
je u tome to, u sluaju Univerziteta u Sarajevu, to nisu
sporadini niti pojedinani
sluajevi, ve to se vremenom ovakva praksa ustalila
kao normalna, gotovo prihvatljiva. Akademskom prevarom zanemaruje se osnovna
funkcija kolovanja, da obui
studente u nekoj od oblasti nauke i umjetnosti. Sve
dok obrazovni sistem bude
nagraivao ovakvo ponaanje svojom pasivnou, na
fakultetima e diplomirati
nepismeni profesori Bosanskog jezika, ekonomisti koji ne
znaju raunati, graevinski

ininjeri koji ne znaju izvriti

statiki proraun, itd.
Jedan od mitova koji okruuju ovakvu praksu, koji pritom
slui kao najee opravdanje,
jeste da je prepisivanje zloin bez rtve. U ovom sluaju, studenti koji ulau trud
da poloe ispite su oni koju
su najvie oteeni. Njihovo
znanje nije adekvatno nagraeno, a diploma za koju
su radili je sve vie diskreditirana. Univerziteti u Bosni
i Hercegovini nisu u stanju
zadrati svoj najkvalitetniji kadar, zbog toga to drugi univerziteti u Evropi nude bolje
prilike njihovim studentima.
Pritom odlaze napunjeni viegodinjom frustracijom zbog
oigledno nepravednog tretmana koji njihov trud dobija.
Godinama se nalaze izmeu
dvije vatre, jer moraju birati

Uestalost prepisivanja, plagiranja i drugih naina varanja

je poveana i na globalnom
nivou zbog pojave novih
tehnologija koje olakavaju varanje. Mnogi svjetski
univerziteti se ozbiljno bave
osmiljavanjem protumjera,
poput softvera koji omoguuju laku provjeru i spreavanje plagijarizma ili razliitih
ometaa signala koji slue
kao preventiva telefonskim
signalima za vrijeme ispita.
Na naem univerzitetu postoje zakonske mjere zatite
od varanja, a svjedoci smo koliko je efikasna. Oigledno su
promjene u nainu na koji se
ovaj problem tretira potrebne.
I prije svega je potrebna elja da se ovaj problem pone
rjeavati.
Svi smo svjesni da je stanje u
obrazovnom sistemu u Bosni
i Hercegovini katastrofalno,
a studenti su njegove najvee
rtve. Iz toga je jasno da e
upravo studenti kad-tad morati biti ti koji e izviti pritisak da se dogode odreene
promjene u tom sistemu. Sve
do sad nisu imali snage za
tako neto. Moda zato to je
preduslov za tako neto to to
se, prije svega, studenti moraju obraunati sa vlastitom
hipokrizijom.
desetka.

27

Intervju sa profesorom
Nenadom Velikoviem
Razgovarao: Suad Beganovi

!INTERVJU

Razgovarali smo s profesorom Nenadom Velikoviem u drugom broju Desetke o problemima

obrazovnih politika, instrumentalizaciji knjievnosti, potraili odgovorne za trenutno stanje
te pozvali na dijalog u okviru javne tribine na Filozofskom fakultetu. Profesor Velikovi se
ve godinama bori za bolje i pravednije obrazovanje, idejni je tvorac alternativne itanke za
osnovnu kolu od 5. do 9. razreda Svezame, otvori se, urednik kolegijuma, online lista za kolsku praksu, pisac i kolumnista. Predaje Srpsku knjievnost na Odsjeku za knjievnosti naroda
Bosne i Hercegovine.
Profesore Velikovi, u doktorskom radu ste se bavili
pitanjem ideoloke instrumentalizacije knjievnosti
u udbenicima u BiH. Sada
ste, izmeu ostalog, ustri
kritiar stanja u kojem se
nalazi obrazovanje na svim
nivoima, od osnovnog do
visokog obrazovanja. Gdje
se nalazimo danas po ovom
pitanju? Koliko se radi na
poboljanjima i podizanju
standarda i kvalitete obrazovanja?

