AKTUELNO DIREKTNO IAKO SU REFORMOM

NAKON [TO JE
U NJUJORKU
Medunjanin PENZIONOG SISTEMA
PREDVI\ENI
DOBROVOLJNI
UHAP[EN
MLADI]
priznao Bh. gra|ani bez
FONDOVI

PORIJEKLOM
IZ BOSNE I
HERCEGOVINE
povezanost dodatnih prihoda
str. 4 sa Al Kaidom u starosti 21! 22 str. i

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4104 • NEDJELJA 10. JANUARA 2010.

FOTO A. ^AVI]
Sve~anom
akademijom
obilje`eno
18 godina
postojanja
Republike
Srpske

Boris Tadi} pozvao str. 3!i 4

region na pomirenje
NA LICU MJESTA U BROJNIM BH. OP[TINAMA
NIVO RIJEKA I DALJE RASTE

Gra|ani
Sa morskih
dubina na
napu{taju
svjetsku str. 27!i 28
pozornicu
ku}e zbog
JEDRENJAK "VAZA"
IZLO@EN U MUZEJU
U STOKHOLMU
poplava str. 5!i 6
2 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Doga|aji Sve~anom akademijom

obilje`eno 18 godina
postojanja Republike Srpske

Referendum
pitanje unutra{nje
politike BiH
BANJALUKA - Predsjednik
Srbije Boris Tadi} izjavio je da se
Srbija nije izjasnila o eventual-
nom referendumu u RS, odnosno
BiH, isti~u}i da pitanja iz domena
unutra{nje politike treba da rje{a-
vaju legalno izabrani predstavnici
vlasti u BiH.
On je naglasio da Srbija ima pravo
da ka`e svoj stav i da }e ga govoriti
uvijek samo kada je u pitanju o~u-
vanje Dejtonskog sporazuma.
"Smatram da svi treba da dopri-
na konferenciji za novinare u Ba-
njaluci.
On je ponovio da }e svaki dogo-
vor izme|u tri naroda i dva entiteta
biti prihvatljiv za Srbiju.
Tadi} smatra da nije mogu}e da
me|unarodni predstavnici ostanu u
BiH vje~no, te da neprekidna upo-
treba bonskih ovla{tenja ima kontra-
efekat.
"Potrebno je da {to pre do|emo u
zonu politi~kog funkcionisanja u
kojem me|unarodni predstavnici ne
Kom{i}:
RS ustavna
~injenica
SARAJEVO - Predsjedavaju}i
Predsjedni{tva BiH @eljko Ko-
m{i} izjavio je da je RS ustavna
~injenica i da je kao takvu po{tu-
je, kao i Dan Republike, koji je,
kako je naveo, legitiman praznik.
"BiH je ure|ena Dejtonskim
sporazumom. Moja obaveza, kao
~lana Predsjedni{tva BiH, je da
je po{tujem takvu. Po{tujem i RS
i njen dan", rekao je Kom{i}.
On je naveo da je, me|utim,
Obilje`avanju prisustvovali brojni zvani~nici
njegovo li~no i demokratsko pra-
vo da se sla`e ili ne sla`e sa ta-
kvim ure|enjem.

nesu smanjenju politi~kih tenzija
u BiH. Srbija nikada ni{ta ne}e
u~initi {to bi destabilizovalo BiH,
kao {to ne}e podr`ati podelu BiH
brane}i na taj na~in i integritet
BiH, ali i vlastiti integritet na Ko-
donose odluke koje su od su{tinskog
zna~aja za gra|ane BiH. Ako `elimo
stabilnu i razvojnu BiH, integrisanu
u EU, te odluke u budu}nosti mora-
ju donositi legitimni predstavnici
gra|ana", naglasio je Tadi}.
Boris Tadi}
"To je model civilizovanog `iv-
ljenja u BiH, ali RS je ustavna ~i-
njenica i svi u BiH treba da je
kao takvu po{tujemo", naglasio
je Kom{i}. (Srna)

region na
sovu i Metohiji", rekao je Tadi} T.[.
Dodatna kriza
zbog bonskih
U RS napravljeno ovla{tenja
puno pomaka BANJALUKA - Ambasador
Ruske Federacije u BiH Ale-
u potpunosti obavlja svoja ustavna prava i du`nosti u
BANJALUKA - Potpredsjednik RS Davor ^orda{ izjavio je da je od ksandar Bocan-Har~enko ista-
1996. godine, kada je dolazio u RS, pa do danas napravljeno puno po- kao je da mje re vi so kog okviru BiH i bez bilo ~ijeg uticaja.
maka u razvoju Srpske, istakav{i da budu}nost RS i BiH vidi u stvara- predstavnika u BiH Valentina "Republika je djelo samih nas, na{a vlastita dru{tve-
nju jednakih uslova za `ivot svih gra|ana. Incka kao {to je upotreba bon- Republika Srpska je na gra|evina, utemeljena voljom na{ih gra|ana po do-
"Li~no `alim {to nije postignut dogovor me|u politi~kim liderima u vezi skih ovla{tenja samo stvaraju postojana, stabilna, ma}em i me|unarodnom pravu", rekao je Kuzmanovi}.
sa ustavnim promjenama, da jednom u BiH stvorimo uslove u kojima }e svi dodatnu krizu u BiH. On je naglasio da je Republika Srpska postojana,
gra|ani biti podjednako zadovoljni, "Mje re kao {to su bon ska
trajna i evropski stabilna, trajna i evropski orijentisana i izrazio vjeru da

^orda{ budu}nost
a ne podjednako nezadovoljni", re- ovla{tenja ni u kom smislu ne orijentisana, }e u ovoj godini do}i do pobolj{anja ekonomskog, soci-
kao je ^orda{. poma`u rje{avanju problema, jalnog i kulturnog stanja u RS i BiH.
RS i BiH vidi u stvaranju On nije `elio da komentari{e ~inje- nego samo stvaraju dodatne kri-
istakao Kuzmanovi} Milorad Dodik, premijer RS, rekao je
jednakih uslova za `ivot nicu da izabrani predstavnici bo{nja- ze", istakao je ambasador, doda- da je Srpska danas politi~ki stabilna republika sa jasnom
svih gra|ana ~kog na ro da ni su pri sus tvo va li ju }i da Ru si ja ne pri hva ta Tanja [IKANJI] budu}no{}u, za koju niko ne treba da sumnja da }e biti
nijednom u nizu doga|aja povodom nametnuta bonska ovla{tenja u trajna kategorija.
obilje`avanja Dana Republike Srpske, dodaju}i da on poku{ava da se odgo- BiH. BANJALUKA - Slu`enjem svete arhijerejske li- "Pred Republikom Srpskom stoje izazovi ure|enja
vorno odnosi prema svojim obavezama kao potpredsjednik RS. On je naglasio da Rusija razu- turgije u hramu Hrista Spasitelja i sve~anom akade-
^orda{ je rekao da ne `eli komentarisati na koji na~in svoje obaveze ispu- mije reakciju RS u vidu raspisi- mi jom u Ban skom dvo ru u Ba nja lu ci, ju ~e je Nakon te{kih devedesetih
njavaju drugi funkcioneri u RS. vanja referenduma zbog odluke obilje`ena krsna slava Republike Srpske - Stefandan godina, na{i narodi treba da se
T.[i. visokog predstavnika o produ- i 18 godina njenog postojanja. pomire, rekao Tadi}
`etku mandata stranim sudija- "Ovogodi{nje obilje`avanje je zna~ajnije i sve~ani-
ma i tu`iocima, kao odgovor na je od svih ranijih zbog ~injenice da se navr{ava 18 godi-
Poginuo spomenute mjere visokog pred-
stavnika.
na pos to ja nja i ra da Re pu bli ke, ko ja stvar no i
simboli~no postaje pravno i politi~ki punoljetna", ista-
zajednice koja }e biti na dobrobit svih ljudi, {to nije
nimalo lak zadatak. Svi ljudi koji ovdje `ele da `ive i
voza~ kamiona T.[. kao je Rajko Kuzmanovi}, predsjednik Republike Sr-
pske u svom obra }a nju pri su tni ma na sve ~a noj
koji su lojalni Srpskoj moraju da budu prihva}eni kao
takvi", istakao je Dodik, dodaju}i da se nada da }e Sr-
POSU[JE - Ivan Juki} (35) iz statuju smrt Juki}a. akademiji. pska tokom narednih godina biti sve ja~a.
Posu{ja poginuo je u saobra}aj- Izvor iz MUP-a Zapadnohercego- Priznanje On je istakao da Republika Srpska ima kapacitet da Igor Radoji~i}, predsjednik Narodne skup{tine Re-
noj nesre}i koja se u petak nave~e va~kog kantona potvrdio je da je iz-
dogodila na ju`noj obilaznici u vr{e nim uvi |a jem i pre du ze tim radost i
tom gradu. istra`nim radnjama utvr|eno posto- obaveza
Do nesre}e je do{lo kada se teretno
vozilo kojim je upravljao Juki} suda-
rilo sa mercedesom, kojeg je vozio
janje sumnje da je nesre}u izazvao
voza~ mercedesa tako {to je Juki}u
oduzeo pravo prvenstva prolaza.
KOTOR VARO[ - Profesor
doktor Ostoja \uki} iz Kotor
Varo{a, kojem je predsjednik
Sulejman
[varc, stru~njak
za islam
Uticaj vehabija
na islamsku elitu
A.P. (38) iz mjesta Batin kod Posu{ja. "Umjesto da stane na obvezan
Kamion kojim je Juki} upravljao znak stop, voza~ mercedesa je nas- RS Rajko Kuzmanovi} povo-
se nakon sudara prevrnuo, te je on tavio kretanje i izletio je pred Juki- dom Da na i krsne sla ve RS na Balkanu
ispao iz vozila i poginuo na licu }a, koji nije imao ni prostora ni Svetog arhi|akona Stefana uru-
VA[INGTON - Stru~njak za islam na Balka- kao je da je problem uticaja radikalnih islamista na
mjesta. U MUP-u Zapadnohercego- vremena za reakciju izbjegavanja. ~io orden Njego{a drugog reda,
nu Stiven Sulejman [varc izjavio je da u BiH pos- Balkanu najgori u Makedoniji, "gdje vehabije istin-
va~kog kantona su rekli da su na li- Do{lo je do sudara, koji je za po- rekao je da je neizmjerno sre-
toji problem uticaja vehabija na islamsku elitu, ski imaju kontrolu nad islamskom zajednicom, dok
ce mjesta nakon te nesre}e iza{li sljedicu imao smrt voza~a kami- }an zbog priznanja.
dok je za dio mladih Bo{njaka radikalni islam one koji nisu vehabije maltretiraju i napadaju".
pripadnici policije i Hitne pomo}i, ona", rekao je izvor iz policije. \uki}, kojem je priznanje do-
dijeljeno na prijedlog kotorva-
privla~an kao novina sa kojom se identifikuju. "Vehabije su se infiltrirale i na Ko-
ali da su ljekari mogli samo da kon- D.S. "Postoji odre|ena privla~nost radikalnog islama sovo, ali najgora je situacija u Makedoniji, kao i u
ro{kog Srpskog prosvjetnog i
u odnosu na dio mladih ljudi u BiH, i to je tako u Albaniji, gdje zapravo nema poku{aja da se radikali-
kulturnog dru{tva "Prosvjeta",
svakoj islamskoj zajednici u svijetu... Ima tu i mode, zam uop{te kontroli{e i gdje, mogu re}i, rade {ta ho-
Napadnut policajac istakao je da priznanje ne pri-
pada samo njemu, ve} svim lju-
a ima i dio mladih kojima je to jednostavno privla-
~no kao novina s kojom se identifikuju. Vjerujem i
ORA[JE - Slu`benik ora{ke policijske postaje Anto P., iz sela O{tra Lu- dima koji su doprinijeli razvoju Za dio mladih Bo{njaka
nadam se da }e ih ve}ina pro}i kroz tu mladala~ku radikalni islam privla~an kao novina
ka, pokraj Ora{ja, ju~er, oko 11 sati, fizi~ki je napadnut u sredi{tu tog prosvjete i kulture op{tine i RS.
fazu. U tom periodu, na`alost, neki }e biti regrutova- sa kojom se identifikuju, ka`e [varc
grada, izvijestili su iz Policijske uprave ora{ke. On je poru~io da nijedan ~o-
ni i upasti u nevolju", smatra [varc.
Policajac je bio na slu`bi s mla|im kolegom, te je ispred zgrade op}ine Ora- vjek ne smije da zaboravi tri
On je istakao da je grupa koja je
{je intervenirao na osloba|anju slu`benog parkinga. stvari, a to su roditelji, koji su
"mnogo ranjivija u ovom smislu elita u islamskoj za- }e", rekao je [varc i dodao da je radikalni islam
Pri intervenciji je do{lo do prepirke i tada je na njega, prema policijskim svetinja na zemlji, u~itelji, va-
jednici, koja je podlo`na korupciji jer `eli `ivjeti do- novina za Balkan.
izvorima, fizi~ki nasrnuo Sadik P. (52) iz Ora{ja. Ozlije|eni policajac zatim je spita~i i prosvjetitelji, koji na-
bro". On smatra da se hap{enje Adisa Medunjanina,
prevezen u @upanijsku bolnicu, u kojoj su mu lije~nici utvrdili ozljede. oru`avaju znanjem i mudro{}u,
"Kada sve te ljude zbrojite, ne mo`e ih biti vi{e imigranta iz BiH, koji je osumnji~en za pripremanje
Napada~ je pobjegao nakon incidenta, ali se naknadno prijavio policiji, te je te svoj rodni kraj i pripadnost
od 10 odsto populacije u BiH, ~ak prije pet odsto", teroristi~kog napada u SAD, mo`e reflektovati na BiH,
kriminalisti~ki obra|en. Policijski izvori su rekli da }e biti krivi~no prijavljen svome narodu, kojem se ~ovjek
rekao je [varc za ameri~ke medije. dodaju}i da je neznatan broj Bo{njaka i kosovskih Al-
Kantonalnom tu`iteljstvu u Ora{ju zbog napada na slu`benu osobu tijekom uvijek vra}a u `elji da mu po-
[varc, koji je i rukovodilac nevladine organiza- banaca bio umije{an u teroristi~ke zavjere i planove od
vr{enja redovitih zadataka. mogne. (Srna)
N.Tr. cije Centar za islamski pluralizam u Va{ingtonu, re- 11. septembra 2001. godine do danas. (VOA)

pozvao
pomirenje
publike Srpske, ocijenio je da Srpska treba da po{tuje
svoju pro{lost, kako staru, tako i novu.
"Moramo razmi{ljati i o budu}nosti, o tome na koji
na~in politi~ki, pravno i ekonomski svaki dan ~initi da
ona bude jo{ bolja", rekao je Radoji~i}.
Boris Tadi}, koji je prisustvovao obi-
lje`avanju Dana i krsne slave RS u Banjaluci, uputio je
poruku pomirenja cijelom regionu.
"Smatram da nakon te{kih devedesetih godina, na{i
Nakon {to je u Njujorku uhap{en mladi} porijeklom iz BiH
Medunjanin priznao povezanost sa Al Kaidom
NJUJORK - Adis Medunjanin (25), ameri~ki
dr`avljanin porijeklom iz BiH, koji je u petak uha-
p{en u Njujorku u okviru istrage o planiranju bom-
ba{kog napada u tom gradu, vjerovatno }e biti
optu`en za kovanje zavjere po{to je priznao da je bio
povezan sa Al Kaidom, tvrdi izvor blizak istrazi.
Medunjanin je isljednicima rekao da je pro{ao obu-
ku u jednom logoru Al Kaide u Pakistanu.
Medunjanin i drugi uhap{eni Zarein Ahmedzaj pu-
tovali su u Pakistan 2008. godine zajedno sa Nad`ibula-
hom Zazijem uhap{enim u septembru pro{le godine pod
sumnjom da je pripremao bomba{ki napad u Njujorku
Doga|aji
Povodom Dana
Republike Srpske
organizovan i prijem
u Palati predsjednika RS
kojem je prisustvovao
i Boris Tadi},
predsjednik Srbije
FOTO A. ^AVI]
narodi treba da se pomire i da se ta ruka pomirenja kao
simbol zajedni~ke budu}nosti uspostavi kao zajedni~ka
Polaganje
cvije}a na vrednost", rekao je Tadi}.
spomenik On je dodao da poruku pomirenja treba uputiti
poginulim svim ljudima sa doma}ih zajedni~kih prostora, svim na-
borcima VRS
rodima i nosiocima dr`avnih funkcija.
On je naglasio da Srbija, koja `eli da postane ~lani-
ca EU, nikada ne}e odustati od politike o~uvanja inte-
griteta BiH, uva`avanja svih legitimnih nacionalnih
na godi{njicu napada od 11. septembra 2001. godine.
I drugi izvor upoznat s istragom je potvrdio da je
Medunjanin izjavio vlastima da je u logoru Al Kaide u
Pakistanu pro{ao obuku sa Zazijem.
Protiv Medunjanina ju~e je pred ameri~kim save-
znim sudom u Bruklinu trebalo da bude podignuta optu-
`nica, ali do zaklju~enja ovog broja "Nezavisnih" ni{ta
zvani~no nije bilo potvr|eno.
Ahmedzaj se izjasnio u petak da nije
kriv i osta}e u pritvoru do sutra kada }e sud razmatrati
odre|ivanje kaucije. Vjeruje se da su Ahmedzaj i Medu-
njanin tajno sara|ivali sa Zazijem, koji je bio voza~ na
aerodromu u Koloradu, a koji je uhap{en pro{le godine.
Sva trojica i{la su u istu srednju {kolu "Fla{ing haj", a
Adis agenti FBI pratili su ih ve} du`e vrijeme.
Medunjanin Ameri~ki agenti ka`u da su ta trojica navodnih tero-
isljednicima rista poku{ala da izvedu napad sli~an onom u kojem je u
rekao da je martu 2004. godine u Madridu ubijeno vi{e od 190, a
pro{ao povrije|eno oko 1.800 ljudi.
obuku u Federalni agenti vjeruju da je Zazi "mozak" akcije
jednom aktiviranja bombi napravljenih od kozmeti~kih proizvo-
logoru da pro{le godine na godi{njicu napada na SAD 11. sep-
Al Kaide u tembra. Federalci su pratili svu trojicu od septembra
Pakistanu pro{le godine kada su uhapsili Zazija i pretra`ili njegov
10. 1. 2010. ofekfmkb 3
^orda{ polo`io Vijesti
cvije}e na Jeli}ev grob
Provalili u
pravoslavnu
crkvu
SA RA JE VO - Van da li su u
no}i sa petka na subotu razbili
stakla i provalili u pravoslavnu
crkvu Sve tog preo bra `e nja u
sarajevskom naselju Pofali}i,
pot vrdio je pro to je rej Ja dran
Danilovi}.
"Na isto~nom dijelu crkve ra-
Qpu!qsfe!tkf!eojl!ST!Eb!wps!_ps!eb|-!hf!of!. zbijen je prozor i o{te}ena su
sbm!oj!tf!lsf!ubs!Wmb!ef!ST!Wmb!ep!Cmb!hp!kf!wj~!j!qp!tmb!. vrata, a na zapadnom je razbi-
oj!dj!v!Ob!sp!eopk!tlvq!|uj!oj!ST!Opw!lb!Nbs!lp!wj~!j jen prozor kroz koji su vandali
Kp!wj!|b!Lp!wb!•f!wj~!qp!mp!aj!mj!tv-!qp!wp!epn!:/!kb!ov!bsb u{li u crkvenu kancelariju, iz
.!Eb!ob!Sf!qv!cmj!lf!Tsqtlf-!ob!Hsbe!tlpn!hsp!cmkv koje nisu imali {ta da ukradu",
rekao je Danilovi} i podsjetio
v!Np!esj!•j!dwj!kf!~f!ob!hspc!cjw!|fh!qsfe!tkf!eoj!lb
da to nije prvi incident takve
ST!Nj!mb!ob!Kf!mj!~b/ vrste.
_ps!eb|!kf!ob!hmb!tjp!eb!{b!cp!aj!~of!qsb!{oj!lf!j Prema njegovim rije~ima, u
Ebo!ST-!pcb!wf!{b!qsj!tkf!uj!uj!tf!poji!lp!kj!tv!eb!mj!twpk crkvenoj kancelariji nalazi se
ep!qsj!opt!{b!pop!|up!eb!obt!jnb!np!j!|up!sb!ej!np/ garderoba namijenjena srpskim
#Kf!mj~!kf!{b!tmv!ajp!eb!usbk!op!pt!ub!of!v!ob!|jn!tkf!. povratnicima u Sarajevo, ali je
~b!okj!nb/!Cj!mj!tnp!tb!sb!eoj!dj!of!qv!ov!hp!ej!ov-!bmj ona ostala netaknuta.
esaj!nf!ptkf!~bk!eb!tf!qp!{ob!kf!np!dj!kf!mj!aj!wpu!j!{b!up Mi tro po li ja da bro bo san ska
izrazila je zabrinutost zbog na-
tnb!usbn!eb!tnp!cj!mj!qsb!wj!qsj!kb!uf!mkj#-!sf!lbp!kf!_ps!.
eb|/ pada na crkvu u Pofali}ima i
Ptjn!tv!qsv!hf!Nj!mj!df!j!tj!ob!Qf!usb-!dwj!kf!~f!ob!Kf!. po zva la na dle`ne or ga ne u
mj!~fw!hspc-!v!jnf!pq!|uj!of!Np!esj!•b-!qp!mp!aj!mj!tv!Cp!. Kantonu Sarajevo i Federaciji
BiH da spri je ~e na pa de na
kbo!Wj!ej~-!{b!nkf!ojl!ob!•fm!oj!lb-!Qf!ubs!Hb!hv!mj~!j
Tusb!ij!okb!]v!lj~-!qsfe!tkf!eojl!j!qpu!qsfe!tkf!eojl objekte SPC u FBiH.
Tlvq!|uj!of!pq!|uj!of!Np!esj!•b/ U Mi nis tar stvu unu tra{ njih
Kf!mj~!kf!qsf!nj!ovp!v!ep!cpk!tlpn!lmj!oj!•lpn!dfo!. po slo va Kan to na Sa ra je vo je
usv!41/!tfq!ufn!csb!3118/!hp!ej!of/!Po!kf!ev!aoptu re~eno da je obavljen uvi|aj i
qsfe!tkf!eoj!lb!ST!qsf!v{fp!ob!lpo!j{cp!sb!3117/ da tragaju za izvr{iocima tog
hp!ej!of/ krivi~nog djela. (Srna)
T/K/
interesa i identiteta koji postoje u BiH.
Podr{ka
Istakao je da je neprekidan upotreba bonskih ovla- protestima
{tenja u BiH kontraproduktivna, te da svi treba da dopri-
nesu smanjenju politi~kih tenzija u RS.
je kr{enje
"Sve {to je sadr`ano u Dejtonskom sporazumu, za Ustava BiH
Srbiju je nepromenjena ~injenica i sve {to je plod dogo- SA RA JE VO - Svi ko ji po -
vora predstavnika tri naroda i dva entiteta je prihvatljivo dr`avaju ili na bilo koji na~in
za Srbiju. Znamo da u BiH postoje me|unarodni pred- podsti~u najavljene "nelegalne"
stavnici koji imaju svoja ovla{tenja i potrebno je da {to proteste profesionalnih vojnika
pre do|emo u zonu politi~kog funkcionisanja u kome kojima su istekli ugovori o an-
me|unarodni predstavnici ne donose odluke koje su od ga`manu u Oru`anim snagama
su{tinskog zna~aja za gra|ane BiH", rekao je Tadi} do- BiH zasnovani na standardima
daju}i da te odluke u budu}nosti moraju donositi legiti- NATO-a, direktno kr{e Ustav i
mni predstavnici gra|ana BiH. integritet BiH, saop{teno je ju-
Povodom Dana RS, predsjednik Vlade RS ~e iz Stran ke de mo krat ske
Milorad Dodik u petak je na Trgu kralja Petra Prvog Ka- akcije.
ra|or|evi}a u Bijeljini odao po~ast i polo`io cvije}e na "Po zi va mo Pred sje dni{ tvo
spomenik poginulim borcima VRS. Vijenac je na spo- BiH kao vrho vnu ko man du
menik poginulim borcima NOR-a u Banjaluci ju~e po- Oru`anih snaga da preuzme od-
lo `io i Raj ko Ku zma no vi}, pred sje dnik Srpske. govornost", stoji u saop{tenju
Povodom krsne slave RS, ju~e je organizovan i prijem u SDA. Ka ko na vo de iz ove
Palati predsjednika, kome su prisustvovali brojni pred-
stranke, odbrambeni sistem kao
stavnici politi~kog i javnog `ivota Srpske, te ambasado- najuspje{nija reforma u BiH "ni
ri Rusije, Kine i Srbije. u kom slu~aju ne smije biti do-
U mnogim gradovima RS ju~e je sve~ano obilje`e- veden u pitanje".
no osamnaest godina postojanja Srpske. "Najave naru{avanja integri-
teta Oru`anih snaga i odbram-
benog sektora u na{oj zemlji
bi le bi atak na njen evrop ski
put i ~lanstvo u NATO-u", stoji
u saop{tenju.
E.D.
stan u Kvinsu, uklju~uju}i i Medunjaninov stan.
Tokom pretrage federalni agenti prona{li su opremu
za pravljenje bombi i Zazi je optu`en za planiranje upo-
Mladi} se
trebe oru`ja za masovno uni{tenje. Zazi, koji je kao i objesio u
Ahmedzaj Avganistanac, odbacio je optu`be. potkrovlju
Nakon hap{enja Zazi je rekao agenti-
ma FBI-ja da ga je Al Kaida obu~avala rukovanju oru- ku}e
`jem i eksplozivom u Pakistanu, ali je odbacio optu`nicu BANJALUKA - Stanoja Ma-
da je spremao napad na njujor{ku podzemnu `eljeznicu. ti} (19) iz banjalu~kog naselja
Federalni agenti vjeruju da je Medunjanin obu~avan Sa ra ~i ca obje sio se u no }i
zajedno sa Zazijem. izme|u petka i subote u pot-
Na pitanje da li Medunjanin i Ahmedzaj predstav- krovlju svoje porodi~ne ku}e u
ljaju ozbiljnu teroristi~ku prijetnju, izvor u policiji rekao tom naselju, saznaju "Nezavi-
je da "male djeli}e slagalice ne stavljate pod toliku pri- sne".
smotru". U kompjuteru jednog od uhap{enih prona|ena U Centru javne bezbjednosti
su uputstva za pravljenje bombi, dok su, navodno, kupili (CJB) Banjaluka su rekli da je
i zna~ajnu koli~inu hemikalija potrebnih za izradu ek- patolog pregledom utvrdio da
splozivnih naprava. nisu prona|eni elementi nasilne
Medunjaninov advokat Robert Gotlib smrti, odnosno da je rije~ o sa-
tvrdi da tu`ila{tvo vr{i pritisak na njegovog klijenta da moubistvu.
oda svoja dva druga iz srednje {kole Ahmedzaja i Zazija. Uvi|aj na mjestu tragedije su
On se po`alio da mu nije dozvoljeno da vidi svog izvr{ili pripadnici CJB Banja-
klijenta, koji je uhap{en nakon saobra}ajne nezgode dok luka.
su ga jurili federalni agenti. (New York Daily News) D.S.
4 ofekfmkb!10. 1. 2010.
Vijesti
Objesio se
starac koji
je zadavio
suprugu
BR^KO - Sta rac Mi haj lo
Vuji~i} (79) izvr{io je samo-
ubis tvo vje {a njem u svo joj
po ro di ~noj ku }i u Br~kom,
ne pu ne dvi je go di ne na kon
{to je u is toj ku }i za da vio
svoju suprugu Ru`u.
Prema saop{tenju iz br~an-
ske policije, njegova k}erka
je prijavila da je ju~e ujutro,
u namjeri da posjeti oca, nai-
{la na zaklju~ana vrata.
Pozvala je policiju, a nakon
ra zva lji va nja vra ta ko je su
obavili vatrogasci uz prisus-
tvo po li ca ja ca, u je dnoj od
soba porodi~ne ku}e zatekli
su be`ivotnog starca.
Po li ci ja je na li cu mjes ta
izvr{ila uvi|aj, a obdukcija
slijedi.
Prema nezvani~nim infor-
macijama, tijelo je bilo obje-
{eno na kvaku sobnih vrata.
Policija distrikta je 14. fe-
bruara 2008. godine upravo
tako zatekla obje{enu i Ru`u
Vuji~i}, Mihajlovu suprugu.
Istragom tog slu~aja nakna-
dno je utvr|eno da je Mihaj-
lo za da vio su pru gu zbog
navodne ljubomore, a potom
njenu smrt poku{ao prikazati
kao samoubistvo.
N.Ta.
Poginuo
pje{ak
SARAJEVO - Pje{ak K.\.
(56) poginuo je u petak nave-
~e na magistralnom putu M-
17, u sa ra jev skoj op {ti ni
Ilid`a, kada ga je kombijem
udario Sarajlija B.S. (54), sa-
op {te no je ju ~e iz MUP-a
Kantona Sarajevo.
"Na mjesto nesre}e iza{la
je eki pa Hi tne me di cin ske
pomo}i, pri ~emu je de`urni
ljekar konstatovao smrt pje-
{a ka", na vo di se u sa op {te -
nju.
Ka ko se do da je, na kon
obav lje nog uvi |a ja ti je lo
K.\. je po nalogu de`urnog
kantonalnog tu`ioca preveze-
FOTO A. ^AVI]
no u prosekturu "Bare" radi
pregleda i obdukcije.
E.D.
Bez novih
slu~ajeva
zaraze u RS
BA NJA LU KA - U RS u
posljednja 24 ~asa nije pri-
jav ljen ni je dan pa ci jent sa
sim pto mi ma no vog gri pa,
pot vrdi la je ju ~e por tpa rol
In sti tu ta za za {ti tu zdrav lja
RS Milka Mr|a.
Trenutno su hospitalizova-
na 53 pacijenta zbog virusa
H1N1 ili obo lje nja sli ~nih
gri pu, od ~e ga 40 u Kli ni -
~kom centru Banjaluka, i to
34 na odjelima, a {est u dne-
vnoj bolnici.
U Jedinici intenzivne medi-
cine KC Banjaluka nema pa-
ci je na ta obo lje lih od
sindroma influence.
U RS je do sada novi grip
pot vr|en kod 487 lju di.
(Srna)
Gra|ani napu{taju
poplava
U pojedinim podru~jima
usljed nevremena
pokrenuta su klizi{ta,
te je do{lo do nestanka
struje i pitke vode
Tim NN
SARAJEVO, BIJELJINA, PRIJEDOR - Na po-
dru~ju vi{e bh. op{tina nivo rijeka i ju~e je bio u po-
rastu, zbog ~ega je poplavljen veliki broj stambenih
objekata, a u nekim naseljima stanovni{tvo je evaku-
isano iz ku}a.
U pojedinim podru~jima usljed nevremena pokrenu-
ta su klizi{ta, te je do{lo do nestanka struje i pitke vode.
Federalni operativni centar saop{tio
je ju~e ujutro da je najte`a situacija, kada su u pitanju po-
plave, u op{tinama Bugojno i Gornji Vakuf u Srednjobo-
sanskom kantonu.
Na podru~ju Sarajevskog kantona ju~e je ponovo
do{lo do pogor{anja situacije, pa je tako u Novom gradu,
Havarija
na elektromre`i
Kbl!wkf!ubs-!lp!kj!kf!v!up!lv!op!~j!j{nf!}v
qfu!lb!j!tv!cp!uf!ept!uj!{bp!cs{j!ov!j!ep!91!lj!mp!nf!ub!.
sb!ob!tbu-!j{b!{wbp!kf!ib!wb!sj!kv!ob!fmfl!usp!nsf!aj!ob
qp!esv!•kv!pq!|uj!of!Ibo!Qj!kf!tbl/
[cph!pmvk!oph!wkf!usb-!lp!kj!kf!v!qf!ubl!{b!iwb!ujp
qp!esv!•kf!pq!|uj!of!Tp!lp!mbd-!kv!•f!tv!v!lwb!sv!cj!mj
eb!mf!lp!wp!ej!Lb!mkj!ob!j!Tp!lp!mp!wj!~j-!qb!kf!cf{!tusv!kf
pt!ub!mp!wj!|f!pe!51!tf!mb/
Ob!qp!esv!•kv!pq!|uj!of!Sp!hb!uj!db!cf{!tusv!kf!kf
kv!•f!cj!mp!wj!|f!pe!46!tf!mb!{cph!pmvk!oph!wkf!usb
lp!kj!kf!v!op!~j!j{nf!}v!qfu!lb!j!tv!cp!uf!{b!iwb!ujp
pwv!pq!|uj!ov/!
Kraljevska porodica posjetila Kliniku za pedijatriju u Banjaluci
Kara|or|evi}i mali{anima uru~ili poklone
Sa uru~ivanja
poklona
B. LEJI]
BANJALUKA - Kraljevska porodi-
ca Kara|or|evi}, na ~elu sa prestolona-
slje dni kom Ale ksan drom Dru gim,
njegovom suprugom princezom Katari-
nom, sinom Filipom i k}erkom Alison
Endrjuz, posjetila je ju~e Kliniku za pe-
Doga|aji
U brojnim bh. op{tinama nivo
Poplavljena
doma}instva
u prijedorskom
naselju Tukovi
na podru~ju Dobro{evi}a, usljed padavina do{lo do rasta
vodostaja, u kojima je jedna ku}a bila poplavljena, a pri-
jetila je opasnost i od daljeg plavljenja. Na Ilid`i su bile
ugro`ene ku}e u naseljima Osijek i Hendeku{a. U op{ti-
ni Vogo{}a tako|e je do{lo do pogor{anja, te ponovnog
pomjeranja klizi{ta Uglje{i}i u mjesnoj zajednici Vogo{-
}a 1.
Ulazna petlja u Zenici iz pravca Doboja je i ju~e bi-
la pod vodom, pa je saobra}aj preusmjeren na podvo`-
njak u naselju Blatu{a.
Veoma te{ka situacija bila je i u Gornjem Vaku-
fu/Uskoplje, gdje se izlio Vrbas i poplavio stotinu ku}a,
dok je u Srebreniku zbog pokretanja klizi{ta progla{eno
stanje prirodne nesre}e.
"Vrbas sve vi{e nadolazi i plavi ku}e. Situacija je ve-
oma te{ka. Poplavljeno je oko stotinu ku}a i sve vi{e po-
rodica je zbog poplave prinu|eno napustiti svoje
domove", rekao je Suad [i{i}, na~elnik Op{tinske slu`be
Civilne za{tite Gornji Vakuf/Uskoplje.
U op{tini Srebrenik, na podru~ju Sladna - Ahmi}i,
pokrenuto je klizi{te koje ugro`ava kolektivni izbjegli~ki
centar.
Na podru~ju Mostara je na snazi upozo-
renje za stanovni{tvo naseljeno uz korito Neretve da
obrati pa`nju na rast vodostaja i preduzme mjere samo-
za{tite.
Iz Federalnog operativnog centra Civilne za{tite je
saop{teno da je zbog obilnih padavina na podru~ju op{ti-
ne Biha} do{lo do plavljenja stambenih i pomo}nih obje-
kata, ali i poljoprivrednog zemlji{ta.
ma grada.
Vodostaj Sane u Prijedoru ju~e u 16 ~asova iznosio
Rijeka Sana ju~e ujutro je probila odbrambeni nasip 430 centimetara, {to je za 10 centimetara iznad kriti~ke
U op{tini
u blizini naselja Alagi}a polje kod Sanskog Mosta, te se
Srebrenik, ta~ke.
potom izlila i ugrozila oko 30 stambenih objekata u tom Poplavljeno je sedam doma}instava u
na podru~ju
dijelu op{tine Sanski Most. Vodostaj Sane u Sanskom prijedorskom naselju Tukovi, a voda je zarobila i prve
Sladna
Mostu dostigao je 420 centimetara, {to je najvi{i vodos- ku }e u naselju Ra{kovac kod kupali{ta Ko`ara.
- Ahmi}i,
taj u posljednjih 10 godina. Vodostaj Save u Semberiji tako|e je u porastu, a u
pokrenuto
Na podru~ju op{tine ^apljina i ju~e su na snazi bile pore|enju sa 8. januarom ta rijeka je porasla za 43 centi-
je klizi{te
redovne mjere od poplava, a sve rijeke su bile na granici metra, te je sada na nivou od 740 centimetara. Drago
koje
izlijevanja. Risti}, {ef Odjeka Civilne za{tite bijeljinske op{tine, na-
ugro`ava
U op{tini Ljubu{ki zbog obilnih padavina progla{e- javio je da }e vanredne mjere odbrane stupiti na snagu
kolektivni
ne su vanredne mjere za{tite od poplava. ako se vodostaj pove}a za jo{ 10 centimetara.
izbjegli~ki
Padavine na podru~ju op{tine Bugojno izazvale su "Rijeka Sava je uz manju rje~icu Lukavac koja se u
centar
poplave koje su paralizovale `ivot u pojedinim dijelovi- nju uliva okru`ila {est ku}a u naselju Novi", rekao je
tokom praznika", rekla je princeza Katari-
na.
Dodala je da }e ove godine njena fon-
dacija pokrenuti razne akcije posve}ene
borbi protiv raka dojke i raka grli}a mate-
rice, u kojima }e, kako se nada, u~estvo-
vati i ljekari iz RS.
Generalni direktor Klini~kog centra u
Banjaluci Mirko Staneti} zahvalio je po-
rodici Kara|or|evi} u ime svih mali{ana i
za po sle nih u Kli ni ~kom cen tru, kao i u
svoje li~no ime, isti~u}i nadu da }e njiho-
vi odnosi iz dana u dan biti sve uspje{niji.
Izrazili su zadovoljstvo
{to mogu donijeti poklone
djeci koja su u bolnici
tokom praznika
Zahvalnost zbog pomo}i koju su pru-
`ili mali{anima izrazio je i Stevan Baji},
na~elnik Klinike za pedijatriju, navode}i
da }e se na poziv princeze Katarine oda-
dijatriju Klini~kog centra Banjaluka i na polju usavr{avanja medicinskog oso- zvati pismom namjere u kome }e izraziti
uru~ila poklone mali{anima koji se lije- blja. njihove potrebe, prvenstveno u pogledu
~e u toj zdravstvenoj ustanovi. "Veoma sam sre}na {to sam sa supru- obrazovanja i usavr{avanja medicinskog
Kraljevski par ~estitao je prisutnima gom Aleksandrom, sinom Filipom i k}er- kadra.
praznik Sveti Stefan, krsnu slavu Republi- kom Alison ponovo u prilici da posjetim U ime Ministarstva zdravlja i socijal-
ke Srpske, izrazio zadovoljstvo zbog po- Republiku Srpsku i ~estitam svima prazni- ne za{tite RS na posjeti i poklonima za-
no vne po sje te Ba nja lu ci, te po nu dio ke i Bo`i}. Zadovoljstvo mi je da mogu da hva li la je i po mo }ni k mi nis tra Ame la
rukovodstvu Klini~kog centra saradnju i donesem poklone djeci koja su u bolnici Loli}.
 Doga|aji 10. 1. 2010. ofekfmkb 5
rijeka i dalje raste Vijesti Uru~ena pomo}
U Mostaru Dje~jem

ku}e zbog odr`an

bo`i}ni
koncert
MOSTAR - U organizaciji
Srpske pravoslavne crkvene
domu "Bjelave"

FOTO NN
op {ti ne Mos tar i Srpskog
kul tur no-umje tni ~kog dru{ -
tva (SKUD) "Gusle" u petak
na ve ~e u Hrvat skom do mu
Situacija "Her ceg Stje pan Ko sa ~a"
pogor{ana na odr`an je bo`i}ni koncert.
podru~ju
Sarajevskog "Ovaj bo `i }ni kon cert za
kantona Srbe u Mostaru zna~i mnogo.
Duh pravoslavlja se vra}a u
ovaj grad i opet iznova, zaje-
dno s kulturama drugih naro-
da, ~i ni na slje |e gra da na
Neretvi.
@elimo sa na{im susjedima
i kom{ijama podijeliti radost
Bo`i}a i kroz kulturu pribli-
`iti ih na{oj duhovnosti", re-
kao je predsjednik SKUD-a
"Gusle" Danilo Boro.
Na tom koncertu, osim dje-
~jeg zbora SKUD-a "Gusle",
nastupili su u~enici Osnovne
muzi~ke {kole "Sveti Roman
Melod" iz Nevesinja, mladi
gitarista Milo{ Zubac, u~enik
Srednje muzi~ka {kole Josip
Sla ven ski iz Beo gra da, te
etno grupe "Trag" iz Lakta{a
i "Sveti Dimitrije" iz Nevesi-
nja.
Klub vije}nika srpskog na-
ro da u Grad skom vi je }u
Mos ta ra uru ~io je SKUD-u
"Gu sle" do na ci ju od 3.000
KM.
V.D.
Risti}.
Dodao je da jedinice Civilne za{tite redovno obilaze
i naselja Amajlije, Janja i Popovi, koja su poplavljena
Naselja bez pitke vode
Drinom. Prema njegovim rije~ima, stanovni{tvo zasad
Biljana
nije ugro`eno, ali }e materijalne {tete biti velike. Of!wsj!kf!nf!v!op!~j!j{nf!}v!qfu!lb!j!tv!cp!uf Todorovi}
Vodostaj Trebi{njice u op{tini Trebinje
usljed obimnih ki{nih padavina ju~e je nastavio da raste,
qspv!{sp!lp!wb!mp!kf!ib!wb!sj!kv!ob!usb!gp.tub!oj!dj!ob!j{wp!.
sj!|uv!Wsf!mp!lpe!Usf!cj!okb-!qb!kf!dj!kf!mj!hsbe!pt!ubp!cf{ mis Majevice
a od petka su pojedini objekti u blizini rijeke, u naseljima ob!qb!kb!okb!qju!lpn!wp!epn/!Lwbs!ob!usb!gp.tub!oj!dj!kv!. LOPARE - Biljana Todoro-
Pridvorci i Rupe, poplavljeni. •f!tv!pu!lmp!oj!mf!flj!qf!#Fmfl!usp!ifs!df!hp!wj!of#-!bmj!ep vi} iz Bijeljine izabrana je za
Podzemne kra{ke vode u bile}kom naselju Jezerine 25!•b!tp!wb!kp|!oj!kf!ops!nb!mj!{p!wb!op!tobc!ej!kf!wb!okf najljep{u djevojku na Izboru
poplavile su desetak stambenih i pomo}nih objekata. hsb!eb!qju!lpn!wp!epn/!Cf{!qju!lf!wp!ef!tv!pt!ub!mj!j za mis Majevice za mis RS
Nado{le podzemne kra{ke vode zbog jakih ki{nih pada- cspk!oj!tub!op!woj!dj!Cv!of-!hekf!kf!ep!|mp!ep!qp!wj!|f!. 2010. godine, koji je odr`an
vina ugrozile su bile}ka naselja Plu`ine, Jezerine i sela oph!wp!ept!ub!kb!Cv!of!j!Cv!oj!df-!vtmkfe!•f!hb!tv!qp!. u petak nave~e u Loparama,
Podosoja, a ju~e u prijepodnevnim ~asovima evakuisana qmbw!mkf!oj!cv!ob!sj/!Pe!qfu!lb!ob!wf!•f!tv!cf{!wp!ef u or ga ni za ci ji Di re kci je za
je jedna ku}a. cj!mb!j!of!lb!ob!tf!mkb!v!pq!|uj!oj!Cj!ib~/! mis BiH.
SARAJEVO - Dje~jem domu
"Bjelave" u Sarajevu uru~ena je
pomo} u hrani i higijenskim sred-
stvima, a najmla|i su dobili i pake-
ti}e.
Kako se tokom praznika {ti}enici
tog doma ne bi osje}ali usamljeno i
bespomo}no, predstavnici Centrale
sportskih kladionica "BET-Live" i
"Petica PLUS" pokrenuli su akciju u
okviru koje su, uz podr{ku suvlasnika
kladionica, prikupili nekoliko hiljada
maraka, koje su ulo`ili u kupovinu
namirnica potrebnih mali{anima.
"Smatramo da su djeca bez rodite-
lja kategorija kojoj se svakako treba
posvetiti vi{e pa`nje i nov~ane po-
Renovirana ku}a
porodici Novakovi}
MRKONJI] GRAD - Peto~la-
na porodica Stojana i Ljiljane
Novakovi} iz sela [ehovci kod
Mrkonji} Grada uselila se u re-
noviranu ku}u.
U renoviranje i pro{irenje ku}e
Centar za socijalni rad Mrkonji}
Grad ulo`io je 8.000 KM, a ostala
sredstva obezbijedili su op{tina i
mo}i. Ve} nekoliko godina zaredom
darujemo {ti}enike i osoblje Doma,
te vjerujemo kako }e se ovo prijatelj-
stvo nastaviti i u godinama koje slije-
de. Svaki osmijeh koji smo dobili na
Bjelavama vrijedan je truda i ulo`e-
nog vremena", poru~uju iz kladioni-
ca.
Dje~ji dom "Bjelave" osnovan je
1900. godine i nalazio se na vi{e lo-
kacija u Sarajevu, da bi se poslije
Drugog svjetskog rata zadr`ao na lo-
kaciji naselja Bjelave. Od 1966. do
1992. ova ustanova nosi ime "Ljubi-
ca Ivezi}", a od 1992. godine naziv
JU Dje~ji dom "Bjelave".
B.L.
ljudi dobre volje.
Novakovi}i su `ivjeli u maloj
tro{noj ku}i bez osnovnih uslova
za `i vot. U ku }i sa sa mo dvi je
prostorije stanovali su sa troje ma-
loljetne djece, od kojih najmla|e
ima samo nekoliko mjeseci.
Zahvaljuju}i Centru za socijalni
rad i op{tini Mrkonji} Grad Nova-
kovi}ima je pro{irena i renovirana
ku}a. Sada imaju dvije sobe i ku-
patilo koje ranije nisu imali.
U porodici niko nije zaposlen i
uglavnom `ive od socijalne po-
mo}i.
Njima je osim paketa pomo}i sa
osnovnim `ivotnim namirnicama
uru~en i televizor.
D.L.

