JEZGRA STANICE

Nastanak
Uloga u stanici
Graa

NASTANAK JEZGRE

Prokarioti bakterije i
modrozelene alge
nemaju jezgru, a
genetski materijal je
slobodan unutar
stanice
Eukarioti genetski
materijal je obavijen
jezgrinom ovojnicom

ULOGA JEZGRE U
STANICI

Reprodukcija stanice dioba

Uloga u diferencijaciji stanice
Usmjerava metabolike aktivnosti
stanice

GRAA JEZGRE

David L. Spector
Cold Spring Harbor Laboratory, One Bungtown
Road, Cold Spring Harbor, NY 11724, USA
(e-mail: spector@cshl.org)
Journal of Cell Science 114, 2891-2893 (2001)

Glavne strukture
jezgre

Jezgrina ovojnica
Jezgrica(e)
Kromosomi
Nukleoplasma
(amorfna,
zrnata, tekuina
u kojoj plutaju
ostale strukture
(suborganeli)

Jezgrina ovojnica graa

Dva sloja, unutranja i

vanjska membrana
(perinuklearni prostor
izmeu njih)
Vanjski sloj je spojen sa i
nastavlja se na hrapavi
endoplazmatski retikulum
Jezgrine pore mjesta
gdje se unutranja i
vanjska membrana
spajaju i ine otvore na
ovojnici, kojih ima 3000
do 5000

Jezgrina ovojnica uloga

Odvaja jezgru od stanine citoplazme

Omoguava kemijske uvjete razliite
od onih u citoplazmi
Visoko selektivna mnoge tvari koje
normalno prolaze staninu membranu
ne prolaze jezgrinu ovojnicu
Kroz jezgrinu ovojnicu (pore) prolaze:
mRNA (iz jezgre), proteini tj. enzimi (u
jezgru)

Jezgrica - graa

U jezgri moe biti jedna ili vie

jezgrica, a male su i malo ih ima u
stanicama koje obavljaju malo sinteze
proteina
Graene od DNA i proteina, kao i
kromosomi
To su specijalizirani dijelovi nekih
kromosoma

Jezgrica - uloga

DNA jezgrice nosi informaciju za

sintezu ribosomske RNA (rRNA)
rRNA nastala transkripcijom spaja se
s proteinima, nastali kompleks se
odvaja od jezgrice i izlazi iz jezgre
(kroz jezgrine pore) u citoplazmu
gdje se formiraju ribosomi

Kromosomi

chroma (boja) + soma (tijelo) =

obojeno tijelo

Kromosomi - graa

DNA se namata
oko proteina histona, to se vidi
kao nukleosomi

Kromosomi - graa

Graen od dvije kromatide i jedne

centromere, a to se tako vidi samo kad je
stanica u diobi

Kromosomi mogu biti i

jednostruki, a tada su graeni
od jedne kromatide i jedne
centromere
To se dogaa tijekom mitoze
od anafaze i traje sve do S
stadija Interfaze.
I nakon Mejoze kromosomi su

Kromatida - graa

Jedna kromatida je graena od dijelova

koji prihvaaju boju (kromomera - DNA)
i dijelova koji se ne boje (kromonema
histon - protein)

KROMOMERA
tamni dijelovi
(DNA)

KROMONEMA
histon
(protein, oko 60
aminokiselina)

Smjetaj centromera

metacentrini kromosomi centromera na

sredini
telocentrini kromosomi centromera na
treini
akrocentrini kromosomi centromera pri
kraju

Kariogram ili kariotip

Prebrojani i opisani
svi kromosomi
neke vrste
Specifino za
svaku vrstu
Moraju se gledati u
metafazi mejoze
Autosomi
Heterokromosomi

Broj kromosoma

Euploidija: normalan broj kromosoma

za neku vrstu 2N somatske stanice,
N gamete

Aneuploidija: promijenjeni broj

kromosoma, najee poveani broj
-> poliploidija
Autosomska aneuploidija
Heterokromsomska aneuploidija

Autosomska
aneuploidija

Trisomija 21 kromosoma u ljudi,

osoba ima Down-ov sindrom

Poliploidija

Multiplicirani broj svih kromosoma

esto kod biljaka kada gamete nastanu iz
somatskoh stanica mitozom a ne mejozom!

Biljka
Kultivirani jeam

Ishodini
haploidni
broj

Broj
kromosoma Stupanj poliploidije
7

42

6n

Graak

10

40

4n

eerna repa

10

80

8n

Banana

11

22, 33

2n, 3n

Bijeli krumpir

12

48

4n

Duhan

12

48

4n

Pamukn

13

52

4n

Jabuka

17

34, 51

2n, 3n

Poliploidija

U ivotinja je poliploidija rijetka, a

dokazana je kod kukaca, riba,
vodozemaca i gmazova

Sisavci, samo jedan dokazani sluaj u Argentini je pronaen tetraploidan

takor, 4N=102 (Nature, 23.09.1999)

Heterokromosomska
aneuploidija

Promijenjeni broj spolnih kromosoma

Nastaje radi pogreke u mejozi

Turnerov sindrom: enska osoba sa

jednim X kromosomom (X0)

Klinefelterovim sindromom: muka

osoba sa dva ili tri X kromosoma
(XXY ili XXXY)