A javnost ne brine mnogo o

posljedicama. Ne samo zato
to su ljudi lijeni ili neodgovorni, ili neobavijeteni nego
i zato to ih je, izmeu ostalog, obrazovanje nauilo da
su beznaajni i bespomoni u
pitanjima koja se tiu njihovih
prava, elja i potreba. Cijelo
kolovanje vi uglavnom radite
neto to drugi misle da trebate, i onako kako drugi misle
da je najbolje za vas. Kad vas
tako izdresiraju, koji vi onda
Nacionalizam i klerona- faktor promjene moete biti?
cionalizam postoje u kolama. Svjedoci smo tome. Postoje strategije za razvoj
Meutim, da li je javnost obrazovanja, barem na padovoljno svjesna posljed- piru. Koliko su dobre i koji
ica, shvata(mo) li dale- je tempo promjena? Kako
kosenost nametnute poli- se one reflektiraju na visokokolsko obrazovanje?
tike obrazovanja?
jer loe obrazovanje ne moe
doprinijeti boljem drutvu.
Obrazovanje je nasilno, pa
je drutvo takvo, obrazovanje je nepravedno, ba kao
i drutvo, neracionalno je,
dvolino, banalno, letargino,
konzervativno, patrijarhalno.
I obrnuto, takvo obrazovanje
je proizvod takvog drutva.
To je zatvoreni krug koji ne
vidim da iko trenutno moe
razbiti.

Trebali ste umjesto ustri rei

prponi, lake mi je odgovoriti na to pitanje kad se postavi
ironino, iz perspektive nekoga kome je to sve udno i smijeno, da neko troi vrijeme i
energiju na tu nepopravljivu
stvar. Danas se po tom pitanju Postoje nije dovoljno precizan Ne znam o kakvim se stratenalazimo, kao i u svemu dru- glagol. Oni upravljaju obrazo- gijama radi, osim o ovoj
gom, na dnu. To je razumljivo, vanjem. Oni su ga prisvojili. prikrivenoj, nacionalistikoj.
28

desetka.

stavnika. Jer, ta god da APOSO smisli, i ozakoni, i uvede

u praksu, koji god najbolji
savremeni obrazovni sistem
prilagodi nama, sa nastavnicima koji uopte ne razumiju o
emu se tu radi, koji su zvanje nastavnika stekli s dva
odrana praktina asa, koji
su i sami bili drilovani usvajanjem enormne koliine
sadraaja na raun sticanja
praktinih vjetina, ta reforma
je osuena na neuspjeh. Kao
to je propao i ovaj prelazak
iz osmogodinjeg u devetogodinje osnovno obrazovanje.

Znam da se radi na jo jednoj reformi, za sada osnovne

kole, to vodi dravna agencija (APOSO), ali to ide prilino
sporo. Sarajevskom kantonu
jedna grupa je bila angaovana na pripremi tog posla,
uraena je jedna dobra anali-

noj ulozi. Na drugi dio vaeg

pitanja ne znam odgovor. Ne
Urednik ste onlajn lista
vidim zato bi tu bilo ita drukolegijum gdje se bavite
gaije, ali nisam se time bavio,
problemima obrazovanja.
pa ne mogu nita tvrditi.
Planirate li odrati javnu
tribinu na temu visokoobraGdje, osim u politici, traizovnih sistema pred studeti pokretae promjene u
ntima Filozofskog fakulteta? Taj sistem eka upravo
Obrazovanje je nasilno, pa je drutvo takvo, njih. Koliko se uope na
obrazovanje je nepravedno, ba kao i drutvo, nera- nastavno-naunim vijeicionalno je, dvolino, banalno, letargino, konzer- ma diskutuje o ovome i kovativno, patrijarhalno. I obrnuto, takvo obrazova- liko zapravo profesori brinu
nje je proizvod takvog drutva. To je zatvoreni za svoje studente?

krug koji ne vidim da iko trenutno moe razbiti.