STAV
U konkurenciji 12 djevoja-
ka, za prvu pratilju izabrana
je Grozdana Teki} iz Lopara,
Vlada RS obe}ala pomo} industriji "Sava" u Bijeljini a za drugu Jovana Veljovi}.
Pi{e:
Lentu novoj misici uru~ila

Podsticajnim
Bla`enka LEJI]
je aktuelna mis RS Dragana
Krai{nikovi}.
Generalni pokrovitelj ovo-
Maloljetni~ki
sredstvima do napretka kivati da }e imati siguran plasman robe, te da }e na
godi{njeg Izbora za mis Ma-
jevice bila je op{tina Lopare.
(Srna) brakovi
FOTO NN

O. STJEPANOVI]
BIJELJINA - Podsticajnim sredstvima Vlada
RS pomo}i }e u naredne dvije do tri godine Pre-
hrambenoj industriji "Sava" u Bijeljini i stimuli-
sati poljoprivredne proizvo|a~e, rekao je u petak
na sastanku poljoprivrednih proizvo|a~a Sembe-
rije premijer RS Milorad Dodik.
Dodik je naglasio da se na rje{enje za taj pre-
hrambeni gigant dugo ~ekalo, ali da smatra da je na-
~in na koji je njeno pitanje rije{eno najbolji mogu}i.
"Potrebno je izgraditi obostrano povje-
renje izme|u menad`menta preduze}a DOO 'Nova
Sava Semberija' i poljoprivrednih proizvo|a~a, a u
vremenu pred nama o~ekujemo kvalitet i proizvodnju
zdrave hrane", rekao je Milorad Krsti}, vlasnik pre-
duze}a "Sava", koji je i organizovao susret.
Do dao je da }e obe zbi je di ti po mo} stru ~nih
agronoma i da poljoprivredni proizvo|a~i mogu o~e-
vrijeme mo}i naplatiti svoje proizvode. Podaci da je u RS od 2006. godine do danas sklopljeno vi{e od 300 malo-
"Planovi za tr`i{te su da 50 odsto proizvoda ide ljetni~kih brakova su alarmantni. Ako je zaista najve}i broj takvih brakova
u izvoz, a 50 na doma}e tr`i{te pod kojim podrazu-
Zemljotres sklopljen zbog trudno}e, kako neki tvrde, onda bi se i prosvjetari trebali
mijevam biv{e jugoslovensko tr`i{te", pojasnio je na granici postidjeti, a uz njih i roditelji, kao i cijelo dru{tvo. Zar se ne mo`e vi{e govo-
riti o tome? Zar djeca ne mogu imati u {koli ~asove o reproduktivnom
Krsti}.
On je istakao da je planom predvi|eno da se to-
BiH i Hrvatske zdravlju? Zar je to sramota? Da, kod nas vjerovatno jeste. Takav je na{
kom 2010. godine investira od ~etiri do {est miliona BA NJA LU KA - Mre `om mentalitet. Manja je sramota udati dijete koje ima 14 ili 15 godina i tako
KM i ve} 18. januara se kre}e u revitalizaciju. sei zmo lo {kih sta ni ca Re pu - mu uni{titi `ivot, nego nau~iti ga ne{to {to }e mu pomo}i da izraste u zdra-
"Revitalizacija }e podrazumijevati zamjenu do- bli~kog hidrometeorolo{kog vog i kvalitetnog ~ovje-
trajale opreme i planiramo da oko 80 odsto opreme za vo da RS ju ~e je u 10.07 ka. S druge strane, kako
Svi su zakazali i nema mo`e dijete da se uda ili
zamijenimo novom i savremenom", rekao je Krsti}. zabilje`en zemljotres sa ma-
smisla da prebacuju o`eni prije punoljetstva
Pojasnio je da }e u prvoj fazi tokom godine biti gnitudom 2,9 Rihtera i inten-
odgovornost sa jednih na druge kada je Porodi~nim za-
anga`ovano oko 50 radnika, a u drugoj fazi o~ekuje zitetom u epicentralnoj zoni
da }e taj broj biti duplo ve}i, uz dodatnih stotinak se- od ~etiri stepena Merkalijeve konom RS utvr|eno da
zonskih radnika. skale. brak ne mo`e zaklju~iti lice koje nije navr{ilo 18 godina. U redu, roditelji
Epicentar zemljotresa loci- mogu poku{ati udati maloljetnu k}erku ili o`eniti maloljetnog sina, ali na-
ran je na granici BiH i Hrvat- dle`ne institucije ne smiju dozvoliti da u tome uspiju. Zakon, ako je ve} do-
Predvi|eno je da se ske, se dam ki lo me ta ra nesen, slu`i za to da se sprovodi. ^emu podaci i statistike ako niko ni{ta ne
tokom 2010. godine investira za pa dno od Po su {ja ili na preduzima da se to sprije~i i ako oni koji trebaju ne rade svoj posao. Svi su
od ~etiri do {est miliona KM oko tri kilometra isto~no od zakazali i nema smisla da prebacuju odgovornost sa jednih na druge. Naj-
manje su, ipak, krivi ti mladi ljudi, koji ulaze u brak ne znaju}i o tome ni{ta i
Imotskog.
Vi{e stotina poljoprivrednih proizvo|a~a tako upropa{}uju}i svoj, kao i `ivot svojih potomaka. U centrima za socijal-
"Iako su ga stanovnici osje- ni rad govore kako je i siroma{tvo ~esto razlog za udaju maloljetnih djevo-
Semberije prisustvovalo je tom sastanku, na kojem je tili, nije mogao izazvati ma-
i na~elnik op{tine Bijeljina Mi}o Mi}i} obe}ao po- jaka. S obzirom na to da nisu u mogu}nosti da se {koluju, logi~no je, ka`u,
terijalnu {tetu", navodi se u da se djevoj~ice udaju. Takvim izjavama samo opravdavaju te nezrele mla-
mo} tom preduze}u. sa op {te nju iz Re pu bli ~kog
Ugovor o prodaji Prehrambene industrije "Sava" de ljude i podr`avaju ih, a posao im je da ~ine upravo suprotno. Na`alost,
hi dro me te oro lo {kog za vo da sve dok odgovorni budu pri~ali takve pri~e podaci }e biti pora`avaju}i, a
Bijeljina Krsti}u potpisan je krajem decembra pro{le RS.
godine u Banjaluci. rje{enje sve dalje i nedosti`nije.
B.L.
6 ofekfmkb!10. 1. 2010.
Mesi} i Tadi}
nastavljaju polemiku
PRI[TINA - Hrvatski predsje-
dnik Stjepan Mesi} rekao je da
ne vidi razlog za{to bi se pred-
sjednik Srbije Boris Tadi} ljutio
zbog njegove posjete Kosovu.
"Ja bih pozdravio da je Tadi} sa
mnom do{ao ovdje i da smo se na-
{li sa predsjednikom Kosova Fa-
tmirom Sejdiuom i gra|anima koji
su nas srda~no do~ekali", rekao je
odlaze}i hrvatski predsjednik to-
kom posjete hrvatskoj manjini u
selu Janjevo.
Agencije su prenijele da je Ta-
Predsjednik Srbije
osudio Mesi}evu odluku
da za godinu dana smanji
kaznu zbog u~e{}a u likvidacijama
srpskih civila 1991. godine.
Ta di} je tu odlu ku na zvao
"an tie vrop skim i an ti ci vi li za -
cij skim ges tom ko ji se ne mo -
`e ni ~im oprav da ti".
"Ka da odla ze }i pred se dnik
Hrvat ske po mi lu je zli kov ca
ko ji je ubi jao srpsku de cu sa -
mo za to {to su dru ge na ci onal -
nos ti, on da je to ~in za sva ku
osu du i du bo ko an tie vrop ska i
an ti ci vi li za cij ska odlu ka", re -
kao je Ta di}.
"Pravosudni sistem jedne zemlje
u kojoj je tako nešto mogu}e gubi
legitimitet", rekao je Tadi}, isti~u}i
da o~ekuje da }e vlasti Hrvatske sa
kojima Srbija želi najbolje odnose
Doga|aji
Vijesti
^avez optu`io
SAD za upad
aviona
KARAKAS - Predsjednik Vene-
cuele Ugo ^avez naredio je da dva
aviona F-16 presretnu ameri~ki
vojni avion za koji tvrdi da je naru-
{io vazdu{ni prostor Venecuele.
Mi nis tar stvo od bra ne SAD
oglasilo se tim povodom saop-
{tenjem u kojem navodi da nije-
dan ameri~ki avion nije u{ao u
vazdu{ni prostor ju`noameri~ke
dr`ave.
Ma{u}i fotografijom aviona, za
koji je rekao da je P-3, ^avez je
naveo da je rije~ o posljednjem
incidentu te vrste i da te upade
vr{e ameri~ki avioni iz baza sa
Za{ili mu
lice za loptu
MPT!NP!_JT!.!V!op!wpk!fqj!{p!ej
sb!ub!nf!ltj!•lji!obs!lp.lbs!uf!mb!plsv!.
uof!vcj!df!tv!{b!pqp!nf!ov!of!qsj!kb!.
uf!mkj!nb!{b!|j!mj!mj!df!kf!eof!asuwf!ob
gv!ecbm!tlv!mpq!uv/
Uj!kf!mp!47.hp!ej|!okfh!Iv!hb!Ifs!.
obo!ef!{b!qsp!ob!}f!op!kf!ob!vmj!db!nb
hsb!eb!Mpt!Np!•j!tb!tb!qp!sv!lpn!tv!.
qbs!oj!•lpn!lbs!uf!mv;!#Tsf~ob!Op!wb
hp!ej!ob!kfs!~f!wbn!up!cj!uj!{b!eokb#-
pckb!wj!mp!kf!uv!aj!mb|!uwp!tb!wf!{of!esab!.
wf!Tj!ob!mpb/
U drugom krugu predsjedni~kih izbora u

kaznu Sini{i Rimcu
di}, reaguju}i na Mesi}evu posjetu
Kosovu, rekao da je to jedna od
odluka kojima Mesi} kvari odnose
sa Srbijom, ostavljaju}i ozbiljan i
nepotreban teret svom nasljedniku.
Predsjednik Srbije je osudio Me-
si}evu odluku da za godinu dana
smanji kaznu Sini{i Rimcu, osu|e-
nom na osmogodi{nju zatvorsku
Nigerijac optu`en
preispitati takvu odluku.
"Ja kao predsednik Srbije nikada
ne bih dozvolio da bude pomilovan
~ovek osu|en za ratne zlo~ine",
rekao je predsjednik Tadi}.
Mesi} je odgovorio i na to, re-
kav{i da Tadi} "vrlo dobro zna da
se pomilovanje ne daje za ono {to
je neko u~inio i za{to je osu|en
pravosna`no, nego za okolnosti".
(Agencije)
Josipovi} se
holandskih karipskih ostrva i iz
susjedne Kolumbije.
"Oni nas provociraju... Ovo su
vojni avioni", rekao je on.
Predstavnik Pentagona je odba-
cio ^avezove tvrdnje, navode}i u
saop{tenju da Pentagon ne mo`e
da potvrdi da je ameri~ka vojna
letjelica upala u vazdu{ni prostor
Venecuele i da, u skladu sa svo-
jom politikom "letove iznad teri-
torije neke druge dr`ave uvek
najavljujemo i za njih tra`imo
odobrenje". (Agencije)

za terorizam Nevrijeme
izaziva haos
negirao krivicu u Evropi
DETROIT - Nige-
rijac optu`en za po- RIM - Oko 65.000 ljudi ostalo
ku {aj bom ba {kog je bez struje zbog obilnih ki{a i
na pa da na avi on olujnog vjetra u centralnim dije-
"Nortvest erlajnsa" lovima Italije, saop{tila je Slu`ba
na le tu za De tro it Civilne za{tite.
25. decembra u pe- Kompanija za distribuciju stru- Josipovi}
je "Enel" saop{tila je da je na te- i Bandi} u
tak se pred ameri- TV duelu
~kim sudom izjasnio ren poslala 100 tehni~ara i da je u
da nije kriv prema oko li ni Ri ma bez stru je oko
50.000 korisnika, dok ih je u su- nika Zagreba Milana Bandi}a, ko{ta}e ga po svoj
svih {est ta~aka op- prilici bilo kakvih {ansi da u nedjelju, u drugom kru-
tu`nice. sjednoj Latini 15.000.
Ve}i dio Francuske ponovo je Ukupno tri od ~etiri gu predsjedni~kih izbora, pru`i ozbiljniji otpor Ivi
Umar Faruk Abdul- Josipovi}u, mada je u "velikom finalu" kampanje
ju~e osvanuo pod snijegom, {to
mutalab (23) doveden je u sudnicu sa lisicama na rukama i zglobovima no-
je izazvalo poreme}aje u putnom ispitivanja javnog dao sve od sebe da pridobije ako ni{ta drugo bar gla-
gu, izvijestio je CNN.
Na pitanje razumije li optu`be odgovorio je potvrdno, a advokat Miriam i `eljezni~kom saobra}aju, dok je mnjenja prognoziraju sove krajnjih desni~ara.
vi{e hiljada domova na jugoisto- Ukupno tri od ~etiri ispitivanja javnog mnjenja
Seifer u njegovo je ime podnijela negativno izja{njavanje o krivici.
ku zemlje ostalo bez struje. Josipovi}evu prognoziraju Josipovi}evu ubjedljivu pobjedu, a is-
Saslu{anje pred sudijom Markom Randonom na saveznom sudu u Detro-
itu trajalo je desetak minuta. Francuska meteorolo{ka slu`ba ubjedljivu pobjedu tra`ivanje "Media metra" procijenilo je da }e kandi-
upozorila je da postoji velika opa- dat SDP-a gradona~elnika Zagreba "dobiti" sa 10
U optu`nici na sedam stranica Abdulmutalaba terete da je putuju}i iz Am- odsto razlike.
snost od lavina u Alpima i Pirine- ZA GREB - Da nas se odr`a va dru gi krug
sterdama za Detroit poku{ao uni{titi avion "Nortvest erlajnsa" sa 290 putni- Josipovi} je Bandi}a u prvom krugu
jima. Sli~na situacija je i u Belgiji, predsjedni~kih izbora u Hrvatskoj, a Ivo Josipo-
ka i ~lanova posade, ubrizgavaju}i hemikalije u eksploziv skriven u izbora odr`anom 27. decembra pobijedio razlikom
gde je snijeg koji je tako|e po~eo vi}, kandidat Socijaldemokratske partije (SDP),
njegovom donjem rublju. Umjesto detonacije razornog eksploziva, izazvao od 17 odsto, pa i posljednja istra`ivanja pokazuju da
da pada tokom no}i izazvao otka- mo`e da po~ne da sprema inauguracioni govor
je njegovo zapaljenje, pri ~emu su mu se zapalile hla~e i dio sjedi{ta. Putnici se raspolo`enje oko 4,5 miliona upisanih bira~a nije
zivanja i ka{njenja na vi{e letova s jer je njegov protivkandidat Milan Bandi}, pre-
su ga savladali i ugasili po`ar. nimalo promijenilo za prethodne dvije sedmice.
aerodroma u Briselu. (Agencije) ma posljednjim istra`ivanjima javnog mnjenja,
Ako mu se doka`e krivica prema najte`oj od {est ta~aka optu`nice - poku- Hrvatski analiti~ari smatraju da je Bandi} sam
"potonuo" ~itavih deset poena.
{aj upotrebe oru`ja za masovno uni{tenje, prijeti mu kazna do`ivotnog za- sebi "pucao u noge", potajno se nadaju}i da }e neka-
Serija gafova nezavisnog kandidata, gradona~el-
tvora. Odgovornost za napad preuzela je Al Kaida Arapskog poluostrva iz Uhap{eni
Jemena, gdje je Abdulmutalab bio na obuci. (Agencije)
na "Hitrou"

Sukobi imigranata
LONDON - Britanska policija
Klintonova privela je trojicu ljudi pred po-
lijetanje aviona s londonskog
za stvaranje aerodroma "Hitrou" koji su, na-

palestinske dr`ave
Dr`avni sekretar SAD Hilari
Klinton pozvala je Izrael i Pales-
tince da obnove mirovne prego-
vore {to prije i bez postavljanja
preduslova i sugerisala da pales-
tinski predsjednik Abas odusta-
ne od zahtjeva za zamrzavanjem
izgradnje jevrejskih naselja na
Zapadnoj obali.
Klintonova je poziv uputila u
pauzi odvojenih sastanaka sa jor-
danskim {efom diplomatije Nase-
rom D`u de om i egi pat skim
kolegom Ahmedom Abulom Gej-
tom u Va{ingtonu, prenose izrael-
ski mediji. Poziv je do{ao poslije
zastoja u izraelsko-palestinskim
pregovorima, koji traje vi{e od
godinu dana.
Jedini na~in da se prevazi|e za-
brinutost zbog nastavka izgradnje
domova za Jevreje je povratak di-
plomatskom procesu, smatra ona.
Izraelske vlasti grade stanove u is-
to~nom Jerusalimu, gdje Palestinci
Klintonova
pozvala na stvaranje
palestinske dr`ave
zasnovane na
granicama iz 1967.
namjeravaju da proglase glavni
grad svoje budu}e dr`ave. Klinto-
nova je pozvala na stvaranje pales-
tin ske dr`a ve za sno va ne na
granicama iz 1967, kada je Izrael
okupirao Zapadnu obalu i pojas
Gaze. (Agencije)
vodno, zaprijetili bomba{kim na-
padom.
Prema navodima policije, Bri-
tanci, stari 36, 48 i 58 godina,
skinuti su sa putni~kog aviona
kompanije "Emirejts erlajn" ne-
posredno prije polijetanja za Du-
bai. Po li caj ci su u{li u avi on
poslije "verbalnih prijetnji upu-
}enih posadi", prenose mediji.
Televizija Skaj njuz saop{tila je
da su uhap{eni mu{karci britan-
ski dr`avljani i da su najvjerovat-
nije bili pijani.
U pretresu aviona policija je
saop{tila da nije na|eno ni{ta su-
mnjivo.
Drugi putnici su tako|e morali
da napuste avion i obezbije|eno
im je preno}i{te u hotelu.
Poja~ane mjere bezbjednosti
uvedene su na brojnim aerodro-
mima u svijetu. (Beta)
i policije u Italiji
ROSARNO - Najmanje 37 ljudi je povrije|eno,
me|u kojima i 18 policajaca, u sukobu radnika imi-
granata i policije u mjestu Rosarno u italijanskoj
oblasti Kalabrija.
Imigranti koji policiju okrivljuju za rasizam organizo-
vali su masovne proteste u kojima su razbijali prozore na
prodavnicama i bacali kamenje na policiju.
Ve}ina imigranata koji su u~estvovali u neredima su
afri~kog porijekla.
Neredi u Kalabriji po~eli su kada su dvo-
jica imigranata, jedan iz Nigerije, drugi iz Toga, ranjeni
gumenim mecima koje je ispalila policija. Imigranti su po-
tom organizovali masovne proteste, a ubrzo su u to podru-
~je poslate dodatne policijske snage.
Policijski i bolni~ki izvori navode da su ranjena jo{
dvojica imigranata u noge, dok su jo{ trojica ozbiljno po-
vrije|ena u tu~i sa policijom.
Policija jo{ nije saop{tila koliko je ljudi uhap{eno jer
su neredi bili jo{ u toku, ali je saop{teno da je situacija
"pod kontrolom".
U televizijskim snimcima na italijanskim programi-
ma vide se i neki od lokalnih stanovnika Italijana kako
glasno vi~u da `ele da imigranti odu iz njihovog grada.
Imigranti u Kalabriji obi~no rade od jutra do
ve~eri za dnevnicu od 20 do 25 evra, `ive u napu{tenim
kolibama i stra}arama i rade najprljavije poslove koje Itali-
jani ne `ele da rade. Neki od njih i ilegalno borave u Italiji.
Ve}ina imigranata
su afri~kog porijekla
Zbog poja~anog organizovanog kriminala koji se ve-
zuje za imigrantska naselja ~esti su protesti lokalnog sta-
novni{tva u Italiji protiv doseljenika. U Napulju je 2008.
godine do{lo do ve}ih pobuna imigranata po{to su pretho-
dno, kako se vjeruje, ~lanovi kriminalne grupe Kamora
ubili {estoricu doseljenika iz Gane. (Agencije)
 Doga|aji 10. 1. 2010. ofekfmkb 7

Gagarin poginuo Poplave u

zbog panike Hrvatskoj
V{spl!qb!eb!bwj!pob!NjH.26-!v LOJO!.!!Ejkf!mp!wj!Ebm!n b!dj!kf
lp!nf!kf!2:79/!hp!ej!of!qp!hj!ovp vhsp!af!oj!tv!ob!cv!kb!mjn!sjkf!lb!nb-
Kv!sjk!Hb!hb!sjo-!qswj!•p!wkfl!lp!kj!tf epl!mfe!mp!nj!tuv!cp!wf!fmfl!usj!•of
23/!bqsj!mb!2:72/!hp!ej!of!wj!ovp!v nsf!af!qp!Mj!dj/
lp!tnpt-!kf!qb!oj!lb/!Up!tv!qp!tmjkf Sjkf!lb!Lslb-!•j!kj!oj!wp!wp!ef!sbt!.
ef!wfu!hp!ej!ob!sb!eb!pu!lsj!mj!of!{b!wj!. uf-!vhsp!ab!wb!Lojo-!v!lp!nf!kf
toj!svt!lj!jt!usbajpdj/ ejp!{hsb!eb!ob!vmb!{v!v!hsbe!wf~
V!kf!eopn!usf!ovu!lv!Hb!hb!sjo!kf qp!qmbw!mkfo/!Qp!qmb!wf!vhsp!ab!wb!kv
qsj!njkf!ujp!eb!kf!puwp!sfo!wfo!ujm!{b j!ep!mj!ov!Of!sf!uwf-!qsj!•f!nv!kf
wb{!evi!v!lb!cj!oj!bwj!pob/![cph!ob!. obk!uf!af!tub!okf!v!nkft!uj!nb!Lp!nj!.
hmph!qp!oj!sb!okb!Hb!hb!sjo!j!lp!qj!mpu ov!j!Nfu!lp!wj!~v-!hekf!tv!qp!qmbw!.
tv!pt!ub!mj!cf{!twjkft!uj-!qb!tf!bwj!po mkf!of!qp!sp!ej!•of!lv!~f!v!kf!eopn
of!lpo!usp!mj!tb!op!{b!cjp!v!|v!nv/ pe!qsj!hsbe!tlji!ob!tf!mkb/

Hrvatskoj kandidat SDP-a, prema anketama, vodi ispred Milana Bandi}a Vijesti

sprema za Pantov~ak
Poginulo pet
planinara
MOSKVA - Pod lavinom u
ruskim ju`nim Kavkaskim pla-
ninama poginulo je pet plani-
nara, me|u kojima i instruktor,
Izbjegli Srbi za saop{tio je ju~e zvani~nik za
Josipovi}a vanredne situacije.
^etiri alpinista iz ekipe od
Btp!dj!kb!dj!kb! j{ckf!hmj!•lji! j! esv!hji! vesv!. devet pre`ivjela su snje`nu la-
vinu, koja se pokrenula dok su
af!okb! Tscb! j{! Iswbu!tlf! qp!{wb!mb! kf! twf! j{ckf!.
se u petak uspinjali na vrh Ge-
hmf! j! qsp!h ob!o f! Tscf-! lp!kj! tv! pcb!w j!mj dan-tau, saop{tio je portparol
qsfu!ip!eov! sf!hjt!usb!dj!kv-! eb! v! esv!hpn! lsv!hv lokalne slu`be za hitne situaci-
qsfe!tkf!eoj!•lji!j{cp!sb!v!Iswbu!tlpk!qp!esaf!Jwv je Oleg Ugnivenko. "Osam al-
Kp!tj!qp!wj!~b/ pi nis ta po ~e tni ka bi lo je u
V!qp!{j!wv!lp!kj!kf!qp!uqj!tbp!hf!of!sbm!oj!tf!lsf!ubs dvadesetim godinama i bili su
Btp!dj!kb!dj!kf!Kp!wp!Lb!cmbs!ob!wp!ej!tf!eb!tv!Kp!. izu ze tno do bro opre mlje ni",
tj!qp!wj!~b! qp!esab!mj! Tb!npt!ubm!ob! ef!np!lsbu!tlb kazao je on.
tsqtlb! tusbo!lb! j! Tsqtlp! ob!sp!eop! wjkf!~f! v Tijelo 40-godi{njeg instru-
Iswbu!tlpk/ ktora odmah je prona|eno na-
#P•f!l v!kf!n p! eb! ~f! es! Jwp! Kp!t j!q p!w j~! lbp kon la vi ne, a u spa si la ~koj
iswbu!tlj! qsfe!tkf!eojl! qp!lb!{b!uj! wj!|f! sb!{v!njkf!. operaciji koja je uklju~ivala
wb!okb! {b! qsp!cmf!nb!uj!lv! j{ckf!hmji! j! qsp!hob!oji he li kop te re i 100 spa si la ca
Tscb!of!hp!|up!tv!v•j!oj!mj!ep!tb!eb|!okj!qsfe!tkf!. prona|ena su ~etiri smrznuta
eoj!dj#-!jt!uj!•f!tf!v!qp!{j!wv/ tijela u subotu, rekao je Ugni-
#Pe!cv!ev!~fh!iswbu!tlph!qsfe!tkf!eoj!lb!p•f!. venko.
lv!kf!np! eb! vlj!of! ejt!lsj!nj!oj!|v!~f! {b!lp!of! lp!kj Planinari su se uspinjali na
tv!Tscf!v!Iswbu!tlpk!qsf!uwp!sj!mj!v!hsb!}b!of!esv!. planinu koja se nalazi oko 60
hph!sf!eb/!Tscj!nb!tv!pev!{f!ub!tub!obs!tlb!qsb!. km od najvi{eg isto~noevrop-
wb-! qfo!{ j!p of!s j! tv! pt!u b!mj! cf{! qfo!{ j!kb! {b skog vrha Elbrusa, du` najpro-
ho dni je ru te. Oni su po ~e li
wsjkf!nf!sb!ub!j!lb!toj!kf-!b!v!Iswbu!tlpk!kf!j{!ws|f!. mu, osim otkaza gostoprimstva na sve~anosti koju ju. Malo vi{e energije u dijalog unijelo je tek pominja- uspon u petak ujutro i bili su
ob! j! qsf!uwps!cb! lb!qj!ub!mb! cf{! v•f|!~b! Tscb#- je Milorad Pupovac organizovao povodom pravo- nje srpske kontratu`be Me|unarodnom sudu pravde, blizu vrha Gedan-tau visokog
vlb!{v!kf!tf!v!qp!{j!wv/ slavnog Bo`i}a, nije donijelo nikakve druge rezul- U prvom te Bandi}evo poznavanje engleskog jezika.
krugu
3.700 metara kada se lavina
tate. U prvom krugu izbora, koji je odr`an pokrenula. (Agencije)
da{nji premijer Ivo Sanader kratkim i katastrofalnim Osim Mer~epa, Bandi}a, koji je tokom kampa- izbora 27. decembra 2009. godine, nijedan od ukupno 12
povratkom u politiku uspjeti da natjera razo~arane nje potro{io 2,6 miliona evra, je podr`ala ~itava ple- nijedan predsjedni~kih kandidata nije osvojio vi{e od 50 odsto
od ukupno
hadezeovce da glasaju upravo za njega, ali mu je
medijska pompa koja je pratila poku{aj prevrata u
jada kontroverznih li~nosti poput pjeva~a Marka
Perkovi}a Tompsona, odbjeglog ratnog zlo~inca Bra- 12 predsje-
glasova iza{lih na birali{ta. Sukobi
U drugi krug u{la su dvojica kandidata sa najvi{e
vladaju}oj stranci, kako se ~ini, nanijela nenadokna- nimira Glava{a i ukupno 208 udru`enja ratnih vete- dni~kih osvojenih glasova - Josipovi} je dobio 32,42 odsto, a hri{}ana i
divu {tetu. rana. kandidata Bandi} 14,83 odsto glasova. muslimana
Osim nadanja da }e mu Sanaderova "zvijezda Ipak, kampanja je zavr{ena neobi- nije osvojio Na dosada{njim izborima po dva puta su za pred-
padalica" donijeti podr{ku bira~a, Bandi} je flerto- ~no mlako, duelom na Hrvatskoj radio-televiziji to- vi{e od sjednika bili izabrani preminuli Franjo Tu|man (1992. KAIRO - Muslimani i hri{}a-
vao sa krajnjom desnicom, pa je na jedan od predi- kom koga su oba kandidata vi{e izbjegavala gre{ke 50 odsto i 1997. godine) i aktuelni {ef dr`ave Stjepan Mesi} ni pale jedni drugima ku}e i
zbornih skupova pozvao Tomislava Mer~epa, {to nego {to su poku{avali da u posljednji ~as poentira- glasova (2000. i 2005. godine). (Agencije) prodavnice u blizini ju`nog egi-
patskog grada Naga Hamadi, tri
dana nakon {to su ubijena {es-
torica koptskih hri{}ana, rekli

Emitovan snimak napada~a na bazu CIA

su izvori bezbjednosti.
"^etiri ku}e i prodavnica vla-
sni{tvo hri{}ana u selu Tiraks
KAIRO - Jordanski ljekar koji je u de- zapalili su muslimani, dok su
cembru ubio osam osoba u samoubila~kom ~etiri prodavnice muslimana u
napadu u bazi ameri~ke obavje{tajne agenci- Al Balavi selu Bagorah zapalili hri{}ani",
pored
je CIA u Avganistanu pozvao je u ju~e objav- novog vo|e navodi isti izvor.
ljenom posthumnom snimku na osvetni~ke pakistanskih [est lica, i hri{}ana i musli-
napade protiv ameri~kih ciljeva. talibana mana, povrije|eno je u ovim
U snimku koji je ju~e objavila arapska tele- po`arima.
vizija Al D`azira, Humam Halil Abu Mulal al Policija je uzela izjave od 46
Ba la vi ka `e da je ovo po ru ka ne pri ja te lji ma ljudi muslimana i hri{}ana u toj
islamske nacije a to su jordanske obavje{tajne oblasti, koji se me|usobno op-
slu`be i CIA. tu`uju za napade na ku}e i dru-
Al Balavi, sa bradom i u uniformi, pojavljuje gu imovinu.
se u snimku pored drugog bradatog ~ovjeka, novog U pucnjavi u selu Naga Ha-
vo|e pakistanskih talibana Hakimulaha Mehsuda U snimku madi, 60 kilometara od Lukso-
koji je naslijedio Batiulaha Mehsuda, ubijenog u on naizgled ra, koja se dogodila oko pono}i
ameri~kom raketnom napadu u avgustu 2009. ismijava uo~i Bo`i}a u srijedu nave~e,
Al Balavi je izvr{io samoubila~ki izvje{taje ubijeno je {est koptskih hri{}a-
napad 30. decembra u bazi CIA u Hostu u isto- da je radio na. Muslimanske i hri{}anske
~nom Avganistanu, a u eksploziji je poginulo se- za ameri~ku da nikad ne}emo zaboraviti njegovu krv. Na nama je "Bo`ji borac nikad ne}e svoju vjeru staviti na grupe odr`ale su odvojene pro-
dam pripadnika CIA i jedan jordanski oficir. ili jordansku da ga osvetimo u Americi i van Amerike", zaprijetio pregovara~ki sto, niti je se odre}i ~ak iako mu se sta- teste u ~etvrtak i petak.
Balavi u svom video-testamentu poziva sve obavje{tajnu je on u video-snimku. vi sunce u desnu ruku, a mjesec u lijevu ruku", rekao Hri{}ani ~ine oko 10 odsto
borce d`ihada da se osvete za ubistvo prethodnog slu`bu U snim ku on na iz gled ismi ja va je on u snimku pozivaju}i se na stih iz Kurana. egipatske ve}inski musliman-
vo|e pakistanskih talibana Baitulaha Mesuda. izvje{taje da je radio za ameri~ku ili jordansku oba- Na kraju snimka ka`e da }e talibani pod novim ske populacije od oko 78 mili-
"Ka`emo na{em emiru Baitulahu Mehsudu vje{tajnu slu`bu. vo|om nastaviti da se bore do pobjede. (Agencije) ona. (Agencije)
8 ofekfmkb!10. 1. 2010.
INTERVJU
FOTO A. ^AVI]
Goga Davidovi}:
Porodica je najzna~ajnija
karika da ne do|e do nasilja
Svaka izre~ena
ima preventivno
Ako se bilo koja karika
iz sistema prekine,
to vi{e nije sistem. Ako
nemamo sigurne ku}e u
koje trenutno mo`emo
skloniti `rtve s
tog prostora gdje su
ugro`ene, onda ni{ta
nismo postigli
Razgovarala: Tanja [IKANJI]
roj krivi~nih djela protiv polnog
B
integriteta u pro{loj godini u
Republici Srpskoj opao je za 13
odsto u odnosu na isti period
2008. godine, ka`e Goga Davi-
dovi}, inspektor Uprave Krimi-
nalisti~ke policije MUP-a RS.
"Za prvih 11 mjeseci pro{le godine, na podru~ju
RS prijavljeno je 39 krivi~nih djela protiv polnog in-
tegriteta, a za isti period 2008. godine 45 takvih kri-
vi~nih djela", dodaje Davidovi}eva.
Govore}i o statistikama, prema kojima je broj
krivi~nih djela protiv polnog integriteta u padu, Da-
vidovi}eva isti~e da svaka izre~ena kazna ima pre-
ventivno dejstvo, kao i svaki otkriveni slu~aj.
Ipak dodaje da je broj slu~ajeva seksualnog
zlostavljanja na prostoru, ne samo RS, nego svih biv-
{ih jugoslovenskih republika, u odnosu na broj stano-
vnika, daleko manji nego na Zapadu.
"To su djela koja su kod nas, vjerujem i stvarno,
u jako malom obimu ispoljena, bez obzira na to {to
se mi gnu{amo kada ~ujemo i za jedan takav slu~aj",
isti~e Davidovi}eva.
NN: Koliko je tokom 2009. godine zabilje`e-
no slu~ajeva seksualnog zlostavljanja na podru-
~ju RS i da li su u porastu takve pojave?
DAVIDOVI]: Za prvih 11 mjeseci 2009. godi-
ne, na podru~ju RS prijavljeno je 39 krivi~nih djela
protiv polnog integriteta od kojih je rasvijetljeno 38.
Broj tih krivi~nih djela je u padu za 13 odsto, u
odnosu na isti period 2008. godine, kada je prijavlje-
no 45 tih krivi~nih djela. U istom periodu, evidenti-
rano je 12 krivi~nih djela silovanja, {to je tako|e
manje u odnosu na isti period 2008. godine, kada je
prijavljeno 14 tih djela. Na osnovu navedenih statis-
ti~kih pokazatelja, vidljivo je da ta pojava nije u po-
ras tu. Ka da je u pi ta nju se ksu al no na si lje nad
maloljetnim licima i djecom, u prvih devet mjeseci
2009. godine, evidentirano je osam krivi~nih djela sa
obilje`jima seksualnog nasilja nad maloljetnim lici-
ma i djecom. U 2008. godini, evidentirano je 13 tih
djela.
NN: S obzirom na to da su statistike poziti-
vne, smatrate li da su dosada{nje kazne i razot-
kri va nje slu ~a je va se ksu al nog zlos tav lja nja
djelovali preventivno?
DAVIDOVI]: Svaka izre~ena kazna ima pre-
ventivno dejstvo, kao i svaki otkriveni slu~aj, taman
da i ne do|e do suda.
Broj slu~ajeva seksualnog zlostavljanja na pros-
toru ne samo RS, nego svih biv{ih jugoslovenskih re-
publika, u odnosu na broj stanovnika je daleko manji
nego na Zapadu, tako da su to djela koja su kod nas,
vjerujem i stvarno u jako malom obimu ispoljena,
bez obzira na to {to se mi gnu{amo kada ~ujemo i za
jedan takav slu~aj. U zapadnim metropolama, gdje je
prevelika koncentracija ljudi, sa kojekakvim psihi-
~kim i drugim poreme}ajima, koji ne budu blagovre-
meno otkriveni i sankcionisani, oni vremenom
prelaze u serijske izvr{ioce djela. Kod nas se ta djela
uglavnom otkriju kada se prvi put pojave, tako da u
principu nemamo serijskih ubica, niti serijskih silo-
vatelja. Kada je u pitanju silovanje, u periodu od rata
naovamo imamo skoro stopostotnu otkrivenost, a ot-
krivenost na ubistvima se kre}e izme|u 90 i 95 od-
sto.
NN: Kako dolazite do saznanja za djela se-
ksualnog zlostavljanja?
DAVIDOVI]: [to se ti~e krivi~nog djela, ve-
zano za dje~ju pornografiju, obi~no se dolazi do sa-
znanja kroz saradnju sa zemljama iz okru`enja, te
posredstvom Interpola, zatim na osnovu operativnih
saznanja do kojih se do|e na terenu, prijavljivanjem
od strane gra|ana. Kada je u pitanju krivi~no djelo
polno nasilje nad djecom i silovanje, policija dolazi
do saznanja kroz rasvjetljavanje drugih krivi~nih dje-
la, kao {to su prostitucija, trgovina ljudima, zatim
prijavom gra|ana, prijavom centara za socijalni rad i
Porodi~no nasilje koje je
usmjereno na `enu, ~esto trpe
i djeca, te naj~e{}e sa majkom
idu u sigurnu ku}u
sli~no. Mada je kod polnog nasilja nad djecom, te{ko
do}i do saznanja, jer djeca iz straha i drugih pritisaka
to ~esto kriju, a roditelji obi~no ne znaju da se to de-
{ava, a i kada saznaju ~esto zbog primitivizma i stra-
ha od reakcije sredine, ne prijavljuju ta djela. Ova
krivi~na djela gra|ani mogu prijaviti u mjesnu nadle-
`nu policijsku stanicu ili drugu organizacionu jedini-
cu CJB ili putem po{te, anonimno, pseudonimom ili
elek tron skom po {tom na e-ma il adre se mup -
@mup.vladars.net i ukp@mup.vladars.net.
NN: Da li se mo`e govoriti o "profilu" ljudi,
koji su skloni seksualnom zlostavljanju?
DAVIDOVI]: Za nas je to svaki zaseban slu-
~aj. Mi moramo postupati blagovremeno, odnosno
~im saznamo za neki doga|aj, tako da je nekakva ve-
za izme|u jednog i drugog slu~aja vrlo mala, osim
ponavljanja, kada imamo recidive, pa se de{ava da se
isto lice pojavljuje kao povratnik u nekom od tih vi-
dova.
NN: Iako je pro{le godine, Ministarstvo prav-
de RS najavilo poo{travanje kazni za pedofile, po-
jedine presude posljednjih mjeseci pokazuju da se
stanje po pitanju kaznene politike u RS nije pro-
mijenilo. Koliko je zna~ajno poo{triti kazne za
pedofiliju?
DAVIDOVI]: Kada se govori o poo{travanju
kaznene politike, uvijek imamo razli~it stav da li se
desilo neko te{ko krivi~no djelo ili nije, te da li je
`rtva ili osumnji~eni, prema tome, trenutno donosi-
mo zaklju~ak, u principu i s jednu i s drugu stranu
zakona su na{i gra|ani. Tako da kaznena politika tre-
ba da bude neselektivna i pravedna, zna~i za istu te-
`inu djela da ljudi dobiju iste kazne, a ne da se desi
da za isti nivo dokaza, neko pro|e s opomenom kao
povratnik, a neko ko je po prvi put izvr{ilac da dobije
te{ku kaznu. Dakle, treba postupati u skladu sa zako-
nom.
NN: Uprkos ~injenici da je seksualno iskori-
{tavanje i nasilje nad djecom prisutno i u BiH, na
nivou dr`ave i dalje ne postoji Kancelarija dje-
~jeg pravobranitelja, odnosno institucija koja bi
se bavila isklju~ivo problemima koji se odnose na
zlostavljanje djece?
DAVIDOVI]: U RS postoji Ombudsman za
djecu RS, koji se bavi za{titom prava djece, kao i
Vije}e za djecu, koji se tako|e bavi za{titom prava
djece. Kada je u pitanju nasilje nad djecom, postoje
nadle`ne institucije u okviru kojih je i MUP, a koje u
skladu sa zakonskim ovla{tenjima, preduzimaju i
poslove kada je u pitanju nasilje nad djecom.
Imamo i osposobljen kadar u okviru MUP-a,
kada su u pitanju ta krivi~na djela. U okviru na{eg
ministarstva, u takvim predmetima postupaju inspe-
ktori za maloljetnike. Na podru~ju CJB Banjaluka,
postoji Odsjek za maloljetnike gdje rade stru~no
osposobljeni kadrovi, koji su zaista stru~ni. U okviru
Jedinice za posebne istrage MUP-a RS, postoji obe-
zbije|ena prostorija za obavljanje razgovora sa dje-
 10. 1. 2010. ofekfmkb 9

SEDAM DANA
Pi{e:
Pojam pedofilije Adis [U[NJAR
nije definisan u KZ RS
OO;!Lb!lwf!lb!{of!qsf!ewj!}b!Lsj!wj!•oj!{b!lpo!ST!{b!qf!ep!gj!mj!kv@ Nove igra~ke za
novu godinu
EB!WJ!EP!WJ^;!V!Lsj!wj!•opn!{b!lp!ov!ST!oj!kf!ef!gj!oj!tbo!qp!kbn!qf!ep!gj!mj!kf/!Qf!.
ep!gjm!kf!qtj!ij!•lj!qp!sf!nf!~f!ob!ptp!cb-!lp!kv!tf!ltv!bm!op!v{cv!}v!kv!ekf!db!qsf!.
uqv!cfs!ufu!tlf!ep!cj/!Lsj!wj!•ob!ekf!mb!lp!kb!tf!peop!tf!ob!qf!ep!gj!mj!kv!j!tf!ltv!bm!op
ob!tj!mkf!j{!ws|f!op!obe!ekf!dpn-!v!Lsj!wj!•opn!{b!lp!ov!ST!tv!qsp!qj!tb!ob!lbp Kako u~initi podno{ljivom postnovogodi{nju
lsj!wj!•op!ekf!mp!qpm!oph!ob!tj!mkb!obe!ekf!uf!upn-!lsj!wj!•op!ekf!mp!qsp!{wp!eokf!j!qsj!. depresiju vjerovatno je problem koji je zadnjih
dana okupirao ve}inu ljudi na ovoj podgrijanoj
lb!{j!wb!okb!ekf!•kf!qps!op!hsb!gj!kf-!lsj!wj!•op!ekf!mp!jt!lp!sj|!~b!wbokb!ekf!df!j!nb!mp!mkf!.
planeti, manje-vi{e.
uoji!mj!db!{b!qps!op!hsb!gj!kv/!Lb!{of!{b!ub!lsj!wj!•ob!ekf!mb!tv!tmkf!ef!~f-!{b!qpm!op Ovaj svjetski problem, naravno, nije zaobi{ao
ob!tj!mkf!obe!ekf!uf!upn-!qsp!qj!tb!ob!kf!lb!{ob!{b!uwp!sb!{b!ptop!woj!pcmjl!pe!kf!. ni nas. Iako dobro uigrani, naviknuti i pripre-
eof!ep!ptbn!hp!ej!ob-!b!{b!uf!aj!pcmjl!pe!usj!ep!26!hp!ej!ob/![b!lsj!wj!•op!ekf!mp mljeni, opet nas i uvijek prvi put sna`no ste`e ova
jt!lp!sj|!~b!wb!okb!ekf!df!j!nb!mp!mkf!uoji!mj!db!{b!qps!op!hsb!gj!kv-!lb!{of!{b!uwp!sb!tv!pe ~udna depresija. Ona posebno jako hvata one {to
|ftu!nkf!tf!dj!ep!qfu!hp!ej!ob/![b!qspj!{wp!eokv!j!qsj!lb!{j!wb!okf!ekf!•kf!qps!op!. su se za Novu godinu opijali jeftinim alkoholom,
hsb!gj!kf-!pe!opw!•b!of!lb!{of!ep!lb!{of!{b!uwp!sb!ep!kf!eov!hp!ej!ov-!blp!kf!j{!. stonim vinom i pivom. Ako su uz to pratili novo-
ws|f!op!qsf!nb!mj!dv!nmb!}fn!pe!27!hp!ej!ob-!lb!{ob!{b!uwp!sb!pe!usj!hp!ej!of/![b
lsj!wj!•op!ekf!mp!tj!mp!wb!okf!nb!mp!mkf!uoph!mj!db!lb!{ob!{b!uwp!sb!pe!usj!ep!26!hp!ej!ob/!
Niko od politi~ara nije
po~eo godinu sa pri~om o
rje{avanju problema,
ekonomskih, socijalnih, bilo
kakvih... Mo`da to pasivni
bh. gra|ani i zaslu`uju
entiteta, druge ugro`enost naroda, tre}e samo
mr`nja. Ove godine najvjerovatnije }e to biti ri-
je~ referendum. Bi}e od koristi svima i svim
"stranama". Dobro planiranje je garant uspjeha.
Niko od politi~ara nije po~eo godinu sa pri~om o
rje{avanju problema, ekonomskih, socijalnih, bi-
lo kakvih... Me|utim, to mo`da pasivni bh. gra-
|ani i zaslu`uju.
Nedavno su ogor~eni Islan|ani, ne `ele}i da
pla}aju dugove koje su bez njihovog znanja i
u~e{}a napravile islandske banke u inostranstvu,
zatra`ili od predsjednika Olafura Ragnara Grim-
sona da raspi{e referendum o tome. O tolikoj sa-
mosvijesti, odgovornosti i hrabrosti kod na{ih
gra|ana mo`emo samo ma{tati. Mo`da je pro{la
godina bila obilje`ena {trajkovima, politi~kom
neodgovorno{}u, besparicom, ali bilo je i svije-
tlih primjera na koje treba da se ugledamo sada.

