DEFINICIJA, POJAM I KARAKTERISTIKE KRIZE

SEMINARSKI RAD

SADRAJ:
1. UVOD.......................................................................................................................4
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA.....................................5
1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA...............................................................5
1.3. RADNA HIPOTEZA.........................................................................................5
1.4. ZNANSTVENE METODE................................................................................5
1.5. STRUKTURA RADA........................................................................................6
2. POJAM, DEFINICIJE I KARAKTERISTIKE KRIZE...........................................7
2.1. POJAM I DEFINICIJE KRIZE.........................................................................7
2.2. TIPOLOGIJA KRIZE PODUZEA..................................................................9
2.3. SIMPTOMI KRIZE.........................................................................................14
2.4. UZROCI KRIZE..............................................................................................16
ZAKLJUAK.............................................................................................................19
LITERATURA............................................................................................................20

1. UVOD
Krizu moemo definirati kao nestabilan period, osobito period izuzetnih tekoa ili
opasnosti. Kriza je preokret, obrt, nastup odsudnog trenutka. Kriza se jo moe
definirati i kao situacija u kojoj postoji prijetnja nekim vrijednostima takvog
intenziteta da postoji opravdana bojazan da se nee moi prevazii redovnim
aktivnostima.
Kriza je stanje koje zahtijeva neuobiajene resurse i neuobiajeno postupanje, te
prema tome pripremanje i djelovanje u situacijama koje se nikada prije nisu dogodile
i koje su po svom pojavnom obliku jedinstvene i predstavljaju smisao menadmenta
u kriznim situacijama.
Menadment u kriznim situacijama je specifina disciplina koja ima primjenu u
policijskim i drugim organima, organizacijama i agencijama za provoenje zakona
primjenjiv na situacije koje karakteriziraju nestrukturiranost, sloenost i dinamika
faktora koji uslonjavaju i oteavaju djelovanje, a s ciljem iznalaenja optimalnih
rjeenja u granicama zakona.
Potreba za menadmentom u kriznoj situaciji proizlazi iz zahtjeva koje upuuje vlada
svake zemlje svojim organima represije, a prije svega

snagama sigurnosti

da

vlastitom stanovnitvu obezbijede normalne uvjete za ivot, koristei postojee

resurse, i da pri tome odre legitimitet vlasti.
Pri definiranju samog pojma krizne situacije, poi e se od opih karakteristika kriza
kakve ve postoje u literaturi i pri tome e se napraviti komparacija sa slinim
pojmom vanrednih situacija koje su do sada postojale ili kao stanja predviene u
ustavima mnogih zemalja, ili u zakonima kojima se daju posebna ovlatenja izvrnoj
vlasti, ali i nekim meunarodnim dokumentima kao to je Evropska konvencija o
ljudskim pravima i slobodama te njenim dopunskim protokolima.

Kriza se moe definirati kao nestabilan period, odnosno period neuobiajenih

potekoa ili opasnosti koje prijete osnovnim vrijednostima. Krize kao rezultat
2

krivinih djela su djela izuzetno visoke protivpravnosti (drutvene opasnosti), pa se

postavlja pitanje ovlatenja, forme i sadrine samih radnji kriznog menadmenta koji
u takvim situacijama moraju i mogu poduzeti nadleni organi, prije svega policija i
tuilac, kao i problem organiziranja i koordiniranja veeg broja uesnika.
etiri su dimenzije kriznog menadmenta: prevencija kriza, krizna priprema,
pripravnost i djelovanje, kao i rjeavanje kriznih posljedica (istraga), ukoliko su one
unutar nadlenosti definiranih krivinim procesnim pravom.1

1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAIVANJA

Predmet, problem i objekt ovog istraivanja jeste kriza, podruje upravljanja
kompanijom na nain da se predvide i predpostave negativni utjecaji okoline i
unutranjosti kompanije koji mogu daizazovu stanje krize, te na taj nain unite
kompaniju ili neke njene sektore.