za za ministrovanja Suljagia,
i zapoeto definisanje ishoda
za ministrovanja Marjanovia,
ali je sve zapelo kad je Marjanovi dao otkaz.
Bojim se da u sadanjim okolnostima nikome od glavnih
glumaca na politikoj sceni
nije u interesu da se bavi kolstvom. S drugaijim kolstvom niko od njih ne bi bio
na sceni, ili barem ne u glav-

obrazovanju i koliko je to
svrsishodno? Da li Filozofski fakultet moe uiniti
vie? Odnosno, postoje li
alternative?
Da, fakultet moe uiniti vie.
Moe sutinski reformisati
nastavne smjerove, koncipirati ih tako da studenti koji ih
pohaaju i zavravaju budu
osposobljeni za posao na-

Nismo planirali javne tribine, ali ne bismo odbili da

nas studenti pozovu. Na nastavno-naunim vijeima, na
onim na kojima sam ja bio,
o ovome se rijetko govorilo,
uglavnom uzgred i u vezi s
nekom specifinom takom.
Sjeam se neke radne grupe
ili komisije, na kojoj su kolege s pedagogije i psihologije
ukazivali na potrebu i vanost
jaanja metodike i pedagoke
desetka.

29

grupe predmeta na nastavnim

smjerovima. Pa se to nekako
svelo na raspravu o normama nastavnika, i o matinosti odsjeka, i o veoj vanosti
matinih predmeta. Uglavnom,
koliko mi je poznato, Fakultet
se nije ozbiljno bavio pitanjem kako bivi studenti, koji
su zavrili nastavne smjerove
i zaposlili se kao nastavnici,
ocjenjuju kvalitet programa
i nastave na fakultetu. Meni
se ini da bi njihova iskustva
mogla biti vaan korektiv u
koncipiranju nastavnih smjerova. Moda bi vaa asocijacija mogla uraditi neto po tom
pitanju?

Studentska apatija je prestala biti pitanje, odavno je,

naalost, samo konstatacija. Razloge treba traiti i
u obrazovnim politikama i
praksama. Ko je sve odgovoran za takvo stanje, kako
animirati studentsku populaciju?
Ne znam ko sve, sigurno ima
dosta faktora koji su na to uticali, i utiu.
Izdvajam jedan: loe osnovno i
srednje obrazovanje. Tu se nezavisnom i kritikom miljenju
potkreu krila, tu se mladi ljudi
obeshrabre, tu ih se naui da je
snalaljivost isplativija od bunta.

iji interesi, prema Vaem

iskustvu, dobijaju prioritet
pri studentskim organizacijama i parlamentima?
Studentski ili?
Pa nemam neko iskustvo u
tome. Ne vidim da su studenti ba jasno definisali svoje
interese.
Ja naprimjer mislim da njihov
dugoroni interes nije u vie
vanrednih ispitnih rokova i
u produenju upisnih nego
u tome da se njihovo radno
optereenje uskladi sa ETCS
bodovima, odnosno sa zakonom.

Koja literatura, pitanje je sad?!

Pie: Amar Belija

!SVE TO NISTE ZNALI O...

Jedna bitna promjena koju je
donijelo vrijeme studentima i
studenticama (ali i svim ostalim smrtnicima) je pojava napredne tehnologije, a sa njom i
elektronskih baza podataka sa
potpuno digitaliziranom literaturom za sva ivotna opredjeljenja. Tako se danas esto
postavlja pitanje: elektronska
ili tampana literatura? Ali,
prvo dobijmo uvid koliko
30

desetka.

studenata i studentica zaista

koristi elektronske baze podataka, elektronsku literaturu, te
koliko im ona zaista koristi.
Anketa
Studentima i studenticama
Filozofskog fakulteta smo
postavili etiri pitanja, na koja
smo dobili veoma razliite
odgovore.
Na pitanje Da li koristite

elektronske baze podataka?,

87.5% njih je odgovorilo
pozitivno, a 12.5% negativno,
to je vrlo pohvalno, jer to
pokazuje da oni maksimalno
koriste tehnologiju u pozitivne svrhe. Ipak, intenzitet
koritenja nije kod svih jednak
pa ih tako 32% koristi jednom
mjeseno, 28.5% vie puta
mjeseno, 21.5% svake sedmice, te ih samo 18% koristi

nam nabroje koje baze podataka uglavnom koriste, dobili

smo irok spektar baza: Ebsco, Cobiss, Google Scholar,
Hrak, itd. Ali, jedna baza se
izdvaja izmeu svih ostalih, a
to je Scribd.