Goga
Recimo, pro{la godina je, kako prenose mediji,
godi{nji i postnovogodi{nji TV program, onda je bila vrlo uspje{na za banjalu~ke tambura{e.
tek mamurluk bio bolan. Uprkos recesiji, tambura{i su imali bezbroj kon-
Neki stru~njaci to stanje obja{njavaju nedostat- cerata, pokrenuli su {kolu za mlade i prona{li
DAVIDOVI], kom hormona dopamina i preporu~uju igranje
karata ili nekih drugih strate{kih igara koje akti-
autenti~an zvuk tambure. Treba se ugledati na
pozitivne stvari oko nas i o~ekivati dobro. I do-
inspektor Uprave viraju centre zadu`ene za optimizam, dobro ra-
spolo`enje i sli~no.
bro je po~elo, podijeljene su penzije, najavljeno
je da ne}e biti povi{ena cijena hrane, poplave
Kriminalisti~ke policije Me|utim, nije sve tako crno. Oni {to su za No-
vu godinu kulturno, civilizirano i polagano ispi-
nastale izlijevanjem rijeka se saniraju, Oru`ane
snage BiH poma`u gra|anima i situacija je pod
MUP-a RS jali vrhunske {ampanjce iz nama nepoznatih
regija Turske, Rusije, Srbije, Hrvatske ili Ameri-
kontrolom. Mo`da nas jo{ jedino u prevazila`e-
nju depresije spre~avaju bh. vidovnjaci. Predvi-
ke, zadr`ali su optimizam i u ovim te{kim danima |aju nam socijalne nemire, glad, neima{tinu,

kazna
i podsjetili nas da se mo`e sve pregurati i da je
`ivot ipak lijep i uzbudljiv.
Oni su, za razliku od bahate gomile, ~ak doni-
jeli i novogodi{nje odluke. Odlu~ili su da nam
daju igra~ku - rije~ kojom }emo se zabavljati ako
nam ne krene bolje. Jedne godine je to ukidanje
{trajkove, pa ~ak napade na neke ministre. No, i
kod njih postoji tra~ak optimizma. Tako vidovita
D`emila prognozira smirivanje tenzija polovi-
nom godine i predvi|a da }e stvari krenuti nabo-
lje. Ako se to predvi|anje i ne obistini, ni{ta
stra{no - ne}e nam to biti prvo razo~arenje.

dejstvo
com `rtvama nasilja. Prostorija je opremljena u skladu
sa me|unarodnim standardima i obezbje|uje okru`e-
nje prilago|eno djeci, kao i obavezno video i audio
snimanje razgovora, koji se obavlja s djecom `rtvama
nasilja, a sve u cilju da bi se izbjegla dodatna viktimi-
zacija `rtve. Nije u pitanju klasi~no ispitivanje djece,
ve} se kroz igru dijete navodi na razgovor, a pri obav-
ljanju razgovora s djetetom obavezno je da bude prisu-
tan jedan roditelj ili staratelj iz Centra za socijalni rad,
psiholog i neuropsihijatar.
Svaka institucija koja ima za cilj da sprije~i i pre-
ventivno djeluje na pojavu nasilja nad djecom je od
koristi, pa tako i Kancelarija dje~jeg pravobranitelja. U
2008. godini, na inicijativu Kancelarije ombudsmana
Katalonije, uz koordinaciju ombudsmana RS, donesen
je okvirni protokol o postupanju u slu~ajevima zlos-
tavljanja djece. Protokol je donesen i uskla|en sa do-
FOTO NN
kontinuiranu edukaciju svih pripadnika policije koji
dolaze u kontakt sa djecom i `rtvama nasilja.
NN: Koliko je u razotkrivanju takvih krivi~nih
djela zna~ajna saradnja svih nadle`nih stru~njaka
i institucija u dru{tvu?
DAVIDOVI]: Ako se bilo koja karika iz sistema
prekine, to vi{e nije sistem. Ako nemamo sigurne ku}e
u koje trenutno mo`emo skloniti `rtve sa tog prostora
gdje su ugro`ene, onda ni{ta nismo postigli. Porodi~no
nasilje, koje je usmjereno na `enu ~esto trpe i djeca, te
naj~e{}e sa majkom idu u sigurnu ku}u. To je oblik pa-
sivnog nasilja, gdje djeca mo`da nisu direktno izlo`e-
Broj slu~ajeva seksualnog
zlostavljanja na prostoru svih biv{ih
jugoslovenskih republika daleko je
manji nego na Zapadu

ma}im pravnim propisima i me|unarodnim pravnim
aktima, koji je ratifikovala BiH i kojima se garantuje i
obezbje|uje za{tita i najbolji interes djeteta. U izradi
protokola u~estvovao je MUP RS i relevantne institu-
cije nadle`ne za tu problematiku iz RS, FBiH i institu-
cije BiH.
NN: Na koji na~in }e se primjenjivati protokol
o postupanju u slu~ajevima zlostavljanja djece?
DAVIDOVI]: To je okvirni protokol koji
predstavlja polaznu osnovu za izradu takvih proto-
kola na entitetskom nivou. Taj protokol tek treba da
bude potpisan, a odre|uje konkretno postupanje sva-
kog nadle`nog subjekta, pa tako i policijskih organa u
slu~aju zlostavljanja djeteta.
Protokol propisuje nadle`nosti i postupanje svih
subjekata, nadle`nih za problematiku nasilja nad dje-
com i predstavlja polaznu osnovu za dono{enje proto-
ko la u RS i en ti te ti ma. U to ku 2009. go di ne, u
organizaciji Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice
BiH, zapo~eta je izrada priru~nika za primjenu tog
protokola, koji treba da obezbijedi uslove za prakti~nu
primjenu protokola. U cilju prevencije svih oblika na-
silja i adekvatne reakcije na tu pojavu, u MUP-u se
stalno vr{i osposobljavanje kadrova, koje obuhvata
Foto nedjelje
na nasilju, ali su kao svjedoci nasilja tako|e `rtve.
Sistem mora kompletno da funkcioni{e, da bude
zdrava porodica, tako da je me|uzavisnost zaista veli-
ka. U cilju rje{avanja te problematike, potreban je Automobil alfa romeo, vlasni{tvo Strahinje Danilovi}a (23) iz
multisektorski pristup, odnosno saradnja svih zna~aj- Trebinja, izgorio je u utorak u ranim jutarnjim ~asovima u centru
nih institucija, koje dolaze u dodir sa tom problemati- tog grada. Danilovi} nije odranije poznat policiji. Njegov otac
kom. Milenko vlasnik je ugostiteljskog objekta B&S u centru Trebinja.
NN: Koliko je u tom sistemu zna~ajna uloga
porodice i {ta roditelji mogu u~initi kako bi za{titili
svoje dijete, kada je u pitanju nasilje i seksualno
zlostavljanje?
DAVIDOVI]: Porodica je najzna~ajnija karika
da ne do|e do nasilja, a ako je do{lo do nasilja da se Ranka MI[I],
smanji stres, jer nasilje mo`e biti sa strane i naj~e{}e predsjednik Saveza
nije unutar porodice, ali ako porodica nije dovoljno sindikata RS
kompaktna da `rtvu udomi i zbrine, onda dolazi do po-
ve}anja traume.
Prije svega, roditelji treba da vode ra~una o ispra- Nije mi jasno na osnovu ~ega je
vnom odgoju, vaspitanju djeteta, da imaju stalnu kon- Regulatorna komisija za energetiku
trolu, odnosno nadzor nad djetetom, da informi{u RS presudila da postoji osnov
djecu, imaju}i u vidu njihov uzrast, o sferama `ivota za porast cijene struje u RS.
koje pro`imaju i tu problematiku.
10 ofekfmkb!10. 1. 2010.
ANKETA
Da li ste za uvo|enje
dobrovoljnih penzijskih
fondova?
Od samih penzija se
ne mo`e `ivjeti
Zoran Kne`evi},
radnik (Banjaluka)
Kb!tbn!{b!twf!qsp!nkf!of!lp!kf!np!hv
qp!cpmk!|b!uj!aj!wpu!hsb!}b!ob-!b!ob!sp!•j!up
lb!eb!ep!}v!v!qfo!{j!pofs!tlp!ep!cb/!Ab!.
mp!top!kf!|up!nop!hj!mkv!ej!lp!kj!tv!•j!ubw
aj!wpu!sb!ej!mj!eb!obt!kf!ewb!qsf!ajw!mkb!wb!kv/
Tb!esv!hf!tusb!of-!hsb!}b!oj!nb!usf!cb
pckb!toj!uj!v!|ub!vmb!av!twpk!op!wbd/
Jasmina Bajramovi},
zaposlena (Sarajevo)
Qsj!kf!twf!hb-!pemj!•op!sb!{v!nj!kfn!qsp!.
cmf!nb!uj!lv!p!lp!kpk!nf!qj!ub!uf!j!uwsejn
eb!lpe!obt!up!of!~f!{b!aj!wkf!uj!oj!v!ob!.
sf!eoji!qfu!hp!ej!ob-!b!pqfu!twj!{ob!np
eb!kf!up!of!nj!op!woptu/!Kf!tbn!{b!ep!.
csp!wp!mkof!qfo!{j!pof!gpo!ep!wf-!bmj!pof
lp!kj!~f!tf!gps!nj!sb!uj!ob!qsb!wj!ob!•jo-!b
of!ob!lb!sb!eop!lbp!|up!kf!twf!lpe!obt
ep!tb!eb!qpt!ubw!mkf!op/
Dejan Zrni},
student (Banjaluka)
Kf!tbn! {b! vwp!}f!okf! ep!csp!wp!mkoji
qfo!{j!poji!gpo!ep!wb!lp!kj!cj!cj!mj!tusp!hp
{b!lpo!tlj! ef!gj!oj!tboj/! Mkv!ej! tv! lpe
obt! ep! tb!eb! ept!ub! qv!ub! qsf!wb!sf!oj-
qb!tv!nop!hj!pe!okji!tj!hvs!op!pqsf!{oj
lb!eb! kf! v! qj!ub!okv! vwp!}f!okf! cj!mp! lb!.
lwf!op!wj!of/
Nada Sekuli},
penzioner (Sarajevo)
Ob!sb!wop!eb!tbn!{b!ub!lwf!gpo!ep!wf-
kfs!|ub!eb!sb!ej!np!tb!eb!nj!lp!kj!tnp
•j!ubw!aj!wpu!sb!ej!mj!j!ep!aj!wkf!mj!eb!jnb!np
qfo!{j!kf!lp!kf!tv!3:7!LN@!Of!np!af!.
np!eb!ep!•f!lb!np!tmkf!ef!~v!qfo!{j!kv-
wf~!np!sb!np!qp!tv!}j!wb!uj!eb!lv!qj!np
imkfc!j!nmj!kf!lp/!
Brane Petra{,
radnik (Banjaluka)
Kb!tbn!{b!up!eb!tf!vwf!ev!ep!csp!.
wp!mkoj!qfo!{j!poj!gpo!ep!wj!j!eb!mkv!ej!ub!lp
|uf!ef!{b!tub!sf!eb!of/!Usf!ov!uop!tbn
{b!qp!tmfo!j!blp!cv!efn!jnbp!tsfe!tub!.
wb!wkf!sp!wb!uop!~v!vqmb!~j!wb!uj!v!ubk!gpoe/!
Amra Hasanagi},
nezaposlena (Sarajevo)
Kf!tbn!{b!ep!csp!wp!mkof!qfo!{j!pof
gpo!ep!wf-!bmj!eb!vqmb!uf!cvev!tusp!hp
lpo!usp!mj!tbof!j!eb!nmb!ej!j!esv!hj!lp!kj
cv!ev!vqmb!~j!wb!mj!qfo!{j!pop!qp!tub!sf
eb!of!pe!up!hb!jnb!kv!lp!sjt!uj/!Eb!obt!tv
qfo!{j!pof!sj!v!wf!pnb!uf!|lpn!qp!mp!ab!.
kv-!bmj!j!nj!lp!kj!tnp!ev!hp!wsf!nf!ob!ob
cj!sp!jnb!{b!{b!qp|!mkb!wb!okf/
FOTO A. ^AVI], D@. TORCHE
DIREKTNO
Iako su
reformom
penzionog
sistema
predvi|eni
dobrovoljni
fondovi
Bh. gra|ani
bez dodatnih
Aida TIPURA
ako je reformom penzionog sistema koja je u BiH zapo~ela jo{
I
1998. godine predvi|eno uvo|enje dobrovoljnih penzijskih fondova,
na{a zemlja je trenutno jedina zemlja u Evropi u kojoj ne postoji mo-
gu}nost dobrovoljnog penzionog osiguranja. Tako bh. gra|ani koji
`ele dodatno da se obezbijede za penzionerske dane nemaju mogu-
}nost da kroz privatne penzijske fondove {tede i pored penzije iz
Fonda PIO, dobiju penzije i iz tih fondova.
Jedan od glavnih razloga je neusvajanje zakonskih okvira u oba entiteta,
zbog ~ega bi zaposleni mogli biti u potpuno neravnopravnom polo`aju.
U RS oti{li dalje nego u FBiH: Naime, u Federaciji BiH jo{
ne postoji zakonski okvir za dobrovoljno penziono osiguranje, dok je u RS on
usvojen.
Sulejman Garib, koji je na ~elu Radne grupe za reformu penzionog sistema
u FBiH, ka`e da su u RS oti{li dalje u odnosu na Federaciju, jer su po~etkom
pro{le godine usvojili Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima.
"U FBiH nema zakonskog okvira i nadamo se da }e to {to prije da se uradi.
Ovdje nije bilo politi~kog konsenzusa, a ni finansijske podr{ke da se to zavr{i",
isti~e Garib, koji o~ekuje da }e se to uskoro promijeniti.
Podsje}a da je reforma penzionog sistema u BiH po~ela 1998. godine, a
nastavljena je 2001. godine, te da po~iva na tri stuba i to: me|ugeneracijskoj so-
lidarnosti, dodatnom penzionom osiguranju i dobrovoljnom penzionom osigu-
ranju.
Prema njegovim rije~ima, reforma penzionog sistema jedna je od najte`ih,
zbog ~ega je neophodna saradnja svih institucija kako bi se ona provela.
Za razliku od FBiH u RS je usvojen zakonski i podzakonski okvir, koji bi u
tom entitetu uskoro mogao postati i praksa. Naime, prvi dobrovoljni penzijski
fondovi u RS mogli bi se pojaviti u toku ove godine pod uslovom da se za po-
slodavce uvedu dodatne poreske olak{ice.
Prema rije~ima Bo`ane [ljivar, predsjednika Radne grupe za reformu pen-
zijskog sistema u RS i direktora Agencije za osiguranje RS, zakon je usvojen i
Agencija je donijela potrebne podzakonske akte kojima se reguli{e osnivanje
dru{tava i fondova, koji su i stupili na snagu objavljivanjem u "Slu`benom gla-
sniku".
"Obavljeni su kontakti sa potencijalnim osniva~ima iz Slovenije i Srbije,
koji ve} imaju takve vrste dobrovoljnih penzijskih fondova u svojim zemljama.
U Federaciji
Bosne i
Hercegovine
jo{ ne
postoji
zakonski
okvir za
dobrovoljno
penziono
osiguranje,
dok je u
Republici
Srpskoj on
usvojen
Reforma
penzionog
sistema
jedna je od
najte`ih
FOTO A. ^AVI]
Me|utim, oni su, osim tog po~etnog iskazivanja interesa, uputili jedan dopis Mi-
nistarstvu finansija i Agenciji za osiguranje sa molbom da se preispitaju mogu-
}nosti uvo|enja dodatnih poreskih olak{ica za poslodavce.
Tr`i{te relativno malo: Smatraju da je na{e tr`i{te relativno
malo, da standard gra|ana nije na takvom nivou da bi bilo direktno zaintereso-
vanih zaposlenih da li~no sami izdvajaju od svojih zarada i da upla}uju, tako da
je potrebno obezbijediti dodatne poreske olak{ice kako bi poslodavci bili zainte-
resovani da se kroz penzijske planove osnivaju ti dobrovoljni penzijski fondovi",
ka`e [ljivareva.
Dodaje da bi se tek nakon usvajanja te inicijative za dodatne poreske ola-
k{ice, po uzoru na Srbiju, Sloveniju i Hrvatsku iskazali i konkretniji interesi za
osnivanje dru{tava. "Zna~i, zakonske i podzakonske pretpostavke i izra`eni in-
teres postoje, ali je krenula ta inicijativa za dodatnim poreskim olak{icama. Isto-
vremeno je pokrenuta inicijativa i za dodatnim poreskim olak{icama za `ivotna
osiguranja, jer bi i jedan i drugi proizvod trebalo da budu me|usobno konkuren-
tni. Zajedni~ki cilj im je da obezbje|uju dodatne izvore prihoda u starosti, kao i
da se razvija kultura i svijest kod ljudi o potrebi dodatne {tednje za stare dane",
ka`e [ljivareva. Prema njenim rije~ima, na{e tr`i{te sa malim brojem zaposlenih
i slabim standardom bez dodatnih poreskih olak{ica za poslodavce nema finan-
sijske isplativosti osniva~ima dru{tava.
"Mislim da je 2010. godina prekretnice i da Vlada RS treba da prepozna
potrebu poreskog stimulisanja dobrovoljnih penzijskih fondova i `ivotnog osi-
guranja i da poslodavce i gra|ane pojedina~no usmjeri ka dodatnim oblicima
{tednje, osim {tednje u bankama. Bez zaokru`ivanja cijelog tog sistema te{ko je
o~ekivati nekakav interes potencijalnih osniva~a", smatra [ljivareva.
Dodaje da je za razliku od FBiH RS u prednosti jer je usvojen zakonski i
podzakonski okvir.
Nagla{ava da je veoma bitno da se taj zakonski okvir dalje odgovaraju}im
mjerama podsti~e kako ne bi ostao samo mrtvo slovo na papiru.
Ulagati mogu svi zaposleni: "U dobrovoljne penzijske
fondove, koji }e predstavljali dodatni vid dugoro~ne {tednje za budu}e penzi-
onere, mogu ulagati svi zaposleni, bez obzira na to da li idu direktno ili preko po-
slodavaca", poja{njava [ljivareva.
Prema njenim rije~ima, ti fondovi bi bili namijenjeni postoje}im i budu}im
radnicima, ali i nezaposlenim kategorijama, poput poljoprivrednika i doma}ica
koji bi kroz ulaganje u te fondove {tedjeli novac za predstoje}e penzionerske da-
ne.

prihoda u starosti
"Nova legislativa predvi|a da ti fondovi, ~iji su osniva~i u svijetu
uglavnom banke i druge ja~e finansijske ku}e, prikupljeni novac ula`u u
niskorizi~ne hartije od vrijednosti, bankarske depozite i nekretnine, te na
taj na~in ostvaruju prinos za svoje ~lanove. Gra|ani }e novac iz fondova,
kako se planira, mo}i povu}i najranije sa 53 godine starosti i pod odre|e-
nim uslovima {tednje, izuzev u slu~aju vanrednih tro{kova lije~enja ili
trajne nesposobnosti za rad", obja{njava [ljivareva.
Isti~e da ulaganje u te budu}e fondove iz takozvanog tre}eg stuba
penzione reforme ne}e biti zakonska obaveza, ve} slobodna odluka onih
koji namjeravaju {tedjeti novac za penzionerske dane,uklju~uju}i i po-
slodavce koji bi upla}ivali za svoje radnike.
Prema njenim rije~ima, svjetska praksa je pokazala da su osniva~i
dobrovoljnih penzionih fondova uglavnom provjerene finansijske ku}e,
te da to ulaganje predstavlja dodatni tr`i{ni proizvod, pored {tednje u
bankama i `ivotnog osiguranja.
"[to se ti~e osniva~a tih fondova, tu smo postavili stroge cenzuse.
Oni mogu biti samo pravna lica, a ve}inski vlasnici moraju biti renomi-
rane finansijske institucije, zna~i banke, osiguravaju}a dru{tva ili druga
dru{tva za upravljanje investicionim fondovima. Cijeli set zahtjeva je de-
Bh. gra|ani ne mogu da pored penzije iz Fonda PIO dobiju i penzije iz privatnih fondova
finisan zakonom koji treba da bude ispunjen da bi neko mogao biti osni-
va~", obja{njava [ljivareva.
Penzije iz vi{e izvora: Cilj uvo|enja dobrovoljnog pen-
zionog osiguranja u RS, kako isti~e, jeste da ve}em broju gra|ana bude
omogu}eno da budu korisnici tog sistema.
Dodaje da je jedan od ciljeva i da se omogu}i gra|anima da primaju
penzije iz vi{e izvora, jedan dio da dolazi iz obaveznog penzionog osigu-
ranja, a drugi iz dobrovoljnog. Prema njenim rije~ima, uvo|enje dobro-
voljnih penzionih fondova i reforma penzionog sistema }e pored toga
{to postoji javni penzioni sistem gra|anima omogu}iti da se sami pobri-
Bo`ana [ljivar
nu za svoju penziju i odvajaju od svojih sredstava, da dugoro~no i na-
mjenski {tede kako bi imali sigurnu i stabilnu penziju. Stru~njaci ka`u
da je reforma penzijskog sistema, koja predstavlja promjenu na~ina na
Reforma koji se finansiraju penzije budu}ih penzionera, jedna od najkompleksni-
penzionog jih reformi koja se u BiH o~ekuje u narednom periodu. A iz oba entiteta
sistema u BiH navode da je reforma penzionog sistema zami{ljena tako da se odvija u
zapo~ela 1998. pravcu trostubnog sistema. Tako bi se zakonom o dobrovoljnim penzij-
godine i po~iva skim fondovima uspostavio tre}i stub penzijskog sistema, koji podrazu-
na tri stuba mijeva da u penzijske fondove dobrovoljno upla}uju pojedinci ili
poslodavci za svoje zaposlene.
Prvi stub je obavezno osiguranje koji je sada na snazi, odnosno klasi-
~ne penzije koje }e se bazirati na sada va`e}em principu me|ugeneracij-
ske solidarnosti, s tim da se unaprijedi i da daje {to bolje efekte.
Drugi stub }e se odnositi na obavezno privatno penzijsko osiguranje,
dok se tre}i stub odnosi na dobrovoljne penzione fondove i oni }e biti is-
klju~ivo privatnog karaktera.
Sla|an Mijatovi}, direktor prodaje "Grawe osiguranja BiH", ka`e da
}e postoje}a `ivotna osiguranja ostati nepromijenjena i nakon usvajanja
zakona o osnivanju dobrovoljnih penzionih fondova.
Nema univerzalnog modela: "Dobrovoljni fond ni-
je isto {to i `ivotno osiguranje. @ivotno osiguranje podrazumijeva da oso-
ba nakon isteka odre|enog roka odlu~uje sama {ta }e sa novcem, da li }e
ga podi}i odmah ili }e ga uzimati na rate. Nama dr`ava ne mo`e name-
tnuti zakon na taj sistem. Privatni dobrotvorni fondovi }e se oslanjati na
sigurnost dr`ave i pojedinac }e odlu~ivati gdje }e {tedjeti. Pitanje je kome
}e vi{e vjerovati, dr`avi ili osiguravaju}im ku}ama", dodaje Mijatovi}.
[to se ti~e reforme penzionog sistema RS, [ljivareva ka`e da ne postoji
10. 1. 2010. ofekfmkb 11
Penzionerski dani svode
se na pre`ivljavanje
Bosna i
Hercegovina
je trenutno
jedina zemlja
u Evropi u
kojoj ne
postoji
mogu}nost
dobrovoljnog
penzionog
osiguranja
univerzalni model reforme koji odgovara svakoj zemlji.
"Kod izrade strategije smo konsultovali, posmatrali i analizirali is-
kustva razli~itih zemalja, prije svega zemalja u tranziciji, kao i onih zemlja
iz na{eg najbli`eg okru`enja, s obzirom na to da imamo zajedni~ku eko-
nomsku, socijalnu i dru{tvenu osnovu. Me|utim, svaka zemlja pravi re-
formu u skladu sa svojim specifi~nostima. Nekakvi minimalni standardi i
preduslovi moraju da postoje, ali svaka zemlja reformu gradi polaze}i od
svojih demografskih, ekonomskih, socijalnih pa i politi~kih uslova. Ne
mo`e se preispitati bilo ~iji zakon i re}i ovo }e kod nas sada da funkcioni-
{e. U tome i jeste slo`enost i pote{ko}a u provo|enju te reforme. Toliko je
mnogo ~inilaca potrebno da se spoji, da istovremeno funkcioni{e da bi re-
forma jednostavno bila uspje{na", obja{njava [ljivareva. Jedni od onih
koji su zainteresovani za taj vid osiguranja zbog unapre|enja tr`i{ta kapi-
tala jeste Sarajevska berza (SASE).
"BiH je jedina zemlja u Evropi u kojoj ne postoji mogu}nost dobro-
voljnog penzionog osiguranja. Dobrovoljni penzioni fondovi }e kao insti-
tucionalni fondovi biti zna~ajan faktor za pove}anje prometa i likvidnosti
na tr`i{tu kapitala. Zainteresovani smo za provedbu svih reformi u BiH,
jer }e to unaprijediti tr`i{te kapitala", ka`e Zlatan Dedi}, direktor SASE.
Penzioneri skepti~ni: Me|utim, iz Udru`enja penzione-
ra Republike Srpske su skepti~ni kada je u pitanju ulaganje u privatne
penzione fondove.
"To je osnovno ljudsko pravo u svim ustavima i nemamo pravo da
sporimo nikoga, me|utim, lo{a iskustva nam govore da su u svijetu najvi-
{e plja~kana upravo ta sredstva koja su i{la preko privatnih fondova. Od
Amerike do Evrope nijedan takav fond ni u jednoj zemlji nije imao ~ak
opravdanje zbog ~ega je formiran. U Ma|arskoj je sprovedena reforma
kao {to se nudi nama i zbog nemogu}nosti da se finansijski odr`i, sis-
tem je pao. Mnoge odgovornosti su povu~ene, ljudi su sudski odgova-
rali. Upravo zbog takvih situacija dosta ljudi je strah ulagati u privatne
fondove", ka`e Rade Rakulj, predsjednik Udru`enja penzionera RS. I u
Savezu sindikata RS su skepti~ni kada su u pitanju ulaganja u nove fon-
dove, isti~u}i da }e to biti privilegija samo radnika jakih preduze}a. A
koliko gra|ana }e da upla}uje doprinose u dobrovoljne penzijske fon-
dove i koliko preduze}a }e upla}ivati doprinose za svoje zaposlene, si-
gurno je da zavisi i od svijesti pojedinaca i poslodavaca, o potrebi da se
u radnom vijeku ostvari dodatna u{teda za "stare dane".
12 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Samoubistvima
skloni
depresivni
ljudi
Suicidi
posebno
~esti kod
osoba
koje boluju
od depresije,
bipolarnog
afektivnog
poreme}aja,
{izofrenije i
alkoholizma

POD LUPOM

Brojna samoubistva i
ubistva svakodnevno
{okiraju bh. gra|ane

Ubijaju se da ne budu
Dragan SLADOJEVI] godine na podru~ju oba entiteta `ivot su sebi oduzele 244 osobe.
U tu statistiku nisu ura~unati brojni dramati~ni primjeri koji
eliki broj ubistava i samoubistava koja su su se dogodili kasnije, a koji su gotovo iz dana u dan unosili

V
se dogodila pro{le godine svakodnevno su
{okirala gra|ane, a, na`alost, crni bilans
nastavljen je i ove godine, i ve} su iz neko-
liko krajeva BiH odjeknule {okantne vijes-
ti.
"Ubio majku", "Sinovi ubili oca",
"Udavila ga jer ju je prisiljavao na seks" i "Potegao pu{ku na si-
na, pa ubio suprugu" samo su neki od naslova koji su pro{le go-
dine obilje`ili stranice crne hronike bh. medija.
Samo u prvih devet mjeseci 2009. godine na podru~ju RS i
FBiH dogodila su se 44 ubistva. Tako|e, u prvoj polovini pro{le
strah i ~u|enje u cjelokupnu bh. javnost.
Brojni primjeri {okirali gra|ane: Vijest od
prije petnaestak dana, kada je iz pi{tolja ubijen Edit Halki} (32),
vlasnik ugostiteljskog objekta "Napoleon", iz naselja Stijena, op-
{tina Cazin, zabrinuo je sve mje{tane te op{tine.
Zatim, gra|ani iz {ireg podru~ja dobojske op{tine zgrozili su
se kada je krajem pro{le godine Milan Jovi~i} (25) iz Gornjeg
Pridjela kod Doboja uhap{en zbog sumnje da je ubio svog oca
Gorana Jovi~i}a (48), dok je njegov brat Mladen Jovi~i} (21)
uhap{en zbog sumnje da je bratu pomogao da preveze o~evo ti-
jelo.
U istoj sedmici {irom BiH prepri~avan je stra{an zlo~in koji
se dogodio u Banovi}ima kada je Zoran Mili} (37) u porodi-
~nom stanu ubio svoju majku Borku (66), nakon ~ega je poku{ao
da izvr{i samoubistvo.
Samo dan kasnije Stevo Zoranovi} (56) iz Samarevca, kod samoubistvo kod svoje porodi~ne ku}e u Jadranu kod Zvornika.
Pelagi}eva, uhap{en je nakon {to je hicem iz automatske pu{ke Zabrinjavaju}a statistika: Prema podacima iz
te{ko ranio svoju suprugu Nevenku (56), koja je podlegla u policije, ubistva su ~esta u na{oj zemlji, dok se samoubistva do-
br~anskoj bolnici. ga|aju u prosjeku - svakodnevno.
[ezdesetdvogodi{nji Bekir Ke~alovi} po~etkom decembra Razlozi za Samo u prvih devet mjeseci pro{le godine u RS je, prema
je u Biha}u ubio iz pi{tolja devet godina mla|u Eminu Hasi}, izvr{enje podacima iz MUP-a RS, evidentirano 20 ubistava i 14 poku{aja
nakon ~ega je poku{ao izvr{iti samoubistvo, a od te{kih povreda ubistava. Ni{ta manje dramati~ni podaci nisu zabilje`eni ni u Fe-
je kasnije i preminuo. samoubistava deralnoj upravi policije (FUP), odakle je saop{teno da je od po-
Gra|ani se i danas sje}aju slu~aja iz avgusta pro{le godine su naj~e{}e ~etka januara do kraja septembra pro{le godine izvr{eno 24
kada je Rade Mudrini} (52) iz sela Srednji Bu{evi} kod Krupe ubistva i 50 poku{aja ubistva.
na Uni podlegao povredama koje mu je no`em nanijela nevjen- egzistencijalni Ta statistika, na`alost, govori u prilog svima koji tvrde da su
~ana supruga Edina Dizdarevi} (37), koja je nakon toga priznala problemi i lo{e gra|ani "naoru`ani do zuba" jer je ~ak 50 odsto ubistava po~inje-
i da je nekoliko dana ranije ubila njihovog petogodi{njeg sina nih u FBiH u prvih devet mjeseci pro{le godine izvr{eno iz oru-
Miodraga.
imovinsko i `ja.
Jo{ jedna od tragedija koja je obilje`ila pro{lu godinu dogo- socijalno stanje, S druge strane, samoubistva su jo{ u~estalija, tako da je od
dila se po~etkom jula u centru Banjaluke, kada je Slobodan saop{tili su iz po~etka januara do kraja septembra 2009. godine na podru~ju
[trbac ubio Jasnu Popovi}, nakon ~ega je [trpca ubio policajac. gdje djeluje FUP sebi `ivot oduzelo ~ak 179 osoba.
Ni ova godina, na`alost, nije po~ela ni{ta optimisti~nije: sa- Federalne "Razlozi za izvr{enje samoubistava su naj~e{}e egzistenci-
mo jedna u nizu zabrinjavaju}ih vijesti dogodila se u pro{li po- uprave policije jalni problemi i lo{e imovinsko i socijalno stanje", saop{tili su iz
ne dje ljak, ka da je se da mna es to go di{ nji M.B. iz vr{io FUP-a.
 10. 1. 2010. ofekfmkb 13
Dvostruko ubistvo u julu
pro{le godine dogodilo se Naj~e{}a samoubistva
u centru Banjaluke vje{anjem
FOTO M. RADULOVI]

Tub!ujt!uj!lb!qp!lb!{v!kf!eb!kf!obk!wf!~j!cspk
tb!np!vcjt!ub!wb!lp!kb!tv!tf!ep!hp!ej!mb!qsp!|mf!hp!.
ej!of!j{!ws|fo!wkf!|b!okfn/!V!GCjI!kf!pe!vlv!qoph
csp!kb!tb!np!vcjt!ub!wb!ep!lsb!kb!tfq!ufn!csb!311:/
hp!ej!of!wj!|f!pe!qp!mb!j{!ws|f!op!wkf!|b!okfn/!
#Qsf!nb!ob!•j!ov!j{!ws|f!okb-!obk!wj!|f!tb!np!vcjt!ub!.
wb!j{!ws|f!op!kf!wkf!|b!okfn-!okji!:8-!{b!ujn!wb!usf!.
ojn!psv!akfn!3:-!vub!qb!okfn!25-!tlp!lpn!tb
wj!tj!of!25-!usp!wb!okfn!ptbn-!p|!usjn!qsf!enf!upn
ptbn-!bluj!wj!sb!okfn!sv!•of!cpn!cf!|ftu-!b!ob
pt!ub!mf!ob!•j!of!usj!tb!np!vcjt!uwb#-!lb!av!v!Gf!ef!sbm!.
opk!vqsb!wj!qp!mj!dj!kf!)GVQ*/
Uj!kb!ob!Tb!wj~-!op!wj!obs!v!Lb!cj!of!uv!ej!sf!lup!sb
qp!mj!dj!kf!ST-!ub!lp!}f!kf!qpu!wsej!mb!eb!tf!tb!np!.
vcjt!uwb!obk!•f|!~f!j{!ws|b!wb!kv!wkf!|b!okfn/
Ub!lp!kf-!qsf!nb!qp!eb!dj!nb!j{!NVQ.b!ST-!v
qswpn!qp!mv!hp!ej!|uv!qsp!|mf!hp!ej!of!pe!vlv!qop
241!tb!np!vcjt!ub!wb!okji!78-!peop!top!wj!|f!pe!61
pe!tup-!j{!ws|f!op!wkf!|b!okfn/!

Vi{e od polovine osoba koje izvr{e suicid

nikada nisu potra`ile pomo} stru~njaka

Od po~etka 2009.
godine do kraja

na teret porodici
septembra te godine
na podru~ju RS
i FBiH dogodila su
se 44 ubistva

Tijana Savi}, novinar u Kabinetu direktora policije RS, ka`e lovanja li~nih faktora ne mogu se u potpunosti smatrati presu- uznemirene, pod dejstvom alkohola ili druge psihoaktivne sup-
da je u prvih 11 mjeseci pro{le godine na podru~ju RS izvr{eno dnim ~iniocima ubistva. stancije koje imaju anamnezu psihijatrijskog ili hroni~nog tjele-
227 samoubistava. "Kao psiholog moram da apelujem na javnost da je na{em snog oboljenja, koji su socijalno izolirani, kod kojih je u porodici
Stru~njaci ka`u da su razlozi za takvu situaciju vi{estruki. dru{tvu hitno i nesporno potreban znatno ve}i broj stru~njaka i postojala realizacija ili poku{aj samoubistva, koje su do`ivjele
Jasminka \ukanovi}, diplomirani politolog iz Mrkonji} Grada, profesionalaca zaposlen u oblasti mentalnog zdravlja, kako aktuelni gubitak, bile izlo`ene nasilju i drugim nepovoljnim
smatra da ekonomska kriza o kojoj se pro{le godine dosta govo- bismo mogli preventivno djelovati na smanjenje broja samoubis- okolnostima", ka`e Burgi}-Radmanovi}eva.
rilo samo djelomi~no mo`e biti uzrok velikom broju ubistava i tava i nasilja uop{te, te obezbijedili zdraviji i humaniji `ivot ~o- Dodaje da ponekad bolesne, iznemogle i stare osobe ne `ele
samoubistava. vjeka na ovim prostorima", ka`e Radeti}-Lovri}eva. biti teret svojoj porodici, te izvr{avaju suicid.
Nezadovoljstvo `ivotom: Ona ka`e da je realno Profesor doktor Marija Burgi}-Radmanovi}, na~elnik Klini- Govore}i o faktorima koji izazivaju ubistva, Burgi}-Ra-
o~ekivati da se poslije prazni~nih dana ponovo blago pove}a broj ke za psihijatriju Klini~kog centra Banjaluka, isti~e da su suicidi dmanovi}eva navodi da su nasilnom pona{anju naj~e{}e sklone
ubistava i samoubistava. posebno ~esti kod osoba koje boluju od depresije, bipolarnog osobe sa poreme}ajem li~nosti, lica koja poti~u iz porodica sa
"Nakon praznika }e da nastupi trije`njenje. U toku su o~eki- afektivnog poreme}aja, {izofrenije i alkoholizma. modelom antisocijalnog pona{anja, lica sa slabom tolerancijom
vanja, a kasnije, kad se ljudi vrate u stvarnost nakon praznika, Burgi}-Radmanovi}: Takve osobe, kako poja{njava, ili ne vide nikakvu dalju na frustracije i impulzivnim reagovanjem, osobe pod uticajem
desi}e se opet isti ili ve}i problemi", ka`e \ukanovi}eva i dodaje Nasilnom pona{anju perspektivu u `ivotu, ili su pod uticajem psihopatolo{kih zbiva- alkohola ili psihoaktivne supstancije, te lica u stanjima povi{ene
da bi smanjenje novca u ku}nim bud`etima nakon praznika, na- naj~e{}e sklone osobe nja. emocionalne uzbu|enosti ili patolo{kog straha.
sa poreme}ajem li~nosti
ro~ito kod ljudi srednje `ivotne dobi, moglo tako|e prouzrokova- Suicidni rizici: "Ve}i rizik za suicidalno pona{anje je Ona ka`e da osobe sa mentalnim poreme}ajima ne ~ine vi{e
ti porast broja ubistava i samoubistava. prisutno kod osobe sa te`im stepenom depresije, koje su ja~e ubistava u odnosu na op{tu populaciju.
Komentari{u}i ~estu upotrebu oru`ja na javnom mjestu \u-
kanovi}eva ka`e da oni koji nose oru`je ~ak i u kafi}e `ele da se
istaknu, "budu u centru pa`nje u momentu, te da je u pozadini ta-
kve osobe nezadovoljstvo li~nim `ivotom".
Magistar Sanja Radeti}-Lovri}, psiholog, vi{i asistent Filo-
zofskog fakulteta u Banjaluci, ka`e da oko polovine ljudi koji
poku{aju ili izvr{e suicid su osobe koje pate od razli~itih oblika
depresije, te da vi{e od polovine osoba koje izvr{e suicid nikada
nisu potra`ile pomo} stru~njaka.
"Osobi koja je u depresivnom stanju pogre{no je savjetovati
da se trgne jer ona upravo nije u stanju to u~initi. Ako se primije-
te depresivna raspolo`enja i u vezi s tim do|e do promjena u po-
na{anjima i navikama, ili pak osoba iznosi neke suicidalne ideje,
treba bez oklijevanja potra`iti stru~nu podr{ku i djelovati po upu-
tama stru~nog lica. Tako|e, veoma je va`no razumijevanje i po-
dr{ka od strane bliskih osoba, koje tako|e treba da budu
uklju~ene u stru~nu psiholo{ku pomo}", savjetuje Radeti}-Lovri-
}eva.
Nedostaje stru~njaka: Ona isti~e da ekonomska
kriza, siroma{tvo, nezaposlenost i neima{tina jesu rizi~ni faktori Gra|ani zabrinuti zbog
razli~itih oblika nasilja, ali, kako obrazla`e, sami po sebi bez dje- pora`avaju}e statistike
14 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Forum
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim
doga|ajima i temama. Kako komentari{ete
Va{e odgovore {aljite na e-mail: sve u~estalija ubistva
odgovori@nezavisne.com i samoubistva u BiH?