1.2. SVRHA I CILJEVI ISTRAIVANJA

Svrha i ciljevi ovog seminarskog rada jesu pojasniti pojam i utjecaj krize na
poslovanje danas, navesti uzroke krize, te objasniti koje su to karakteristike krize.
1.3. RADNA HIPOTEZA
Radna hipiteza glasi: Krize danas pogaaju gospodarske subjekte, politike i
dravne institucije, kao i razliite druge organizacije, ali i ovjeka kao osobu.
1.4. ZNANSTVENE METODE
Prilikom istraivanja i formuliranja rezultata istraivanja koritene su sljedee
znanstvene metode: retrospektivna studija, analiza, sinteza, metoda indukcije i
dedukcije, te metoda deskripcije.

http://www.unze.ba/doktorati/2008-adnan_durakovic.htm, 21.06.2012.

1.5. STRUKTURA RADA

Ovaj seminarski rad sadri tri osnovna dijela. U prvom dijelu ovog rada nalazi se
uvod u kojem su prikazani problem, predmet i objek istraivanja, svrha i ciljevi
istraivanja, radna hipoteza, te znanstvene metode.
U drugom dijelu rada nalazi se razrada navedene teme u kojoj su prikazani ciljevi,
deifinicije i podjele krize, te se u posljednjem nalazi zakljuak i popis koritene
literature.

2. POJAM, DEFINICIJE I KARAKTERISTIKE KRIZE

2.1. POJAM I DEFINICIJE KRIZE
"Mada je kriza postala jedna od najee koritenih rijei u svakodnevnom govoru,
ipak ta uestalost primjene jo uvijek nije dovela do jasnog razumijevanja njenog
pojmovnog sadraja, ve, tovie, doputa razliite interpretacije, od kojih e ovdje
biti spomenute samo neke. Pojam krize, koji vodi porijeklo iz grkog jezika, sasvim
uopeno znai svaki iznenadan prekid do tada kontinuiranog razvoja i, u uem
smislu, situaciju razvoja koja oznaava zaokret odnosno vrhunac opasnog razvoja.
Ona istovremeno odraava situaciju sa ekstremnom ambivalentnou mogunosti
razvoja. Kriza oznaava "posebno stanje u razvoju jedne pojave; obrt stvari u
odnosu na dotadanji tijek ".
Fenomen kriza pobudio je pozornost znanstvenika iz razliitih disciplina, pa otuda i
nije udo to je pojam kriza prisutan u literaturi iz podruja drutvenih znanosti,
posebno gospodarstvu, ali iu medicini, psihologiji, povijesti i politici, Slobodno se
moe rei da ima toliko definicija krize, koliko i autora iz ove oblasti. One glase:
"situacija koja je dostigla kritinu toku", "odluujui momenat", "kritian trenutak"
ili "zaokret ka boljem ili loijem". Navode se sljedea tipina obiljeja definicija:
ugroavanje, iznenaenje, pritisak vremena, stres, izaziva dalekosenih promjena
itd.. U kineskim znakovima, to je vrlo interesantno, simbol za krizu odgovara onom
za na pojam ansa.
U mikroekonomiji termin kriza najee se koristi kada se netko ili smatra
ugroenim, kada se nalazi u opasnosti, kada opstanak postaje kljuno pitanje. Tako,
na primjer, Bellinger oznaava uzroke krize kao "dogaaje ... koji nanose tetu
poduzeu na nain koji ugroava njegovu egzistenciju". I Schifer slino definira
krizu poduzea kao "... opasnost za poduzee ..., koja moe ii sve do granice
egzistencije". I za Beckera kriza poduzea postoji kada je ugroena egzistencija
poduzea, kada prijeti nesolventnost. Po njemu je kriza neoekivana, egzistenciono
ugroavajua i prividno bezizlazna situacija. Ona znai akutno ugroavanje
vrijednosti, ciljeva i resursa. Veinom se svodi na nepredviene ili nepredvidljive
dogaaje, kojima se organizacija - pod pritiskom vremena-ne moe prilagoditi. Krize
5