svaki dan.
Na pitanje Da li vam elektronske baze olakavaju studiranje?, odgovore koje smo dobili su posve neujednaeni, te
se ona pozitivnost sa poetka
prie smanjuje: 58% je odgovorilo pozitivno, 13% negativno,
te 29% nije bilo sigurno, to pokazuje potrebu za pristupanu
edukaciju o elektronskim bazama i elektronskoj literaturi
uope.
Za kraj, zamolili smo ih da

Scribd
Iako ovo nije specijalizirana
elektronska baza podataka,
bitnih za struno izuavanje studentskih oblasti, na
njoj moemo pronai od 95
do 99% procenata literature
potrebne za studiranje. Takoer, pohvalno je to to
bazu kreiraju sami krajnji korisnici i korisnice, a u ovom
sluaju i veliki broj osoba sa
Balkana. To uveliko olakava
pretragu, pronalaske datoteka,
te ono najbitnije studentima
i studenticama: studiranje.
Princip koritenja je ve odavno poznat: 1 za1 jedan
download, za jedan upload,
to u principu za studente i
studentice i nije toliki problem, obzirom da mogu podijeliti svoje seminarske radove,
eseje ili umjetnike radove i
tako sebi omoguiti pristup
Scribd-u.

ja kako bi se poblie upoznali

sa mogunostima i pozitivnim
stranama, te tako poboljali
kvalitet njihovog studiranja.
Ipak, dvije stavke podupiru
ovu tvrdnju: nema vie kupovanja knjiga, to je finansijski
plus, te nema vie potrage za
knjigama koje su nam uglavnom dostupne u samo par
primjeraka. Sada je sve tu,
nadohvat, daleko samo par
klikova.
Na stranici Ekonomskog
fakulteta u Sarajevu (www.
efsa.unsa.ba), svi studenti
i studentice mogu pronai
najbolje i izdvojene baze podataka. Kako domae, tako i
svjetske.
Neke od njih vam preporuujemo: Ebesco Database,
Sciene Direct, Emerald,
Doaj, Hrak, itd.

Shodno navedenom, na
odgovor bi malo vie iao na
ruku elektronskoj literaturi i
elektronskim bazama podataka. Jo jednom bih naveo
glavni argument, a to je dostupnost. Pokuajte, nita vas
ne kota. Naravno, miris i okus
Elektronska ili tampana knjige nita ne moe zamijeniliteratura, pitanje je sad?!
ti, pa zato nemojte ni nju odbacivati.
Shodno dobivenoj anketi, analiza nam govori da su Kao i u svemu, i ovdje je najstudenti i studentice u veini bolje rjeenje koristiti obje mozainteresirani za koritenje gunosti, balansirajui izmeu
elektronske literature, meu- njih.
tim, kako sam ve naveo, potrebna je pristupana edukacidesetka.

31

Konkursi-biletarnica sa zaprekama?
Pie: Deneta Rovanin

Sljepoa oiju svoje najvjernije dijete nije iznjedravala u kasni suton kada plamen sunca gasne svoj ar nego u
zoru kada se raa misao, koja, rodivi se nema ivot. Obnevidjelost uma utire put generacijama koje bez
pogovora slijede utabane staze mase, a da kolosijek spoznaje nisu ni naslutili.

Pasivnost studentske populacije polahko poprima velike

razmjere; postajemo drutvo u kojem potencijal ne
splanjava, a lijenost naseljava mladalake horizonte.
Preuzimanje drutvene odgovornosti danas je postao mukotrpan posao, pa ak i ako
je cilj unapreivanje statusa

nik? Postavlja se jo stvarnije pitanje: ko se grabeljivo

ophodi prema onome to
mu se ponudi? Sagledavajui
stupanj napretka mladih ljudi
jo uvijek pojam umjetnikog
i kulturnog izriaja je na dnu
ljestvice, odnosno njihova
zainteresiranost za taj modul
oponaanja stvarnosti. Uz-

ska mjesta, telefonski brojevi i mailovi na koje niko ne

odgovara, a lini kontakt i
objanjenje se slobodno moe
svrstati u fikcionalno djelo,
nedovrenu bajku. Snuden
izraz lica je jedini siguran dobitak i tada postajemo svjesni
da je biletarnica svoju kartu za
ulaz u visokopozicijsko dru-