DANAS I SUTRA Pi{e:

Muhamed FILIPOVI]

Iz tegli u berberskim radnjama ili u barama gdje im je prirodno stani{te preselile se u

dru{tveni organizam i si{u krv, kome drugome nego narodu, obi~nim ljudima

Kako ukloniti pijavice nogi stariji Banjalu~ani, a i ostali svijet u krvi (novca) koji pripada javnom vlasni{tvu (bud`etu) neka vrsta njihovog feudalnog lena koje one dodjeljuju

M
Bosni i na Balkanu sje}a se vjerovatno
berberskih radnji koje su se kasnije naziva-
le brija~ke, pa zatim frizerske radnje i salo-
ni i nji ho vih ne ka da vrlo za ni mlji vih
vlasnika.
Mnogi berberi bavili su se ne samo frizerskim za-
natom ili brijanjem i {i{anjem odraslih i {i{anjem djece,
nego i drugim poslovima od kojih su naj~e{}e bili vi-
darski, me|u kojima posebno previjanjem i lije~enjem
rana, zatim va|enjem zuba i berberskim zanatom u
u`em smislu rije~i cirkum cizijom (sune}enjem) djece.
Moderno
doba, a Posebnu specifi~nost berberskih radnji ~inile su
pogotovo tegle sa pijavicama koje su stajale na njihovim sofama
kod nas, tu ili kredencima. Te `ivotinjice slu`ile su u specifi~nu
funkciju svrhu, a to je poku{aj spre~avanja mo`danog udara
isisavanja kod ljudi za koje se znalo da imaju jaku krv, kako se
krvi pretvorilo to tada govorilo. ^ovjek koji je patio od glavobolja
je u sistem izazvanih pove}anim krvnim pritiskom dolazio bi ber-
beru i ovaj mu je postavljao na odgovaraju}a mjesta,
naj~e{}e na noge, pijavice koje su vrlo brzo pronalazi-
le krvne sudove i sisale krv, te bi nakon {to se nasisaju
krvi i postanu ko loptice, samo otpadale u lavor. Od
takve upotrebe pijavica preno{enjem zna~enja nastao
Monopol je i pojam "pijavica", a odnosio se na onoga koji si{e
je dalo krv, {to je u prenesenom zna~enju imalo smisao da
odre|enim mu~i ili na neki drugi na~in oduzima snagu i mo} ne-
institucijama kom ~ovjeku.
javnog `ivota
da uzimaju Od ove primjene pijavica u tradicionalnoj medici-
narodne krvi ni ~ini se da nije ostalo ni{ta, pa su se sada pijavice iz
(novca) koji tegli u berberskim radnjama ili u barama gdje im je
pripada javnom prirodno stani{te preselile u dru{tveni organizam i si{u
vlasni{tvu krv, kome drugome nego narodu, obi~nim ljudima.
(bud`etu)
Oduvijek je bilo poznato da postoje ljudi pa ~ak i
organizacije koje poput pijavica isisavaju snagu, mo},
imovinu ili novac od ljudi, ali je moderno doba, a po-
gotovo kod nas, tu funkciju isisavanja krvi pretvorilo
u sistem i to na taj na~in da je dalo monopol odre|e-
nim institucijama javnog `ivota da uzimaju narodne
onoliko koliko `ele.
Dvije su najva`nije institucije tog karaktera u na-
{em dru{tvu. Prva je alimentiranje `ivota i rada politi-
~kih stranaka iz javnih sredstava (bud`eta) i to na
osnovu broja osvojenih poslani~kih mandata u raznim,
nebrojenim skup{tinama u na{em politi~kom sistemu.
Politi~ke stranke se, dakle, finansiraju na teret svih
ljudi koji kroz poreze i druga davanja formiraju bu-
d`etska sredstva. Takav na~in finansiranja je apsurdan,
nepravedan i u biti nezakonit. Naime, politi~ke stranke
su privatne organizacije koje stvaraju ljudi zaintereso-
vani za politi~ko djelovanje. One kroz politi~ko djelo-
vanje zauzimaju mjesta u sistemu vlasti i prirodno je
da kroz takve realizacije posti`u odre|ene prednosti
nad drugim ljudima. Te prednosti nisu male, nego vrlo
velike, pa se ne vidi razlog zbog kojeg bi trebalo svi
gra|ani da finansiraju takvu vrstu anga`mana, hobija
ili djelatnosti po sopstvenom izboru ili volji. Tome tre-
ba dodati i ~injenicu da u politi~kim strankama sjedi
mali broj ljudi i da to ~ime se bavi mali broj ljudi mo-
raju finansirati svi gra|ani, {to je samo po sebi apsur-
dno. Svu gdje u svi je tu po li ti ~ke stra ne, osim u
korporativnim i diktaturi sklonim dr`avama, finansira-
ju se iz privatnih sredstava, odnosno iz ~lanarina svo-
jih ~lanova i donacija onih koji podr`avaju djelovanje
tih stranaka, ili onih koji od djelovanja tih stranaka
o~ekuju odre|enu korist (lobiranje). Samo su u totali-
tarnim dr`avama stranke dr`avne i finansiraju se iz
dr`avnih sredstava, odnosno iz sredstava koje dr`ava
oduzima od gra|ana na razli~ite na~ine. Karakteristi-
~no je da navodni demokratski re`imi kao {to je ovaj u
Bosni ili onaj u Hrvatskoj, koji osu|uju komunisti~ki
re`im, vrlo rado prakticiraju ovaj legat komunizma,
kao i neke druge i to nimalo ne smeta njihovoj debeloj
antikomunisti~koj savjesti.
Drugi oblik egzistencije pijavica koje si{u novac iz
javnih institucija je tako|er u rukama stranaka, a on se
sastoji u ~injenici da su stranke sebi osigurale pravo
imenovanja ~lanova upravnih, nadzornih, kontrolnih,
savjetodavnih odbora svih institucija u dru{tvu. To je
sebi odanim ljudima, vr{e}i na taj na~in korupciju veli-
kog broja ljudi, koji kao ~lanovi tih zna~ajnih tijela
igraju vrlo va`nu ulogu vo|enju politike tih va`nih in-
stitucija. Na taj na~in korupcija je direktno instalirana
u sistem i nije je mogu}e iskorijeniti bez obzira na sve
antikorupcijske programe, odbore itd. Na ovaj na~in
ogromna javna sredstva idu u ruke partijski provjere-
nim ljudima, ~ime se kupuje njihova partijska odanost.
Ta dva na~ina kroz koja politi~ke stranke kumuli-
raju velika sredstva i upotrebljavaju ih za kupovinu
mi{ljenja i odanosti svojih ~lanova, odnosno ljudi koji
obavljaju razli~ite funkcije su apsurdni, pogotovo u si-
tuaciji kada je savr{eno jasno da same po sebi stranke
ne samo da nemaju prava da vr{e takvo isisavanje ja-
vnih sredstava nego da nisu u stanju da proizvedu ni-
{ta pozitivno u politi~kom i javnom `ivotu uop}e, kao
i u `ivotu institucija koje dr`e pod kontrolom.
Takav sistem nema nikakve veze sa demokrati-
jom, nikakve veze sa pravima ljudi i dovodi ogroman
broj gra|ana u situaciju da budu kroz ovaj sistem plja-
~kani i obespravljeni. Ono {to se mo`e zaklju~iti iz
primarne analize tog problema je jednostavna istina i
zaklju~ak da je taj sistem apsurdan, da je proiza{ao iz
totalitarnog koncepta politike, da nema nikakve veze
sa demokratijom i da ga treba {to prije ukloniti. Zakon
o finansiranju stranaka i zakone koji omogu}avaju
strankama da vr{e kontrolu nad radom svih institucija
u svom posebnom strana~kom interesu, a na ra~un
svih gra|ana, treba odmah ukinuti, a stranke uputiti da
se finansiraju od ~lanarina i zavisno od uspjeha onih
mjera koje donose, a koje nalaze svoj izraz u koristi-
ma koje od njih imaju dru{tveni i privredni subjekti.
Pogotovo je nu`no odmah ukinuti sistem koji omogu-
}ava strankama da po klju~u koji su me|usobno usta-
no vi le ime nu ju ~la no ve upra vnih, nad zor nih,
kontrolnih i savjetodavnih institucija javnih preduze}a
i institucija i odrediti da se imenovanja takvih odbora i
tijela vr{e na osnovu javnih, svim gra|anima otvore-
nih konkursa, na transparentan i od javnosti strogo
kontroliran na~in.

Qp!u sp!| jp! tbn! lbp! j
twb!lph!nkf!tf!db/!Of!.
nbn!opw!d b!eb!tf!c j
Da li ste za lv!q jn! isb!o f! lp!mj!l p
novogodi{nje np!hv!qp!kft!uj-!b!ub!nbo
i bo`i}ne qp!tmb!eb!jnbn!eb!lv!.
qv!kfn!qf!•f!oj!dv!j!eb
praznike tf!sb!tj!qbn/!Nv!lb!nj
ove godine kf! pe! qsb!{ op!w b!o kb/
Epl!kf!eoj!tmb!wf-!esv!hj
potro{ili vi{e hmb!ev!kv/
ili manje novca
Penzioner,
nego ina~e? Fo~a
V! qp!tmkf!eokji! ef!tf!ubl
eb!o b! qp!u sp!| jp! tbn
cmj!{ v! 2/111! nb!s b!l b/
Ekf!db!ip!~f!eb!j{mb!{f-
b! af!ob! j! kb! tnp! twb!.
lph! eb!ob! ep!•f!lj!wb!mj
hpt!uf/! Twf! kf! qpt!lv!.
qkf!mp-! ub!lp! eb! ~v! ob!.
sf!eoji! nkf!tf!dj! np!sb!uj
eb!|uf!ejn/
Sini{a D.
Nj!t mjn! eb! ~f! np!kb
qp!u sp|!o kb! v! kb!o v!b sv
cj!uj! {b! 61! pe!tup! wf!~b
pe!pof!v!esv!hjn!nkf!.
tf!dj!nb/! Wb!mkb!mp! kf! lb!.
lp! ep!mj!lv!kf! qsp!tmb!wj!uj
Op!wv! hp!ej!ov! j! Cp!aj~-
b!{b!oflpmjlp!eb!ob!~f
j! Qsb!w p!t mb!w ob! op!w b
hp!ej!ob/
agent955
@yahoo.com
FORUM PLUS
Blp! ~f!np! jt!lsf!op-! kb
j! oj!tbn! qp!usp!|j!mb! qv!.
op! qb!s b! up!l pn! qp!.
tmkf!e okji! ef!t f!u bl
eb!ob/! Nb!mp! tf! lv!qj!mp
isb!of!j!qj!~b-!b!ob!pt!.
ub!mp!oj!tbn!oj!j{!ewb!kb!.
mb! op!w bd/! Of!n bn
cb|!nop!hp!opw!db!eb
hb!sb!tj!qbn/
Milka P.
Qsb!wp!eb!wbn!lb!afn-
oj!tbn!of!{obn!lp!mj!lp
tbn!qp!usp!|jp/!Cj!mp!kf
oj{!efs!of!lb!qsj!kf!Op!wf
hp!e j!o f-!qb!po!e b!j!v
ewb!qswb!eb!ob!3121/
hp!ej!of/!V!twb!lpn!tmv!.
•b!kv-!gj!obo!tjk!tlj!pqp!sb!.
wbl!~f!ev!hp!usb!kb!uj/
Mahir,
Biha}
Qp!usp!|jp!tbn!ept!ub!wj!.
|f!opw!db!of!hp!job!•f/
Tlp!sp!twb!lph!eb!ob!v
lv!~j!tbn!jnbp!hpt!uf-
ub!lp!eb!kf!tb!np!ob!qsj!.
qsf!n b!o kf! qsb!{ oj!• of
usqf!{f!qp!usp!|f!op!411
nb!sb!lb/!Bmj-!of!ab!mjn-
qsb!{oj!lf!usf!cb!pcj!mkf!aj!uj
lb!lp!j!ep!mj!lv!kf/
Sanjin,
Bijeljina
 10. 1. 2010. ofekfmkb 15

@IVOT
Zanatlija sa
Ba{~ar{ije
Mahmut
Bu~o
izra|uje
predmete
od mesinga

Bu~o: Predmet od mesinga

nije lako izraditi
FOTO D@. TORCHE

vi{e niko ne cijeni

Elma DUVNJAK

krasne kopite, zvonca,

U
pepeljare, samo su neki
od predmeta od mesinga
koje izra|uje zanatlija
Mahmut Bu~o sa Ba{-
~ar{ije. Ka`e da je ipak
kriza u~inila svoje i malo
je onih koji kupuju suvenire.
"Nekada se na Ba{~ar{iji od zanata mo-
glo lijepo zara|ivati, a danas sam sve vi{e
okupiran mi{lju da stavim klju~ u bravu. Ne
mo`e se izdr`ati i pored sveg truda i odrica-
nja", pri~a ovaj Saralija, koji je svoju radnju
otvorio 1976. godine.
Izra|uju i kopite: Poja{njava da
je jedna od tehnika izrade predmeta od me-
singa da se on stavi u pe}, da se rastopi na
1.200 stepeni, a onda da se napravi otisak u
pijesku i kasnije obra|uje.
"Nije nimalo lako izraditi predmet od
mesinga. Ova pepeljara je izlivena i na njoj je
izra|en Sebilj", pokazuje Bu~o svojih ruku
djelo.
Isti~e da taj prozvod mo`e trajati stotinu
Police pune
predmeta
od mesinga
godinu, ali da je ljudima skupo da za takvu
pepeljaru izdvoje 20 KM.
Poja{njava da se uglavnom tra`e pre-
dmeti koji ko{taju ime|u pet i deset KM.
Izra|ujemo i kopite od mesinga koje ljudi
nekada ka~e na ulazna vrata jer su konjska
kopita simbol sre}e, ka`e Bu~o
Rusije, Ma|arske, Poljske, Srbije, koji su se poslovni prostor, ali da sve vi{e razmi{lja da
zadr`avali u Sarajevu na putu za more, a da zatvori radnju.
sada toga nema. "Ne mogu vi{e raditi i boriti se sa vjetre-
"Ili, ako su u Sarajevu, ovdje ne no}e ve} nja~ama", isti~e Bu~o.
su samo na proputovanju i idu dalje, a niko se Na jednoj od polica smje{ten je stari ra-
nije potrudio da ih zadr`i", ka`e Bu~o. dio.
Prisjetio se svog putovanja u Prag. "Njega ne prodajem. Taj radio je iz 1958.
"Na 30 kilometara od tog grada se nalazi godine i jo{ radi. Poslu{am vijesti, koju sev-
Bene{evo, gdje je nekada bio ljetnikovac dalinku. Za njega me ve`u lijepe uspomene i
Franca Ferdinanda. Na tom dijelu se danas ne prodajem ga", ka`e Bu~o.
"Izra|ujemo i kopite od mesinga koje nalazi i veliki trg gdje se prodaju suveniri u Nostalgiju posjetilaca bude i stare slike
ljudi nekada ka~e na ulazna vrata jer su konj- ku}icama i svaki dan tamo do|e po 50 turisi- Sarajeva koje se mogu vidjeti na zidovima
Mesing se rastopi ska kopita simbol sre}e. Me|utim, na{im gra- ti~kih autobusa, odli~na turisti~ka ponuda i tog du}ana.
na 1.200 stepeni, |anima je te{ko da se odvoje od 10 ili 15 organizacija, {to kod nas jo{ dugo ne}ete vi- "Ostale su da svjedo~e o nekada{njim li-
a onda napravim KM", ka`e Bu~o. djeti", ka`e Bu~o. jepim vremenima i zato sam ih stavio na zi-
otisak u pijesku i Dodaje da on i sin izra|uju i mala zvon- Dodaje da su podigli kredit da bi kupili dove", obja{njava Bu~o.
kasnije ga obra|ujem ca, kri`eve, kao i ptice od mesinga, sofistici-
ranijom tehnikom, koje su skuplje. Stari radio iz
1958. godine
U njegovoj radnji mogu se na}i i suveniri ne prodaje
kao {to su mali sehari, lulice od drveta, pre-
dmeti od stakla, drvene posude u kojima je
najbolje dr`ati {e}er, kafu ili ri`u.
"Izra|ujemo i frule i lampe. Morali smo
pro{iriti ponudu. Me|utim, ~injenica je da se
ru~ni rad ne cijeni. Turisti uglavnom do|u da
se najedu }evapa, da pokupuju u apotekama
lijekove, {to rade recimo Slovenci, jer je kod
njih to mnogo skuplje", ka`e Bu~o.
Obi{ao pola svijeta: Ka`e da je
imao sre}u da obi|e pola svijeta, ali da nigdje
nema toliko neorganiziranosti kao kod nas i
tako lo{e promocije vrijednosti.
"Nekada su sve ulice na Ba{~ar{iji bile
posje}ene i glavne, a danas su to samo Ferha-
Kriza je ipak u~inila dija i Sara~i. Ostale kao da ne postoje", pri~a
svoje i malo je onih Bu~o.
koji kupuju suvenire Nagla{ava da je prije bilo puno turista iz
16 ofekfmkb!10. 1. 2010.
NA LICU MJESTA
Jedrenjak "Vaza",
koji je u smrt povukao
100 ljudi, izlo`en u
muzeju u Stokholmu
Brod je u
potpunosti
o~uvan
Muzej "Vaza"
u Stokholmu
Svoju pravu slavu stekao
tek ~etiri vijeka nakon {to je potonuo
S morskih
svjetsku
Dejan [AJINOVI]
"Vaza" muzeju u prestonici [vedske Stokhol-
U
mu nalazi se najve}a svjetska atrakcija kada su
u pitanju stari jedrenjaci.
Jedrenjak "Vaza" isplovio je na svoje prvo
putovanje iz ratne luke u Stokholmu 10. avgus-
ta 1628. godine. Nepunih sat vremena kasnije,
bio je na dnu mora.
Za sobom je u smrt povukao stotinu ljudi, me|u kojima je bilo
`ena i djece. Najve}i i najmo}niji jedrenjak svoga vremena, ponos
{vedske ratne mornarice, potonuo je na o~igled u`asnutih visokih
zvanica koje su do{le da proslave porinu}e novog broda, nakon pre-
|ene nepune nauti~ke milje.
Potonu}em do slave: Ironijom sudbine, dana{nja po-
pularnost tog velikog broda upravo je njegovo potonu}e odmah na-
kon porinu}a. Zahvaljuju}i tome {to voda u Stokholmskom zalivu ne
sadr`i puno organizama koji nagrizaju drvo, brod je ostao gotovo ne-
na~et zubom vremena, a zahvaljuju}i ~injenici da je potonuo nekoli-
ko stotina metara od obale u relativno plitkom moru, nije bilo toliko
te{ko izvaditi ga iz vode i izlo`iti u muzeju.
Matijas Anderson, marketing menad`er "Vaza" muzeja, u ko-
jem je taj jedrenjak danas izlo`en, poveo nas je u kratki obilazak bro-
da.
Oko "Vaze" nalaze se ~etiri platforme na tri sprata, tako da po-
sjetioci mogu brod osmotriti sa svih strana i na razli~itim nivoima, od
dna broda, preko trupa pa sve do kabina za posadu. Svjetlo je prigu-
{eno i brod je u polumraku jer bi jako svjetlo imalo negativan efekat
na o~uvanje broda.
"Najinteresantnije oko tog broda je da je on u potpunosti o~u-
van, a jedrenjak iz ovog doba u takvom stanju ne}ete na}i nigdje na
svijetu", ka`e Anderson.
Obja{njava da se, iako je muzej posve}en isklju~ivo brodu "Va-
za", me|u eksponatima mo`e prona}i i dosta predmeta koji svjedo~e
o `ivotu u [vedskoj u to vrijeme.
"Izlo`na je odje}a oficira i obi~nih mornara na brodu kao i pre-
dmeti koje su koristili iz ~ega se vidi kako se tada obla~ilo i {ta se no-
silo i koristilo", pri~a Anderson.
Pored toga, postoji nekoliko prezentacija o ku}ama u kojima su
`ivjeli mornari, pa se vidi i {iri dru{tveni ambijent iz tog doba.
Brod superlativa: Anderson ka`e da graditelji ni u snu
nisu mogli pretpostaviti da }e brod svoju pravu slavu ste}i tek ~etiri
vijeka nakon {to je potonuo.
"Da nije potonuo odmah nakon isplovljavanja, nikad ne bismo
bili u mogu}nosti da ga izvu~emo iz mora i izlo`imo ovdje. Kad bi
kojim slu~ajem sada ljudi koji su ga pravili mogli da do|u ovdje, si-
guran sam da bi se jako obradovali kada bi ga vidjeli u muzeju", ka-
`e Anderson uz osmijeh.
Od samog po~etka projekta, brod "Vazu" krasila je gomila su-
perlativa. Bio je to najve}i brod sa najvi{e topova, ~ak njih 64, na-
nizanih u dva reda jedan iznad drugog. Bio je duga~ak vi{e od 50
Koliko
metara, i gotovo isto toliko i visok. Posada je brojila 145 mornara i
su ga
300 vojnika. Bio je te`ak 1.210 tona, ne ra~unaju}i opremu, muni-
[ve|ani
ciju i teret. Imao je deset jedara ukupne povr{ine 1.275 kvadratnih
voljeli,
metara.
toliko
Gradili su ga tri godine, a za njegovu izgradnju upotrebljeno je
su ga se
hiljadu hrastova, ukupne zapremine od 900 kubnih metara.
njihovi
neprijatelji
Cijeli Stokholm do{ao je u gradsku luku da isprati kolosa na
pla{ili
njegovo prvo putovanje. Koliko su ga [ve|ani voljeli, toliko su ga
se njihovi neprijatelji pla{ili. Sa~uvani su brojni dokumenti koji
svjedo~e o velikom interesu {vedskih neprijatelja, posebno Dana-
ca, koji su svakodnevno kri{om pratili izgradnju broda. Tako je, na
primjer, u pismu Erika Krabea, danskog ambasadora u Stokholmu,
pisalo da je na prvom putovanju na "Vazi" bilo 48 topova velikog
kalibra, ~etiri topa sa kuglama te{kim 12,5 kilograma, osam sa ku-
glama od ~etiri kilograma, dva sa kuglama od jednog kilograma, i
{est te{kih haubica.
Po~asni plotun: Brod je isplovio iz doka u Skepsgarde-
nu, koji se nalazi na dana{njem ostrvu Blaziholmenu, koje povezuje
dana{nji sjeverni i ju`ni Stokholm. Iz doka, "Vaza" je odvu~ena na
nekoliko stotina metara udaljeni kej, ispred Carske palate, koja je i
danas na istom mjestu. Tu je utovareno oru`je, municija, teret i ostale
potrep{tine za prvo putovanje. Te nedjelje, 10. avgusta 1628. godine,
vrijeme je bilo predivno i toplo. Sunce je sijalo, a nije bilo ni da{ka
vjetra. Ni{ta nije upu}ivalo na katastrofu koja se spremala. Uz muzi-
ku, pjesmu i ples, na brod su se popeli i `ene i djeca ~lanova posade,
koji su dobili priliku da budu na prvom putovanju.
Blagi vjetar je duvao sa sjeverozapada, a brod je prvih stotinak
metara nakon isplovljavanja pre{ao uz pomo} sidara, prije nego je
razvio svoja jedra. Topovi su u tu ~ast ispalili po~asni plotun.
Ono {to je uslijedilo, opisano je na su|enju kapetanu Sefringu
Hansonu, koji je bio prvi optu`eni za gubitak broda. Kada se brod
uputio ka otvorenom moru, navodi se u tom spisu, zaduvao je malo
ja~i vjetar koji je brod nagnuo na desnu stranu. Ne{to kasnije, brod se
toliko nagnuo da je kroz topovske otvore po~ela da ulazi voda. Brod
se prevrnuo na desnu stranu, i nestao ispod mora.
Tragedija kao lekcija: Kapetan Hanson je uhap{en i
odveden na su|enje. Da li je bio pod uticajem alkohola? Da li je pro-
pustio da topove zave`e za nosa~e po propisu? Da li je bilo dovoljno
tereta? To su bila prva pitanja.
"Isijecite me u hiljadu komada ako topovi nisu bili povezani.
Kunem se svemogu}im Bogom da niko na brodu nije bio pijan", re-
kao je on u svoju odbranu.
Vrlo brzo je utvr|eno da kapetan ne snosi odgovornost za trage-
diju. Nije trebalo dugo da se na|e pravi razlog potonu}a broda: Brod
je bio previ{e nestabilan i prete`ak na svom gornjem dijelu. Samo
mali vjetar je bio dovoljan da prevrne brod. Kapetan je oslobo|en, a
sljede}i na tapetu bili su graditelji broda. Ali, i oni su ubrzo oslobo-
|eni. Tada nije bilo kompjutera i simulatora koji bi utvrdili kako }e se
brod pona{ati na moru. Svaka probna plovidba je ujedno bila i simu-
lacija. "Vaza" je bio najve}i brod svoga vremena i, na`alost, bilo je

dubina na
pozornicu
potrebno da se desi tragedija da bi graditelji brodova shvatili da brod
tih dimenzija mora biti {iri i te`i na dnu radi stabilnosti.
Va|enje iz mora: Samo tri dana nakon potonu}a, pokre-
nuti su prvi poku{aji da se izvadi brod. "Vaza" je le`ala u Stokhol-
mskom zalivu, na oko 30 metara dubine. Me|utim, taj poku{aj je
zavr{en bez uspjeha.
Nekoliko decenija nakon potonu}a, pokrenut je drugi poku{aj
va|enja broda, kako bi se izvadili dragocjeni topovi i blago. Trup je
povezan u`adima za brodove koji su ga poku{ali povu}i, ali ni oni
nisu uspjeli. Tek 1665. godine ronioci su nadljudskim naporima us-
pjeli da izvuku ve}inu topova iz broda. Nakon toga, on je utonuo u
zaborav. Da nije bilo [ve|anina Andersa Francena, arheologa i za-
ljubljenika u stare jedrenjake, tako bi ostalo zauvijek. On je pedesetih
godina pro{log vijeka pokrenuo veliku potragu da locira ta~no mjes-
to potonu}a "Vaze" i pokrenuo je veliku medijsku akciju {irom
[vedske da ga se izvu~e iz mora i izlo`i u muzeju.
Vaza je po prvi put nakon 333 godine pod morem svjetlo dana
ugledala 24. aprila 1961. godine. Bila je to {esta godina od po~etka
radova na va|enju broda iz mora.
Ali pronala`enje lokacije broda bilo je posebno te`ak i slo`en
zadatak, za koji je brodskom specijalisti Andersu Francenu bilo po-
trebno nekoliko godina mukotrpnog pretra`ivanja dna zaliva. Kada
je locirana, ustanovljeno je da je "Vaza" potonula na dubini od 30
metara.
Stru~njaci su se odlu~ili na potpuno identi~nu metodu va|enja
koju su probali i prvi spasioci, par godina nakon potonu}a. Ronioci
su iskopali {est tunela ispod broda, a onda su kroz njih provukli ~eli-
~nu u`ad koja su na povr{ini povezana s pontonima koji su brod po-
lako vukli na povr{inu.
Od trenutka kada su pontoni po~eli da di`u brod do njegovog
FOTO NN
Najve}i i najmo}niji jedrenjak svoga vremena,
ponos {vedske ratne mornarice, potonuo 10. avgusta
1628. godine nakon pre|ene nepune nauti~ke milje
Matijas
Anderson
ispred
jedrenja-
ka
izronjenja na povr{inu proteklo je dvije pune godine.
Konzervisanje broda: Ono {to ni sami spasioci broda
nisu mogli ni u snu pretpostaviti, je koliko }e izazovan i te`ak posao
biti da se brod o~uva od propadanja.
Kada je 1961. godine "Vaza" izva|ena iz mora, niko nije imao
pojma kako sa~uvati tako veliki brod od propadanja. S obzirom na to
da je trup napravljen od vi{e od 700 kubnih metara drveta, koji su
skupa sa vodom koju su upili u sebe imali te`inu od oko 1.500 tona,
10. 1. 2010. ofekfmkb 17
Jedrenjak "Vaza"
gra|en tri godine
Eksponat
s broda
"Vaza" je
prvi put,
nakon 333
godine pod
morem,
svjetlo dana
ugledala u
aprilu 1961.
godine
mjere konzervisanja broda morale su se provoditi na do tada nevi|e-
nim razmjerama. Nikada prije ni poslije nije provedena tako opse`na
akcija konzervisanja tako velikog predmeta.
Odmah nakon izvla~enja iz mora, "Vaza" je postavljena na pon-
ton na kojem je bila izgra|ena privremena gra|evina koja ga je
odr`avala uspravno. Radovi na izvla~enju vi{e od 40.000 predmeta
sa i oko broda potrajali su jo{ pet mjeseci. Tokom cijelog tog vreme-
na "Vazu" su prskali morskom vodom kako bi sprije~ili isu{ivanje
drveta. Naime, ako bi se dozvolilo su{enje, pojavile bi se pukotine u
drvetu koje bi dovele do uni{tenja broda.
U novembru iste godine brod je prevezen na kopno gdje su po-
~eli radovi na rekonstrukciji.
Kako bi sprije~ili pojavljivanje pukotina, tokom procesa isu{i-
vanja broda je paralelno u brod ubrizgavana specijalna materija po-
lietilenski glikol, koji je po strukturi najsli~niji vosku. Zanimljivo je
da se ta materija naj~e{}e koristi za pravljenje {minke, karmina i kre-
ma za njegu lica.
Kada je, nakon mukotrpnog posla, zavr{ena konzervacija broda,
"Vaza" je dovezena na dok oko kojeg je izgra|en muzej.
Muzej je u konstantnoj polutami, jer bi svjetlo uni{tilo nje`nu
strukturu trupa broda. Osim toga, postoji poseban sistem ventilacije i
isu{ivanja vazduha od znoja i disanja posjetilaca koji izazivaju vlagu.
Ta vlaga, u kojoj ima i dosta soli, bi u vremenu od stotinak godina
dovela do uni{tenja strukture.
Mjesto Anderson ka`e da je ambiciozni plan grada Stokholma "Vazu"
gdje je
potonuo sa~uvati zauvijek.
brod "Ovo je jedinstveni primjerak i mi ga moramo sa~uvati. Bez ob-
"Vaza"
zira koliko novca, napora i truda bude bilo potrebno, mi }emo je sa-
~uvati i uvjeren sam da }e "Vaza" biti tu i za hiljadu godina", ka`e
Anderson.
 18 ofekfmkb!10. 1. 2010.
U posjeti Popovi}a brdu gdje se odr`avaju "Grme~ke koride"
@eljko DERAJI]
je}ate li se odlomka iz legendarne pripovijetke
S
"Jablan" Petra Ko~i}a, koji glasi ovako: "Bako-
vi stado{e bukati, kopati prednjim nogama, za-
nositi se, rebriti, dok silno ne grunu{e rogovi o
rogove… Jablan, stari, lukavi megdand`ija, po-
srnu kao ~oja na desno koljeno prednje noge, pa
poduhvati Rudonju ispod vrata... Jablan stoji
ponosito na megdanu i ri~e, a planinski vrhunci silno - silno
"Grme~ka odjekuju".
korida" je Taj odlomak opisuje borbu bikova koja se vi{e od dva
vijeka tradicionalno organizuje na nekoliko lokaliteta u Kra-
tradicionalna jini.
kraji{ka Borba bikova: "Grme~ka korida" od 1996. godi-
ne organizuje se na Popovi}a brdu kod O{tre Luke, a pret-
borba bikova hodno je odr`avana na Me|e|em brdu kod Sanice, na
koja svake Grme~u.
"Grme~ka korida" je naziv za tradicionalne kraji{ke
godine bude borbe bikova koja svake godine bude odr`ana na Ilindan 2.
odr`ana avgusta.
Organizator manifestacije "Grme~ka korida" u okviru
na Ilindan. ilindanskih sve~anosti je op{tina O{tra Luka, a pro{le godi-
Do sada je ne odr`ana je "237. grme~ka korida".
odr`ano 237 Mjesto megdana sada je pusto, ali }e na Ilindan biti
okupirano ljudima sa svih strana.
korida Imanje Tomislava Trapi}a sa Popovi}a brda nalazi se
nedaleko od mjesta odr`avanja koride.
Trapi}, koji svakog ljeta radi u {umi isti~e da, od kada
se korida odr`ava na Popovi}a brdu, `ivi za taj dan.
"Ovdje tada bude na desetine hiljada ljudi koji u`ivaju
u borbi bikova i u narodnom veselju", ka`e Trapi}.
FOTO A. ^AVI]
Dodaje da je redovno i{ao i na borbe bikova dok su
odr`avane na Me|e|em brdu i da nije mogao vjerovati kada
je ~uo da je na Popovi}a brdu u blizini njegove ku}e odr`a-
na prva korida.
"Nama Kraji{nicima je korida ne{to posebno. ^uo sam
da prijete da }e biti ukinuta, ali mislim da je to pogre{no.
Manifestacija traje vi{e od 230 godina i to je tradicija. Kada
mogu u [paniji da odr`avaju puno krvavije borbe mogu i
kod nas ove vrste borbe gdje se bikovi ne povre|uju toliko",
ka`e Trapi}.
Ljudi sti`u sa svih strana: Osim mje{tana,
Popovi}a brdo oko Ilindana posje}uju ljudi iz svih dijelova
biv{e Jugoslavije i {ire.
Sava i Bogdan Dabi} iz Toma{ice kod O{tre Luke redo-
vni su gosti na "Grme~koj koridi" od kada znaju za sebe.
Kao djeca posje}ivali su koridu i na starom mjestu, a
otkad je prije 13 godina manifestacija preseljena na Popovi-
}a brdo jo{ nijednom nisu izostali.
"Svake godine se okuplja ve}i broj ljudi. Tokom pro-
{log rata u BiH nekoliko godina korida nije odr`avana i to
su za Grme~lije bile najte`e godine u `ivotu. Ali opet se
probudio narod i rika bikova je odjekivala grme~kim {uma-
ma. I sada smo sretni. I}i }emo svake godine", ka`e Dabi}.
Njegova supruga Sava dodaje da je kao djevojka volje-
la da ide na koridu gdje su se upoznavali novi ljudi, dru`ili
se i veselili.
Borbe bikova
svake godine
okupljaju sve
ve}i broj ljudi
Od 1996.
godine
organizuje
se na
Popovi}a
brdu
kod O{tre
Luke
"Trebalo bi da bude vi{e takvih manifestacija. Mi Kraji-
{nici smo navikli da se dru`imo i veselimo i tako }u vaspita-
vati i svoju djecu", ka`e ta mlada majka.
Kako sada stvari stoje, korida }e jo{ postojati. Barem
jo{ nekoliko godina. Na samu pomisao da bi mogla biti uki-
nuta zbog strogih propisa Evropske unije kojoj ve}ina gra-
|ana BiH te`i, mje{tani samo odmahuju rukom.
"Nikada ne bih ukinuo koridu jer bi time vi{e od pola
Na koridi se okupi nekoliko
desetina hiljada ljudi
miliona ljudi ostalo bez svog identiteta, bez svoje tradicije
koja je du`a od dva vijeka. Sve nam mogu ukinuti, ali samo
koridu ne", poru~uje Trapi}.
Dok se natopljena vodom zemlja skuplja, prote}i }e jo{
jedna zima i prolje}e dok se na tom mjestu ne okupe deseti-
ne hiljada ljudi, kako bi pratili borbe bikova i u`ivali u to-
plim }evapima i to~enom pivu.
Opet }e Rudonja, [aronja, Garonja kopati i riti nogama,
a rogovi }e kao u Ko~i}evoj pripovijeci udariti o rogove.
Prostranstvima Podgrme~a odjekiva}e rika bikova, a
ushi}eni posjetioci }e podr`avati svog favorita. Mje{tani se
nadaju da }e to trajati dovijeka.
 10. 1. 2010. ofekfmkb 19

RAZGLEDNICE IZ GRADOVA Ulica Josipa [tadlera u Sarajevu

FOTO D@. TORCHE

Muzi~ka
akademija

Dana{nja ulica
Josipa [tadlera
od uspostave
austrougarske
vlasti do 1948.
godine zvala se
]emerlina, a nakon
toga po
srbijanskom
politi~aru
Svetozaru Dana{nji naziv nosi
od 1993. godine
Markovi}u

Nazvana po prvom
vrhbosanskom Mjesto
gdje je nekada
bila d`amija

nadbiskupu Elma DUVNJAK

ana{nja Ulica Josipa [tadlera,

Ulica u kojoj se rodio
nobelovac
Vmj!db!Kp!tj!qb!\ub!emf!sb!of!sb!{mj!lv!kf
tf!nop!hp!pe!pt!ub!mji!vmj!db!v!Tb!sb!kf!wv/!
Tusnb!kf!j!vt!lb!vmj!db-!b!t!kf!eof!j!esv!hf
tusb!of!tf!ob!mb!{f!{hsb!ef!j{!bvt!usp!vhbs!tlph
qf!sj!peb-!bmj!kf!eob!{hsb!eb!kf!jqbl!tqf!dj!gj!•ob
j!up!pob!ob!csp!kv!24/!V!upk!{hsb!ej!kf!v!kv!mv
2:17/!hp!ej!of!sp!}fo!op!cf!mp!wbd!Wmb!ej!njs
Qsf!mph/!Po!kf!lbp!ekf!•bl!ob!qvt!ujp!sp!eoj
hsbe!j!puj!|bp!ob!|lp!mp!wb!okf!v!Iswbu!tlv-!b
lb!toj!kf!kf!tuv!ej!sbp!v!Qsb!hv-!bmj!oj!kf!qsft!ubp
qp!tkf!~j!wb!uj!Tb!sb!kf!wp/!Hp!ej!of!2:86/!ep!cjp
kf!Op!cf!mp!wv!ob!hsb!ev!{b!if!nj!kv/!Ev!hp!kf
aj!wjp!v!Dj!sj!iv!hekf!kf!j!vnsp!2::9/!hp!ej!of/!
D
mala ulica u starom dijelu Sa-
rajeva, nastala je u 16. vijeku
tada{nje Mahale Hase}i-hatum,
poznatijoj pod imenom Za ba-
njom.
Ta ulica nazvana je po prvom
vrhbosanskom nadbiskupu, a
dana{nji naziv nosi od 1993. godine.
"Izme|u dana{nje Muzi~ke akademije i Kato-
li~ke bogoslovije prije je bila istoimena d`amija, a
tako je prozvana jer se nalazila iza Gazi Husrev-be-
govog hamama. Dala ju je sagraditi supruga Gazi
Husrev-bega Hase}i-hatun Hava, oko koje se ka-
snije formirala mahala koja je prozvana po Gaziji-
noj `eni", pri~a Mufid Garibija, poznavalac istorije
Sarajeva.
D`amija izgorjela u po`aru: D`a-
mija je bila drvena, srednje veli~ine, s munarom, a
izgorjela je u velikom po`aru u Sarajevu 1697. go-
dine.
"Kasnije je obnovljena, ali je d`amija s vre-
menom nestala kao i kompletan vakuf Hase}i-ha-
tun. Postoji pri~a o toj `eni vakifu. Ona je u
Istanbulu na dvoru bila slu{kinja Gazi Husrev-be-
gove sestre Nesli{ah. Ka`u da je Hase}i-hatun Ha-
va bila `ena neopisive ljepote i vrijedna, a u koju se
zaljubio sam Gazija. Njegova sestra je oslobodila
poslova slu{kinje i Gazija je o`enio. Pravo ime Ha-
se}i-hatun bilo je [ahdidar. Veoma su se voljeli, ali
nisu imali djece", pri~a Garibija.
Dana{nja ulica Josipa [tadlera od uspostave
austrougarske vlasti do 1948. godine zvala se ]e-
merlina, a nakon toga po srbijanskom politi~aru i
socijalisti~kom teoreti~aru Svetozaru Markovi}u.
"Grad Sarajevo je 1993. godine ulici dao ime
[tadlerovo
tijelo po~iva po dr Josipu [tadleru, prvom vrhbosanskom na-
dbiskupu, koji je na tom polo`aju bio od 1881. do
u sarajevskoj
katedrali smrti 1918. godine", ka`e Garibija.
[tadler je ro|en u Slavonskom Brodu 24. ja-
nedaleko
od ulice nuara 1843. godine u skromnoj obrtni~koj porodici.
Ostao siro~e: Sa 11 godina ostao je bez
koja je
oca i majke te se za njega brinula porodica Or{i}.
nazvana po
njemu [kolovanje po~inje u rodnome gradu, a nastavlja u
nadbiskupskom siroti{tu u Po`egi i Zagrebu, gdje
je polazio gimnaziju, i u Rimu, gdje je na Papin-
skom sveu~ili{tu Gregorijani postao prvo doktor fi-
lozofije, a potom i doktor teologije.
Za sve{tenika je zare|en 1868. godine u Ri-
mu, nakon ~ega se vratio u Zagreb, gdje je postao
gimnazijski profesor u Sjemeni{tu, a kasnije i sve-
u~ili{ni profesor na Katoli~kom bogoslovnom fa-
kultetu. Papa Lav XIII imenovao ga je 1881.
godine vrhbosanskim nadbiskupom obnovljenog
biskupijskog sjedi{ta u Sarajevu.
Apostolskim `arom u Bosni razvija vrlo `ivu
djelatnost na vjerskom, prosvjetnom, kulturnom i
nacionalnom polju. U Sarajevu je pod njegovim
nadzorom sagra|ena vrhbosanska prvostolnica, bo-
goslovno sjemeni{te s crkvom sv. ]irila i Metodija,
kaptol i nadbiskupski dvor. Umro je u Sarajevu u
75. godini na svetkovinu Bezgre{nog za~e}a 8. de-
cembra 1918. Tijelo mu po~iva u sarajevskoj kate-
drali, u grobu na kojem je 12. aprila 1997. godine
molio i papa Ivan Pavao II, a katedrala se nalazi ne-
daleko od ulice koja je nazvana po njemu.
20 ofekfmkb!10. 1. 2010.

JEDAN DAN SA...