nisu, nasuprot katastrofama, dogaaji kojima se jednostavno predajemo. One su pak za razliku od problema - procesi egzistencijalne uznemirenosti pri visokoj
neizvjesnosti, koji se upravo karakteriziraju time to otkazuju uobiajena i provjerena
rjeenja problema. Krize su situacije odluivanja.
U novijoj literaturi pojam krize poduzea obuhvaen je preciznije iu veoj mjeri
uvaava elemente iz drugih znanstvenih disciplina koji pojmovno izraavaju
fenomen krize. Tako Miiller-Merbach shvaa krizu poduzea kao nepoeljnu i
neplaniranu situaciju poduzea ili neke oblasti poduzea koja smanjuje prinos i / ili
koja smanjuje likvidnost, koja predstavlja neposrednu ili posrednu opasnost za
preivljavanje poduzea, odnosno podruja poduzea. Na slian nain krizu promatra
i Miiller. On istie da je kriza poduzea, po definiciji, neeljeni dogaaj koji uvijek
ozbiljno ugroava kontinuiranu egzistenciju poduzea. Kae da su krize poduzea
vremenski ogranieni, neeljeni procesi, putem kojih su
-

Stvaranje i koritenje potencijala uspjeha, kao npr.. sudjelovanje na tritu ili

prednosti know-how (strategijska kriza),

Ostvarivanje ciljeva uspjeha, kao to su ciljevi prodaje i rentabilnosti (kriza

uspjeha), ili

Odravanje likvidnosti poduzea (kriza likvidnosti) trajno i stalno ugroeni,

tako da je egzistencija cijelog poduzea ozbiljno ugroena.

Jednu od najsveobuhvatnijih definicija krize dao je Krystek, poznati njemaki autor u

ovoj oblasti. On smatra da se krize poduzea mogu shvatiti kao procesi koji su
neplanirani i neeljeni, vremenski ogranieni i na koje se uvjetno moe utjecati, iji
je ishod ambivalentan i moe znaiti unitenje ili restituciju (i metamorfozu). One
ugroavaju daljnji opstanak pogoenog poduzea nanoenjem znatne tete ciljevima
koji su relevantni za opstanak poduzea. Krize poduzea - svakako u njihovim
akutnim fazama - dalje se karakteriziraju iznenaenjem, pritiskom vremena i
pritiskom na odluivanje.
Kada kriza postane poznata, najvie rukovodstvo nerijetko najprije pokuava je
prikrije unutar i, prije svega, izvan poduzea. Time se, s jedne strane, izbjegava
negativno dejstvo izvana posebno kod banaka, dobavljaa i kupaca, a, s druge strane,
tada se ne mogu poduzeti nikakve ciljane mjere s trajnim uinkom za savladavanje
6

krize dok za to jo uvijek postoje potencijal i supstanca. Tek kada proces uznapreduje
do "agonije", onda vie nisu mogue kontramjere zbog financijskih restrikcija ili se
ne mogu provesti u eljenom obliku. To onda neizbjeno ima za posljedicu
nesolventnost poduzea.2
2.2. TIPOLOGIJA KRIZE PODUZEA
Radi upotpunjavanja opisa i definicije pojma krize treba ukazati na daljnje aspekte
kriza poduzea i izvriti njihovu tipologiju. Tipologija kao znanstvena metoda
omoguava ciljno orijentiran poredak promatranih fenomena putem pozivanja na
jedno ili vie obiljeja, koja se po pravilu mogu razlikovati. Tipologija omoguuje
prikazivanje izraavanja obiljeja specifinih tipova i dozvoljava relevantna saznanja
za poslovanje poduzea, poto se iz dotinih vrsta izvlae zakljuci o odreenim
ekonomskim problemima.
Fenomen za koji se ovdje interesujemo je kriza poduzea. Oznaava-nje razliitih
tipova a time i odnosnih vrsta krize poduzea polazi od tzv. elementarnih tipova
(parcijalnih tipova). Kao takvi, elementarni tipovi sa specifinim izraavanjima
osobina kriza poduzea mogu se, primjera radi, oznaiti sljedei:
1) Elementarni tipovi kriza poduzea s obzirom na uzroke
-

Prema lokaciji uzroka krize:

o Egzogeno inducirane krize poduzea,
o Endogeno inducirane krize poduzea.