!SVE TO NISTE ZNALI O...

i poslovnog uspjeha. Stratifikacija nezainteresovanou
studenata zaivljava. Konkursi koji su svrsishodni, postali
su preskupo rtvovanje zarad
niega i utrli put kojim slabo ko eli da ide. Upravo ta
uljuljkanost i taj nain ivota studenata trga i posljednje
pare onoga to bi trebalo da
nazovemo prilikom: saradnju
sa organizacijama koje jo
uvijek odgaaju pad u provaliju konkursima; poslovnim,
kreativnim, poetskim...
Postavlja se stvarno pitanje:
da li su te prilike koje se studentima pruaju oportunistike
ili zbilja samo prividna ansa
i kratica za pad na nii stepe32

desetka.

ronici su djelimino poznati.

Zapravo, kada e doi vrijeme
u kojem emo oplemenjivati lini napredak? Zato je to
jo uvijek neka sporedna tema
koju rado preskaemo,
pravei se da nismo uli odjek
kulture i umjetnosti koji se
uruava?
Ogorenost radi pasivnosti
studentske populacije koja
uti, prenosim na ove stranice;
ogorenost radi predujma koji
svi plaamo skupo, a tiu se
feudoizrabljivaa, kojih je
mahom sve vie i vie, a adekvatan nain uklanjanja korova,
zasad, ne postoji. Krinke su
im obino visoka funkcioner-

tvo pocijepala ve na samom

ulazu.
Etiko promiljanje dananjicu pomjera tek minimalistiki,
ali svi mi poprilino stabilno
svoje negodovanje objelodanjujemo. irok je spektar po
kojem ovakva naela rezonistiki funkcioniraju; zapravo, trebali bismo se zapitati
kroz kakvu biletarnicu svi mi
prolazimo kada se prijavljujemo na konkurs: po ijim
mjerilima, pravilima, i pod
ije ocjenjivanje podilazimo,
kome aljemo line podatke,
ta se uini sa materijalima
kojima dotini raspolau...

Teka ekonomska situacija u

naoj dravi izvrsna je podloga za nefunkcionalnost;
mladima u Bosni i Hercegovini se izlino ponudi poslovna saradnja i oni najbri i
najpogodniji zaponu radni
odnos. Na koji nain, vjerovatno se svi pitamo, jer ovdje
taj radni odnos poinje od
mita, pa do prividne stvarnosti (produivanja ugovora
na nekoliko mjeseci, a zatim
slijedi otkaz). Volonterizam
je najzastupljeniji, i poslodavci omladini nude radno
iskustvo. Naime, pojedinci ni
ne razmatraju priliku koja im
se ponudila ukoliko znaju da
nee dobiti novanu naknadu, dok ovi drugi objeruke
prihvataju i to vide kao stazu
koju moraju proi da bi doli
do cilja koji nije ni zagarantovan u doglednoj budunosti.
Najoitiji razlog ovakvog modula
ponaanja jeste upravo nedostatak novca. Aplikacije u eri
kompjuterizacije su najlaki
dio posla. Obino trae ime
i prezime, kratku biografiju,
podatke o obrazovanju itd.
Koliko je taj nain siguran?
Prilikom istraivanja za ovaj
lanak, naila sam na Razvojni
program Ujedinjenih nacija
(UNDP) UN-ovu globalnu
razvojnu mreu koja zagovara promjene i povezivanje
drava sa znanjem, iskustvom
i resursima kako bi se omoguilo aplikantima da izgrade
bolji i ispunjeniji ivot. Navedeno je da je velika potranja za visoko-motiviranim,