Damirom
[ehanovi}em
Damarom,
TV voditeljem i
autorom serijala
"Damar"

Voli svoj posao i drago mu je

{to je krenuo tim putem

I kada bih dobio Adis [U[NJAR u Mostaru do~eka snijeg koji tamo pada jednom u deset
godina. De{avalo se i da gosti otka`u, da se ne pojave na
amir [ehanovi} Damar, poznati TV snimanju, a tek monta`a. Dugotrajne pripreme, pa rad u

D
voditelj i autor serijala "Damar", ne ba{ humanim uslovima jer tamo gdje montiram nema
koji se emituje na BHT1, ka`e da dnevnog svjetla ni zraka", pri~a [ehanovi}.
mu je posao takav da nikad ne zna Dodaje da taj posao nije toliko romanti~an, a ni sja-
da li }e raditi 14 sati ili }e imati sa- Nikada jan kako ga neki zami{ljaju.
mo par opu{tenih sastanaka. U novinarstvu nije slu~ajno: "Me|u-
Iako ne voli rano bu|enje,
ne bih volio tim, radost i zadovoljstvo odra|enim poslom niko mi ne
zbog jutarnje smjene na radiju Stari grad Sarajevo, [eha- da imam mo`e oteti. Koliko god bio naporan i te`ak, ovaj posao je
novi} zadnja dva mjeseca ustaje jako rano na {to se jo{ previ{e moj izbor", ka`e [ehanovi}.
nije navikao.
Nije jutarnji tip: "Moram priznati da nisam novca i
jutarnji tip i da mi rano ustajanje ne godi. Onda je sve na da mogu @ali ljude koji se svaki dan
brzaka, od jutarnje higijene, kafe, doru~ka. Vi{e volim bude s mukom da moraju na posao
odjutriti uz kafu, portale, muziku, a onda u radni dan pa pokriti koji mrze
dok ne zavr{im poslove", pri~a [ehanovi}. sve svoje
Slika iz djetinjstva Du`ina njegovog radnog dana ovisi o obavezama.
"Znam raditi po 13 do 14 sati, a nekada je to svega interese Posao TV novinara i voditelja oduvijek ga je zani-
nekoliko konstruktivnih sastanaka uz ru~ak ili pi}e", ot- i `elje. mao, a prvi put se na televiziji pojavio u Tuzli tokom de-
kriva [ehanovi}. vedestih godina pro{log vijeka.
Isti~e da voli svoj posao i da mu je drago {to je kre- Ne znam "Ne mogu re}i da sam slu~ajno u{ao u novinarstvo
nuo tim putem. {ta bi me jer smatram da slu~ajnosti ne postoje. Ovaj posao me
"Sretan sam {to mogu raditi ono {to me ispunjava. oduvijek zanimao. TV novinarstvom sam se, kao i ve}ina
@alim ljude koji se svaki dan bude s mukom da moraju
onda moje generacije, po~eo baviti u pro{lom ratu u BiH. Na
na posao koji mrze", ka`e [ehanovi}. poticalo TV Tuzla sam imao muzi~ku emisiju, pa onda "Top-lis-
Isti~e da mnogo toga ovisi o drugim ljudima i okol- naprijed, tu". Onda je otvoren Radio Kameleon, pa Radio Tuzla i
nostima i da mu radni dan ponekad zna biti konfuzan i sve se tako po~elo razvijati u pravcu koji sam `elio. Bilo
lud, pogotovo kada ima snimanja serijala "Damar". ka`e je dosta sre}e, ali trud koji sam ulagao je ogroman. Sretan
"Masa stvari ne ovisi o tebi pa se mora{ prilago|ava- [ehanovi} sam {to je dosta moje raje iz te postave TV Tuzla danas
ti terminima gostiju, njihovim raspolo`enjima, vremenu zna~ajan faktor u bh. novinarstvu: Mato \akovi}, Dani-
koje ~esto uti~e na mogu}nosti snimanja. De{avalo se da jela Domazet, Emir Imamovi}, D`enana Karabegovi}",
iz Sarajeva zbog zime i snijega pobjegnemo ju`nije da ka`e [ehanovi}.
uhvatimo sunca i uradimo posao na vrijeme. A onda nas Dodaje da istinski voli posao kojim se bavi i da su
 10. 1. 2010. ofekfmkb 21

FOTO NN
Du`ina njegovog
radnog dana ovisi o
obavezama
Li~na karta
Eb!uvn!j!nkft!up!sp!}f!okb;
3/!opwfncbs!2:82/!hp!ej!of!v!Cs•lpn
Pcsb!{p!wb!okf; Ej!qmp!nj!sb!oj!avs!ob!mjt!ub-
usf!ov!uop!ob!qpt!uej!qmpn!tlpn!tuv!ej!kv
lp!nv!oj!lp!mp!hj!kf!j!QS.b
Csb!•op!tub!okf; Tsf!uop!of!paf!okfo/
Tb!np!isb!oj!nv!|lb!sbd/
Ip!cj; Lmb!wjs-!wpa!okb!cj!dj!lmb-!tmv!|b!okf
nv!{j!lf!ep!cft!wjkft!uj///!Sb!ep!cji!j
tmj!lbp!bmj!oj!lb!lp!eb!!lv!qjn!qp!usf!cbo
nb!uf!sj!kbm!
Lb!sj!kf!sb; Twp!kv!lb!sj!kf!sv!tnb!usbn!kb!.
lp!vt!qkf!|opn!t!pc!{j!spn!ob!of!tsf!.
uoj!qspt!ups!ob!lp!kfn!aj!wjn!j!sb!ejn/
Wkf!sv!kfn!eb!~f!cj!uj!kp|!j!nop!hp!vt!.
qkf!|oj!kb!v!hp!ej!ob!nb!lp!kf!ep!mb!{f/!

Sestri}a
u~i svirati
klavir

Sa snimanja
emisije

milione radio bih

ovaj posao
njegove prednosti to {to ga ispunjava i {to kroz njega
mo`e pro{iriti znanja o nekim svojim interesima.
"Upoznajem krasne ljude, putujem, otkrivam. Me-
|utim, kao i svaki posao i ovaj ima svojih mana, od gu-
bitka privatnosti, stalne pripravnosti, ali to je moj izbor",
ka`e [ehanovi}.
Dugogodi{nji rad u TV novinarstvu mu se isplatio i
ve} je niz godina poznat po serijalu "Damar" u kojem je
ugostio mnogo poznatih osoba iz BiH i regiona.
Ka`e da je zadovoljan uspjehom tog serijala i da je
ponosan na njega.
Ponosan na svoj brend: "'Damar' je ve}
odavno postao brend. To me istinski raduje i na to sam
ponosan jer je to potvrda da moj trud nije bio uzaludan.
Nisam ime i karijeru gradio u nekom rijaliti {ouu nego na
terenu snimaju}i i no}ima u monta`i da napravim ne{to
kvalitetno. Radio sam na opremi koja u to doba i nije za-
dovoljavala sve profesionalne standarde. Danas je mnogo
lak{e i do opreme i do sponzora i do gostiju jer svima je
`elja pojaviti se u emisiji kakva je 'Damar'", ka`e [ehano-
vi}.
"Damar family" novi je serijal koji se prikazuje na
BHT 1 utorkom nave~e.
"Damar family" je dokumentarno-zabavni serijal u
kojem se kroz modernu dokumentaristi~ku formu pred-
stavljaju poznati umjetnici, sportisti, privrednici, te ~lano-
vi njihove porodice koji su nastavili poslovnu porodi~nu
tradiciju ili se etablirali i stvorili sopstveno ime, u nekoj
drugoj sferi javnog ili poslovnog `ivota.
Serijal za sada ~ini 12 emisija koje su snimane u
BiH, ali i u gradovima regiona.
Gost prve emisije bio je Dino Mustafi}, pozori{ni i
filmski re`iser i direktor festivala MESS. Partner u emisiji
mu je bio njegov otac Mustafa, proslavljeni filmski sni-
matelj, o kojem bh. javnost malo zna. Me|u gostima seri-
jala "Damar family" su: Selma i Nijaz Alispahi}, Vanja
Popovi} i Zorana Be~i}, majka i k}erke Juri~i} prve bh.
vinarke, Ismet Arnautali} i Ajna Zlatar, Du{an i Marija
[esti}, Dragan Nikoli} i Milena Dravi}.
Sve bitno dolazi iz porodice: [ehanovi}
obja{njava da je htio da poka`e i doka`e da sve bitno do-
lazi iz porodice. Tvrdi da je u tome i uspio i da je to publi-
ka prepoznala.
"Emisija nailazi na sjajan prijem kod publike. Emi-
tuje se do kraja januara, ali se nadam da }emo na jesen
krenuti u novu sezonu sa istim konceptom", ka`e [eha-
novi}.
Pri realizaciji serijala nailazi i na mnoge prepreke,
prije svega vrijeme i novac.
"Uvijek ti fali vremena da snimi{ sve kako si zami-
slio i love da obezbijedi{ ba{ sve {to bi ti bilo potrebno za
puni rezultat. Ali u tome je valjda izazov ovog posla {to
te tjera i vu~e da svaki put kre}e{ iznova. Nikada ne bih
volio da imam previ{e novca i da mogu pokriti sve svoje
interese i `elje. Ne znam {ta bi me onda poticalo naprijed.
I kada bih naslijedio ili osvojio neke milione sigurno bih
radio ovaj posao, ali onda na jedan potpuno druga~iji na-
~in", ka`e [ehanovi}.
Kada su sezone snimanja i monta`a emisija onda
S voditeljicom
Majom ^engi}
ima malo slobodnog vremena, naro~ito zimi koju prezi-
re.
Kada ima vremena onda je sa prijateljima koji su mu
najve}a sre}a i bogatstvo.
"Ljeto mi je mnogo dra`e i lak{e `ivim nego kada se
smrkne u ~etiri pa ne sti`em nigdje. Volim biti u dru{tvu
sestre i sestri}a kojeg ve} u~im svirati klavir iako mu je
tek osam mjeseci. Dosta vremena provodim uz klavir i uz
Prijatelji su mu najve}a sre}a i
bogatstvo
~a{u vina. Neki ljudi ne mogu vjerovati da sjajan vi{esa-
tni provod mo`e biti uz ~a{u dobrog vina, klavir i svoje
misli", otkriva [ehanovi}.
Vjerni pratilac muzika: U slobodno vrije-
me puno slu{a muziku koja je za njega posebno bitna.
"Muzika je moj vjerni pratilac u `ivotu. Neki to zovu
hobijem, ali meni je mnogo vi{e od toga. Hobi mi mo`e
biti vo`nja biciklom koju volim i upra`njavam kad su li-
jepi dani. Tura do Vrela Bosne ili Darive su svakodnevni-
ca. Da imam vi{e vremena i love vi{e bih putovao, ali i
ovako sam zadovoljan. @ivim po svom jer znam da ipak
postoji ljubav, kako ka`e Josipa Lisac", isti~e [ehanovi}.
22 ofekfmkb!10. 1. 2010.

IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA

Tajna dvostrukog
Prema izboru
popularnih
svjetskih magazina Lideri s
{pijuna Putin rezultate svog
napornog vje`banja `eli
da poka`e cijelom svijetu
Jordan je priznao da je navodni autor napada na CIA u Avganistanu,
kada je krajem pro{le godine poginulo osam ljudi, sara|ivao s tajnim
jordanskim slu`bama.
Me|utim, porodica tog Jordanca, Humana Halil al Balavija, tvrdi da
on nije mogao po~initi takvo djelo. Isto tvrdi i Jordan, koji je odlu~an
da istra`i otkud njegov agent me|u zvani~nicima CIA.
Al Balavi je zbog te saradnje bio saslu{an prije godinu dana, ali po-
{to ni{ta nije utvr|eno pu{ten je na slobodu da bi, kako je tvrdio, nasta-
vio da u Pa kis ta nu stu di ra
medicinu.
Al Balavi bio
Od tada je slao u Aman drago-
ameri~ki "dragulj"
cjene informacije o teroristima,
kada je rije~ o
ka`u zvani~nici, postav{i ameri~ki
informacijama
"dragulj" kada je rije~e o infor-
o Al Kaidi
macijama o Al Kaidi.
Ipak, sada se postavlja pitanje
kako je Al Balavi uspio biti paralelni {pijun, bez obzira na to {to jor-
danska strana to osporava.
Pitanja je mnogo, a odgovora nema niti }e ga biti, jer je i on sam po-
ginuo u pomenutom napadu u isturenoj operativnoj bazi "^epmen" u
avganistanskoj pokrajini Kost.
Sumnju izaziva i potvrda pakistanskih talibana da je Jordanac koji je
u bazi CIA aktivirao eksploziv jedan od njihovih ljudi, dok su drugi
izvori, pak, govorili da je bomba{ bio oficir u avganistanskoj vojsci.
Tajna je ostala tajna, ali i plodno tlo za brojne spekulacije. Vjerova-
tno }e se izroditi jo{ koja strana koja }e Al Balavija, svako iz li~nih po-
buda, ponosno prigrliti, odnosno odbaciti iz svojih redova.

Uhap{en
meksi~ki kralj droge
Jedan od vo|a meksi~kog kartela droge Karlos Beltran Lej-
va uhap{en je u Kuliakanu, prijestonici sjeverne provincije Si-
naloe. On je kod sebe imao la`nu voza~ku dozvolu kada je
uhap{en, a kasnije je priznao da je brat zloglasnog bosa Artura
Bektrana Lejve, koji je ubijen prije dvije nedjelje u sukobu s
vojnicima. Kod uhap{enog su prona|eni oru`je i municija, a
izvor u Ministarstvu bezbjednosti je rekao da je Lejva preba-
~en u Meksiko Siti.

Bomba ispred suda

Zgrada suda u italijanskom gradu Re|o Kalabrija o{te}ena
je u eksploziji sna`ne bombe. U eksploziji nije bilo `rtava. Ita-
lijanska policija je navela da je ru~no napravljena bomba bila
postavljena na kanister gasa. Vlasti analiziraju ostatke bombe,
ali u prvi mah nije bilo pouzdanih saznanja ko je odgovoran
za napad.

Izlio se dizel
u @utu rijeku
Vi{e stotina radnika anga`ovano je na sjeveru Kine u poku-
{aju da umanji {tetu na~injenu po{to se u rijeku Vei, pritoku Sarkozi bi trebalo
@ute rijeke, izlilo oko 150.000 dizela. Do izlivanja je do{lo Priredila: Dragana RADU[KI Za ~ovjeka koji u`iva u luksuznim stvarima, poput
da vodi vi{e
poslije gra|evinskog incidenta, a zaga|enje je dospjelo i do ra~una o svom stilu najkvalitetnijeg pi}a i najfinijih delikatesa, i to u vremenu
33 kilometra nizvodno od mjesta izlivanja goriva. Lokalno remijer Velike Britanije Gordon Braun kada ve}ina Sjevernokorejaca gladuje, pretpostavilo bi se

stanovni{tvo je upozoreno da ne koristi vodu iz rijeke koja je
izvor pitke vode za vi{e miliona ljudi.
Oboljeli od
side mogu u SAD
SAD su zvani~no ukinule zabranu ulaska oboljelima od side
i virusa HIV-a u zemlju, koja je prvi put uvedena prije 22 go-
dine. Predsjednik SAD Barak Obama rekao je da se mjera "ne
uklapa u ambicije Amerike da postane svjetski lider u borbi
protiv te bolesti". Efikasnije terapije i bolje razumijevanje bo-
lesti u javnosti su stvorili atmosferu u kojoj je ukidanje zabra-
ne postalo mogu}e.
Banda ukrala
~etiri miliona evra
Banda naoru`ana pu{kama i eksplozivom u organizovanoj
plja~ki ukrala je ~etiri miliona evra iz oklopnog kombija, koji
je prevozio novac prema banci na jugu Francuske. Plja~ka{i
su blokirali oklopni kombi u selu Gemonesu te su raznijeli
vrata vozila i ukrali novac. U kombiju se nalazilo osam mili-
ona evra, ali su plja~ka{i stigli uzeti samo polovinu tog iznosa,
provaliv{i u dva sefa. Razbojnici su uspjeli pobje}i s plijenom.
P
primio je neo~ekivani "udarac" medija
uo~i izbora. Popularni ameri~ki maga-
zin za mu{karce "GQ" proglasio ga je
najlo{ije odjevenim mu{karcem pro{le
godine.
Braun je u svojoj konkurenciji na-
dma{io i francuskog predsjednika Ni-
kolu Sarkozija.
U odnosu na pro{logodi{nje tre}e mjesto, Braun je
zna~ajno "napredovao", a mu{ki magazin
ga opisuje kao "primjer svega samo ne
britanskog stila".
"Mo`da bi francuski predsjednik tre-
balo manje vremena da posve}uje brigama
o visini, a vi{e vodi ra~una o svom stilu", ko-
mentar je magazina "GQ" o Sarkoziju.
D`on son me |u prvih
deset: Gradona~elnik Londona Boris
D`onson tako|e se na{ao me|u deset naj-
gorih.
Me|utim, ima i onih koji su daleko
gore pro{li jer su u izboru ameri~kog maga-
zina "Tajm" progla{eni najlo{ije obu~enim
politi~arima ikad.
Jedan od onih koji prednja~e u tome je i sjever-
nokorejski vo|a Kim Jong Il.
da Kim Jong Il ima bolji ukus kada je obla~enje u pitanju.
Me|utim, lider Sjeverne Koreje uglavnom se mo`e vidjeti
u maslinastozelenoj uniformi, uz neizbje`ne platforme na
Ahmadined`adov cipelama, koje imaju za cilj da izdignu "dragog vo|u", a
le`eran i neformalan navodno istu namjenu ima i frizura koja mu dodaje neko-
stil privla~i pa`nju liko centimetara vi{e.
svjetskih medija, I dok su lo{e skrojena odijela ranije isticala njegov
stomak, u posljednje vrijeme je primjetno da nosi daleko
ba{ kao i njegovi
tvrdolinija{ki stavovi manje uniforme, a sve zbog bolesti s kojom se bori poslje-
dnjih godina i zbog koje je prili~no
smr{ao.
Prema mi{ljenju analiti~ara
magazina "Tajm", za njim ne zaos-
taje ni ruski premijer Vladimir Putin.
Mnogi se pitaju da li Putin zaista
ide u teretanu. Mo`ete se kladiti da
ide, a rezultate svog napornog vje-
`banja `eli da poka`e cijelom svi-
jetu i to u svakoj prikladnoj prilici.
Bilo da ja{e punokrvnog `drijep-
ca, peca ribu ili da ide u lov, ruski
premijer rijetko kad ima majicu na
sebi.
Taj biv{i {ampion u d`udou po-
sljednje dvije godine toliko je puta sni-
mljen bez majice da je ABC ~ak napravio i

najlo{ijim stilom
obla~enja
dokumentarac o njemu.
Na kraju dokumentarca je zaklju~eno da u zemlji ko-
ja kuburi s alkoholizmom i raznim hroni~nim bolestima,
njen premijer `eli da svojim sunarodnicima uka`e na ne-
ophodnost zdravog `ivota.
Oli~enje lo{eg stila: I ~ileanski diktator bio
je oli~enje lo{eg stila. Naime, nakon vojnog udara 1973.
godine, kada je zbacio predsjednika Aljendea, diktator
Augusto Pino~e vladao je zemljom krajnje brutalno; za
vrijeme njegovog re`ima nestalo je na hiljade ljevi~arskih
aktivista. Kako bi zadr`ao svoj strogi stil, uvijek je nosio
generalsku uniformu, uz neizbje`ne izglancane ~izme. I
dok je imao zastra{uju}u reputaciju, njegov izgled je bio
samo potvrda toga.
Kada je rije~ o stilu libijskog lidera pukovnika Mo-
amera Gadafija, onda je on najbla`e re~eno `ivopisan. Ka-
da je rije~ o njegovom `ivotnom stilu, onda je najbla`e
re~eno ekscentri~an; `ivi u {atorima, ku}ni ljubimci su mu
gepardi, a li~na stra`a: libijske ljepotice. Me|utim, najupe-
~atljivija je svakako pojava koja je mje{avina beduinske
tradicije i afri~kog naslje|a, pa se tako pored neizbje`ne
uniforme mo`e vidjeti umotan u svili, ali i prekriven `ivo-
tinjskom ko`om.
Tako je tokom zvani~ne posjete Italiji, u junu pro{le
godine, na grudima imao sliku libijskog aktiviste Pokreta
otpora kojeg su objesili italijanski kolonijalisti 1931. godi-
ne. Na pitanje italijanskih novinara za{to je stavio tu sliku
ba{ tokom posjete Italiji, on je odgovorio: "Za moj narod,
ova slika je poput krsta za vas. Svetinja".
Kada je rije~ o predsjednicima koji va`e kao prili~no
neformalni, onda treba spomenuti Evu Moralesa, koji stal-
no nosi d`emper, samo {to to nije d`emper, ve} tradic-
ionalna ~ompa, koja je karakteristi~na za bolivijske
domoroce. Ovaj ljevi~arski orijentisan lider za mnoge ana-
liti~are nije ~ovjek koji bi nosio odijela, niti mogu da ga
zamisle u njima.
"Zaista, mo`ete li vi Moralesa zamisliti u Armanije-
vom odijelu? Iako je ba{ Armani specifi~an za neke ju-
`noameri~ke lidere, Morales nije ~ovjek koji bi se u tome
prijatno osje}ao. Mislim da bi ga daleko vi{e kritikovali
kada bi nosi odijela", rekao je jedan analiti~ar.
Linija "Moralesovih d`empera":
Slike Moralesa u d`emperu ili u crnoj ko`noj jakni, ako je
u posjeti zemljama s o{trijom klimom, postale su njegov
za{titni znak. [tavi{e, pletivo i d`emperi u Boliviji su pos-
tali pravi hit, pa je tako ura|ena i modna linija mu{kih
d`empera koja nosi ime predsjednika Moralesa.
Po{tuju}i iransku strogu vjersku kulturu, koja se
odnosi i na obla~enje, iranski predsjednik Mahmud
Ahmadined`ad je prili~no skroman kada je rije~ o stilu
obla~enja. I dok je to u Iranu sasvim normalno, njegov le-
`eran i neformalan stil privla~i pa`nju svjetskih medija,
ba{ kao i njegovi tvrdolinija{ki stavovi.
Njega nikada ne}ete vidjeti s kravatom, koju je zabra-
nio jo{ ajatolah Homeini, jer je dekadentna i neislamska, a
i doprinosi {irenju zapadne kulture. Ahmadined`adov za-
{titni znak su jednostavne, pamu~ne ko{ulje i neizbje`na
jakna, koje navodno kupuje na teheranskom bazaru. Tu ja-
10. 1. 2010. ofekfmkb 23
Kastro
Pino~e uvijek nosio
generalsku uniformu
Boris D`onson
Gordon Braun
potukao svu
konkurenciju
FOTO NN
Kim Jong Il najlo{ije
obu~en politi~ar
Braun, kojeg magazin opisuje
kao "primjer svega samo
ne britanskog stila", u svojoj
konkurenciji nadma{io je
i francuskog predsjednika
Nikolu Sarkozija
knu jo{ nazivaju i "ahmadijacket" (ahmadijakna) i neodo- odjevnoj kombinaciji mora imati ne{to crveno. Bilo da uz
ljivo podsje}a na marku jakni Members Only, koja je bila odijelo kombinuje crvenu kravatu ili da nosi crvenu beret-
aktuelna po~etkom osamdesetih godina pro{log vijeka. Taj ku, ta boja je jednostavno neizostavna kada je rije~ o ^a-
na~in odijevanja je veoma popularan me|u njegovim pris- vezu. On je jednom prilikom i sam rekao da koristi svaku
talicama jer smatraju da su tako jo{ bli`e svom predsjedni- priliku da istakne da je veza socijalizma i Venecuele neras-
ku. kidiva, a uz njegovo forsiranje crvene, te{ko da ko mo`e i
da zaboravi.
Fidela Kastra zapadni mediji On je za~etnik jedne ideologije, osoba za koju je ve-
zan kult li~nosti, pa zato nije ~udno {to je uveo i novi mo-
posljednjih godina zovu "Adidas man"
dni trend. Rije~ je o biv{em kineskom lideru Mao
Cedungu koji se stalno pojavljivao u sivoj proleterskoj ja-
Kada je rije~ o Fidelu Kastru, onda njega zapadni kni, sa ~etiri d`epa. Ta odijela su se kasnije izra|ivala u si-
mediji posljednjih godina zovu "Adidas man". Naime, ot- voj, zagasitoj zelenoj, i plavoj. Skoro sva komunisti~ka
kako se razbolio, uniformu je zamijenio "Adidasovom" omladina nosila je ta uniformisana odijela, a to je bio i je-
trenerkom, koja je postala njegov za{titni znak. Odbijaju}i dan vid otpora kapitalisti~kim neprijateljima. Nakon lide-
da nosi bolni~ku pid`amu, Kastro se opredijelio za crvenu rove smrti, 1976. godine, uniformisano obla~enje je
trenerku, koja vjerovatno `eli da poru~i da je dobrog polako po~elo da izlazi iz mode. Dana{nji kineski lideri
zdravlja. Predstavnici "Adidasa" ne smatraju da im je to skoro svi nose savremena zapadnja~ka odijela.
neka reklama. Stil @ana Bedel Bokase mo`e se svesti samo na jednu
"Na to ne gledamo ni kao na pozitivno, niti negati- rije~: pompezno! Bez obzira na priliku u kojoj se pojavlju-
vno. Mi smo sportska marka i to je to. Pravimo opremu za je, njegova pojava je uvijek bila pompezna, upe~atljiva,
sportiste, a ne za lidere", ka`u u "Adidasu". ekscentri~na. On je bio lider Centralnoafri~kog carstva
Me|utim, to mo`da obja{njava za{to je "Adidas" po- (dana{nje Centralnoafri~ke Republike). Posebno se pamti
tpisao ugovor da obla~i kubanske reprezentativce na po- njegova ceremonija krunisanja, koju su prenosili svi svjet-
sljednje dvije Olimpijade. ski mediji, a koja je ko{tala 20 miliona dolara. Iako je nje-
^avez u crvenom: Boje revolucije zavise gova vladavina bila kratka, uspio je da naciju odvede do
od zemlje; u Iranu je to zelena, u Ukrajini narand`asta, a u bankrota, prije nego je pobjegao u Francusku. Umro je
Venecueli crvena. Upravo najistaknutiji promotor te boje 1996. godine, deset godina nakon {to se vratio u zemlju
je venecuelanski predsjednik Ugo ^avez, koji u svakoj kojom je nekada vladao.
24 ofekfmkb!10. 1. 2010.
Planine Crne Gore privla~e sve vi{e turista
Kola{in, mjesto koje
Adis [U[NJAR
a je Crna Gora odlu~ila da definiti-
D
vno bude prva balkanska zemlja ko-
joj }e tu ri zam bi ti je dna od
najbitnijih privrednih grana pot-
vr|uju i velika ulaganja u sjever ze-
mlje i zimsku turisti~ku sezonu.
Sve kvalitetniji hotelski i priva-
tni smje{taj, gastronomska ponuda i savremeno opre-
mljeni ski-centri vjerovatno su najo~igledniji u gradi}u
Kola{inu, koji se nalazi u srcu planinske Crne Gore
okru`en planinama Bjelasica, Sinjajevina, Mora~kim
planinama, planinom Komovi.
Grad jedinstvenim ~ini i blizina Nacionalnog parka
Biogradska gora na Bjelasici, jednom od tri posljednje
pra{ume u Evropi, i predivna rijeka Tara koja je po
svom kanjonu poznata u cijelom svijetu.
Ka fi} SFRJ: [ansu u turizmu ozbiljno su
shvatili i gostoprimljivi Kola{inci. U kola{inskim resto-
ranima i kafi}ima svi su rado vi|eni gosti, odli~na hrana
i pi}e su mo`da jo{ najjeftiniji u regiji, a ljubazno oso-
blje rado }e u}i u razgovor s gostima.
Prva kafana u koju }e gosti iz regiona svratiti je si-
gurno kafi} SFRJ u centru Kola{ina. Muzika u tom kafi-
}u prije svega spaja ljude.
Za {ankom, ispod grbova nekada{njih republika
biv{e Jugoslavije, i dalje se ~uva bratstvo i jedinstvo.
"Do{la sam iz Makedonije na skijanje i kada sam
pro{etala gradi}em prvo sam vidjela kafanu SFRJ. Ov-
dje se slu{a dobra na{a muzika iz osamdesetih i prisje-
}amo se starih dobrih vremena. Cijelo mjesto i priroda
koja ga okru`uje je vrlo interesantno", ka`e Biljana iz
Bitolja.
Ulaganja u turizam u tom gradu posljednjih godina
ve} su postigli cilj i posjeta na hiljade turista toj regiji
postala su svakodnevnica.
Samo godi{nja posjeta vi{e od 50.000 turista Naci-
onalnom parku Biogradska gora dovoljno govori o re-
zultatima ulaganja i promocije tog dijela Crne Gore.
Na prelijepoj planini Bjelasici, bogatoj rje~icama i
Skijali{te
modernizovano i
pro{ireno za 10
kilometara staza
FOTO NN
jezerima, koju je nekad rado obilazio i Josip Broz Tito,
nalazi se Ski-centar Kola{in.
Na nadmorskoj visini 1.450 metara taj ski- centar
idealan je za odmor i u zimskim i u ljetnim mjesecima.
Konstantna ulaganja u~inila su ga jednim od najpopu-
larnijih u Crnoj Gori.
Ove godine dobio je nove staze za skija{e i bordere
i novu `i~aru sa {estosjedom.
Pro{ireno skijali{te: U nedavnoj posjeti
novinara iz BiH tom gradi}u, koju su organizovali pred-
stavnici Nacionalne turisti~ke organizacije Crne Gore,
doma}ini Kola{ina istakli su da od turizma tek o~ekuju
korist.
Ivana Pekovi}, direktor Ski-centra Kola{in, ka`e da
je skijali{te u posljednje tri godine znatno modernizova-
no i da je pro{ireno za 10 kilometara staza.
"Ambiciozno se ula`e zadnje tri godine. Izgradili
smo nove objekte, nabavili najsavremenije ma{ine za
sre|ivanje staza, skija{ku opremu, sistem za proizvo- Mileta Bulatovi}
Grad jedinstvenim ~ini i blizina
Nacionalnog parka Biogradska gora
na Bjelasici
dnju vje{ta~kog snijega, a pro{le godine postavili {esto-
sjed `i~aru. Trudimo se da tehnolo{ki usavr{avamo na{u
ponudu i da svaka sezona bude druga~ija", ka`e Pekovi- Prva kafana u
}eva. koju }e gosti iz
Mileta Bulatovi}, predsjednik op{tine Kola{in, ka- regiona svratiti
`e da su u Kola{in do sada Rusi, Norve`ani i Englezi je sigurno kafi}
ulo`ili oko 55 miliona eura, ali da velike investicije tek SFRJ u centru
o~ekuju. Kola{ina
"Investitori dolaze tamo gdje im je garantovana si-
gurnost i gdje postoje poticaji i jasni zakoni", ka`e Bula-
tovi}.
Dodaje da su oni za investicione projekte ustupili
svog zemlji{ta u vrijednosti od 2,5 miliona eura.
"Trenutno se radi 25 studija lokacija za investitore
na podru~ju op{tine", poja{njava Bulatovi}.
Prema njegovim rije~ima, ako se realizuje pet in-

Gradi} Kola{in nalazi se u srcu
planinske Crne Gore i okru`en je
planinama Bjelasica, Sinjajevina,
Mora~kim planinama,
planinom Komovi
spaja ljude
vesticija, oni su postigli svoj cilj i dobi}e 500 do 600
novih le`aja.
"Vrijeme blokada je iza nas. Turizam je opredjelje-
nje grada Kola{ina, ali ne po svaku cijenu", nagla{ava
Bulatovi}.
Sa{a Radovi} Nema gra|enja po planinama: Is-
ti~e da nisu dozvolili gra|enje hotela po planinama.
Plijeni pa`nju
ljubitelja snijega "Trenutno u gradu u hotelima i privatnom smje{taju
imamo oko 1.000 le`aja. @elimo da budemo otvoreni za
sve goste.
Hoteli 'Bianca Resort & Spa' i 'Lipka' su najelitniji
i pru`aju uslugu koja mo`e svakog zadovoljiti", ka`e
Bulatovi}.
Dodaje da imaju i veoma dobar privatni smje{taj po
povoljnim cijenama.
"Na{e najve}e pitanje je autoput. Ako on pro|e
kroz Kola{in onda smo uspjeli", ka`e Bulatovi}.
Hotel "Bianca Resort & Spa", koji je okru`en sa 25
hektara prelijepih borovih {uma sa pogledom na planinu
Bjelasicu, postao je simbolom Kola{ina.
Sve luksuzne sobe i javne povr{ine su sa pogledom
na snijegom prekrivene planinske lance i borove {ume.
Arhitektonski projekat hotela zasnovan je na ideji
planinskih lova~kih koliba.
Svojim jedinstvenim dizajnom eksterijera, hotel
Ski-centar Kola{in dominira pogledom iznad grada Kola{ina.
Enterijer "Bianca Resort & Spa" ~ini spoj moderne
FOTO NN
tehnologije i ru~nog rada u kamenu i drvetu.
Bazen, sauna, tursko kupatilo, moderni fitnes cen-
10. 1. 2010. ofekfmkb 25
@i~ara sa {estosjedom
Kola{in
Lp!mb!|jo!kf!hsbe!lp!kj
tv!ptop!wb!mf!Ptnbo!mj!kf!v!28/
wj!kf!lv/!
Ub!pq!|uj!ob-!lp!kb!jnb!21/111
tub!op!woj!lb-!tnkf!|uf!ob!kf!v
tsf!ej|!okfn!qp!esv!•kv!Dsof
Hp!sf/!
Lp!mb!|jo!tf!ob!mb!{j!ob!:65
nf!ub!sb!ob!enps!tlf!wj!tj!of/
Tb!twji!tusb!o b!plsv!a fo!kf
qmb!oj!ob!nb!Tj!okb!kf!wj!ob-!Ckf!mb!.
tj!db-!Lmkv•!j!Wv!•kf/!
Qp!tf!cop!nkft!up!nf!}v!qsj!.
sp!eojn!mkf!qp!ub!nb!tv!qfk!{b!aj
lb!okp!ob-!qmb!ojo!tlji!mkf!qp!uj!db
sj!kf!lb!Ub!sf-!Np!sb!•f!j!Nsuwj!df/!
Lp!mb!| jo! ov!e j! pemj!• bo
penps-!lb!lp!{j!nj!ub!lp!j!mkf!uj
{cph!j{wbo!sf!eoji!j!wf!pnb
qp!wp!mkoji!lmj!nbu!tlji!vwkf!ub/
Ivana Pekovi}, direktor
Ski-centra Kola{in
tar, ali prije svega ugodna i topla atmosfera, u~inilo je
taj hotel najpopularnijim u tom dijelu Crne Gore.
U Nacionalnoj turisti~koj organizaciji Crne Gore
isti~u da je upravo BiH jedno od najbitnijih tr`i{ta Crne
Gore i da se nadaju da }e i Kola{in biti prepoznat kao
mjesto odmora kod bh. gra|ana.
Turisti iz BiH: Sa{a Radovi}, direktor Naci-
onalne turisti~ke organizacije Crne Gore, ka`e da je u
toku ove godine Crnu Goru posjetilo 100.000 turista iz
BiH.
"Pove}an je broj turista iz BiH i to mo`emo zahva-
liti na{im promotivnim aktivnostima. Jedno od prvih tu-
risti~kih predstavni{tava Crne Gore je otvoreno upravo
u Sarajevu i sigurno da je rad tog predstavni{tva dopri-
nio da dobijamo ove rezultate. Gosti iz BiH su tradici-
onalno prisutni, ali sigurno ima dosta mladih ljudi koji
ne znaju za Crnu Goru i zato je promovi{emo i nadamo
se budu}oj saradnji", ka`e Radovi}.
Dodaje da ta saradnja mora biti obostrana.
"Sve vi{e ljudi putuje u sportske centre u BiH. Na{
region je izuzetno atraktivan i zajedno se moramo okre-
nuti prekookeanskom tr`i{tu. Turiste iz Japana ne zani-
ma pojedina~na dr`ava nego Balkan. Moramo sve
zajedno da uradimo da budemo {to atraktivniji", isti~e
Radovi}.
Kola{in je mjesto koje ve} sada plijeni pa`nju ljubi-
telja snijega, u koje se odista ula`e i zbog toga }e sigur-
no biti jedna od najbitnijih zimskih destinacija u
budu}nosti. *
26 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Amerikanci porazili
indijanskog poglavicu
Tekumseha

Indijanski
poglavica
Tekumseh
prokleo
ameri~ki
narod Ronald Regan
pre`ivio atentat
FOTO NN

Kletva koja je ubila

sedam predsjednika Prema predanju, kletva poznata i kao Tipenkaova kletva,
Predsjedni~ka kletva ili Kletva nulte godine nastala je D`ejms Garfild uspio da sastavi
samo ~etiri mjeseca mandata
poslije poraza Indijanaca u bici kod Tipenkaoa 1811. godine
Priredila: Dragana RADU[KI dva sata na hladnom vremenu uhvatila ga je prehlada. Voren
Mjesec dana kasnije umro je od zapaljenja plu}a, a u D`ejms
ri~e o kletvama do sada su uvijek spa- Harding
ameri~kom narodu zavladala je panika.

P
dale u kategoriju natprirodnog, me|u-
tim, je dna je do ka za la svo je
djelovanje.
Rije~ je o indijanskoj kletvi staroj
Kletva je 200 godina koja je do sada ubila se-
stigla i dam ameri~kih predsjednika, a sude}i
Vilijama prema predanju, sli~no je mogao da pro|e i Obamin pret-
Mekinlija
hodnik D`ord` Bu{ mla|i, koji je prvi put izabran za pred-
sjednika 2000. godine.
Prvi je Nulta godina: On je ve} pre`ivio jedan atentat u Gruzi-
umro ji kada je dr`ao govor. Vladimir Arutinijan bacio je ru~nu
Vilijam
Henri bombu 20 metara od njega, koja zbog neispravnosti nije
Harison eksplodirala.
Prema predanju, kletva poznata i kao Tipenkaova kle-
tva, Predsjedni~ka kletva ili Kletva nulte godine nastala je
poslije poraza Indijanaca u bici kod Tipenkaoa 1811. godi-
ne. Tada su Amerikanci koje je predvodio general Vilijam
Henri Harison porazili indijanskog poglavicu Tekumseha.
Tekumseh je tada prokleo ameri~ki narod. Kletva je
glasila: "Harison }e umrijeti, ka`em vam. I poslije njega }e
svaki Veliki poglavica (misle}i pritom na ameri~ke predsje-
dnike) izabran u razmaku od 20 godina, na godinu koja za-
vr{ava nulom, umrijeti za vrijeme mandata. I svaki put kad
umre, neka se svi sjete stradanja mog naroda."
Budu}i da se ameri~ki predsjedni~ki izbori odr`avaju
svake ~etvrte godine, svakih 20 godina izbori se odr`avaju
u godini koja se zavr{ava nulom.
Kada je Harison umro od Prvi po redu bio je Harison koji je na op{te iznena|e-
zapaljenja plu}a, u ameri~kom nje pobijedio na predsjedni~kim izborima 1840. godine.
narodu zavladala je panika Tokom inauguracijskog govora koji je trajao gotovo
Za potvrdu da ipak nije rije~ o slu~ajnosti trebalo je sa-
~ekati 20 godina i izbor novog predsjednika.
Ubistvo Linkolna: To je bio Abraham Linkoln, koji je
prvi put izabran 1860. godine. Njega je po~etkom drugog
mandata ubio ju`nja~ki simpatizer D`on Vilks But.
D`ejms Garfild izabran je 1880. godine i uspio je da
sastavi samo ~etiri mjeseca mandata. Njega je upucao du{e-
vni bolesnik ^arls Gito.
Kletva je stigla i Vilijama Mekinlija, koji je izabran
1900. godine. Mekinli je za svoj drugi mandat izabran
1900. godine, a nakon godinu i po ubio ga je anarhista Le-
on F. ^olgo{.
Poslije Prvog svjetskog rata, 1920. godine za ameri-
~kog predsjednika izabran je Voren D`ejms Harding, koji je
u San Francisku do`ivio sr~ani udar i umro u hotelu "Pa- Linkolna
las". ubio
ju`nja~ki
Frenklin Delano Ruzvelt biran je ~ak ~etiri puta. Go- simpatizer
dine 1940. izabran je po tre}i put, a umro je od mo`danog D`on
Vilks But
krvarenja ubrzo po{to je i ~etvrti put izabran za predsje-
dnika.
Najmla|i ameri~ki predsjednik D`on F. Kenedi do{ao
je na vlast 1960. godine. On je ubijen 22. novembra 1963.
godine u Dalasu.
Prvi predsjednik koji je mo`da prekinuo Predsjedni~ku
kletvu bio je Ronald Regan, koji je izabran 1980. godine.
Regan je ranjen u atentatu 69 dana poslije preuzimanja
du`nosti. Rana je bila te{ka, ali se Regan za dlaku izvukao.
Je li je sve to bizarna slu~ajnost ili ne, mo`da nikada
ne}emo znati. Ako je i bila kletva, onda se postavlja pitanje
da li je zaista i prekinuta.
 10. 1. 2010. ofekfmkb 27

Najljep{i
parkovi svijeta ri ro dna lje po ta i ljud ska

P
ma{ta su zaista posebne.
O svemu tome govore vi-
{e od rije~i slike najljep{ih
parkova svijeta.
Neki od njih su priro-
dni, a neki su djelo ljudi
koji su se poigrali svojim talentom i ma{tom.
U na{em kratkom pregledu smo izabrali
nekoliko slika kako bi vam do~arali ovaj mali
raj na zemlji. Najljep{i svjetski parkovi nala-
ze se u Austriji, odnosno u Be~u i Salcburgu.
Zatim slijede Nacionalni park Vancuver u
Kanadi, Mardid, Japan, Rusija, Portugal i ne-
zaobilazna Francuska.

VJEROVALI ILI NE
Qtj!jnb!kv!qp!28!lpt!uj!kv!v!twb!lpn!viv/ Ef!wf!ef!tfu!qsp!df!ob!ub!okv!kps!|lji
ub!ltjt!ub!tv!ufl!qsjt!uj!hmj!jnj!hsbo!uj/

Qp!|ub!v!hsb!ev!cf{!tub!op!woj!lb!ob!mb!{j Qb!dpw!np!af!eb!j{!esaj!cf{!wp!ef!ev!af
tf!v!Cft!ugb!mv!v!Psf!hp!ov/ of!hp!lb!nj!mb/ Fmfl!usj!•ov!tup!mj!dv!j{v!njp!kf!{v!cbs/
28 ofekfmkb!10. 1. 2010.