Prema broju uzroka krize:

o Unikauzalno inducirane krize poduzea,
o Multikauzalno inducirane krize poduzea.

2) Elementarni tipovi kriza poduzea s obzirom na tijek procesa

-

Prema trajanju procesa:

o Krize poduzea koje traju kratko,
o Krize poduzea koje traju dugo.

Prema stanju agregata:

o Potencijalna kriza poduzea,
o Latentna kriza poduzea,

Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.

3) Prema mogunosti savladavanja procesa krize:

-

(Konano) savladiva kriza poduzea,

(Privremeno) savladiva kriza poduzea,

Nesavladiva kriza poduzea.

4) Elementarni tipovi krize poduzea s obzirom na djelovanje

-

Prema vrsti djelovanja:

o Krize poduzea s (preteito) destruktivnim djelovanjima,
o Krize poduzea s (preteito) konstruktivnim dejstvima.

Prema lokalizaciji djelovanja:

o Krize poduzea s (preteito) internim djelovanjima,
o Krize poduzea s (preteito) eksternim dejstvima.

Slika 1. Obiljeja krize

Izvor: Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.
Pod vrstom krize se podrazumijeva procesualno izraavanje ugroenosti konkretnog
cilja. Svako poduzee ima odreene ciljeve. Oni su dijelom jasno definirani ili
izreeni i poznati sudionicima u procesu poduzea. Dijelom su ovi ciljevi
neizgovoreni i sadraj preutnog pakta sudionika ili pak samo dijela osobnih ciljeva
rukovodstva poduzea.

Unutar ovog sustava ciljeva postoje dva cilja, ije je ostvarivanje bezuvjetna
pretpostavka za postojanje poduzea. Ti ciljevi su:
1) odravanje sposobnosti plaanju
2) izbjegavanje prezaduenosti.
Pozivajui se na ovaj sustav ciljeva, pod krizom likvidnosti se podrazumijeva razvoj
dogaaja koji u sebi nosi konkretnu ili akutnu opasnost sposobnosti plaanja ili je
ve doveo do prestanka sposobnosti plaanja.
Primjeri za krizu likvidnosti su: dospijee mjenica bez pokria, dospijee kamata bez
pokria, isplata plaa za koje ne postoji ni dovoljno novanih sredstava ni dopunske
kreditne linije.
Kriza uspjeha postoji kada poduzee ostvaruje gubitke i ti gubici dovode do troenja
vlastitog kapitala, sa (buduom) preteom opasnosti prezaduivanju. Primjeri za
krize uspjeha su: stalni gubici zbog opadanja prodaje, porasta trokova i snienja
cijena. O strategijskoj krizi se govori kada su faktori (potencijali) uspjeha (koji, po
pravilu, djeluju dugorono) oteeni ili uniteni.
Primjeri za strategijsku krizu su: pogrena lokacija, visoki trokovi proizvodnje zbog
dugogodinjeg uzdravanja od investicija, nedostajui proizvodi nasljednici za
odumirue nositelje prodaje ili dobiti, prestario ili nekvalifikovan radni kolektiv.
Tri vrste krize karakteriziraju se interesantnim vremenskim vezivanjem. Mller
koristi pridjeve dugoroan (za strategijske krize), srednjoroan (za krize uspjeha) i
kratkoroan (za krize likvidnosti). Po pravilu, redoslijed nastajanja bi bio sljedei:
1) strategijska kriza (npr. nedostatak proizvoda nasljednika za odumirue
nositelje prodaje ili dobiti),
2) kriza uspjeha (npr. opadanje prodaje zbog odumiranja proizvoda koji su bili
nositelji prodaje dovodi do stvaranja zaliha ostalih proizvoda u prodajnom
programu koji nemaju zadovoljavajuu potranju na tritu, koje se nuno
moraju financirati sredstvima pribavljenim iz vanjskih izvora),
3) kriza likvidnosti (npr. restrikcija kredita od strane vjerovnika, poslije ega se
snano poveava financiranje sa strane).
9

Proizvodnja koja dalje tee ne dovodi vie do porasta prodaje ve do stvaranja zaliha.
Vremenska povezanost moe se pojasniti na sljedei nain: najprije nastaje
strategijska kriza, zatim kriza uspjeha i na kraju kriza likvidnosti, a redoslijed
njihovog otkrivanja je sasvim obrnut.
Slika 2. Kibernetsko povezivanje vrsta krize

Izvor: Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.