proaktivnim, energinim i
entuzijastinim ljudima. Bitno
je napomenuti da je ovo jedini konkurs koji sam pronala
u kojem su aplikanti upozoreni
da je UNDP svjestan fiktivnih
oglasa za posao koji cirkuliraju internetom i iz tog su razloga napisali e-mail gdje se
aplikanti mogu raspitati za sve
nedoumice. Za svaki naredni
konkurs nisam pronala valjan kontakt i opisi onoga to
se trai su vrlo kratki. O zatiti
bilo koje vrste autorskih prava
nije navedeno niti jedno polje. Rasprostranjeni su poetski
konkursi, ali ne na prostoru
Bosne i Hercegovine; raspisivanje te vrste konkursa je
minimalistiko, haman pa i ne
postoji. Na prostoru Bosne i
Hercegovine postoji nevladina, dobrovoljna, nestranaka organizacija, Udruenje
Metamorfoza. Republika
Srbija i Republika Hrvatska
u toj vrsti oglaavanja prednjae. Raspisivanje konkursa za bilo koje popunjavanje
mjesta, natjeaja je zakonska
obaveza, a danas, naalost,
predstavlja najraireniji oblik korupcije, jer je obino popunjen i prije samog
raspisivanja, a sistematizacija
je roako-prijateljska, neovisno o sektoru aplikacije.
Mjerila ocjenjivanja su u velikoj mjeri nepoznata, ba kao
i komisijski kolegij; strunost
te (nepoznate) komisije je takoer upitna. Kontaktiranje za
vie informacija je skoro uvijek
nemogue.

U sprovoenju ankete sam

pristupila direktno i bez okolianja; studenti na ovaj nain
pokuavaju uspjeti u svom
naumu. To je obino i jedini nain. Nije im nepoznanica samo prijavljivanje, ali
taj nain ne smatraju najvjerodostojnijim. Anketa je
sainjavala pitanje da li su
im predoena prava, da li
su upoznati sa komisijom,
nainom ocjenjivanja...
Veina odgovora bila je negativna. Nedostatak borbe ugui
bilo kakvu elju za afirmacijom. Konkursi vremenom
postaju apsolutno nepovjerljiva stigma. Marginalizacija
studenata uspijeva ovim peatom. Mi dolazimo na korak
izumiranja kulture, umjetnosti, a ponajvie budunosti.
Saznanje da ivimo u takvoj
hermetinosti da nije bitno
nikakvo apstraktno uslovljavanje osjeaja nego samo
ono materijalno, trebalo bi da
dovede postojanje empatinosti na najvii nivo.
Nepremostivu razliku ini
indiferentnost vlasti prema
jednom od najranjivijeg sloja drutva studenata. Jo
uvijek su skupe karte na toj
biletarnici, a oni najrealniji su odavno izgubili vjeru u
poten dvoboj. Mada, u ovom
vremenu, biletarnica stalno
radi za one najsretnije koji
dobiju kartu ispod ruke. Ispod standarda i rade svoj preskupi, korumpirani posao.
desetka.

33

Smrt Univerziteta
Prevela: Renata Glavinka

!PRIJEVOD
Jesu li humanistike znanosti
na rubu nestajanja sa naih
univerziteta? To pitanje je
apsurdno. To bi bilo kao pitati hoe li alkohol nestati iz
barova ili egoizam iz Hollywooda. Kao to ne moe postojati bar bez alkohola, tako
ne moe postojati ni univerzitet bez humanistikih znanosti. Ako historija, filozofija
i sline znanosti nestanu iz
akademskog ivota, ono to
ostave bi mogle biti institucije
tehnike obuke ili korporativni instituti za istraivanje.
Ali to ne bi bio univerzitet u
tradicionalnom smislu te rijei, i bilo bi ga pogreno tako
nazvati.
Ne moe, meutim, postojati univerzitet u punom
smislu te rijei ako humanistike znanosti postoje kao
odvojene od drugih disciplina. Najbri nain devalvacije
ovih problema krae reeno, njihovo potpuno odlaganje jeste da ih se reducira
na odgovarajui kompromis.
Pravi mukarci studiraju pra34

desetka.

vo i inenjerstvo, dok su ideje

i vrijednosti za curice. Humanistike znanosti bi trebale
initi sr svakog univerziteta
vrijednog tog naziva. Studiji
historije i filozofije, praeni
nekim poznavanjem umjetnosti i knjievnosti bi trebali biti
i za pravnike i inenjere, kao
i za one koji studiraju umjetnike smjerove. Ako humanistike znanosti nisu pod
takvom stranom prijetnjom
u Sjedinjenim Amerikim
Dravama, to je, izmeu ostalog, zato to ih se smatra sastavnim dijelom visokog
obrazovanja kao takvog.