ŠALA MALA
Lbo!ej!ebu!{b!ob!•bm!oj!lb!v!of!.
lpn!tf!mv!esaj!hp!wps-!qb!lb!af;
#Ep!wb!|fh!tf!mb!ob!qsb!wj!~f!np
btgbm!uj!sb!oj!qvu"!Ob!qsb!wj!~f!np!j
wp!ep!wpe"!J{!hsb!ej!~f!np!j!|lp!mv"#
Of!lp!j{!nb!tf;
#Bmj!v!tf!mv!of!nb!ekf!df"#
#J!ekf!dv!~f!np!eb!wbn!ob!qsb!.
wj!np"#
+++++
Esf!wob!j{sf!lb;
Cp!mkf!Svt!eb!{b!wsof-!of!hp
\wb!cp!eb!qvt!uj!qmjo/
+++++
\ub!tf!ep!cj!kf!lb!eb!tf!vlstuf
tqmbw!j!qsb!~lb@
Bm!cbo!tlb!sb!uob!nps!ob!sj!db/
+++++
J{wb!ejp!lb!qf!ubo!kf!eoph!wpk!oj!.
lb!j!wj!•f; Jubilej genijalnog
#Sf!lp!|f!nj!eb!tj!kv!•f!v!lb!tbs!.
ov!vop!tjp!kf!eoph!nps!uvt!qj!kb!. dvojca sa velikog platna
oph!wpk!oj!lb"!Ob!sf!}v!kfn!eb!nj
penbi!lb!af!uf!lp!kf!up!cjp"#
#Sb!{v!nfn-!hp!tqp!ej!of!lb!qf!.
ub!of/#
#Qb!ep!csp-!lp!kf!cjp@#
#Wj-!hp!tqp!ej!of!lb!qf!ub!of/#
+++++
Vmb!{j!Qf!sj!db!v!qf!lb!sv!j!qj!ub
qsp!ebw!df;
#Jnb!uf!mj!imkfc!pe!qsj!kf!usj!eb!.
ob@#
#Jnb!np/#
#Qb!|up!hb!po!eb!of!cb!dj!uf@#
+++++
Qsj!•b!kv!ewb!tub!sj!kb!Dsop!hps!db/
#Lb!lp!uj!kf!pu!lbe!tj!v!qfo!{j!kj@#
#Nb!cf{!wf!{f///!jt!up!sb!ejn-!b
nb!okb!qmb!ub/#
+++++
Tqf!dj!kb!mj!ufu!ob!|fh!sft!up!sb!ob Stanlio i Olio
tv!qv!af!wj/
#[obn/!Kf!ebo!pe!okji!nf!kf

Stanlio i Olio
kv!•f!qp!tmv!aj!wbp/#
+++++
#Nb!nb-!eb!mj!twb!lb!cbk!lb!qp!.
•j!o kf! tb! pojn! (Kf!e opn! eb!.
wop///(@#
#Of-!tj!of/!Uwpk!ub!ub-!sf!dj!np-
qp!•j!okf!cbk!lv!pwb!lp;!(Ev!|p-!wf!.
•f!sbt!pqfu!jnbn!qp!tmp!woj!tbt!.
ub!obl///(#

Pi{e:
Slobodan
STANI],
profesor istorije

1. Talasa se
radni~ka
zasmijavaju ourel i Hardi, kod nas poznatiji kao Stanlio i Lucky Dog" iz 1921. godine, iako se me|u njima tada nije ra-

L
klasa. Od Olio, {to je vjerovatno preuzeto iz italijanskog zvilo prijateljstvo. Saradnju }e obnoviti tek nekoliko godina ka-
gladi im se jezika, ~inili su originalni duo neodoljivih, {ar- snije na inicijativu producenta Herolda Hola Rou~a. U to je
manta. mantnih suprotnosti. Njihov prvi film je sni- vrijeme Lourel pisao scenarije i re`irao filmove u kojima je Har-
man 1920. godine, a prikazan sljede}e. Tako da di glumio. Jedan od reditelja Holove producentske ku}e uo~io je
2. Na ulazu u se ova godina obilje`ava kao 90. godi{njica njihov komi~arski talent i spojio ih prvi put kao Stanlija i Olija u
Raj do~ekali postojanja Stanlia i Olia. Sten Lourel bio je filmu "Putting Pants on Philip" 1927. godine.
su nas... mr{avi, ugla|eni Britanac, dok je njegov partner Oliver Hardi, Dok su mnoge gluma~ke zvijezde nijemog filma krajem
tapkaro{i. porijeklom iz ruralne sredine ameri~ke dr`ave D`ord`ije, bio dvadesetih godina do`ivjele pad karijere uvo|enjem zvuka na
ne{to surovijeg karaktera.
Zajedno su u periodu od 1927. do 1940. godine snimili 62
3. Revolucija Malo je komi~ara s po~etka 20. vijeka
kratka i 13 dugometra`nih filmova. Sten Lourel (1890 - 1965)
je pojela svoju rodio se kao Artur Stenli D`eferson u Ulverstonu u Engleskoj. ~ijeg se humora i danas ljudi rado sje}aju
djecu, pa iz Prije emigracije 1912. godine, afirmirao se kao komi~ar te glu-
pozadine mio dublera ^arliju ^aplinu. Ime je promijenio dolaskom u veliko platno, Stanlio i Olio su 1929. godine napravili uspje{an
izbacila nove Ameriku boje}i se da njegovo rodno ime ne}e stati na filmske prelaz filmom "Unaccustomed As We Are". Stanlijev britanski i
kadrove. postere. Oliver Hardi (1892 - 1957) je, sa druge strane, ro|en u Oliverov ju`noameri~ki naglasak, zajedno s Olijevim pjeva~kim
gradi}u Harlemu u D`ord`iji i prije ve}ih je gluma- dionicama, dali su potpuno novu dimenziju likovi-
4. Tu|em ~kih po~etaka bio anga`ovan u pozori{tu. ma. Pokazali su se uspje{nima u spajanju vi-
}emo svoje Osim gluma~kog, istaknut je bio i njegov zualnog i verbalnog humora. Dijalogom
da damo. pjeva~ki talent koji je iskoristio u filmo- su pobolj{ali, a ne zamijenili svoje ve}
vima, ali i zabavljaju}i ekipu na sni- popularne gegove. Njihov je humor u
5. Rje{enje manjima. osnovi bio humor takozvane slepstik
bosanske Obojica su, usprkos velikom komedije koji se bazira na preuveli-
enigme broju snimljenih filmova i ske~eva, ~avanju fizi~kih mana, a samim ti-
mo`emo imali vrlo skromne solo karijere. me i na ismijavanju i parodiranju
na}i na Njihova je povezanost na kraju kroz nezgodne `ivotne situacije.
posljednjoj postala toliko jaka da se nakon Olivero- Tipi~an primjer takvog humora u
strani ve smrti Sten zakleo da vi{e ne}e glumiti. I interpretaciji Stanlija i Olija bila bi gradnja
ukr{tenice. nije. Prvi put su se susreli rade}i na filmu "A ku}e. Olio u ustima dr`i nekoliko eksera.
 10. 1. 2010. ofekfmkb 29

Stanlio i Olio su poput

odrasle djece koja
Kurt Kobejn
neprestano stvaraju Kad govorimo o pro-
probleme bogata{ima, mjenama u muzici i vre-
oholim gra|anima, menski se ograni~imo na
ljutitim policajcima,
dominantnim `enama i period s po~etka devede-
ograni~enim {efovima setih, onda kao ikonu je-
dnog ta kvog po kre ta,
koji je mnogo toga donio
i promijenio, svakako
treba izdvojiti Kurta Ko-
bejna.
Pjeva~ "Nirvane" sa
svojim bendom nije uti-
Svijet je pun cao samo na muziku toga vremena, ve} i na pop kulturu i stil koji je iz
Stanlija i Olija. nje proiza{ao. Album iz 1991. "Nevermind", kojim su postali broj je-
dan na ve}ini svjetskih muzi~kih lista, predstavljao je transformaciju
Kao dje~ak muzi~ke scene i potpuni raskol s ki~astim i povr{nim stilom koji je vla-
sam ih stalno dao od po~etka osamdesetih.
Neki ga smatraju nevjerovatno talentovanim tekstopiscem, ali {to god
vi|ao u mislili o njemu kao o pjesniku, imao je poseban glas, odnos prema pu-
maj~inom blici i `ivotu, u ~emu je vrlo ~esto bio kontradiktoran. Nakon njegove
hotelu. Uvijek smrti javila se struja koja je, kao i za Elvisa, tvrdila da je Kurt jo{ `iv,
pa onda i druga struja, ona paranoi~na, koja je sve smatrala jednom ve-
postoji jedan likom zavjerom, a njegovu smrt ubistvom, ali ve}ina muzi~kih kriti~a-
jako glupi ra, novinara i svih onih koji su se smatrali kompetentnima re}i ne{to o
tome po~ela se baviti njegovim psihi~kim stanjima, depresijama i dru-
mu{karac gim problemima koji su na kraju u obi~nom slu{aocu i ~itaocu stvorili
kojem se sliku neuravnote`enog rokera, propalog od droge koji nije imao nika-
kvog dodira s realno{}u.
nikad ni{ta Rodio se u malom mjestu Hokaim, smje{tenom 140 kilometara jugo-
lo{e ne de{ava zapadno od Sijetla, 20. februara 1967. Kao doga|aj iz djetinjstva koji je
jako uticao i na njegovu psihu i muziku sam je naveo traumati~ni ra-
i jedan zvod roditelja kad je imao sedam godina. Rekao je da se nikad vi{e na-
pametni, kon toga nije osje}ao voljeno i sigurno, povukao se u sebe i svoj svijet.
@ivio je kod raznih ro|aka, gdje bi stigao, a ~esto je spavao na ulici,
koji je jo{ pod mostom koji je spomenuo u pjesmi "Something In The Way".
gluplji od Kad je imao jedanaest godina u ruke mu je do{ao album "Sex Pistol-
prvog, samo sa", a nakon njihova raspada s prijateljem Kristom Novoselicem nas-
tavio je slu{ati val britanskih bendova, uklju~uju}i i "D`oj Divizion",
toga nije koji }e svojim nihilizmom ostaviti traga na "Nirvani". Godine 1986. u
svjestan! Olimipiji osniva "Nirvanu" zajedno s basistom Novoselicem i bubnja-
rom Dejvidom Grolom. Iako je prvi album "Bleach" nastao tri godine
Oliver Hardi kasnije, tek s "Nevermindom" postaju svjetski poznati bend. I to u ta-
kvoj mjeri kakvoj se ni sami nisu nadali - skoro preko no}i postali su
milioneri.

90 godina
Petog aprila 1994. zatvorio se u stan i pucao si u glavu. Na{li su ga
tek dva dana kasnije elektri~ari koji su do{li ne{to popraviti u stanu, a
policija je kraj njegovog tijela na{la crvenom bojom ispisanu poruku
upu}enu Kortni i njihovoj k}eri Frensis Bin.

Da li znate
[ta je to pigment

publiku
ma koje su utjelovili. Lorel je bio ambiciozni vo|a, dok je Hardi
bio puno opu{teniji. Lourel je vi{e od 50 odsto napisanih scenari-
ja sam prepravljao, smi{ljaju}i nove ske~eve i daju}i vi{e prosto-
ra improvizaciji. Njegov se partner tome nije protivio, po{tovao
je Lourelove odluke, a sam se posve}ivao hobijima koje je volio,
posebno golfu. Nakon raskida saradnje s Holom Rou~em, njiho-
va je karijera krenula nizbrdo. Neko su vrijeme sara|ivali sa stu-
dijima "20th Century Fox" i MGM-om, ali ondje im nije bila
dozvoljena improvizacija, pa talent komi~ara nije dolazio do
izra`aja i snimljene filmove nije stigao `eljeni uspjeh.
Slijede}i savjet doktora, Oliver Hardi je 1956. godine
smr{avio oko 50 kilograma, ~ime mu je tijelo suvi{e oslabilo.
Vjerovatno je zbog tog naglog gubitka kila pretrpio nekoliko
mo`danih udara i umro 7. avgusta 1957. godine. Lourel zbog bo-
lesti nije bio na sprovodu i vrlo brzo je nakon tog doga|aja pre-
trpio mali `iv~ani slom. Vi{e nikad nije javno nastupio, a
povodom Hardijeve smrti je izjavio: "Svijet je izgubio komi~ar-
skog genija. Ja sam izgubio najboljeg prijatelja." Osam godina
kasnije, 23. februara, nekoliko dana nakon sr~anog udara umro je
i Sten Lourel. Me|utim, ni na samrtnoj postelji nije izgubio smi-
sao za humor. Samo nekoliko minuta prije smrti Sten je medicin-
Stanlio ga lagano potap{a po vratu i on, naravno, proguta ih. Li- skoj sestri objasnio kako bi sad vrlo rado skijao.
kovi Stanlija i Olija potpuno su bez mozga, ali vje~no optimisti- Ona mu je iznena|eno odgovorila da nije znala da skija, na
Ovaj je popularni
dvojac ~ni i hrabri u nepokolebljivoj naivnosti. Njihov je humor fizi~ki, {to je on uzvratio da ne zna skijati, ali da bi i to radije radio, nego
univerzalnim a u svojoj sklonosti nesre}ama i glupiranju oni su veliki prijatelji, le`ao sa stotinama igala po sebi. U anketi koju je proveo "The
jezikom obilje`io blagog karaktera i odani jedan drugome. Comedian's Comedian" 2005. godine Stanlio i Olio su zavr{ili na
komediju u Stanlio i Olio su poput odrasle djece koja neprestano stvara- sedmom mjestu najve}ih komi~ara svih vremena i prvi me|u
njenim zvu~nim ju probleme bogata{ima, oholim gra|anima, ljutitim policajcima, dvojcima. Sten Lourel bio je osim toga veliki uzor Piteru Seler-
po~ecima na dominantnim `enama i ograni~enim {efovima. su, posebno kad se pripremao za ulogu ba{tovana u filmu "Being
velikom platnu Izvan seta, Lourel i Hardi bili su totalne suprotnosti likovi- There".
Pigment je materijal koji
izgleda obojeno kao rezultat
selektivne apsorpcije svje-
tlos ti. Obo je nost do la zi
usljed odbijanja i prelama-
nja svjetlosti, fluorescencije,
fosforescencije ili lumines-
cencije. Mogu biti prirodni i vje{ta~ki, ogranski i neogran-
ski. Neogranski pigmenti imaju ve}i zna~aj od organskih
jer se koriste za bojenje skoro svih povr{ina.
Prirodni neorganski pigmenti su po hemijskom sastavu
mineralne materije silisfati, karbonati, fosfati i razli~iti
metali. Veoma su postojani prema svjetlosti, atmosferskim
uticajima i visokoj temperaturi.
eorganski pigmenti se javljaju u velikom asortimanu bo-
ja i nijansi. Organski pigmenti su proizvodi destilacije ka-
trina kamenog uglja. Nazivaju se katrinse boje i na tr`i{tu
se javljaju u velikom broju. Koriste se za bojenje plasti~-
nih masa, gume, keramike, tekstila, stakla...
Kako rade transformatori
Transformator je elektri~ni
ure|aj koji transformi{e ener-
giju iz jednog kola u drugo
posredstvom magnetne spre-
ge, bez ikakvih pokretnih di-
jelova.
Transformator se sastoji od
dva ili vi{e spregnuta namota-
ja ili jednog namotaja sa vi{e izvoda i, u ve}ini slu~ajeva, ma-
gne tnog jez gra ko je kon cen tri {e ma gne tni fluks.
Naizmjeni~na struja u jednom namotaju }e indukovati struju
u drugim namotajima.
Transformatori su od vitalnog zna~aja za prenos energije vi-
sokim naponom koji obezbe|uje u{tedu tokom prenosa ener-
gi je na ve li ke da lji ne. Je dnos ta vnost i po uz da nost
transformatora i ekonomi~nost transformacije napona u nje-
mu su osnovni ~inioci u izboru prenosa naizmjeni~nom stru-
jom u ratu struja kasnih osamdesetih godina 19. vijeka.
30 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Umjetni~ki aktivizam neobi~nih stru~njaka

Namje{taj od oru`ja
Po zavr{etku dugogodi{njeg gra|anskog
rata u Kambod`i, 1998. godine, vlasti su zapo~ele
akciju uni{tavanja oru`ja. Dosad je uni{teno
oko 125.000 komada oru`ja, a da bi cijela akcija
dobila i umjetni~ku podr{ku i zaslu`en publicitet
koji }e pozvati na mir

se stru~njak za lako oru`je Nil Vajlford i kipa-

rka Sa{ Konstejbl, koji su 2003. godine zaje-
dni~kim snagama pokrenuli akciju "'The Peace
Art Project Cambodia" (PAPC).
Akcija je tada uklju~ila dvadesetak mladih
umjetnika koji su zasukali rukave i bacili se na
izradu namje{taja i skulptura. Kao materijal su
im poslu`ili mitraljezi, pu{ke, pi{tolji i raketni
baca~i.
"Reciklovano" oru`je privuklo je svoje-
vremeno veliku medijsku pa`nju, svratilo zani-
ma nje ja vnos ti za uspos tav lja nje mi ra u
Kambod`i, ali i svim dijelovima svijeta koji su
se nalazili usred krvavih sukoba, a profitirali
ako na prvi pogled djeluju kao su i privatni kolekcionari koji su spomenute

I
posve nevine i zanimljive stolice
i klupe, mo`da malo neudobne,
ali svakako ma{tovito izvedene,
po mni ji po gled upu }u je da ovi
komadi namje{taja nisu nastali
samo zato da bi ukrasili ne~iju
kuhinju ili terasu. Spomenuti namje{taj je do-
brim dijelom izra|en od oru`ja i istorija njego-
vog nastanka sve je samo ne lijepa.
Poznato je da su po zavr{etku dugogodi{-
njeg gra|anskog rata u Kambod`i, 1998. godi-
ne, vlasti zapo~ele akciju uni{tavanja oru`ja.
Dosad je uni{teno oko 125.000 komada oru`ja
(iako to ni pribli`no nije sve), a da bi cijela
akcija dobila i umjetni~ku podr{ku i zaslu`en
publicitet koji }e pozvati na mir, potrudili su
umjetnine otkupljivali.
"Reciklovano" "Sigurno nije lako, a u odre|enim slu~aje-
oru`je vima mo`e biti i opasno", rekao je svojevreme-
privuklo je no jedan od sudionika projekta. "Ne mo`emo
svojevremeno si priu{titi nemar, jer ne radimo s bezazlenom
veliku opremom", dodao je.
medijsku Trud se ipak isplatio, a ako ni{ta drugo,
pa`nju, pretvaranje oru`ja u namje{taj dalo je toj zloj
svratilo sirovini humanu ulogu i prakti~nu svrhu u sa-
zanimanje svim novom smislu. Namje{taj je i estetski sa-
javnosti za svim dobro rije{en i mnogi sigurno ne bi imali savremene umjetnosti, a pomenuta akcija osta-
uspostavlja- ni{ta protiv da se i u njihovom domu na|e ro- la je zabilje`ena kao najsvjetlija ta~ka umjetni-
nje mira u manti~ni stoli} za kafu ili naslanja~ ma{tovito ~ke ka ri je re po me nu te Sa {e Kon stej bl,
Kambod`i izvedenih nosa~a. umjetnice i aktivistkinje ~iji je predak, kao {to
Osim namje{taja, iz tih su radionica pro- i samo njeno prezime ka`e, bio mnogo slavniji
iza{le ptice i zvijeri dostojne bilo koje galerije slikar D`on Konstejbl.

VIJESTI IZ NESVIJESTI
Neozbiljni pu{a~ Porodica kaskadera Bizarni savjeti za {tednju
Sa mo se dmi cu da na Petoro~lana porodica Lista neobi~nih savjeta za
nakon sve~ane inaugu- Dan iz Vankuvera nije {to uspje{niju {tednju objav-
racije `eljezni~ke linije uobi~ajena porodica. ljena je na jednom finansij-
velike brzine, najbr`e na Svi odreda pojavili su skom vebsajtu, a preporu~uje
svijetu, voz i hiljadu pu- se u mno{tvu holivud- vam svakakve poteze - od to-
tnika zaustavio je na go- skih hitova i gotovo u ga da djecu na ~aj {aljete ko-
tovo tri sata - pu{a~. svakom od njih prevari- m{i ja ma, do ide je da na
Dim cigarete pokre- li smrt. D`im Dan je je- papu~e nalijepite komad tka-
nuo je pro tiv po `ar ni dan od rijetkih mu{karaca koji bez straha od ~udnih pogleda mo`e nine i izbjegnete kupovinu tepiha.
alarm na vozu koji povezuje Kanton na jugu s Vuhanom u central- re}i da mu je supruga pala niz stepenice. Selin Dan u istom je fahu Finansijski savjetnici se ~ak ne libe da vam predlo`e direktno kr{e-
nom dijelu Kine, na putu dugom 1.069 kilometara koji bi novi izda- kao i njen mu` - oboje su kaskaderi. nje propisa, poput vo`nje u zadnjem dijelu autobusa da ne morate
nak kineske tehnologije trebao prevaliti rekordnom brzinom od 350 U svojim dugim i plodnim karijerama iskakali su iz jure}ih vozi- platiti kartu.
kilometara na ~as. la, padali kroz stakla izloga i prozora te ponekad i zapaljeni tr~ali. Zatim, prije nego {to odete iz ku}e, isklju~ite zvonce jer }ete tako
Voz koji je jo{ bio na stanici u Kantonu kad je pu{a~ zapalio ciga- Ali ima ljudi koji bi mo`da pomislili da su kao roditelji mrvicu u{tedjeti na struji, a svejedno je ko zvoni kad vas nema.
retu suprotno propisima koji zabranjuju pu{enje, mogao je napustiti zakazali. Njihova djeca Konor (15), Eli (11) i Austin (9) tako|e Potom, koristite ostatke svega za recikla`u, a da biste izbjegli pla-
metropolu na jugu Kine tek dva sata i 45 minuta kasnije, nakon ni- provode dane penju}i se po zgradama i izbjegavaju}i eksplozije. }anje bilo kakvih ra~una, vratite se roditeljima.
za bezbjednosnih kontrola. Koliko god nevjerovatno zvu~alo, nijedno od troje djece nikad se Me|u savjetima za {tednju na{ao se i onaj o vodi. Preporu~uje vam
"Trebalo je neko vrijeme da se utvrdi {ta ne valja", izjavio je por- nije povrijedilo za vrijeme snimanja kaskaderskih scena, samo je se da se kupate jednom godi{nje i da ne pu{tate vodu nakon nu`de
tparol `eljezni~ke stanice. njihov otac slomio nogu sedam puta. ba{ svaki put.
 10. 1. 2010. ofekfmkb 31

POZORI[NI @IVOT Dr Aleksandar - Sa{a Grandi}

Kamerni
teatar 55,
Sarajevo

D. Mihanovi}:
"@aba",

Re`ija:
E. Juki}

Psiholo{ki realizam
Osvrtom na
predstavu "Balon
od kamena - moja
sje}anja",
Narodnog
postratne traumetvarnost, i to ona gorka, te{ka, bolna stvar- kockar, ali i sve`e nezaposlen, jer je kao `rtva tranzicije os- ovog scenskog stvaraoca.

S
pozori{ta RS nost sa svim svojim zna~enjima i tuma~e-
po~eo je ciklus njima unutar svih stilskih pododrednica
pozori{nih realizma, otvara se u svojoj goloj faktogra-
recenzija fiji kao osnov na kome izrasta "veliko ~u-
komada koji su do" preobra`aja malog ~oveka, pri ~emu se
u~estvovali na taj ~ovek, pre svega, saobra`ava sa najte-
ovogodi{njim `im i najmutnijim talogom koji nosi dubo-
Susretima ko u sebi. Polaze}i od ovog elementa kao jedne vrste zadate
pozori{ta/ teme Dubravko Mihanovi} se u svom tekstu "@aba" poi-
kazali{ta BiH, grava sa svim mogu}im zna~enjima ove re~i, pri ~emu nje-
koji su krajem no primarno odre|enje kao `ivotinjske vrste uop{te nije
novembra semanti~ki konotirano niti je relevantno za ovaj tekst, a ka-
i po~etkom mo li za njegovo scensko izvo|enje. Tako se slika posttran-
decembra odr`ani zicionog dru{tva: ostajanja bez zarade, posla, a samim tim i
u Br~kom. nade i vere u bolje sutra, postepeno menja u grotesku iz ko-
Najzaslu`niji za je izbija sva gor~ina "promene sistema" unutar jednog ~o-
visok umjetni~ki veka dovode}i ga do potpunog kolapsa i gotovo do
nivo i estetske nestanka.
Gorka slika o izgubljenoj generaciji koju je rat zana-
kulturne domete
vek obele`io, ali i bitno "o{tetio" pretapa se u ideju re`ije
na festivalu koja se ispoljava kao te`nja da se ponudi scensko re{enje o
je dr Sr|an nama i u nama. Tako se prostor jedne skromne, sirotinjske
Vukadinovi}, brija~nice u ko zna kom delu Sarajeva, postepeno pretvara
selektor i u "ring", "arenu" u kojoj se odigrava potupna tragedija zva-
umjetni~ki na ^OVEK. Sme{taju}i publiku tik uz glumce re`ija nam
direktor Susreta, jasno poru~uje da je ovo komad koji se ti~e nas ovde i sada
a za dobru i da direktno, neposredno, bez rampe, delujemo kao jedna
organizaciju vrsta tihog protagoniste. Redukuju}i svoja izra`ajna sred-
Jakov Amid`i}, stva na spoljnjem planu do maksimuma re`ija - Elmir Juki}
direktor festivala - se upu{ta u oblikovanje mikrokosmosa kao posebne vrste
i pomo}nik kompleksnih i rafiniranih psiho-socijalnih problema. Kraj-
ministra nje izra`ajno redukovana, a opet potpuno realisti~na i uver-
za kulturu ljiva, scenografija koju potpisuje Vanja Popovi} uvodi nas u
Br~ko distrikta. hiperrealisti~ki prostor male brija~nice. U njoj je sve staro i
poprili~no o{te}eno, bilo da je re~ o frizerskim stolicama ili
nekom drevnom telefonu na polici sa "dragocenostima"
kao {to su fotografija iz detinjstva ili fudbalska lopta.
Su`avanjem scenskog prostora na ~istu "crnu kutiju"
ili sobu, u ovom slu~aju kvadratno oblikovanu brija~nicu,
Emir Juki} nastoji da izre`ira i sve, ma i najtananije korelacije na
Had`ihafizbegovi} fonu prostor-svetlo-scena-akt. Prenose}i metonimijski
se pod dejstvom, odre|en odnos izme|u govora i govorne radnje u prostor u
a ne preko, replika kome i disanje postaje govor, u kome i jedva ~ujno otkuca-
s partnerima, vanje "stalog vremena" biva jedinim agensom zbivanja.
kre}e u rasponu Slojevi ti{ine koji obuzimaju na trenutke, tako|e su deo
izra`avanja, a ne precizno formulisanih zadataka na fonu odbrane gluma-
predstavljanja ili ~kog zadatka. Nenametljiva, nevidljiva, a opet sveprisutna
odslikavanja Juki}eva ruka dokaz su uspe{ne i ume{ne re`ijske umetni-
neuroze, a potom ~ke postulacije, ali i artikulacije u ovom komadu.
jasne i ~iste U odbrani ve} definisanih preciznih gluma~kih zadata-
psihoze ka ~etiri aktera: Emir Had`ihafizbegovi} (Zeko), Mirsad
Tuka ([vabo), Braco (Aleksandar Seksan) i Moamer Kasu-
movi} (Muki) nude nam posebna, veoma zanimljiva i kraj-
nje uverljiva gluma~ka umetni~ka ostvarenja.
Polaze}i od partner igre koja se na fonu teksta ostvaru-
je kao drama izme|u dva brata, pri ~emu je jedan probisvet,
tao bez posla (Braco), a drugi pobo`an, miran, sve~ano ra-
spolo`en brico koji `eli da s bratom proslavi Bajram (Zeko)
- re`ija otvara zbivanje kao kazivanje o "@abi" gde se ona
ispoljava kao automobil - "Sitroenov" nekada{nji model
spa~ek koji je bio hit me|u mladima sedamdesetih godina
20. veka. Obi~na, svakodnevna pri~a pretapa se tako u po-
kreta~ku snagu koja stimuli{e sva ostala dejstva likova, jer
sa makro plana pojedinca prelazi na mikro plan - njegova
du{a. Otvaranjem du{e i tekst i re`ija nude nam zanimljivu
vivisekciju (jo{ jedno mogu}e semantizovanje pojma `aba)
u kojoj se ta~no odre|uje kakva je sudbina "papaka", a ka-
kva "raje". Naime, metanasti~ne promene izazvane socijal-
no-ekonomskim, ali, na `alost, prvenstveno ratnim
zbivanjima osnov su na kome izrastaju duboke unutra{nje
motivacije daljeg dejstva likova. Iz opozicije urbano/neur-
bano, kulturno/nekulturno izrastaju po~etni motivi igre glu-
maca.
Dosledno po{tuju}i zahteve re`ije da izra`ajna sred-
stva redukuju do najve}e mogu}e mere na spoljnjem, mani-
festom aspektu glume, a da ih do maksimuma intenziviraju
na unutra{njem izra`ajnom fonu, akteri ove predstave daju
nam istinske umetni~ke, lirske pasa`e gluma~ke ve{tine.
Tako se Emir Had`ihafizbegovi} (Zeko) pod dej-
stvom, a ne preko, replika s partnerima, kre}e u rasponu
izra`avanja, a ne predstavljanja ili odslikavanja, neuroze, a
potom jasne i ~iste psihoze. Njegov "actiosis neurosis"
ispoljava se kao suptilno vajana i modulovana inpostacija
svih elemenata ljudskog bi}a, da bi iz njih, a potom na
osnovu njih stvorio, uobli~io, a ne predstavio ~oveka sa te-
{kim poreme}ajem li~nosti. Rat je gospodar kome je sve
podre|eno. Suo~en s njim, Zeko postaje oli~enje tragi~ke
krivice, jer ni po ~emu i ni za{ta kriv biva uvu~en u gorku
pri~u o "zlo~inu i kazni", da bi i sam osetio "miris baruta na
Balkanu". Ru{enje svih `ivotnih vrednosti ostavlja enormne
procepe u njegovoj li~nosti, a upravo te elemente nam pre-
do~ava Had`ihafizbegovi} svojom suptilnom i krajnje rafi-
nisanom igrom. Svi izra`ajni resursi kojima ovaj glumac
raspola`e stimulisani su u trenutku njegovog potpunog `i-
votnog kolapsa. Psihoti~ko stanje do~arano je stvarnosnim
"cepanjem po vertikali", jer se li~nost Had`ihafizbegovi}a u
potpunosti i krajnje uverljivo "udvaja" pred nama. Straho-
vita, orkanska, neverovatna snaga nosi ovog glumca ka go-
tovo neverovatnom, nemogu}em gluma~kom ~inu -
potpunom rascepu. Iz damara, iz najsitnijih psihi~kih radnji
i radnjica, iz mimike, gesta, a potom redukovanog pokreta
sti`e orkan potonu}a i sunovrata u kome je samoubistvo je-
dino re{enje. Posva|an s bratom, kog umalo nije preklao
brija~kom britvom, ostavljen od `ene i dece, sam sa svojim
naglim i krajnje agresivnim temperamentom, Zeko se, za-
hvaljuju}i Had`ihafizbegovi}u, odre|uje kao neko s nama i
u nama. Kada ga iznenadna pojava Mukija (Moamer Kasu-
movi}) spasava samoubistva, Had`ihafizbegovi} se sa ta-
kvom gluma~kom silinom obra}a obi~noj fudbalskoj lopti,
da je ta koli~ina energije poput strujnog udara osetljiva u
publici. U svakom slu~aju, re~ je sigurno o jednom od naj-
kvalitetnijih gluma~kih, umetni~kih, oblika iskazivanja
Koliko je te`ak zadatak da se sledi Had`ihafizbegovi-
}eva igra pokazuju i dokazuju gluma~ki elementi i ostalog
dela ansambla. U ulozi brata (Braco) Aleksandar Seksan
uverljivo i krajnje ume{no vodi primarne dijaloge koji do-
vode do prvog cepanja li~nosti u Zeki, a koji rezultuje nje-
govim poku{ajem da zakolje brata. Od ~oveka koji se ne
snalazi u tranziciji, pije, kocka se, nezaposlen je nakon vi{e-
godi{njeg rada, oca porodice koji se ne pojavljuje pred
njom, jer ne zna {ta da joj ponudi, Seksan oblikuje zanimlji-
vo gluma~ko ostvarenje koje ni jednoga trenutka ne gubi
meru i ne prelazi u karikaturu, ve} ostaje u ~vrstim koordi-
natama re`ije. Bi}e od krvi i mesa posebno je izra`eno kada
dolazi do sukoba s bratom koji spre~ava prijatelj iz detinj-
stva [vabo (Mirsad Tuka). Igra Seksana u velikoj meri je
samostalan, a ne reperni gluma~ki zadatak pri ~emu se
ispoljava visok stepen ume{nosti i izra`ajnosti, a ne pred-
stavlja~kog elementa gluma~ke umetnosti.
Na sna`nom izra`ajnom fonu je i igra Mirsada Tuke
([vabo). Njegov lik taksiste koji je rat proveo u Nema~koj
kao konobar (otud nadimak), potpuno je odbranjen u do-
menima uverljivosti i zadatka da se kre}e "iz sebe". "Ka-
tarsis" njegovih suza kada rida na ramenu najboljeg
prijatelja jasan su pokazatelj i uverljiv svedo~nik sa koliko
se energije Tuka posvetio ovom liku. Nigde nema vi{ka,
sve je parametrisano i upravo to odsustvo pojedinih oblika
lake, predstavlja~ke, glume svojstvene, prvenstveno tzv.
"{koli nadrealista" omogu}ava Tuki da dejstveno sledi par-
tnere na na~in da ne samo da upotpunjuje njihovu "situaciju
istine", ve} i sam potpuno anga`avano ome|ava lik kao sa-
mostalno gluma~ko ostvarenje.
U domenima samostalnog gluma~kog kretanja je i lik
zbunjenog, izgubljenog mla|anog profesora knji`evnosti
koji je prinu|en da radi kao: akviziter, a pre toga je bio ra-
znosa~ pica i portir, koga nam nudi Moamer Kasumovi}.
Iako po obimu najmanja, po sadr`aju je ovo je veoma va-
`na uloga, jer nakon razgovora sa Mukijem, Zeko re{ava da
se ne ubije, odla`e bombu i grli loptu kao "svetlo na kraju
tunela". Upravo takva pozicioniranost Kasumovi}a obezbe-
|ena je njegovim umetni~kim izrazom na na~in da dejstvu-
je iskreno i neposredno, a potpuno uverljivo i mogu}e.
Na kraju, ostaje nam da zaklju~imo kako je ova zani-
mljiva predstava ostvarena na fonu psiholo{kog realizma i
svojevrsni fenomen gledano sa pozicije "`ivotnog nadreali-
zma", jer se u inscenaciji dosta toga moralo da oduzme, da
se redukuje, iz svakodnevnog, stvarnosnog okvira. Me|u-
tim, ostaje pitanje koliko "tempiranih bombi" tj. ljudi sa
izra`enim postratnim psihozama ima me|u nama, ko se
brine o njima, kakav je njihov `ivot. Sigurno je da ova
predstava postavlja ova pitanja, ali i nudi mogu}i odgovor
da je spas "malim ljudima" da ostanu "mali" da promene
svoj stav i da umesto bombe prigrle loptu ili `enu, ma {ta
drugo osim oru`ja, droge, alkohola i nasilja. U potrazi za ta-
kvim spasom ostaje ova predstava Kamernog teatra 55 iz
Sarajeva, kao mogu}i, gotovo paradigmatski okvir za razu-
mevanje postratnih trauma i njihovih svakodnevnih mani-
festacija.
32 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Ljubitelji umjetnosti su
se divili radovima Sezana,
Monea, Renoara
i drugih umjetnika

Od 8. oktobra, kada je izlo`ba otvorena,

postavku je vidjelo preko 60.000 ljudi

Gu`va ispred
izlo`enih djela

Izlo`ba
stvarala{tva
Remek-djela
umjetnika u
impresionista
odu{evila
Amerikance

Svaki ljubitelj umjetnosti djelo

do`ivljava na svoj na~in

Priredio: Boris \URI] radove", rekla je Elmerova i dodala:

"Dolazak u muzej da bi se vidjela neka od
ejn Elmer i njen najboljih djela Renoara, Monea, Sezana i drugih

D`
trinaestogodi{- poznatih umjetnika vrijedilo je naporne vo`nje.
nji sin Kajl vo- Samo posmatranje djela koja nisu kopije ili pos-
zi li su se kroz teri predstavlja ne{to nevjerovatno".
snje` nju olu ju
da bi po sje ti li
izlo`bu impresi- Umjetni~ki muzej mo`e
onisti~ke umje- imati pozitivnu ulogu u dru{tvu
tnosti pod nazivom "Od Tarnera do Sezana",
koja je organizovana u muzeju "Everson" u
ameri~koj dr`avi Njujork. Uprkos lo{em vremenu, vi{e od 1.700 ljudi
"Kada sam ~ula da je izlo`ba pred zatvara- je do{lo u muzej smje{ten u ameri~kom gradu
njem, odlu~ila sam da do|em i vidim izlo`ene Sirakuzi da bi po zadnji put vidjelo ova veli~an-
stvena djela, po{to je izlo`ba zatvorena 3. janu-
ara. Od 8. oktobra, kada je izlo`ba otvorena,
preko 60.000 ljudi je vidjelo 53 eksponata koji
Uprkos lo{em vremenu, su posu|eni iz Nacionalnog muzeja Velsa.
"Svi smo op~injeni onim {to se ovdje de{a-
vi{e od 1.700 ljudi je do{lo u valo, od izlo`enih djela do reakcije publike", re-
muzej smje{ten u ameri~kom kao je direktor muzeja Stiven Kern i dodao:
gradu Sirakuzi da bi "Ovo je dokaz kako jedan umjetni~ki muzej nje velikih izlo`bi, morao je napraviti zna~ajne
mo`e imati pozitivnu ulogu u dru{tvu". promjene na samoj zgradi kao i odre|ene po-
posljednji put vidjelo ova Zvani~nici muzeja jo{ sumiraju rezultate, pravke. Tako|e, predstavnici muzeja su morali
veli~anstvena djela, po{to je ali pretpostavljaju da im je izlo`ba donijela vi{e podi}i zna~ajna sredstva da bi u tome i uspjeli.
od 450.000 dolara profita. Ipak, organizovanje Kern je ipak naglasio da je uticaj izlo`be na po-
izlo`ba zatvorena 3. januara izlo`be je ko{talo vi{e od 1,7 miliona dolara, a sjetioce bio daleko va`niji od finansijske dobiti.
Samo u ovoj godini 1.700 ljudi
do{lo je da vidi postavku muzej, da bi obezbijedio prostor za organizova- Nakon posmatranja slika, mnogi posjetioci su