10

Kibernetsko povezivanje vrsta krize prikazano je na slici 2. Sa slike se moe saznati

kako dugorone, srednjorone i kratkorone odluke pre-duzea vode preko stadija
krize do uspjeha ili nesolventnosti zavisno od njihove ispravnosti ili pogrenosti. Na
lijevoj strani slike je oznaena putanja izravnog uspjeha. Pri pogrenim odlukama
direktan put ka uspjehu e se napustiti, dolazi do kriznih situacija, koje - ve prema
tome da li su zapaene ili nisu - ulivaju se u dalje faze (stadije) krize ili izazivaju
novi proces odluivanja. Ako se sada donesu ispravne odluke, onda poduzee moe
"zaobilaznim putem" doi do uspjeha. Slian prikaz procesa krize daje i Britt. On e
biti predmet kasnijeg razmatranja.
Interesantnu tipologiju kriza dao je Mitroff. Slika 3. prikazuje da krize mogu biti
grupirane prema njihovoj osnovnoj strukturalnoj slinosti. To jest stranicama
odreene "familije" imaju vie zajednikog jedni sa drugim od samo povrne
slinosti. Na primjer, razmotrimo grupu koju smo oznaili kao prekidi. Sve ove krize
sastoje se od defekata ili kvarova na proizvodima, tvornicama, pakiranjima, opremi i
ljudima (tj. operatorima). Ili razmotrimo drugu familiju kriza - psiho krize. Ova
familija kriza se sastoji od ekstremnih antisocijalnih akata koji su usmjereni na
poduzee, proizvode, potroae, rukovoditelje, zaposlene i obitelji zaposlenih.3
Slika 3. Portfolio kriza

Izvor: Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.

Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.

11

2.3. SIMPTOMI KRIZE

Da bi se pravodobno spoznala egzistencijalna opasnost, nisu u prvom redu od
znaaja uzroci krize, nego, prije svega, njihovi simptomi. Oni su vidljiva djelovanja
veinom kompleksne isprepletenosti razliitih uzroka i uinaka, ai sami mogu
izazvati daljnja dejstva. Oni se otuda ne mogu egzaktno odvojiti od uzroka krize.
Sem toga, simptomi krize nisu nikakve statike pojave; oni se, tovie, mijenjaju s
napredovanjem procesa krize.
Identifikaciju krize je relativno lako izvriti, kada simptomi omoguuju izravne
zakljuke o relevantnim uzrocima krize. Ali veina simptoma krize moe biti
izazvana od vrlo razliitih faktora i utjecaja. Otuda oni ne stoje uvijek u jasnom
kauzalnom odnosu s pravim uzrocima krize. Postojanje simptoma krize moe se
esto zasnivati na sluajnostima i iste vanjske manifestacije esto se mogu svesti na
vrlo razliite uzroke. Stoga jedva da se mogu dati jednostavni recepti za spoznaju
krizne situacije.
Simptomi krize su obiljeja po kojima se moe prepoznati postojanje krize poduzea.
Ako se analiziraju tokovi tipinih kriza poduzea, onda se moe doi do saznanja da
propast poduzea poinje najprije sporo, a onda u daljnjem tijeku kriza sve vie
uzima maha. Dolazi do eksponencijalnog kretanja nizbrdo. to je oitija krizna
situacija, to su i njeni znaci jasniji. Prvi znaci krize u veini sluajeva manifestuju se
u gubitku trinog udjela i narudbi. Ovo smanjenje narudbi zatim dovodi do pada
prodaje, koji pogorava kako stanje dobiti tako i stanje likvidnosti poduzea.
Opadanje prodaje i dobiti kao i neiskoritenosti kapaciteta vidljivi su, po svim
pravilima, ve iz raunovodstvenih podataka. To u istoj mjeri vrijedi i za nedostatak
likvidnosti, prezaduenost i tome slino. Vremenski tijek krize poduzea i vremensko
nastupanje znakova krize moe se, u principu. to opominjui signali postaju jasniji,
to utoliko tea postaje obrana od opasnosti i povratak poduzea u "normalno stanje".
Bez obzira to je prognoza budue uspjenosti vlastitog i posebno tueg poduzea
riskantna bar toliko koliko i prognoza vremena, dobri stratezi ve kod blagih znakova
("slabih signala") nasluuju tekoe. Kriza, vjerovatno, prijeti poduzeu koje
pokazuje uobiajene i vane signale opadanja svoje aktivnosti: koje polako klizi u
12