roenju. Da bi se sauvao
skup vrijednosti i ideja pod
opsadom, izmeu ostalog,
bile su potrebne institucije
kao univerziteti, postavljene
donekle izvan svakodnevnog drutvenog ivota. Ova
udaljenost je znaila da bi
humanistike znanosti mogle
biti, naalost, nesposobne. Ali
to je takoer dozvolilo humanistikim znanostima da porinu
kritiku konvencionalne mudrosti.

S vremena na vrijeme, kao

kasnih 1960-ih, i posljednjih
par sedmica u Velikoj Britaniji, kritika je iznesena na ulice,
Kada su se prvi put poja- suprotstavljajui ono kako
vile, u dananjem obliku, na ivimo onome kako bismo
pragu 18. stoljea, takozvane mogli ivjeti.
humanistike znanosti su
imale kljunu ulogu u drutvu. Ono emu smo svjedoili u
Njihova uloga bila je da gaje vlastitom vremenu jeste smrt
i tite onu vrstu vrijednosti univerziteta kao sredita kriza koju je sitniavi drutveni tike. Jo od Margaret Thatchporedak izdvajao vrlo malo er, uloga akademije bila je
cijenjenoga vremena. Mod- da slui statusu quo, a ne da
erne humanistike znanosti mu postavlja izazove u ime
i industrijski kapitalizam bili pravde, tradicije, mate, ljudsu vie ili manje ujedinjeni pri skog blagostanja, slobodne

Moda previe ulaganja u

uenje Shelly-a ne bi znailo zaostajanje za naim ekonomskim suparnicima? Ali
nema univerziteta bez drutvenog istraivanja, to
znai da su univerziteti i napredni kapitalizam sutinski
nekompatibilni.
A politike implikacije toga su
mnogo dublje od pitanja studentskih doprinosa.

Pripremili: Vedad Jusi i Mario-Dino Hadi

Na koncu, humanistike
znanosti mogu biti sauvane
samo naglaavanjem koliko
su neophodne za univerzitete; a to znai insistiranje
na njihovoj bitnoj ulozi u radu
akademskog uenja, radije
nego protestiranje, poput nekog loeg propovijedanja, da
ne vrijede dovoljno da bi bili
ispunjeni. Kako ovo moe biti
postignuto u praksi? Govorei
s finansijske strane, mogue
je. Vlade namjeravaju smanjivati humanistike znanosti, ne
proirivati ih.

!PREPORUUJEMO

igre uma ili alternativnih Autor: Terry Eagleton

vizija budunosti. To se nee
promijeniti
poveavanjem
dravnog finansiranja humanistikih znanosti, nasuprot smanjivanju. To emo
promijeniti insistirajui da
kritiko promiljanje o vrijednostima i principima ljudskog drutva treba biti sredite
svih deavanja na univerzitetima, a ne samo u sklopu
uenja o Rembrandtu i Rimbaudu.
Damir aboti, Nai me
(Dobra knjiga, Sarajevo, 2013)
Jedna sasvim drugaija pria o ratu
koja svojom neobinou nadilazi
uobiajeni tok knjievnosti o ratu.
aboti u fokus stavlja svoje likove i njihove sudbine, propitujui
raznolikost njihovih karaktera u
kontekstu proteklog rata u Bosni
i Hercegovini. Ratne situacije javljaju se mnogo sugestivnije negoli
je sluaj u svim drugim romanima ratne tematike u domaoj nam
knjievnosti, a autor to uspjeno
postie kroz jednu izmiljenu priu,
izmatane likove i vjeto rukovanje
knjievnim sredstvima.
O autoru
Roen je 1978. u Beogradu. Objavio knjigu poezije Privatna svetilita
(2006), knjigu kratkih prica Zazivac meleka (2008) i roman Nai me
(2013). Njegove su price zastupljene u tri antologije (Beograd, Zagreb, Podgorica). Za knjigu Zazivac
meleka dobio je nagradu Naklade
Zoro. ivi u Sarajevu.
desetka.