bude
posjetiocu
Eksponati su posu|eni
iz Nacionalnog muzeja Velsa
pisali muzeju i obja{njavali kako ih je izlo`ba
ponukala da i sami postanu umjetnici.
"Spoznaja da ste dotakli li~ni `ivot posjeti-
oca predstavlja najbolji dio ove izlo`be", obja-
snio je Kern.
Mnoge umjetni~ke organizacije, kao {to su
"Syracuse Symphony Orchestra" i "Syracuse
"Syracuse Symphony
Orchestra" i "Syracuse
Opera", u{li su u partnerstvo
s muzejom
Opera", u{li su u partnerstvo s muzejom da bi
prikazali programe koji su nadopunjavali izlo-
`bu.
Sli~an potez su uradile i neke poslovne or-
ganizacije. Mnogi restorani su nudili popuste
posjetiocima muzeja koji su morali pokazati
svoje ulaznice.
"Reklamiranje u razli~itim sredinama i ra-
zli~itim metodama doprinijelo je da se veliki
broj ljudi odlu~i na posjetu muzeju. Ljudi su bili
zainteresovani informacijama i `eljeli su do}i
vidjeti na{u izlo`bu", objasnio je Kern. Posjeti-
oci su dolazili iz svih okolnih gradova i "ostavi-
li" su oko 4,3 miliona dolara u Sirakuzi.
"Djela franucuskih i ostalih velikana impre-
sionisti~ke umjetnosti su pomogla da ljudi pro-
mijene mi{ljenje o na{em gradu", objasnio je
Dejvid Holder, predsjednik Turisti~kog biroa Si-
rakuze.
On je dodao da izlo`ba "Od Tarnera do Se-
zana" predstavlja prvu od niza izlo`bi "visokog
profila" koje bi trebalo ovdje da se postave. Izlo-
`ba nakon Sirakuze prelazi u Va{ington gdje bi
trebalo da bude otvorena 30. januara. Radnicima
u muzeju "Everson" }e biti potrebno najmanje
sedam dana da bi skinuli slike i pripremili ih za
put prema Va{ingtonu. Ina~e, ovaj proces rasfor-
miranja izlo`be prate predstavnici Ameri~ke fe-
deracije za umjentost i predstavnici Nacionalnog
10. 1. 2010. ofekfmkb 33
KULT SEDMICE
Posjetioci su mogli da pogledaju
53 eksponata velikih majstora
FOTO AFP
QB!S J[! .
Gp!up!hsb!gj!kb
ob!qsbw!mkf!.
ob!v!qb!sj!.
t l p n
n v {! f k! v
#Qb!u sj!n p!.
jof#!qsj!lb!.
{ v k! f
n p e! f m
n v {! f k! b
#Tp!vmb!hft#
qp!t wf!~ f!o
g s b o d! v t .!
lpn!tmj!lb!.
sv! Qkf!s v
Tv!mb!av/
BS!NJU!TBS!.!Qsfe!tub!woj!dj!jo!ejk!tlph!ob!sp!eb!Tj!lb!j{wp!ef!usb!ej!dj!.
pobm!of!qmf!tp!wf!up!lpn!qsp!df!tj!kf!lp!kb!tmb!wj!sp!}f!okf!ef!tf!uph!hv!.
svb!Hp!cjo!ef!Tjo!hb!v!hsb!ev!Bs!nju!tb!sv/
UB!LP!NB!.!Ej!sf!lups!!bnf!sj!•lph!nv!{f!kb!#Ub!dp!nb!Bsu!Nv!tf!vn#
Tuf!gb!oj!Tuf!cj-!qsj!lb!{v!kv!tmj!lf!j{!okj!ip!wf!tubm!of!lp!mf!ldj!kf!lp!kf!tv
qsj!wsf!nf!op!tlmp!okf!of!v!tlmb!ej!|uf/
muzeja Velsa. Oni pregledaju svako od 53 djela
iz bojazni da nije do{lo do njihovog o{te}enja.
Ina~e, ova djela pripadaju kolekciji pokojnih
Gvendoline i Margaret Dejvis koje su `ivjele u
Velsu. Ove britanske sestre su tokom svog `ivo-
ta sakupile zna~ajnu kolekciju umjetni~kih djela
od kojih su mnoga donirana nacionalnim muze-
jima u Velikoj Britaniji. One su vjerovale da lju-
di koji `ive u Velsu ne moraju i}i u London da QKPO!HKBOH!.!Gp!up!hsb!gj!kb!lp!kv!kf!pckb!wj!mb!{wb!oj!•ob!Op!wjo!tlb
bi vidjeli velika umjetni~ka djela. bhfo!dj!kb!Tkf!wfs!of!Lp!sf!kf!qsj!lb!{v!kf!obt!uvq!vnkf!uoj!•lf!usv!qf
"Isto tako i mi vjerujemo da ljudi iz Siraku- #Nbo!tv!ebf#!v!Hsboe!ufb!usv!tnkf!|uf!opn!v!jt!up!•opn!ejkf!mv!Qkpo!.
ze ne moraju i}i u Njujork ili neke druge ameri- hkbo!hb/
~ke gradove da bi vidjeli djela velikih majstora",
dodao je Kern.
ESP!HF!EB!.!Js!tlj!vnkf!uojl!Ob!op!Sf!je!qsfe!tub!wjp!kf!pwf!tf!.
enj!df!j{mp!acv!twp!kji!tmj!lb!v!hsb!ev!Esp!hf!eb-!tnkf!|uf!opn!jt!up!.
•op!pe!Eb!cmj!ob/
34 ofekfmkb!10. 1. 2010.
Lijam
Haulet,
klavijaturista
Uvijek `elimo
biti druga~iji
i programer
benda "The
Prodigy"
ritanski brejk-bit bend "The Pro-
B
digy" ~ija muzika sadr`i razne sti-
love po~ev{i od rejva i hardkor
tehna po~etkom devedesetih do
alternativnog roka i big bita sa vo-
kalnim elementima panka na ka-
snijim albumima.
Trenutnu postavu benda ~ine Lijam Haulet
(kompozitor/klavijature), Kit Flint (igra~/ pjeva~) i
Maksim Rijaliti (Em-Si/pjeva~).
"The Prodigy" su se prvi put pojavili na an-
dergraund rejv sceni po~etkom devedesetih i
ubrzo nakon toga do`ivjeli veliku popularnost, te
postali poznati u cijelom svijetu. Neke od njihovih
najpopularnijih pjesama su "Charly", "Out of Spa-
ce", "No Good (Start the Dance)", "Voodoo Peo-
ple", "Firestarter", "Breathe" i "Smack My Bitch
Up".
Planetarno razgla{en, engleski natprirodni
elektropank-hardkor tehno sastav "The Prodigy" u
Novoj 2010. obilje`ava jedan neobi~an jubilej - 15
godina od svog prvog nastupa u Srbiji.
Redoslijed njihovih potonjih dolazaka u Srbi-
ju ve} je nadalje instalisan u mnogo sre}niju eru
dvijehiljaditih - 2005. ponovo su u Beogradu na
spektakularnom koncertu u sajamskoj Hali14,
2007. nastupom nakon Roberta Planta u startnoj
ve~eri EXIT-a apsolutno nas mrve u stroboskopu
svojih unikatnih zvu~nih umotvorina, da bi se na
pogonu takve trijumfalne predstave vratili na izri-
~it zahtjev publike da zatvore EXIT 2009.
"The Prodigy" u Novoj 2010. godini pra-
kti~no ve} broje ~itave dvije decenije postoja-
nja - da li biste za po~etak nekome ko je
pripadao toj generaciji, ali i nekome ko je do-
{ao mnogo kasnije, objasnili {ta se zapravo zbi-
lo sa originalnom rejv energijom i kako je
onda Va{ bend u me|uvremenu izrastao do za-
ma{nog formata unikatne elektronske punk-
rock atrakcije?
PRODIGY (Lijam Haulet): Uletjeli smo u
englesku rejv scenu od samog po~etka 1989. Prije
toga sam bio skroz u hip-hopu i bitovima, ali kada
sam vidio prve rejvove osjetio sam da se ne{to no-
vo i uzbudljivo de{ava, pa sam po~eo da ubrza-
vam svoju muziku i u nju unosim elemente rejv
zvuka koje sam volio. Nismo mi bili prvi u tome,
"Shut Up and Dance" su se bavili istim idejama
prije nas i meni su se njihove plo~e svi|ale. Bile
su kao drogom potpaljene i veoma svje`e. Kako
se vrijeme mijenjalo, mijenjala se i rejv scena i do
1993. se pretvorila u ne{to {to mi se nije nimalo
dopadalo. Mene je i dalje privla~io originalni rejv
stil iz 1990-1991, tako da ga mi nismo nikad ni iz-
gubili. Za mene se, dakle, muzika nije toliko mno-
go promijenila, jo{ je u pitanju ista vrsta energije.
Neki put koristimo gitare, neki put ih ne koristimo,
ali ni{ta u vezi s ovim bendom nije bilo niti je sada
iskalkulisano i planirano, mi samo slijedimo na{
instinkt i "krademo" stvari koje nam se dopadaju,
mi smo pirati. Nije nas puno briga ako nas naziva-
ju raznim imenima, a mislim da ni obi~an svijet
puno ne mari, oni samo `ele ne{to svje`e, uzbu-
dljivo i stvarno.
Danas je jasno da je Va{ prvi album
"Experience" bio pravo umjetni~ko djelo sas-
tavljeno od svojevrsnog audio-tre{a koji se vu-
~e po televizijskim ekranima i stvara tako
ozvuku na{e svakodnevice - da li su ljudi tada
to bili u stanju da razumiju?
PRODIGY (Lijam Haulet): Kao {to je slu-
~aj sa svim stvarima kada su nove, bila je to an-
dergraund stvar za koju su ljudi iz {tampe
posljednji saznali da uop{te postoji, a kamoli da su
je razumjeli. To je bio isje~ak i "soundtrack" bri-
tanske rejv kulture 1991-1992. Publika je, nara-
vno, odmah sve skapirala, jer je album osim za
nas same i bio, prije svega, napisan za nju. Ne bih
rekao da je ba{ bio nova pop-art forma, ali je bio
sastavljen od sirove, mani~ne muzike, producirane
u spava}oj sobi, napravljene na ulici i za andergra-
und upotrebu.
A kada je rejv potkultura do{la pod politi-
~ki pritisak ~ini se da su samo "The Prodigy"
imali relevantan odgovor kontra sistema -
"Music for the Jilted Generation"?
PRODIGY (Lijam Haulet): Poku{ali smo
da to ne bude politi~ka plo~a, ali na svaki na~in
ona to zapravo jeste, po{to smo mi bili jedini ljudi
"The koji su govorili kako stoje stvari posmatrane sa
na{e strane ili smo barem bili jedini s kojima je
Prodigy" publika mogla da uspostavi neki odnos. Kada su
su se po~eli da slamaju rejv kulturu mi smo bili samo
klinci koji prosto nisu `eljeli da se `urka prekine.
prvi put Nismo namjeravali da napravimo nekakav "anti-
pojavili na Criminal Justice Bill" (ozlogla{eni britanski Za-
kon o krivi~nom postupku i javnom redu iz 1994.
andergra- uperen protiv rejv `urki ), to je samo postao saun-
und rejv dtrek protiv njega. Za mene je taj album tako|e i
pobuna protiv onoga u {ta se dens muzika pretvo-
sceni rila do tog trenutka. Mi smo `eljeli da bude gla-
po~etkom snija, a sve vi{e se pretvarala u ugla|eni haus koji
jednostavno nismo podnosili.
devedes- Da li ste se osjetili ugro`enim i limitiranim
etih i u pogledu svog umjetni~kog izraza kada su
ubrzo nai{li oni problemi sa "Smack My Bitch Up" i
{ta Vam je tada najte`e palo?
nakon PRODIGY (Lijam Haulet): Naravno da
toga nismo i nikad se ne}emo osjetiti tako. Ne zanima
nas da pravimo ne{to kontroverzno samo da
do`ivjeli bismo privukli pa`nju. Mora biti prava stvar, iza
veliku koje mi stojimo. Konkretno, pomenuti izraz iz na-
slova je dio hip-hop slenga, ne{to {to bismo mi
popular- rekli bilo kada u toku dana. S druge strane, napra-
nost i vili smo najkontroverzniji mogu}i video spot sa-
svim svjesno, da bismo rekli "je... se" cenzorskim
postali zakonima u Velikoj Britaniji. Podsmijavali smo se
poznati na njihov ra~un.
u cijelom Da li je do tipi~nog vizuelnog elementa va-
{eg benda, oli~enog u izgledu Kita i Maksima,
svijetu do{lo spontano ili ste ipak bili inspirisani pank
i hard-kor estetikom i naslije|em, kao i nekim
negativno utopijskim filmovima poput "Po-
bjesnjelog Maksa"?
PRODIGY (Lijam Haulet): Nismo to
smi{ljali, to nam se samo od sebe desilo, kao i sve
"The Prodigy"
ove godine obilje`ava
15 godina od svog
prvog nastupa u Srbiji
drugo s ovim bendom. Ne vjerujem da smo, u
stvari, ikad bili inspirisani pankom, to bi bio kli{e.
Nama se samo svi|ao jak stav, "je... se" odnos i
individualnost koju je on imao. Na~in na koji se
Kif obla~i trpi uticaj samo njegovih fascinacija iz
perioda kada je odrastao i onoga {to ga je u to vri-
jeme privla~ilo. Uvijek je volio i zanimalo ga je
obla~enje, odje}a i stil.
Koliko su, ukratko, druga ostvarenja po-
pularne kulture i stvarno ozbiljne umjetnosti
podsticali razvoj zvuka "The Prodigy" - neki
odre|eni filmovi, stripovi, romani, poezija, te-
levizijske emisije, nepoznati bendovi i ozbiljna
muzika, slikarstvo...?
PRODIGY (Lijam Haulet): Hmmmmm...
uvijek sam volio stare horor filmove i bendove
koje sam ranije pomenuo. To smo uvijek samo mi
koji poku{avamo da ne{to zvu~i i izgleda druga~i-
je. Ne zanima nas retro-futurizam, nas zanima sa-
da{njost. Tako|e, mislim da, kad je ne{to u tebi,
ne mo`e{ to da analizira{.
Kako biste opisali svoje posljednje izdanje
"Invaders Must Die" koje je EXIT-ova publi-
ka odu{evljeno primila ljetos?
PRODIGY (Lijam Haulet): To je sjajan al-
bum cijelog benda, ho}u da ka`em da smo ga svi
zajedno napisali. Nijedan prethodni "Prodigy" al-
bum nije imao taj kvalitet. Poslije problema koje
smo svi imali jedni s drugima 2003-2004, osje}a-
mo se trijumfalno u vezi s ovim izdanjem. EXIT
festival je bio zaprepa{}uju}e dobar, znam da smo
na njemu svirali vi{e puta nego bilo koji drugi
bend i nadam se da }emo imati priliku da se vrati-
mo i sviramo na njemu opet.
Koja je Va{a ~estitka za sre}nu Novu
2010. godinu srpskim obo`avaocima "The
Prodigy"?
PRODIGY (Lijam Haulet): Pa `elimo da
iska`emo po{tovanje ljudima u Srbiji, definitivno
}emo poku{ati da se vratimo i sviramo i ove godi-
ne. Hvala {to odr`avate `ivom vibraciju grupe
"The Prodigy". (b92)
 10. 1. 2010. ofekfmkb 35

Sarajevska
punk grupa
"Ofsajd"

Novi album }e biti

direktniji i `e{}i
Adis [U[NJAR sme "Tri zvijezde do zore (in memoriam)", "Sarajevo", "Po-
gled na zapad", "Stroj" i "Generaciji" jo{ jednom potvr|uju
biti puno direktiniji i `e{}i. Poku{avamo stvoriti ne{to druga-
~ije, ali to je danas zaista jako te{ko. Uglavnom, o~ekujemo
arajevska grupa "Ofsajd" jedna od najakti- status hitova koje publika rado pjeva na njihovim koncertima. da }emo napraviti dobar album s kojim }emo biti zadovoljni i

S
vnijih i najboljih bh. punk grupa uskoro bi "Ofsajd" ubrzo postaje jedna od najzapa`enijih sarajev- mi i publika", ka`e ^erimagi}. Dodaje da u BiH ima dosta
trebalo da objavi svoj drugi po redu album. skih anderground grupa i to prvenstveno zbog svojih sjajnih punk bendova ali da ne postoji povezana scena.
Vanja ^erimagi}, gitarista i jedan od osni- koncerata. "U Sarajevu nema nijedan klub gdje bendovi mogu nas-
va~a benda, ka`e da }e novi album biti Do sada su odsvirali preko 80 koncerata po cijeloj Bosni tupati. Nemamo gdje da dovedemo bendove iz regiona, a to je
Ovaj bend mnogo `e{}i od prethodnog, a publika }e ga i Hercegovini, Hrvatskoj i Sloveniji, gdje su nastupali samos- za razvoj scene jako bitno. Imamo Dom mladih koji je za-
tokom mo}i ~uti polovinom ove godine. talno, na festivalima ili kao podr{ka drugim bendovima. dr`ao samo to ime i nema veze s mladima.
zadnjih Ovaj bend tokom zadnjih devet godina, Vanja ^erimagi} ka`e da je bend u zadnje vrijeme ~esto Mnogi bendovi imaju mnogo problema sa prostorom za
koliko postoji, odr`ao je mnogo koncerata u BiH i regiji, a nastupao u Hrvatskoj, a jedan od najboljih koncerata su sviranje.
devet 2007. godine objavili su album "Generaciji" kojeg je publika odr`ali u Sarajevu s "Hladnim pivom". Sre}om, mi imamo gdje da pravimo muziku. Novi album
godina, odli~no prihvatila. ^erimagi} ka`e da bend poku{ava stvoriti autenti~an }emo, ako ne na|emo izdava~a, objaviti sami. I prethodni
Grupa je skrenula pa`nju ve} prvim snimkom, me|utim, zvuk i da }e se to osjetiti na novom albumu "Bure baruta". smo objavili sami i to se pokazalo kao dobra stvar i za nas i
koliko ozbiljniji rad grupe po~inje tek u maju 2003. godine kada sa- "Totalno smo se posvetili radu na novom albumu koji }e za ljude koji nas slu{aju", kazao je ^erimagi}.
postoji, mostalno objavljuju demo album sa 20 autorskih pjesama,
privremenog naziva "Pst, genije stvara", koji snimaju u ku-
odr`ao je }nom studiju. Zahvaljuju}i kvalitetnijem audio zapisu, uslije-
mnogo di li su broj ni nas tu pi {i rom Bo sne i Her ce go vi ne i po
koncerata susjednoj Hrvatskoj. U oktobru iste godine snimaju prvi `ivi
audio zapis sa koncerta odr`anog u Sarajevu, gdje su nastupa-
u BiH i regiji, li sa grupama "Protest" i "Validna legitimacija". Do kraja go-
a 2007. di ne svi ra ju u svim ta da aktu el nim sa ra jev skim rok
klubovima, ~ime su se odmah izdvojili od drugih lokalnih an-
godine dergraund bendova.
objavili Po~etkom 2004. godine, potaknuti nekvalitetnim tonskim
zapisima, odlu~uju se za ponovno snimanje pojedinih pjesa-
su album ma. Kao rezultat toga, pjesma "Tri zvijezde do zore (in me-
"Generaciji" moriam)" objavljena je na kompilaciji "Demo 202", koju
izdaje sarajevski radio "Radio 202". Pjesme "Sarajevo" i "Po-
kojeg je gled na zapad" objavljene su na antimilitaristi~koj kompilaciji
publika "New 3iyo's Disorder", koju 2005. godine izdaje Kampanja
za prigovor savjesti u BiH.
odli~no U februaru 2006. godine u studiju "Fondacija za kreativni Bend poku{ava
prihvatila razvoj" u Sarajevu snimaju svoj prvi studijski album "Genera- stvoriti autenti~an
ciji", ~ime objedinjuju svoj rad u protekle ~etiri godine. Album zvuk i to }e se
objavljuju samostalno i distribuiraju ga na svojim koncertima osjetiti na novom
i u pojedinim omladinskim organizacijama u Bosni i Hercego- albumu pod nazivom
vini. Publika ga je proglasila jednim od najboljih albuma mla- "Bure baruta"
|e bh. punk scene, {to potvr|uje i tira` rasprodan u kratkom
vremenu. S albuma "Generaciji" izdvajaju se pjesme "Visoki
predstavnik", "Epilog", "Pjanska", "Mi ho}emo pare", a pje-
36 ofekfmkb!10. 1. 2010.
KALEIDOSKOP
Bosonoga
karakteristi~ne
Sa Mi{el Ba}elet,
predsjednicom
^ilea, na
konferenciji
za novinare
Dragan SLADOJEVI]
lbumi kolumbijske pop pjeva~ice [akire,
A
kojoj je hit "Whenewer, wherewer" za
svega nekoliko mjeseci obezbijedio sla-
vu {irom svijeta, prodani su u vi{e od 60
miliona kopija. Poznata po svom provo-
kativnom trbu{nom plesu i micanju bo-
kovima, [akira je ve} desetak godina
uzor milionima djevojaka.
[akira Isabel Mebarak Ripolj, kako joj je puno ime, ro|e-
na je 2. februara 1977. godine u mjestu Barankilja, u Kolumbi-
ji.
Poti~e iz mje{ovitog braka: otac joj je libanski imigrant, a
majka je Kolumbijka. Ima jo{ {estoro bra}e i sestara.
Trbu{ni ples je nau~ila od bake Libanonke. Osim {to je
poznata upravo po tom plesu, njeni fanovi dobro znaju da na
brojnim koncertima i u TV emisijama nastupa bosonoga.
[akira ka`e da je tu formu plesa usavr{avala kao mlada ti-
nejd`erka, kako bi prevazi{la svoju stidljivost.
Tako|e, kako je rekla u intervjuu za MTV, nau~ila je da
igra poku{avaju}i da okrene nov~i} na svom stomaku.
Komponuje od sedme godine: [akria je
sa sedam godina po~ela da pi{e tekstove i komponuje muziku.
Sa 10 godina poku{ala je da pjeva u {kolskom horu, ali su je
odbili jer je njen glas bio "suvi{e jak".
Zbog karakteristi~ne boje glasa prijatelji su je zadirkivali
da "pjeva kao koza".
U dobu izme|u 10 i 13 godina pjeva~ica je ~esto pjevala
na javnim priredbama, i tako je stekla odre|eno znanje o muzi-
ci.
Tada je upoznala i pozori{nu producentkinju Moniku Ari-
zu, koja je bila impresionirana [akirom i odlu~ila da joj pomo-
gne u karijeri.
Za vrijeme avionskog leta od Barankilje do Bogote, Ariza
je ubijedila producenta ku}e "Sony Columbia" Kiru Vargasa
da odr`i audiciju za [akiru u hotelu.
Nakon {to je pokazala svoje pjeva~ko umije}e, Vargas je
kasetu odnio u "Sony" i predao je muzi~kom uredniku.
Me|utim, urednik nije bio pretjerano odu{evljen [akiri-
nim pjeva~kim sposobnostima.
Vargas je potom organizovao audiciju u Bogoti nakon ko-
je je [akira potpisala ugovor sa "Sony Columbia" o snimanju
tri albuma.
Specifi~an na~in pjevanja: Prvobitno pjeva
na {panskom i portugalskom jeziku, a zbog specifi~nog stila
Sa sedam godina po~ela da
pi{e tekstove i komponuje muziku
pjevanja dobila je nadimak latinoameri~ka Alanis Moriset.
"Magia" (Magija) je naziv prvog albuma koji je 1991. go-
dine snimila za ku}u "Sony Columbia".
Kada je album sniman imala je samo 15 godina. Me|u-
tim, nije se proslavio. Prodato je samo 1.000 primjeraka te plo-
~e.
Nakon tog albuma, snimila je novi, pod naslovom "Peli-
gro" (Opasnost), 1993. godine. Ta plo~a je zabilje`ila ve}i us-
pjeh od prve, ali je [akira odlu~ila da pauzira sa muzikom
kako bi mogla da zavr{i srednju {kolu.
U studio se vratila 1995. godine sa tre}im albumom "Pies
Descalzos" (Bose noge), koji joj je donio popularnost u Latin-
skoj Americi. Singlovi "Estoy Aqui" (Ovdje sam), "Pies Des-
calzos, Suenos Blancos" (Bose noge, bijeli snovi), i "Donde
Estas Corazon" (Gdje si, srce moje) su postali ikone pop kultu-
re na prostoru gdje su postigle popularnost.
"Pies Descalzos" je prodat u vi{e od ~etiri miliona kopija,
pa je izdat i remiks albuma nazvan "The Remixes", a vi{e od
milion kopija tog ostvarenja prona{lo je put do kupaca.
Na toj plo~i uvr{tene su i verzije njenih pjesama na portu-
galskom jeziku, radi proboja na brazilsko tr`i{te.
Us pjeh za us pje hom: Njen ~etvrti album,
"Donde Estan Los Ladrones?" (Gdje su lopovi), iza{ao je
1998. godine. Producent tog CD-a bio je Emilio Estefan, a sni-
manje je ko{talo tri miliona ameri~kih dolara.
Ta plo~a je bila jo{ uspje{nija od prethodnih i prodata je u
oko sedam miliona primjeraka.
Tada je po~ela da sti~e fanove i u zemljama van {panskog
govornog podru~ja kao {to su Francuska, [vajcarska, Kanada,
i naro~ito SAD.
U martu 2000. godine kre}e na tromjese~nu turneju po
Latinskoj Americi i SAD nazvanu "Tour Anfibio". U avgustu Poznata po izazovnom
2000. godine osvojila je nagradu "MTV Video Music Award" trbu{nom plesu
 10. 1. 2010. ofekfmkb 37
Njeni hitovi su mjesecima
bili na top-listama
FOTO NN
[akira kao
ambasador
dobre volje
UN za djecu

Govori
portugalski,
{panski,
engleski
i italijanski
jezik

Alvaro Uribe,
kolumbijski
predsjednik,
razgovara sa
pjeva~icom

kolumbijska pop pjeva~ica

ljepotica
boje glasa
u kategoriji "People's Choice" - Omiljeni me|unarodni izvo-
|a~.
izvo|a~a godine.
Pjeva~ica
dolazi na
"American
Music
Awards 2009"

Krajem iste godine [akira se pridru`ila Selin Dion, Anasta-

Godine 2001, nakon uspjeha "Donde Estan Los Ladro-
nes?", [akira je po~ela da snima album na engleskom jeziku.
U saradnji sa Glorijom Estefan, pjeva~ica je napisala tek-
stove i snimila engleske verzije pjesama s albuma "Donde Es-
tan Los Ladrones?". Kasnije se predomislila i odlu~ila da
napi{e nove pjesme, a ne da koristi stare.
Radila je vi{e od godinu dana, a rezultat je bio CD pod
nazivom "Laundry Service".
Iako je bio namijenjen engleskom tr`i{tu, pop-rok album
sa uticajima {panske i arapske muzike imao je i ~etiri pjesme
na {panskom jeziku.
Neki kriti~ari su smatrali da je [akirino znanje engleskog
jezika jako slabo da bi mogla da pi{e na njemu, ali "Laundry
Service" je postigao veliki uspjeh sa vi{e od 13 miliona kopija
prodatih {irom svijeta.
Hitovi kao {to su "Whenever, Wherever", "Underneath
Your Clothes", "Te Dejo Madrid", "Objection", i "The One" bi-
li su na top-listama po nekoliko nedjelja, pa ~ak i mjeseci.
Osvojila brojna priznanja: Godine 2001. dobila je nagradu
"Grammy" za najbolju latino numeru.
U septembru 2002. godine kolumbijska pjeva~ica osvojila
je "International Viewer's Choice Award" na "MTV Video
Music Awards" sa pjesmom "Wherever, Whenever".
Samo mjesec kasnije, osvojila je pet "MTV Video Music
Awards Latin America" za najboljeg `enskog izvo|a~a, najbo-
ljeg pop izvo|a~a, najboljeg izvo|a~a, video spot godine, i
siji i [er u "VH1 Divas Live Las Vegas".
CD pod nazivom "Fijacion Oral Vol. 1" objavljen je 6. juna
[akira je 2005. godine u Evropi i 7. juna 2005. u Sjevernoj Americi i Aus-
poznata po traliji.
Prvi singl "La Tortura" (Mu~enje), u izvo|enju sa Alehan-
tome da je drom Sansom, dostigao je prvo mjesto u [paniji i 23. mjesto na
u svojim "US Billboard Hot 100". U Kanadi i Americi je "La Tortura"
dostigla najbolju poziciju koju je ikada neka {panska pjesma us-
kompozicijama pjela.
njegovala Uspjeh "La Torture" se "granao" velikom brzinom {irom dbonosno "da" par je trebalo da ka`e u palati u Dominikanskoj
svijeta i ~ak je bila na prvom mjestu evropske top-liste nekoliko Republici, ~iji je vlasnik [akira, ali se vjen~anje, ipak, nije dogo-
mnoge `anrove, nedjelja. dilo. [akira i njen izabranik pro{le godine su izjavili da njihov
uklju~uju}i i Godine 2005. iza{ao je i njen album "Oral Fixation Vol. 2", odnos ionako "funkcioni{e kao brak".
narodne, pop i dok je pro{lu godinu, obilje`io njen CD pod nazivom "She Godine 1995. [akira je osnovala humanitarnu fondaciju "Pi-
Wolf". te Descalzos", sa `eljom da pomogne kolumbijskoj specijalnoj
rok. Ka`e da je Humanitarni rad: Pjeva~ica govori portugalski, {koli za siroma{nu djecu.
njena muzika {panski, engleski i italijanski jezik. Od 2000. godine je u vezi sa Tu fondaciju finansirala je [akira i druge me|unarodne gru-
Antonijom de la Ruom, sinom tada{njeg predsjednika Argentine pe i pojedinci. Ime fondacije preuzet je od [akirinog tre}eg stu-
fuzija razli~itih Fernanda de la Rue. dijskog albuma "Pies Descalzos".
elemenata, Njihova romantika od po~etka veze bila je glavna tema za Manje je poznato da se pjeva~ica kao glumica pojavila u ko-
naslove u novinama u cijeloj Latinskoj Americi. lumbijskoj telenoveli "El Oasis" iz 1995. godine, gdje je igrala lik
te da je uvijek Bilo je mnogo glasina u nekoliko proteklih godina da se par Marije Luize.
bila sklona razi{ao. U junu 2007. godine, latinoameri~ki mediji spekulisali su Pjeva~ica je poznata po tome da je u svojim kompozicijama
da je par kona~no raskinuo. njegovala mnoge `anrove, uklju~uju}i i narodne, pop i rok.
eksperimentisanju Me|utim, [akira i Antonio su vi|eni u restoranu u Njujorku, U jednom intervjuu je rekla da je njena muzika fuzija razli-
{to je negiralo glasine, a kru`ile su i o njihovom vjen~anju. Su- ~itih elemenata, i da je uvijek bila sklona eksperimentisanju.
38 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Poslije pisanja da }e kraljica ve}inu svojih du`nosti prebaciti na mladog princa

Vilijem ne}e da
bude "kralj iz sjene"
Princ Vilijem: @eli
U narednih nekoliko
spreman da bude
kralj Velike Britanije
godina princ Vilijem }e
FOTO NN se fokusirati na svoju
vojnu karijeru, dok }e
se u isto vrijeme
aktivirati po pitanju
humanitarnog rada,
izjavio portparol palate

Priredila: Dragana RADU[KI

rinc Vilijem nije zaintereso-

P
van da bude "kralj iz sjene" i
u budu}nosti planira da se
koncentri{e na svoju karijeru
u vojsci, izjavio je portparol
palate Sent D`ejms, reaguju-
}i na pisanja da }e kraljica
ve}inu svojih du`nosti pre-
baciti na mladog princa.
"U narednih nekoliko godina princ Vilijem
}e se fokusirati na svoju vojnu karijeru, dok }e u
isto vrijeme aktivirati po pitanju humanitarnog
rada", izjavio je portparol palate Sent D`ejms.
"On jednostavno nije zainteresovan da bude
kralj iz sjene, i ~ak ni ne razmi{lja o tome".
Iz kraljevske porodice je potvr|eno da mladi
princ ne `eli da bude bilo kakav kralj iz sjene, te
da ne `eli da preuzme ulogu koja pripada njego-
vom ocu. preuze}e ve}u ulogu u humanitarnim organizaci- ratnim zonama.
"Princ Vilijem jednostavno ne `eli da bude jama, ~iji je aktivan ~lan bila i njegova majka. Ta- "Njegova jedina `elja i motiv trenutno je da
postavljen na mjesto kralja prije nego {to na nje- ko je nedavno, neposredno pred Bo`i}, no} postane oficir RAF-a. Kada jednog dana postane
ga do|e red, prije nego {to bude spreman da bude proveo na ulici s besku}nicima. komandant oru`anih snaga, mo}i }e s pravom da
kralj Velike Britanije", rekao je jedan izvor blizak Princ se trenutno nalazi u prvoj zvani~noj stane pred sve oficire i ka`e: 'Da, ja sam pravi
kraljevskoj porodici. posjeti Novom Zelandu i Australiji, gdje zapravo oficir RAF-a i pro{ao sam svu obuku, ba{ kao i
Ovo saop{tenje i izjava portparola palate predstavlja kraljicu. Ono {to je njegova `elja jeste vi', ka`e izvor blizak kraljevskoj porodici.
Sent D`ejms je u suprotnosti sa vladinim doku- da ni u jednom momentu ne potcijeni ulogu svog Tokom 2010. godine, princ }e ve}inom biti
mentima koje je nedavno objavio "Mejl on Sa- oca, budu}eg britanskog kralja. stacioniran u bazi RAF-a, u Ensliju, a obu~ava}e
ndej", a u kojima se navodi da }e princ Vilijem Ono {to je sigurno jeste da }e on postati ofi- se na helikopteru "Sea King" (kralj mora).
preuzeti neke kralji~ine du`nosti. cir RAF-a, a to je svakako bitno jer }e jednog da- Tokom godina, on }e svakako imati svoju
Me|utim, Vilijemov predstavnik je rekao da na, kada do|e na ~elo Velike Britanije, ujedno ulogu u britanskoj kraljevskoj porodici, a ta uloga
je rije~ o zastarjelim dokumentima, koji nisu po- postati i vrhovni komandant oru`anih snaga Veli- }e se uglavnom odnositi na humanitarne akcije.
uzdani. ke Britanije. Njegova posjeta Novom Zelandu i Australiji
On je izjavio za britanske medije da se princ Obuka je intenzivirana proteklih osam mje- jeste na~in da kraljica uvede svog starijeg unuka
Vilijem vidi u vojsci, a tokom 2010. godine pos- seci, a uglavnom je obu~avan da upravlja heli- u kraljevske du`nosti da osjeti kakav je to posao
ta}e pilot za akcije spasavanja. Narednih godina kopterima koji u~estvuju u akcijama spasavanja u koji ga ~eka za par decenija.

Elegantno
u novu deceniju
Danska kraljevska porodica u{la je u novu dece-
niju u elegantnom, tradicionalnom stilu, kao {to to
~ini i prethodnih nekoliko decenija.
Naime, pripadnici danske kraljevske porodice bili
su po~asni ~lanovi prijema za ~lanove Elefantorde-
nena koji je najvi{i red u Danskoj, i postoji jo{ od
1693. godine.
Kao {to tradicija nala`e, sve ve~ernje toalete bile
su krajnje elegantne. Naime, princeza Meri je nosila
narand`astu toaletu, uz neizbje`nu tijaru od rubina,
koju je dobila od pokojne kraljice Ingrid.
[tavi{e, sli~nu kombinaciju princeza je nosila i na
prijemu nakon svog vjen~anja 2008. godine. Ina~e, ovu tijaru dobila je kraljica
Margareta od svojih roditelja kralja Frederika i kraljice Ingrid. Prva vlasnica
ove tijare bila je princeza Dagmar, najmla|a k}erka kralja Frederika Osmog
(1843-1912).
Kraljica Maragreta nosila je ve~ernju haljinu boje ciklame i bisernu tijaru iz
19. vijeka. Ina~e, pripadnici kraljevske porodice bili su po~asni gosti ovog gala
prijema koji se vijekovima odr`ava povodom obilje`avanja Nove godine.
Prin~evi Frederik i Joakim bili su obu~eni u tradicionalne danske uniforme,
dok je princ Henrik, kralji~in suprug, odustao od uniforme i ove godine je obu-
kao sve~ano odijelo. Ovom tradicionalnom gala prijemu po prvi put je prisus-
tvovao i danski premijer Lars Rasmunsen, koji je na ovu funkciju do{ao u aprilu.
D.R.
Ernst Avgust od Hanovera
ima novu djevojku
U Novoj godini nekim ~lanovima kraljev-
skih porodica prosto cvjetaju ru`e. Naime, nje-
ma~ka {tampa, koja se na{iroko bavi ljubavnim
`ivotom Ernsta Avgusta od Hanovera otkrila je
da, dok princeza Karolina od Monaka skija po
[vajcarskoj, on ima novu djevojku.
^injenica da je Ernst Avgust u vezi s dale-
ko mla|om `enom mogla bi biti udarac za prin-
cezu Karolinu, koja nije `eljela da se javno
^injenica da je u vezi s
daleko mla|om `enom mogla bi
biti udarac za princezu Karolinu
ogla{ava povodom svog razvoda.
Veliki problem je {to bi ovo bio veliki
skandal za monega{ku kraljevsku porodicu.
Ernst i Njema~ka {tampa je ~ak objavila i intri-
Karolina
gantne fotografije pedesetpetogodi{njeg princa
Ernsta Avgusta od Hanovera kako se na predi-
vnoj pla`i tajlandskog ostrva Puket, mazi s da-
leko mla|om `enom.
Ono {to je o~igledno jeste da bi tajanstvena
dama mogla da bude Karolinina dvojnica, sa-
mo {to je jedno 10 do 15 godina mla|a.
Princ uop{te ne krije svoju novu vezu od
radoznalih turista, prenose njema~ki mediji,
dok u isto vrijeme konstatuju da su ove foto-
grafije sigurno predstavljale duboko poni`enje
za princezu od Monaka, koja se s ~etvoro dece
nalazi na skijanju u {vajcarskoj Kran Montani.
Mediji prenose jo{ jednu pikanteriju veza-
nu za ljubavni `ivot Ernsta od Hanovera, a to je
da je i ljubav izme|u Karoline i Ernsta Avgusta
svojevremeno otkrivena kada su kao tajni par
boravili u ~uvenom hotelu "Orijental" u Ban-
gkoku.
Po svemu sude}i ovi krajevi povoljno uti~u
na Ernstov ljubavni `ivot, {to se pokazalo i
ovaj put.
 10. 1. 2010. ofekfmkb 39

PUTOPIS Benese haus

Nao{ima,
`ivopisni
grad na
japanskom
ostrvu
Seto

Gu [rajn predstavlja
Na ostrvu se nalaze muzeji
mali hram sa staklenim
stepenicama
"Benese haus" i "^i~u art", zatim
serija instalacija u jednom selu,
umjetni~ka djela rasuta du`
obala i tre}i muzej koji je
trenutno u izgradnji

Centar japanske
Oval je smje{ten
na vrhu jednog od najve}ih
brda ostrva

moderne umjetnosti
Priredio: Boris \URI] kao neki veliki `ele. Ta umjetni~ka instalacija je djelo
Posjetioce na svakom umjetnika Tacua Mijad`amija koji je ispod povr{ine
koraku ~ekaju iznena|enja
ao{ima je grad smje{ten na japan- vode postavio raznobojne digitalne plo~e koje poma`u

N
skom ostrvu Seto, koje je naziv
Umjetni~ko ostrvo dobilo po veli-
kom broju djela moderne umje-
tnosti i muzeja koji se nalaze na
njemu.
To ostrvo, ~ija je povr{ina sa-
mo 18 kvadratnih kilometara, zajedno s Nao{imom
postalo je jedno od vode}ih centara moderne umje-
tnosti u Japanu.
Muzeji i ljepota ostrva privla~e mnogo turista, {to
doprinosi razvoju lokalne ekonomije.
Pretvaranje ostrva u centar moderne umjetnosti
po~elo je 1992. godine s japanskom korporacijom za
izdava{tvo i obrazovanje "Benese korp", koja je napra-
vila prvi muzej "Benese haus" da bi prikazala umjetni-
~ka djela koja se nalaze u njenom posjedu.
Sada mnogi me|unarodno priznati umjetnici nas-
toje da prika`u svoje radove du` ~itavog ostrva.
Na njemu se tako|e nalazi jo{ jedan muzej, "^i~u
art", u kojem se mogu vidjeti slike Kloda Monea, za-
tim serija instalacija u jednom selu, umjetni~ka djela
rasuta du` obala i tre}i muzej koji je trenutno u izgra-
dnji.
Ali, vlasti tog ostrva nisu stale samo na tome.
Glavni muzej ima i funkciju hotela. Na-
kon {to dnevni posjetioci napuste ostrvo, gosti hotela
mogu slobodno da se kre}u kroz njegove hale i pro-
u~avaju djela velikana moderne umjetnosti kao {to su
D`ekson Polok, D`asper D`ons i Frenk Stela.
Muzej je dizajnirao jedan od najpoznatijih japan-
skih arhitekata Tadao Ando. Taj muzej je potpuno inte-
grisan s morem i nebom, tako da `ivopisna djela @ana
Mi{ela Baskijata uljep{avaju atmosferu dok gosti u`i-
vaju u doru~ku.
Da bi ~itav prostor bio jo{ interesantniji, u sklopu
hotela je izgra|en mali kompleks od {est soba do ko-
jeg se dolazi malim vozilom koje se kre}e po naprav-
ljenoj pruzi.
Taj dio, poznat kao Oval, tako|e je
Andovo djelo i u pitanju je ovalna struktura koja pod-
sje}a na jaje, smje{tena na vrhu jednog od najve}ih
brda ostrva. Ispod Ovala nalazi se vodopad i odatle se
pru`a izuzetan pogled na okolna ostrva u tom dijelu
Japana.
Sobe imaju prozore koji se pru`aju od poda do
Muzeji i ljepota ostrva
privla~e mnogo turista
plafona i umjetni~ka djela moderne umjetnosti na zi-
dovima.
^itav kompleks odi{e atmosferom iz {ezdesetih
godina pro{log vijeka i lako bi moglo poslu`iti kao
scena za neki od serijala o D`emsu Bondu.
Nedaleko od Ovala nalazi se malo selo Honmura,
gdje je organizovan Projekat umjetni~ke ku}e, koji je
smje{ten u ku}ama starim vi{e od 200 godina.
U pitanju je umjetnost koja se mo`e
odli~no osjetiti i do`ivjeti. Ulice sela su veoma uske,
ali zato ku}e kriju ugodna iznena|enja.
U jednoj od njih nalazi se bazen koji se pona{a
u stvaranju izgleda `elatozne tvari.
Tu je i Gu [rajn, autora Hiro{ija Sugimo-
ta, koji predstavlja mali hram sa staklenim stepenica-
ma i koji je veoma privla~an djeci.
Jedan dio stepenica nastavlja se prema pe}ini
smje{tenoj ispod hrama.
Tako|e, dosta pa`nje privla~i instalacija "Pozadina
mjeseca" D`ejmsa Tarela, koja je toliko tamna da se
te{ko {ta mo`e vidjeti unutar ku}e.
Ispod Ovala se nalazi vodopad
i odatle se pru`a izuzetan pogled na
okolna ostrva u tom dijelu Japana
Poenta je da se provede nekoliko minuta u prosto-
riji u kojoj vlada potpuna tama.
Posjeta Nao{imi se uglavnom zavr{ava posjetom
muzeju "^i~u art", koji je u velikoj mjeri izgra|en
ispod jednog brda koje gleda na more.
U njemu je smje{tena veli~anstvena kolekcija
drve}a i cvije}a, koja je napravljena na osnovu vrtova
koje je slikao Mone.
Tu se nalazi i postavka njegovih slika na temu vo-
denih ljiljana.
Na svakom koraku posjetioca do~ekuju
odre|ena iznena|enja kao {to su djela Tareal i Voltera
de Marie, koja se prosto igraju s vizijom i razmi{ljanji-
ma posmatra~a. I Benese Haus je sli~no organizovan.
Za one koji se umore od umjetni~kih djela tu je
predivna obala na kojoj se mo`e odmoriti u {etnji i po-
smatranju okeana.
40 ofekfmkb!10. 1. 2010.
koji dolaze
sa novom
godinom
ovratak osamdesetih, jo{ vi{e i jo{
P
lu|e {tikle, ko`ne haljine, helanke,
crveni ru` i blijeda put, samo su ne-
ki od trendova koji su obilje`ili go-
dinu iza nas. Sasvim sigurno i idu}e
godine slijedi}emo neke od trendo-
va koji su obilje`ili godinu na izma-
ku. [ta nam je donijela 2009?
Povratak osamdesetih i ove je godine bio u `i`i za-
nimanja. Nagla{ena ramena i krojevi u stilu kultne serije
"Dinastija", trake u kosi, visoke patike, ali i ko`ne he-
lanke, samo su neki od modnih hitova koje su nosile
brojne trendseterke.
Ko`a se vratila na velika vrata, pa su se nosile ne
samo ko`ne jakne ve} i ko`ne suknje, hla~e, pa ~ak i
ko`ne haljine i helanke. Ipak i ljubiteljima `ivotinja i
onima pli}ih d`epova i{la je na ruku ovogodi{nja moda
koja je kao dobrodo{lu zamjenu propisala bundice,
prsluke od eko-krzna i helanke od eko-ko`e.
[to se ti~e cipela, vrtoglave pete i ove su godine bi-
le apsolutni hit, uz dodatnu dozu ludosti i ekstravaganci-
je u odnosu na prethodne sezone. Cipele su postale
prava mala umjetni~ka djela, a dizajneri kao da su se ta-
kmi~ili ko }e napraviti lu|e, {arenije, neobi~nije i s vi{e
centimetara. I ~izme su u odnosu na prethodne sezone
dobile jo{ nekoliko dodatnih centimetara, pa trendi mo-
deli se`u visoko, visoko preko koljena, ~ak do sredine
bedara.
Torbe su se donekle smanjile, ali zato je nakit bio
ve}i nego prije. Ogromne nau{nice, ogrlice koje naliku- Vrijeme
ju skulpturama, hrpa narukvica i ogrlica bili su ovogo-
di{nji must have, a od modnih dodataka vratile su se kombinezona
trake za glavu kakve su vi|ene u osamdesetima, ali i pu- jo{ nije
no ranije, u ludim dvadesetima, pa su tako ukrasne trake pro{lo.
za glavu dodatno ure{ene umjetnim ru`ama, perjem i
{ljokicama. Ove godine
Suknje su ove godine postale vrlo kratke, hla~e su ponovo
bile ili vrlo uske ili opu{tene i vrlo {iroke, po mogu-
}nosti u obliku dimija. I hla~e mrkva-kroja pomalo su se do`ivljavaju
probile na modnu scenu. Struk se povisio, pa su noge, povratak,
uz uske hla~e i vrtoglave pete izgledale jo{ du`e i u`e.
Asimetrijom su se poigrali gotovo svi vode}i modni a nosi}e se
kreatori, bilo da je rije~ o haljinama, bilo o majicama ili u svim
kaputima.
Na bojama se nije {tedjelo, kao ni na dezenima. mogu}im
Jarke boje kombinovane su jedna uz drugu bez straha da varijantama,
}e biti ismijane, a dopu{teni, ako ne i po`eljni, bili su i
`ivotinjski printovi na odje}i i modnim dodacima.
krojevima i
[to se ti~e {minke i frizura, i tu su se u velikoj mjeri du`inama
vratile osamdesete. Sedefasta sjenila jarkih boja, ra{~u-

pane natapirane frizure kakve je Madona nosila u vrije-
me dok je pjevala "Like A Virgin" bile su jedna bjuti
krajnost, dok je sa druge strane vrlo trendi bila i jednos-
tavnost, ravne glatke duge frizure ili kratke dje~a~ke.
Pramenovima je pomalo odzvonilo, vratili smo se priro-
dnoj boji. Ako je suditi prema zadnjim posjetama po-
znatih frizerskim salonima, ove godine glavni trend bi}e
kratka kosa.
Prozirni materijali
bi}e hit sezone
Godina pred nama mogla bi biti vrlo uzbudljiva za
modu. Stru~njaci predvi|aju oporavak gospodarstva, {to
}e se zasigurno dobro odraziti i na modu, pa se mo`e
o~ekivati novi kreativni uzlet na modnoj sceni.
Prvi obrisi modne 2010. vi|eni su ve} na velikim
sedmicama mode u Njujorku, Londonu, Milanu i Pari-
zu, a modeli vi|eni na modnim pistama preslika}e se u
ne{to manje luksuznim varijantama i na uli~noj modi.
Pa {ta su klju~ni komadi za idu}u godinu?
Ako je ikada vrijeme za intenzivne posjete teretani,
U modi }e biti onda je to sada. Pod hitno morate svoje noge dovesti u
{to kra}i {orcevi
red jer }e idu}e godine kratke hla~ice postati jo{ kra}e,
10. 1. 2010. ofekfmkb 41
toliko kratke da }e se mnogima u~initi podesnijim za
donji ve{ nego za grad.
Kad smo ve} kod donjeg rublja, ono }e postati vrlo
vidljivo. [tavi{e, posta}e gornji dio garderobe, pa }ete
na primjer korzete i grudnjake nositi kao topi}e.
Ako ve} niste spremni nositi grudnjak umjesto ma-
jice, onda ga mo`ete u~initi vidljivim uz pomo} prozir-
nih materijala koji su hit sezone. Prozirne bluze,
prozirne majice, prozirne haljine, prozirne hla~e…
^izme koje se`u iznad koljena u proljetnim mjese-
cima zamijeni}e ~arape koje tako|e se`u do sredine be-
dara. Mogu se nositi u raznim kombinacijama, od
sportskih do glamuroznih, pa }e zavisno o tome biti
mat, blje{tave, {arene ili jednobojne.
Vrijeme kombinezona jo{ nije pro{lo. Ove godine
ponovo do`ivljavaju povratak, a nosi}e se u svim mo-
gu}im varijantama, krojevima i du`inama.
Za {ik izgled u proljetnim danima i ljetnim ve~eri-
ma pobrinu}e se malo preveliki sakoi, taman toliko veli-
ki da izgledaju kao da ste ih posudili od de~ka nakon {to
ste neplanirano prespavali kod njega.
Farmerke }e idu}e sezone imati jo{ vi{e rupa. Trend
koji je zapo~eo jo{ pro{le godine ove sezone za`ivje}e u
punom zamahu, a poderotine }e pomalo po~eti dobivati
i zakrpe u stilu farmerki iz sedamdesetih.
42 ofekfmkb!10. 1. 2010.