gubitke, sve se vie zaduuje, sve je manje likvidno, ne moe isplatiti nikakvu ili
samo neku neznatnu dobit, neznatno ili uope ne investira, ukratko ija likvidnost i
sposobnost fmansiranju opadaju, koje "frizira" bilanse, ije su bilansne relacije
nepovoljne, kome opada prodaja, koje gubi trite, gubi glavne kupce, gubi
konkurentsku poziciju, ima nisku ili opadajuu produktivnost, ima zastarjele pogone
i tehnologiju, iji proizvodi gube u kvaliteti, gdje je rukovodstvo ljuto i zabrinuto,
gdje iz rukovodstva (i poduzea) odlaze strunjaci itd.. Ali isto tako treba imati u
vidu i injenicu da nitko ne moe ostati zauvijek na vrhu - ponekad je ovo
potiskivanje s elne pozicije najbolja stvar za provedbu promjena, ne samo u
kadrovima, nego iu stavovima.
Kriza poduzea tee promjenljivim intenzitetom, to znai da se nastupajui
simptomi mogu pojavljivati manje ili vie izraeni, te tako neki od njih mogu ostati i
nezapaen. S druge strane, poto simptomi krize imaju iroku mogunost
interpretacije u vezi njihovih uzroka, to je mogue da oni ponekad i ne potjeu od
neke krize. Ali postoji nekoliko simptoma krize koji pojedinano i / ili u kombinaciji
ne ostavljaju vie nikakvu sumnju da se radi o krizi koja ugroava poduzee. Tu
svakako spadaju nezadovoljavajui financijski rezultati. Ako se npr.. pogora stanje
financiranja, nastupi ak prezaduenost, onda se mora pretrpjeti teta na prinosima;
opadne li cash flow ili doe do uskog grla u likvidnosti, onda postoje jasni znaci
krize, koji signaliziraju krizu. Sljedei indikatori su se pokazali kao korisni u
podruju financija: opadajua prodaja, opadajua rentabilnost, povienje stupnja
zaduenosti,

opadanje

cash

flow,

opadajua

likvidnost.

Zaduenost

nesposobnostima plaanja kao simptomi krize jasno signaliziraju postojanje krize

koja ugroava poduzee. Zaduenost kao simptom krize postoji onda kada se za
poslovanje poduzea pored vlastitog kapitala mora angairati nesrazmjerno mnogo
tueg kapitala.
Presjena toka izmeu pojmova zaduenost i prezaduenost je tamo gdje je vlastiti
kapital jednak nuli. Ako su raciji likvidnosti poeli padati, leverid da se poveava,
prodaja u odnosu na fiksnu imovinu opadati, postoji negativan cash flow, onda je
poduzee oito zapalo u krizu. Analiza simptoma krize polazi od pretpostavke da je
poduzee spremnik gotovine i da mu je cilj uspjeno upravlja novanim tijekovima.
Kada se taj spremnik isprazni, smatra se da je poduzee bankrotiralo. Meutim,
13