35

Pripremili: Vedad Jusi i Mario-Dino Hadi

!PREPORUUJEMO
36

Grupa Ti, Vidimo se

(Beograd, 2014)

Christian Ditter, Love, Rosie

(2014)

Grupa Ti je psihodelini pop duo

iz Beograda koji ine Ilija Duni i
Traje Nikolovski. Obojica rodom
iz Makedonije, upoznali su se u
Beogradu u zgradi BIGZ-a, i u ljeto 2012. osnivaju grupu Ti. Probe
imaju u dnevnoj sobi Ilijinog stana, gdje Traje svira elektronski
bubanj, Ilija gitaru i bas sintisajzer,
dok obojica pjevaju. Ilija je prethodno svirao u grupama Petrol i
Meatmarket, a Traje u bendu White
Noise in a White Room i istilite.

Novi film reditelja Christiana

Drittera je romantina komedija
Love, Rosie sa Lily Collins, Samom
Clafinom i Christianom Cookeom
u glavnim ulogama.

Album Vidimo se je pun pamtljivih i

esto sanjivih melodija Dunijeve gitare, punih i prijatnih bas dionica na
sintu, sjajnog dvoglasa, jednostavnih
hipnotikih tekstova i Trajetovih
ritmova koji obuzimaju i stvaraju
prijatnu atmosferu lijenog kinog
popodneva provedenog sa suhe
strane prozora ili kasnog buenja u
danu bez mnogo obaveza.

desetka.

Rosie i Alex su najbolji prijatelji iz djetinjstva kojima je naizgled

sueno da budu zajedno, ali koje
je sudbina ini se, ipak, odluila
razdvojiti. Kada njihovu bliskost
upotpune brojni izlasci i propali spojevi, Alex odlazi na studij u
Ameriku. Rosie je bez njega izgubljena pa ubrzo odluuje preseliti
se k njemu u Boston, no tada primi
vijesti koja e joj zauvijek promijeniti ivot i zadrati je kod kue u Irskoj. Uprkos godinama koje prolaze
i udaljenosti, oni ostaju i dalje povezani, dok se Rosie pita da li bi trebali
moda biti neto vie od prijatelja
Ovaj film je snimljen tokom 2013.
godine, prema romanu Where Rainbows Ends.

aku o Diskursu

Pripremili: Suad Beganovi i Hamza Hodi

!SATIRA(NJE)

O Studiju, ae, da ti pojem,

O Studiju milom tvom i mojem!
O slatkom Diskursu onom
U kome te mile projke
Usnivaju plitke bajke,
Koga perom i pomenom
Dui ti se svijest pomuti
Te ti spozna i uvidje
Da ti gore nije nigdje
Do na tvoje projke grudi!
Po njemu ocjena zavisna biva
Na njem ti se budunost zasniva.
Zato uvijek Diskursu tei,
U podruje njega hitaj
A istine ne propitaj
I u vrsto kolo vei
Pa te nee vremeniti
Munafici da zablude;
Po Diskursu dok te bude,
I glavom e tebe biti!
Ljubi si ga, ae, iznad svega
U njem ivi, umiri za njega!
U njemu sve si lai slavi
to ostae od starine,
I izmilja te batine
Potomstvu da ih ostavi
Iluzije on ti nudi
Koje uvaj kao oko.
Koje brani kao soko
I vjeno im vjeran budi.

desetka.

37

10 LEGENDI
FILOZOFSKOG FAKULTETA

Na sastanku uprave fakulteta prisustvovali su svi pozvani.

Neki odsjek je imao dovoljno asistenata.
Toalet papir je vien u studentskom wc-u.
Jedan student je vidio unutranjost profesorskog wc-a.
Svi raunari u hodnicima su radili u isto vrijeme.
Pojavile se krede u uionicama.
Knjiara pored kafeterije je prodala jednu knjigu.
Osnovana je Etika komisija.
Svi studenti anglistike su imali svoje stolice.
Studenti su se pobunili zbog loih uslova studiranja