"iznos" novca u spremniku moe se izmjeriti putem odreenih indikatora

financijskog stanja i poslovanja koji reflektiraju rentabilnost, rast i likvidnost. Prema
tome, ispitivanje ovih indikatora treba pruiti signale o dubini krize u kojoj se
poduzee nalazi.4
2.4. UZROCI KRIZE
Poduzea moraju ostati vrsto u okruenju, koje je esto izloeno gravitirajuim i
brzo napredujui promjenama. Ove promjene lako mogu postati opasnosti za
pojedinane tvrtke. U osnovi sve znaajnije promjene u okruenju poduzea nose sa
sobom potencijal za izbijanje krize. Kao najvaniji uzroci krize mogli bi se na ovom
mjestu spomenuti oskudica i visoke cijene na tritima nabave, promjene teajeva
valute, konjunkturne oscilacije, mjere u oblasti socijalne politike, zatite okolia,
konkurencije, porezne politike, politike subvencioniranja, konano velike nesree za
preduzee , prirodne katastrofe, ratovi i trajkovi.
Kriza se moe izazvati i onda kada novi konkurent ue na trite koje je do tada
poduzee opsluivalo ili ako se dosadanji konkurenti udrue u neku novu snagu.
Kao konsekvenca takvih pojava moe se bitno promijeniti etablirana struktura trita
(trini udio, razinu cijena itd..). Ako poduzee pridolica ak napadne sa
supstituiuim proizvodima ili na bazi nove tehnologije proizvodnje i ako time moe
revolucionira do sada vaea "pravila igre" na tritu, onda su iznenaenje i ok za
poduzee starosjedioca posebno veliki. Tehnoloke promjene, promjene strukture
trita i konkurencije i pojave dugotrajne recesije koje imaju meunarodni karakter
predstavljaju u sutini najozbiljnije rastue opasnosti s kojima poduzea moraju
raunati. Posljedice promjena gospodarskog okruenja mogle bi se u principu
podijeliti u dvije kategorije: 1) recesije, i 2) krize grane. Recesije i krize grane
razliito djeluju na pre-duzee. Ove razlike treba imati u vidu kada se ine napori za
iznalaenje putova i naina da se to je mogue prije sazna za opasnosti i bori protiv
njih.
Recesija, kao iskljuivo konjunkturni uvjetovano ugroavanje preduzea, moe se
naelno opisati kao pogoranje uvjeta u cijeloj privredi. Po svim pravilima, ovi uvjeti
4

Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.

14

djeluju ogranieni vremenski period. Nakon protijeka jednog takvog konjunkturnog

pogoranja, moe se raunati s ponovnim poboljanjem situacije. Jedino su nepoznati
dubina i trajanje recesije. Ugroenost individualnog poduzea u takvim sluajevima
utvruje se iz ovisnosti poduzea od konjunkturnih kretanja i od njegove sposobnosti
prilagodbe na promjene izazvane takvim zbivanjem.
Slikovito, ovo bi se moglo usporediti s razdobljem loeg vremena na otvorenom
moru, gdje kapetan broda treba da procjeni estinu i duljinu pribliavaju oluje. Oluja
takve vrste pogaa sve koji se nalaze na putu u ovom podruju, pa ipak moemo
ustanoviti da neki brodovi lake savlauju oluju od drugih. Ima, dakle, poduzea koja
u gospodarskoj krizi mogu bolje izai na kraj i to uglavnom zbog toga to posjeduju
bolji menadment, to su bolje opremljena (npr. vlastiti kapital, kvalitetni proizvodi,
vodstvo u trokovima), dakle imaju bolji brod i bolje motiviranu ekipu.
Van sumnje je da ima poduzea koja su sposobna podnijeti recesiju bolje od prosjeka
grane. S druge strane, recesija ne djeluje istom snagom na razliite grane: ima ak i
takvih koje u razdoblju recesije ostvaruju pozitivne rezultate.
ivotna povijest poduzea karakterizira i isto interno uzrokovanim krizama. Krize u
kui su najopasniji uzroci krize poduzea. Najee navoeni uzroci krize unutar
poduzea, prema analizama istraivanja uzroka krize, ubjedljivo na prvom mjestu, su
greke rukovodstva i nedovoljna snabdjevenost vlastitim kapitalom. Krize izazvane u
kui su nesumnjivo greka rukovodstva i treba ih traiti u najviem rukovodstvu, tj..
u podruju odgovornosti vlasnika. Pored nedovoljne snabdjevenosti kapitalom,
navode se jo lo izbor lokacije ili pravne forme, izbor suvie irokog ili uskog
proizvodnog programa, nerentabilna odluka "proizvoditi ili kupovati" o dubini
vlastite proizvodnje, nejasne odgovornosti, centralizacija odluivanja, regrutiranje i
unaprjeenje nedovoljno kvalificiranog personala, financiranje investicija koje nije
kongruentno s rokovima, nemarne kontrole posebno dimenzije financiranja, snana
tenja ka prodaji na raun stope dobiti, suvie kruto vezivanje za jednog dobavljaa
odnosno jednog velikog kupca, prodaja na kredit dubioznim kupcima, nedostatak
pravila koja reguliraju pitanje nasljednika itd..
Do kriza moe dovesti rast veliine poduzea, mjeren ostvarenom pro-dajom i
brojem zaposlenih, na odreenim pragovima rasta, jer se moda dosadanja
15

organizacijska struktura i sustav upravljanja ili struktura kapitala mogu pokazati kao
vie nesvrsishodno. Krize se, svakako, mogu oekivati iu obrnutom sluaju
smanjenja odnosno restrukturiranja poduzea.
Kao trei interni uzroci krize mogu se navesti borbe za vlast (mo) i osobni konflikti
na razini rukovodeih snaga, koje mogu pogreno usmjere resurse poduzea od
njihove prave svrhe, stvaranje vrijednosti za tree, u pravcu neproduktivnog
koritenja. U ovu kategoriju spada i birokracija koja gui pospjeivanje inovativne
snage i fleksibilnosti poduzea.
etvrto, do krize moe dovesti iznenadno istupanje iz tima niza kljunih linosti
poduzea - to moe biti istraivaki tim u jednom pre-duzea, u nekom drugom
prodajni tim ili u najveem broju sluajeva najvie rukovodstvo.
Kriminalne radnje pojedinih lanova poduzea mogu isto tako u ekstremnim
sluajevima dovesti do ozbiljnih kriza. Spektar takvih radnji pri tom se protee od
manipulacija bilancom, koje - u sasvim asnim namjerama - treba prikriti pravo
stanje poduzea prema onima sa strane, smjelih pekulacija na raun poduzea, pa
sve do masovnog potkradanja, utaje ili podmiivanja.5

ZAKLJUAK

Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.

16

Poslovna kriza se u literaturi najee definira kao neplaniran i neeljen proces

ogranienog trajanja i mogunosti utjecanja, koji teti primarnim ciljevima poduzea,
s ambivalentnim ishodom. Primarni ciljevi, vitalno vani za poduzee ije
neispunjavanje vodi ka propasti poduzea, su: ouvanje platene sposobnosti u
svakom trenutku (naelo likvidnosti), postizanje minimalne dobiti, te stvaranje i
ouvanje dovoljnih potencijala uspjeha.
Poslovnom krizom moe se smatrati i situacija kada je poduzee prezadueno i
plateno nesposobno, te su pretpostavke za pokretanje insolventnosti poduzea
ispunjene. Povezana s ulaskom u insolventnost, poslovna je kriza neposredna
opasnost za sve interesne skupine poduzea (vlasnike, zaposlenike, investitore,
dravu i ostale) ovisno o stadiju i vrsti krize.6
Nakon svega gore navedenog moemo zakljuiti da je dokazana radna hipoteza koja
je glasila: Krize danas pogaaju gospodarske subjekte, politike i dravne institucije,
kao i razliite druge organizacije, ali i ovjeka kao osobu.

http://www.ebizmags.com/koji-su-uzroci-poslovne-krize/, 21.06.2012.

17

LITERATURA
Knjige:
-

Seni R., Luki M.S.: Krizni menadment, Banja Luka, 2008.

Internet:
-

http://www.unze.ba/doktorati/2008-adnan_durakovic.htm, 21.06.2012.

http://www.ebizmags.com/koji-su-uzroci-poslovne-krize/, 21.06.2012.

18