NAUKA Ove godine po~inje kori{tenje lasera na novom nivou

Kreiranje energije
zvijezda u laboratoriji
Nau~nici se
nadaju da }e
kombinovanjem
192 mo}na
lasera uspjeti
generisati
ekstremnu
toplotu i pritisak
koji su potrebni
da bi se atomi
hidrogena
natjerali da
se spoje
Osloba|anje
energije bi se prije nego taj cilj bude ostvaren. Osloba|anje energije bi se trebalo desiti u mili-
trebalo desiti Rivalski sistemi fuzije, koji koriste magnete jarditom dijelu sekunde, pri temperaturi od 100 mi-
pri temperaturi
od 100 miliona umjesto lasera, trenutno se razvijaju, ali nije sigurno liona Celzijusa i pritisku koji je 100 milijardi puta
Celzijusa da li }e biti uspje{ni. ve}i nego zemljina atmosfera.
Prema navodima Ameri~kog insituta za goriva, "Ako se poka`e ta~nim, to bi bilo identi~no
Priredio: Boris \URI] Oni se nadaju da }e kombinovanjem 192 elektrane sa laserskom fuzijom ne}e emitovati nika- upjehu kada je zapaljena prva iskra u motoru sa
mo}na lasera uspjeti generisati ekstremnu toplo- kve ga sove koje }e {tetiti atmosferi mada }e proi- unutra{njim sagorijevanjem", obja{njava Edmund
au~nici }e u toku ove godine tu i pritisak koji su potrebni da bi se atomi hidro- zvoditi nekoliko radioaktivnih produkta. Sinakovski, ekspert pri ameri~kom Ministarstvu

N
po~eti koristiti lasere na novom
nivou, tako {to }e uz pomo}
njih proizvoditi energiju na sli-
~an na~in kako Sunce kreira
svjetlost i toplotu koji omogu-
}avaju postojanje `ivota na Ze-
mlji.
"Kreiranje energije zvijezda u laboratoriji", opi-
suje taj sistem Edvard Mozes, direktor Ameri~kog
insituta za goriva.
Kako i samo ime sugeri{e, nau~nici te insti-
tucije poku{avaju da spoje lasere i nuklearnu fu-
ziju, koja predstavlja proces koji pokre}e Sunce,
zvijezde i hidrogensku bombu.
gena natjerali da se spoje. Za razliku od solarne energije i energije vjetra,
Pri tom procesu dolazi do manjeg gubitka Pri tom elektrana }e raditi konstantno da bi se obezbijedila
mase koja se zatim pretvara u ogromnu koli~inu procesu sve ve}a potra`nja za energijom.
energije. dolazi do Tako|e za razliku od ulja, gasa ili uranijuma,
Kao kontrast tome, dana{nje nuklearne elektra- ma njeg gorivo za pokretanje energije, hidrogen, gotovo je
ne rade na principu fuzije, odnosno cijepanju te{kih gu bit ka ma se neograni~eno.
atoma kao {to je uranijum i plutonijum da bi se ge- koja se zatim Da bi se ostvarila nuklerna fuzija, predstavnici
nerisala energija. pretvara u ovog instituta }e se poku{ati fokusirati na niz jakih
Ako proces uspije, fuzija uz pomo} lasera bi ogromnu laserskih zraka na malu koli~inu deuterijuma i trici-
mogla dovesti do izgradnje nove klase atomskih koli~inu juma, te{kih oblika hidrogena, u laboratoriji "Lorens
centrala. energije Livmor", smje{tenoj u blizini San Franciska.
Jedini problem je da se izgradi sistem koji }e Laserske zrake bi se u tom procesu pretvarale u
proizvoditi vi{e energije nego {to konzumira. mo}ne iks zrake, koje bi zagrijale i kompresovale
Nau~nici priznaju da }e pro}i mnogo godina hidrogen, pri ~emu bi do{lo do osloba|anja energije.
Stanovni{tvo
ne}e dobijati
struju iz
novih
elektrana
prije 2030.
godine
energetike.
Prema njegovim rije~ima, potraga za tim siste-
mom predstavlja jedan od najizazovnijih nau~nih
poduhvata koji su ikada poduzeti.
Neki stru~njaci se nadaju da bi se fuzija uz po-
mo} lasera mogla izvesti tokom ove godine iako ne-
ki govore da }e biti potrebno dvije do tri godine da
bi bio postignut taj cilj.
Jo{ treba rije{iti neke va`ne tehni~ke probleme
kao {to je simultano i precizno fokusiranje 192 lase-
ra na minijaturnu metu bez o{te}enja ~itave ma{ine.
"Laser mora funkcionisati besprekorno da bi
do{lo do paljenja hidrogena", isti~e Dejvid Hamer,
nuklearni in`enjer sa Univerziteta Kornel.
^ak i da eksperiment uspije, stanovni{tvo ne}e
dobijati struju iz novih elektrana prije 2030. godine.
Laser je ure|aj koji proizvodi intenzivan snop
svjetlosti koja se fokusira samo na jednu ta~ku.
"Razlika izme|u obi~ne svjetlosti i laserske
svjetolosti je kao razlika izme|u ki{ice i velikog
pljuska", poja{njavaju nau~nici.
Iako je koncept lasera zami{ljen po~etkom pro-
{log vijeka, prvi primjerak su tek 1960. godine na-
pravili istra`iva~i "Hju Risir~ Laboratori Teodora
Majmana".
Nakon toga zapo~ela je era lasera.
 10. 1. 2010. ofekfmkb 43

PIRAMIDA PRET-
VARANJE U
MATERIJU
JEDNOS-
TRANO
OBAVE-
ZUJU]I
JEDAN
DRU[TVENI
SISTEM
ODSTUPANJE
OD PRAVILA
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~.
TE[KA
PATNJA I BOL

VODORAVNO: BIV[I ^ELNIK

OUN-a, KOFI
1. Kratica za "alt",
2. Znak za radij, MARKA
3. Ime odmila, FIATOVOG
AUTA
Aristotel,
4. Dr`ava u Aziji, MJESTO
U ZALIVU
5. Starogr~ka NORTON
(.LIM)
pjesnikinja s
ostrva Lezba (Eri..),
DIO OTPLATE
6. Prije, DUGA
7. Bruh, kila.
MATERIJA OD UGLA\EN, KRESIVO,
MITSKI JUNAK KOJE SU SUSRETLJIV SLOVO IZA
ITALIJANA OGNJILO
IZGRA\ENI ^OVJEK (MN.)
"S"
ROGOVI (KAVALIR)

POGODAK U
KO[ARCI
JELOVA [UMA
VRSTA
PLATNA

KLASI^NA UKR[TENICA PRISTALICA

ARIJANIZMA
]ASKATI,
^AVRLJATI
(DALM.)
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

SRPSKI PISAC,
11 12 13 14 LAZA

[PANSKA
15 16 17 18 NAR. PJESMA
[UMSKA
KREDA LICA S
PRAVOM NA
OPTACIJU
19 20 21 22
ZAVE-
23 24 @LJAJ^I]

JELO OD
25 26 27 28 29 NJEMA^KI KROMPIRA URAN
PRIJEDLOG, NJEGOVATI I ZBIRKA IN-
NA URE\IVATI STRUMENATA
NOKTE
30 31 32 PREHRAMB. @IVAHAN
TEHN. NAUKE [KOT. PLES
CELZIJ APARAT ZA DIO TV
33 34 MJER. BRZINE
AVIONA
APARATA
(MN.)

EAST NATRIJ
GRAD U KRATICA
GR^KOJ 4. I 1.
GALUPOVOG
VODORAVNO: INSTITUTA
VOKAL

2/!V{wjl-!qplmj•-!7/!\bipwtlb!gjhvsb-!mpwbd-!22/!Lsbulp!s{bokf!lpokb-!23/!Tubsb!nkfsb!{b!ufajov-!25/
Cf{sfqj!wpep{fnbd!)no/*-!26/!Evh!petkfl!wsfnfob-!27/!Obqsbwb!{b!{buwbsbokf!wsbub-!29/!Wjtjob RAVNO-
PRAVNOST
wpefof!qpws|jof-!sb{job-!2:/!Lsbujdb!{b!#qvojn!obtmpwpn#-!31/!Qspebwojdb!v!lsvhv!lbtbsof-!33/
Ob|b!ofhbdjkb-!34/![cjslb!jtupwstoji!qsfenfub-!36/!Nbesjetlj!gvecbmtlj!lmvc-!38/!Sjkflb!ob!lbob.
POKRIVATI
etlpn!ejkfmv!Bmkbtlf-!39/!Wstub!sjcbstlf!nsfaf-!41/!Pemj•kf-!nfebmkb-!43/!Qpnp~ob-!qsjwsfnfob METAL
lpotusvldjkb!v!hsb}fwjobstuwv-!44/!Nbmkbw-!45/!Wstub!njsjtbwph!hspa}b/ SLOJEM
TVARI KOJA
PRODIRE
U NJEGA
TIM
USPRAVNO: I ^INI S NJIM
TVRDU UZVIK
RADIJUS
LOMITI
VIDI SLIKU!
SMJESU TOREADORA
2/!Sfoftbotb-!3/!Bmpuspqtlb!npejgjlbdjkb!ljtfpojlb-!4/!Gftujwbmtlj!hsbe!v!Gsbodvtlpk-!5/!Tmpwb!j{b
#l#!j!#j#-!6/!Wstub!lb{ofoph!vebsdb!v!ophpnfuv-!7/!Afolb!mbwb!)no/*-!8/!Tmpwb!j{b!#u#!j!#{#-!9/!Twkfump!bv. TVRDA
OTEKLINA
O^EVI (MED.)
upnpcjmb-!:/!Dsop-!uwsep-!uf|lp!eswp-!21/!Qpesv•kf!ob!lpkfn!tv!{b|uj~foj!ptubdj!oflph!obspeb-!cjmklf (KRA]E)
MOLITI ZA
jmj!ajwpujokf-!24/!Qpoflbe-!27/!Qsjsfecb!t!qmftpn-!28/!Qp{obub!•fmjtuljokb!B{obwvsjkbo-!31/!Hsvqoj POMO]
ob{jw!{b!sb{of!wstuf!•bnbdb!ob!Nbmbktlpn!qpmvpuplv-!32/!Ipmboetlj!gvecbmtlj!lmvc-!34/!Ejp!lvqb. NAJSTARIJI MA\ARSKO
@I^ANI @. IME
ujmb-!35/!Jnf!hmvndb!Cpmewjob-!37/!Ujuvmb!v!Fohmftlpk!)fbsm/*-!3:/!Obejnbl!qkfwb•jdf!^jolwfuj-!42/ MUZI^KI LUKA U
Tjncpm!obusjkb-!43/!Bvup.p{oblb!{b!Tvcpujdv/ INSTRUMENT IZRAELU
O/!OJLPM_J^
STARJE[INA
DIO PUTA
KLIN LITAR

Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo OTE^ENO MJESTO

(MN.)
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. GR^KO MU[KO IME
(.GATO.)

TINE TEES
PJEVA^ICA TELEVISION
GLAMO^AK SLOVA IZA
"P" I "^"

GERMANIJ OHAJO ZALIV U

RIJE^NIM
BODAR,
VODORAVNO: FOLK
PJEVA^ICA,
VERA
VESEO,
RASPOLO@EN
DOLINAMA
MONAH,
KALU\ER
1. Artiljerijsko tane
RUMA
punjeno eksplozivom,
MILION
2. Vrsta zrnaste (KRAT.)
tjestenine, KU]NI
METAR
3. Mjesto kod Bile}e, GLODAVAC
VRSTA PTICE RADNA
4. Planina u Srbiji, PJEVICE ORGANI-
(T.R.N) ZACIJA
5. Oru`ani sukob
VELIKO
ve}ih razmjera, MUZI^KO
6. Znak za tantal, SCENSKO
DJELO
7. Kratica za tonu. (MN.)

FILMSKI
NORVE[KA GLUMAC,
DRAGAN
44 ofekfmkb!10. 1. 2010.
ZOOLOGIJA
Gu{ter koji li~i na vanzemaljca
U 2009. godini samo na
podru~ju Azije otkrivene
163 vrste `ivotinja
Nova vrsta
otrovne zmije
Prona|ana nova
zmija, sisari i `aba Priredio: @eljko DERAJI]
aba koja jede ptice, gekon du-
@
@aba koja jede ptice, ginih boja sa narand`astim o~i-
ma i ptica koja leti samo kada
gekon duginih boja sa je upla{ena samo su neke od
narand`astim o~ima vi{e desetina do sada nepozna-
tih `ivotinjskih vrsta otkrivenih
i ptica koja leti samo u ekolo{ki osjetljivom dijelu
kada je upla{ena samo Azije.
Istra`iva~i u oblasti rijeke Veliki Mekong u jugo-
su neke od vi{e isto~noj Aziji su tako|e prona{li i tigrastu otrovnicu,
desetina do sada dvije nove vrste sisara, stoji u izvje{taju Svjetskog
nepoznatih `ivotinjskih fonda za divlje `ivotinja (WWF) sa kraja septembra
2009.
vrsta otkrivenih Na`alost, za{titari prirode se pribojavaju da su
u ekolo{ki osjetljivom ova otkri}a, od kojih su mnoga jedinstvena za manje
oblasti pokrivene d`unglom, rijekama ili planinama, u
dijelu Azije opasnosti od nezadr`ivog i destruktivnog gra|evin-
skog razvoja i klimatskih promjena.
Naj`ivopisnije otkri}e predstavlja Cat Ba leopard
gekon, koga opisuju kao vanzemaljsko bi}e. Velike,
tamno narand`aste o~i usa|ene su u glavu ukra{enu
klikerastom {arom, dok mu je tijelo prekriveno {ara-
ma nalik na leopardove, za koje nau~nici vjeruju da
obezbje|uju kamufla`u u {umi. Ovaj rijetki gekon,
ograni~en na jedno malo ostrvo u sjevernom Vijetna-
mu, ve} sada ima status ugro`ene vrste.
@aba sa o~njacima, koja nastanjuje tri zaba~ene
{umske regije na Tajlandu, vreba svoj plijen u potoci-
ma, napadaju}i insekte i druge `abe. Istra`iva~i su
prona{li i perje u izmetu ove `abe, {to ukazuje da se
ona hrani i malim pticama. Mu`jaci svoje o~njake ko-
riste i u me|usobnim obra~unima, ~ak otkidaju}i jedni
drugima udove.
Ne{to mirnija `ivotinja je sjenica iz Nongganga,
ptica koja se mo`e prona}i samo u jednom prirodnom
rezervatu na granici Vijetnama i Kine. Ova sjenica
provodi najve}i dio vremena na zemlji u potrazi za in-
sektima me|u kamenjem. Nau~nici rijetko vi|aju ovu
pticu na drve}u i vjeruju da ona uzlije}e samo kada je
upla{ena od predatora, {to predstavlja nepoznato po-
na{anje za familiju ptica kojima pripada.
Nosorog duga~ak tri metra Ovo su samo neka od 163 novootkrivene vrste
prona|ene pro{le godine u zemlja-
ma koje okru`uju rijeku Mekong - u Kambod`i, La-
U dolini
osu, Burmi, Tajlandu, Vijetnamu i regiji Junan u Kini.
rijeke
Vi{e od 1.000 novih vrsta je otkriveno u ovoj oblasti u
Mekong
posljednjoj deceniji, kada su nau~nici po~eli detaljnije
da istra`uju njene udaljene i jedinstvene eko-sisteme.
u 2009.
godini
Heter Sol, slu`benica Svjetskog fonda za divlje
prona|ene
`ivotinja (WWF) zadu`ena za `ivotinjske vrste, ka`e
da postoje dva velika razloga zbog kojih je do{lo do
163
novootkri-
tako puno otkri}a posljednjih godina.
vene
"Jedan je politi~ka nestabilnost u toj oblasti koja
tek u posljednje vrijeme po~inje da se otvara. Drugi
vrste
razlog je da postoji veliki broj izolovanih prostora koji
dovode do evolucije vrsta koje se ne mogu vidjeti na
drugim mjestima", rekla je ona.
Ona tako|e ka`e da ih upravo ta vezanost za ove
krajeve ~ini posebno ugro`enim od prijetnji ubrzanog
tehnolo{kog razvoja i reme}enja eko-sistema do kojih
}e do}i zbog klimatskih promjena. Tek {to su
"Veoma je zabrinjavaju}e da ~im smo otkrili no- otkrivene,
vu vrstu `abe sa o~njacima i leopard gekona moramo `ivotinje
istovremeno uklju~iti alarm zbog njihovog ugro`enog su ugro`ene
Sjenica
iz Nongganga
leti
samo
kada je
upla{ena
opstanka", ka`e Heter Sol.
Stru~njaci napominju da pomenute rijetke,
ugro`ene i endemske vrste }e biti naro~ito osjetljive
na klimatske promjene, koje imaju potencijal da uma-
nje njihove i ve} sada male i ograni~ene `ivotne pros-
tore.
Istra`iva~i su pro{le godine tako|e otkrili 28 no-
vih vrsta ribe, 18 reptila, 14 amfibija i dvije vrste sisa-
ra - cjevonosog slijepog mi{a i bjelozubu rov~icu.
Ova otkri}a se pridru`uju indokineskom tigru,
nosorogu sa Jave, delfinu iz rijeke Iravadi i d`inov-
skoj ribi-ma~ki iz rijeke Mekong na listi `ivotinjskih
vrsta koje postoje samo u ovom regionu. Oblast je to-
liko bogata `ivotinjskim vrstama da su nau~nici naila-
zili na nove vrste sasvim slu~ajno.
Kako su nau~nike iznenadile nove `ivotinje, tako
su i karakteristike tih `ivotinja. Tako recimo, nosorog
sa Jave je ogromna `ivotinja, duga~ka vi{e od tri me-
tra i te{ka vi{e od 2.300 kilograma i poznata po svojoj
"stidljivosti". Ovaj nosorog je ina~e ~etvrti na spisku
najrje|ih `ivotinja na svijetu i pretpostavlja se da ih je
ukupno ostalo tek oko 60.
Prva vrsta
rije~nih delfina

Vodi~
BANJALUKA
BIOSKOPI
QB!MBT
Bwb!ubs-!tqf!lublm!)4E*
Tfn!Wps!ujo!hupo-!
[p!Tbm!eb!ob-!
Tuf!gbo!Mboh-!
Tj!hps!oj!Wj!wfs!
Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
)24-!27/26-!2:/41-!33/56!i*
[pn!cj!fmboe-
ip!sps0lp!nf!ej!kb
Wv!ej!Ib!sfm!tpo-!
Eaft!Bk!otcfsh-!
Fnb!Tupo
Sf!aj!kb;!Sv!cfo!Gmf!•fs
)27-!28/61-!2:/56!i*
43/!ef!dfn!cbs-
esb!nb
Oj!lp!mj!ob!]ps!}f!wj~-!
Tmp!cp!ebo!Qf!sj!|j~-!
Mkv!cj!|b!Tb!wb!op!wj~-!
Bokb!Tub!oj~
Sf!aj!kb;!Tb!|b!Ibk!ev!lp!wj~
)31-!33!i*
Cp!aj!~ob!qsj!•b-!
gbo!ub!{j!kb0bwbo!uv!sb
Eajn!Lf!sj-!
Hf!sj!Pm!enbo
Sf!aj!kb;!Sp!cfsu![f!nf!ljt
)25!i*
\sfl!4 -!boj!nj!sb!oj
Nbkl!Nb!kfst-!
Lb!nf!svo!Ej!kb{-!
Bo!up!ojp!Cbo!ef!sbt-!
Fej!Nbs!gj
Sf!aj!kb;!Lsjt!Nj!mfs-!
Sb!nbo!Ivj
IZLO@BE
CBO!TLJ!EWPS
WF!MJ!LJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO
NV![FK!SF!QV!CMJ!LF
TSQTLF
#Pe!qsb!jt!up!sj!kf!
ep!tb!wsf!nf!oph!ep!cb#-
tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
J{mp!acb#Kb!tf!op!wbd#
J{mp!acb!#Kv!ubs!okb!
qkf!tnb!hv!tkf!oj!db#!
blb!efn!tlf!tmj!lbs!lf!
Cf!sj!of!\v|!•f!wj~
)ep!21/!kb!ov!bsb!3121/*
J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!
Usft!lb!wj!df
NV![FK!TB!WSF!NF!OF
VNKF!UOPT!UJ
J{mp!acb!
#Vnkf!uoptu!j!lpo!ufl!tu#
#Np~!csfo!ev#
)ep!21/!kb!ov!bsb!3121/*
10. 1. 2010. ofekfmkb 45
Nedjeljni Vodi~
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog SARAJEVO
KINA
Ovan Bik Blizanci BQP!MP
Qp!t bp;! Wb!n b! kf Qp!tbp;!Qsfe!wb!nb Qp!tbp; Wb!nb!lbp!eb!of!ept!.
tb!eb!tub!mp!eb!sb!ej!uf kf!cvs!o b!sb!e ob!tf!. ub!kf!nb!mp!wj!|f!wj!ubm!opt!uj!j!fofs!. Hsb!}b!ojo!
tb!np!pov!wstuv!qp!. enj!db/!Jnb!~f!uf!up!mj!lp hj!kf/! Of! ptkf!~ b!u f! tf pqb!toji!ob!nkf!sb
tmp!wb!lp!kj!wbn!qsj!kb!. qmb!op!wb!eb!~f!wbn tqsf!noj!nb! eb! tf! viwb!uj!uf! v Sf!aj!kb;!Hf!sj!Hsfk
kv/! Vlp!mj!l p! ojt!u f! {b!e p!w p!mkoj! sb!e ojn tf!•j!oj!uj!eb!wsj!kf!nf lp!|ubd! tb! pcb!wf!{b!nb-! bmj! t Vmp!hf;!Eaf!sbme!Cb!umfs!j
nkft!upn!jmj!plsv!af!okfn-!ob!qspt!up!~f!uf!ji of!{b!vt!ubw!mkj!wp!mf!uj/!Pop!|up!kf!twb!lb!lp!fwj!. esv!hf!tusb!of!v•f!okf!wbn!tkbk!. Eapo!Lps!cfu
)31!i*
jhop!sj!tb!uj!j!ob!ubk!ob!•jo!jn!qp!lb!{b!uj!|ub-!v efo!uop!kft!uf!eb!tuf!{b!ep!wp!mkoj!twp!kjn op!jef!pe!sv!lf/!V!qf!sj!pev!tuf
tuwb!sj-!p!okj!nb!nj!tmj!uf/!Tf!enj!db!kf!jef!bm!ob v•jo!lpn!cf{!pc!{j!sb!ob!up!eb!mj!tf!sf!{vm!ub!uj qp!wf!~b!of!lpo!dfo!usb!dj!kf/!Jt!lp!sjt!uj!uf!up!ob
DJ!OF!NB!DJUZ
{b!penps-!qb!tf!of!mj!cj!uf!eb!hb!v{nf!uf/ wj!ef!jmj!of/!Pwf!tf!enj!df!wbn!sbe!qsj!•j!okb!. obk!cp!mkj!np!hv!~j!ob!•jo/
Mkv!cbw; Gmfs!up!wj!tv!wb!|b!twb!lp!eof!wj!db- wb!jt!ujo!tlp!{b!ep!wpmk!tuwp/ Mkv!cbw; Ojt!uf!{b!jo!uf!sf!tp!wb!oj!{b!mkv!cbw!jmj
bmj!ji!of!ep!ajw!mkb!wb!uf!lbp!of!|up!cj!uop!jmj!pe Mkv!cbw; Nop!hjnb!pe!wbt!tf!tnj!kf!|j!mkv!. kf! tj!u v!b dj!kb! ob! upn! qmb!o v! of!l b!l p! {b!. Bwb!ubs
qsf!tv!eoph!{ob!•b!kb!{b!wbt/!Sb!ej!kf!tf cbw!j{!jopt!usbo!tuwb!jmj!ob!qspt!up!sp!nbo!uj!•bo ns{ov!ub/!Pop!|up!wbn!kf!twb!lb!lp!wb!aop Sf!aj!kb!Eafk!nt!Lb!nf!spo
plsf!~f!uf!qsj!kb!ufmk!tljn!lpo!ub!luj!nb-!b!vlp!mj!. tv!tsfu!tb!tusbo!dfn/!Vlp!mj!lp!cjt!uf!tf!np!hmj kft!uf!eb!{ob!uf!lb!lp!tf!wj!ptkf!~b!uf!j!uj!nf Vmp!hf;!Tfn!Wps!ujo!hupo-!
lp!pwf!tf!enj!df!tf!cj!qsjv!|uj!uf!qp!of!lj!j{mb!. nb!mp!wj!|f!qp!twf!uj!uj!pwpk!wf!{j!pob!wkf!sp!wb!. ~f!uf!tf!obk!wj!|f!sv!lp!wp!ej!uj!pwji!eb!ob/ Nj!|fm!Sp!esj!hf{-!
{bl!j!mve!wf!•fs!okj!qsp!wpe-!v•j!oj!~f!uf!qsb!wv uop!{b!wbt!wj!|f!of!cj!cj!mb!ep!uf!nkf!sf!{b!oj!. [esbw!mkf; Cp!mkf! j{!hmf!eb!uf! of!hp! |up! tf Tj!hps!oj!Wj!wfs
tuwbs/ nmkj!w b/! Tb!e b! tuf! qsp!o b!| mj! tb!w s|f!o v ptkf!~b!uf/! Qp!usf!cop! wbn! kf! eb! tf! wj!|f )24/56-!28-!31/26!i*
[esbw!mkf; Wj!ptkf!~b!uf!nop|!uwp!tjn!qup!. sb!wop!uf!av!j{nf!}v!qp!tmb!j!mkv!cb!wj!j!of!af!mj!uf penb!sb!uf!j!eb!tf!nb!okf!wsf!nf!ob!qsp!wp!. gp!up;!bwb!ubs3
nb-!bmj!oj!lb!lp!eb!tf!pemv!•j!uf!eb!pef!uf!ep!. eb!kf!cj!mp!|ub!ob!sv!|j/ ej!uf!bob!mj!{j!sb!kv!~j!twf!|up!wbt!jsj!uj!sb/
lup!sv/![b!qp!•f!ubl!qp!tkf!uj!uf!{v!cb!sb/ [esbw!mkf; Ep!csp!tf!ptkf!~b!uf/ Bs!uvs!j!
Nbm!ub!{b!esp!wb!ptwf!ub
Sf!aj!kb;!Mvl!Cf!tpo
tjo!isp!oj!{p!wb!op
Rak Lav Djevica )22/61-!25!j!27/21!i*
Qp!tbp; Of!nb!uf! oj!. Qp!tbp; [b!wbt!kf Qp!tbp; Pcj!mkf!pcb!wf!{b!j
lb!l wf! wp!mkf! eb! tf pwp!kp|!tb!np!kf!. wb!|b!af!mkb!eb!ji!twf!v!|up \fs!mpl!Ipm!nt
vqvt!uj!uf!v!op!wf!qp!ev!. eob! tf!e nj!d b! v lsb!~fn!wsf!nfo!tlpn!sp!lv Sf!aj!kb;!Hbk!Sj!•j
iwb!uf/! Wj! ob!qspt!up! wf!. lp!kpk!tuf!tj!mpn!qsjmj!lb!plsf!ov!uj!qv!up!wb!okj!. qsj!wf!ef!uf!lsb!kv!eb!kv!{b!sf!. Vmp!hf;!Eave!Mpv-!
hf!u j!s b!u f/! Qp!t bp! wbn! kf! ep! uf! nkf!s f nb/!Qp!tbp!lp!kj!kf!qp!wf!{bo!tb!tubm!ojn {vm!ubu!tb!np!wb!|f!tubm!op!ofs!. Sp!cfsu!Eb!voj
ep!tb!ejp!eb!wj!|f!ob!qspt!up!of!nb!uf!af!mkf!oj lpo!ub!luj!nb!t!esv!hjn!mkv!ej!nb!jmj!lvm!uv!sb!nb wj!s b!o kf/! Ob!v •j!u f! eb! tf )24-!26/41-!29!j!31/41!i*
qp!usf!cf!eb!tf!wj!|f!bo!hb!av!kf!uf/ kf!of!|up!|up!wbt!tb!eb!{b!plv!qmkb/!Vaj!wbk!uf!j pqvt!uj!uf!j!eb!tf!cj!pcf{!cjkf!.
Mkv!cbw; Cb!sfn!ob!pwpn!qp!mkv!tuf!{b!ep!. of!ab!mj!uf!tf/ ej!uf!of!|up!esv!hb!•j!kj!qsjt!uvq/!Vlp!mj!lp!tf!qp!. Lpn!qmj!lp!wb!op!kf
wp!mkoj/!J{nj|!mkb!uf!sb!{mj!•j!uf!tuwb!sj!lb!lp!cjt!uf Mkv!cbw; Tkb!kbo!qf!sj!pe!{b!mkv!cbw!tnj!kf!|j usv!e j!u f!j!qp!w sf!n f!o p!j{cp!s j!u f!{b!nb!mp Sf!aj!kb;!Ofo!tj!Nb!kfst!
pt!wkf!aj!mj!peopt!jmj!ob!of!lj!ob!•jo!{b!ep!wp!mkj!mj tf!twjn!Mb!wp!wj!nb/![b!wbt!kf!pwp!tf!enj!db tmp!cp!eoph!wsf!nf!ob-!vaj!wb!~f!uf/ Vmp!hf;!Nf!sjm!Tusjq-!
twp!kv! wkf!•j!uv! hmbe! {b! mkv!cbw!mkv/! Vnkft!up tsf!~f!j!jtqv!okf!okb!ob!eb/!Wp!mkf!ob!ptp!cb!~f Mkv!cbw; [b!wbt!tf!mj!kf!qb!ef!|b!wb!okb!ob Bmfl!Cpm!ewjo!j!Tujw!Nbs!ujo
eb! tf! qsf!qv!|ub!uf! sb!{mj!•j!ujn! qspi!ukf!wj!nb- v•j!oj!uj!twf!eb!tf!ptkf!~b!uf!{b!jt!ub!ep!csp-!qb pwpn!qp!mkv!tb!np!obt!ubw!mkb!kv/!Vaj!wb!uf!v!tb!. )29/26-!31/56!i*
kf!eopt!ub!woj!kf!cj!cj!mp!eb!qsj!iwb!uj!uf!pop!|up of!nb!qp!usf!cf!eb!kpk!up!obt!up!kj!uf!vt!lsb!uj!uj/ {ob!okv!eb!tuf!wp!mkf!oj!pob!lwj!lb!lwj!vqsb!wp
jnb!uf!j!eb!tf!pqvt!uj!uf!j!vaj!wb!uf!t!qbs!uof!. Pe!wbt!tf!p•f!lv!kf!tb!np!eb!nb!mp!twph kft!uf/!Oj!kf!wbn!qp!usf!cop!eb!tf!jlp!j!ob!cj!mp Kv!mjf'Kv!mjb
spn/ wsf!nf!ob!j{!ewp!kj!uf!{b!okji/ lp!kj!ob!•jo!qf!umkb!v!wb!|f!fnp!uj!wof!|f!nf-!qb Sf!aj!kb;!Op!sb!Fgps
[esbw!mkf; Epl!hpe!kf!Nbst!sf!usp!hsb!ebo [esbw!mkf; Ptkf!~b!uf!eb!tuf!qv!oj!fofs!hj!kf!j ~f!uf!up!esv!hj!nb!kb!top!eb!uj!ep!{ob!okb/ Vmp!hf;!Nf!sjm!Tusjq!j!Fk!nj
v!wb!|fn!esv!hpn!qp!mkv!of!nb!ob!ef!eb!tf eb!tuf!tqp!tp!coj!{b!twf!|up!wbn!pwb!tf!. [esbw!mkf; Ptkf!umkj!wj!tuf-!bmj!up!j!oj!kf!of!|up Bebnt
tuwb!sj!qp!cpmk!|b!kv/ enj!db!ep!of!tf!lbp!j{b!{pw/!Tsf!~pn!qp!wbt op!wp/!Qp!kb!•bk!uf!vopt!wj!ub!nj!ob!j!twf!~f!cj!uj )2:/41!j!33!i*
qsfe!wb!nb!tv!tb!np!mj!kf!qf!tuwb!sj/ cp!mkf/
Sp!lf!sj!df
Sf!aj!kb;!Upe!Hsbg
Vmp!hf;!Bmj!Nj!•bm!lb
Vaga [korpija Strijelac j!Wb!of!tb!Ibe!hfot
Qp!tbp; Vlp!mj!lp!kf!pcb!. Qp!tbp; Blp!kf!wb|!qp!. Qp!t bp; Wb!n b!kf!ob )27/41!j!29/56!i*
wf!{ op!eb!tf!qp!kb!w j!u f!j tbp!tlp!q•bo!tb!cspk!ojn vnv!{b!sb!eb/!Lbe!kf!p
pesb!ej!uf!twp!kf!wj!~f!uf!up!j lpo!ub!luj!nb!j!af!mkpn!eb up!nf!sj!kf•!twf!kf!ob!wb!. Bt!usp!Cpz
v•j!oj!uj!nb!eb!of!cb|!esb!. tf! mkv!e j!n b! tb! lp!kjnb |pk!tusb!oj/!Sb!ej!uf!pop!mj!. Sf!aj!kb;!Efk!wjt!Cpvfst
hf!wp!mkf/!Ojt!uf!up!mj!lp!vtsfe!tsf!}f!oj!ob!pcb!. job!•f!tb!sb!}v!kf!uf!ob!of!lj!ob!•jo!ep!qb!eof!. lp!lp!mj!lp!kf!qp!usf!cop tjo!isp!oj!{p!wb!op
wf!{f-!|up!j!oj!kf!j{of!ob!}v!kv!~f!t!pc!{j!spn!ob uf!eb!cj!qsjt!ub!mj!ob!wb!|f!qsp!kf!luf!jmj!{b!nj!tmj eb!tf!vwf!~b!wb|!cv!eafu/!Oj!|ub!wj!|f!j!oj!|ub )23/56-!26!j!28/26!i*
up!eb!tuf!tf!v!qp!tmkf!eokf!wsj!kf!nf!v!ep!cspk pwp!kf!qsb!wj!usf!ov!ubl!eb!tf!qp!twf!uj!uf!qsf!. nb!okf!pe!up!hb/!Qsj!kb!wbn!tb!{ob!okf!eb!{b!.
nkf!sj!ptmp!cp!ej!mj!pcb!wf!{b/ hp!wp!sj!nb/!Sb!•v!obk!uf!ob!vt!qkfi!j!qp!mb!tuf sb!}v!kf!uf!ep!csp/ Pcmb!•op!
Mkv!cbw; Lbp!j!vwj!kfl!wj!dwkf!ub!uf!lbe!kf!p wf~!sj!kf!|j!mj/ Mkv!cbw; Qp!nb!mp!tuf!pwv!pcmbtu!hvs!ov!mj!v tb!~vg!ub!nb
mkv!cb!wj!sj!kf•/!Lbe!cj!cb!sfn!j!pt!ub!mj!{ob!lp!wj Mkv!cbw; Cp!mkf!wbn!kf!eb!pt!ub!of!uf!lpe!lv!. {b!qf!~bl/!Lbp!eb!wbn!kf!twf!cj!uoj!kf!pe!mkv!. Sf!aj!kb;!Gjm!Mpse!
{p!ej!kb!lb!cj!mj!ub!lp!nb!mjn!{b!ep!wp!mkoj"!Wb!nb ~f/!Lbe!kf!mkv!cbw!v!qj!ub!okv!nop!hjn!qsj!qb!. cb!woph!peop!tb!v!lp!kfn!tuf/!Vnkft!up!eb j!Lsjt!up!gfs!Nj!mfs
kf!ep!wp!mkbo!kf!ebo!lpn!qmj!nfou!qb!eb!tf eoj!d j!n b! pwph! {ob!l b! tnj!kf!| f! tf tf!ab!mj!uf-!of!cj!cj!mp!mp!|f!eb!nb!mp!wj!|f!qp!sb!. Tjo!isp!oj!{p!wb!op
ptkf!uj!uf!cp!mkf!j!sb!tqp!mp!af!oj!kf/!Qbs!uofs!up!dj!. sb!{p!•b!sf!okb/!Of!np!sb!cj!uj!sj!kf!•j!p!of!•f!nv {nj!tmj!uf!p!np!hv!~opt!uj!nb!lp!kf!tv!qsfe!wb!. )22-!24!j!26!i*
kf!oj!j!v!ob!sf!eojn!eb!oj!nb!wbn!eb!kf!ep!{ob!. lsv!qopn-!bmj!~f!uf!tf!twb!lb!lp!ob!~j!qp!hp!. nb!j!!eb!tuwb!sj!tb!hmf!eb!uf!j!j{!qbs!uof!sp!wph
okb!lp!mj!lp/! }f!oj!tj!uoj!!db!nb!lp!kf!ojt!uf!p•f!lj!wb!mj!pe!qbs!. vhmb/!Ojt!uf!cb|!kf!eopt!ub!woj!{b!tb!sb!eokv!ob Af!ob!
wsf!nfo!tlph!qv!uoj!lb
[esbw!mkf; Qsjv!|uj!uf!tf!cj!lv!qp!wj!ov!of!•fh uof!sb/ pwpn!qp!mkv/
op!wph!j!penbi!~f!uf!tf!ptkf!~b!uj!qp!mf!uoj!kf!j [esbw!mkf; Ep!csp!tuf!bmj!of!cj!cj!mp!mp!|f!eb [esbw!mkf; Wj!|bl!fofs!hj!kf!cjt!uf!np!hmj!obk!mb!. Sf!aj!kb;!Spq!cfsu!\wfo!ulf
cp!mkf/ tf!qpe!wshof!uf!sv!ujo!tlpk!lpo!usp!mj/ l|f!vusp!|j!uj!v!uf!sf!ub!oj!jmj!cb!wf!~j!tf!tqps!upn/ )Tdixfo!ulf*
Sb!{nj!tmj!uf!p!up!nf/ Vmp!hf;!Fsjl!Cb!ob-!Sfk!•fm
Nf!lb!ebnt!j!Spo!Mj!wjo!htupo
)29/61!j!32!i*
Jarac Vodolija Ribe
Qp!t bp; Qv!o j! tuf Qp!tbp; Of!ptkf!~b!uf!tf!qsf!ukf!. Qp!t bp; Pwp! kf PREDSTAVE
fofs!h j!kf! j! af!mkf! eb sb!op!tsf!~op-!bmj!{ob!uf!eb!kf!up pcmbtu!lp!kb!kf!{b
obt!ub!wj!uf!tb!twp!kjn tb!np!qsj!wje/!Ob!qp!tmp!wopn wbt!qp!uqv!ob!of!qp!. QP![P!SJ!\F
qsp!kf!luj!nb/!Jnb!uf!v qmb!ov!twf!jef!lb!lp!tuf!j!{b!nj!tmj!. {ob!oj!db/!Of!~f!uf!oj!eb!sb!{nj|!mkb!uf!oj!eb!tf NMB!EJI!TB!SB!KF!WP
qmb!ov!up!mj!lp!sb!{mj!•j!uji mj-!qb!of!nb!uf!qp!usf!cf!eb!tf vqv!|ub!uf!v!cj!mp!lb!lwp!ofs!wj!sb!okf!lbe!tf!p
np!hv!~opt!uj!eb!ob!qspt!up!of!{ob!uf!lb!lp!eb jnb!mp!v{cv!}v!kf!uf!{cph!ef!|b!wb!. eof!wojn!pcb!wf!{b!nb!sb!ej/!Vnkft!up!up!hb!wj #Nb!•bl!v!•j!{nb!nb#
tf!ps!hb!oj!{v!kf!uf/!V!tuwb!sj!{ob!uf-!bmj!wb!af!uf okb!ob!pwpn!qmb!ov/ tuf!tf!cj!qsp!qj!tb!mj!kf!eov!uf!sb!qj!kv!esv!af!okb!j Sf!ej!ufmk;!Esb!hp!Cv!lb
j{nf!}v!np!hv!~opt!uj-!kfs!af!mj!uf!eb!peb!cf!sf!. Mkv!cbw; \ub!hpe!eb!tf!ef!|b!wb!v!wb!|fn qsp!wp!eb!lp!kf!tf!twf!tseop!qsj!esab!wb!uf/ )22!i*
uf!pov!obk!qsp!gj!ub!cjm!ojkv!wb!sj!kbo!uv/ mkv!cb!wopn!aj!wp!uv!wj!~f!uf!up!v!ob!sf!eojn!eb!. Mkv!cbw; Of!obt!upk!uf!eb!mkv!cbw!ob!}f!uf
Mkv!cbw;!V!pwpn!qp!mkv!wbn!dwkf!ub!kv!sv!af/ oj!nb!obt!up!kb!uj!csja!mkj!wp!tb!lsj!uj/!Of!af!mj!uf!eb nf!}v!qsj!kb!uf!mkj!nb-!kfs!kf!up!twb!lb!lp!qp!hsf!.
Twb!lb!lp!jnb!uf!|ub!eb!sb!ej!uf-!qb!tf!cf{ jlp!jnb!vwje!v!wb!|f!ob!kjo!uj!noj!kf!ubk!of!jmj!af!. |ob!tusb!ob/!Obt!upk!uf!eb!tf!nb!mp!wj!|f!qp!. IZLO@BE
jnb!mp!sf!{fs!wf!cb!db!uf!v!ptnj|!mkb!wb!okf!op!. mkf-!qb!~f!uf!tf!twpk!tlj!qp!usv!ej!uj!plp!up!hb!eb twf!u j!u f! skf!| b!w b!o kv! of!l ji! wb!n b! cj!u oji
wph!jnj!eab-!qb!j!op!wji!jef!kb!lp!kj!nb!cjt!uf twf!ep!csp!vwj!kf!uf!v!wfp!ubk!of/!Qp!of!lbe!tuf qsp!cmf!nb!lp!kf!v!peop!tv!tb!wp!mkf!opn!ptp!. [F!NBMK!TLJ!
np!hmj!kp|!wj!|f!eb!qsj!ep!cj!kf!uf!qpt!up!kf!~fh qsf!ukf!sb!op!pqsf!{oj-!bmj!pwbk!qvu!np!aeb!j cpn!jnb!uf/!Ojt!uf!kf!ej!oj-!lp!kj!qb!uf-!bmj!wbn #Mj!wbok!tlp!qp!mkf!.!
qbs!uof!sb/!Vaj!wbk!uf!v!mkv!cb!wj!j!twjn!pojn!mj!kf!. jnb!uf!sb!{mp!hb!eb!~v!uj!uf/ up!usf!ov!uop!oj!kf!wb!aop/ fwspq!tlb!
qjn!tuwb!sj!nb!lp!kf!wbn!pob!op!tj/ [esbw!mkf; Wbt!obk!wj!|f!cp!mf!pof!tuwb!sj!lp!kf [esbw!mkf; Vlp!mj!lp!tf!qp!twf!uj!uf!sb!{p!op!ej- lvm!uvs!ob!cb!|uj!ob#
[esbw!mkf; Sv!lf!tv!wbn!ptkf!umkj!wj!kf!v!pwjn of!vtqj!kf!wb!uf!eb!vsb!ej!uf/!Pqvt!uj!uf!tf-!twf of!~f!uf!qv!op!qp!hsj!kf!|j!uj-!bmj!jnbk!uf!ob!vnv
eb!oj!nb-!qb!wj!|f!qba!okf!pcsb!uj!uf!ob!okji/ ~f!cj!uj!ep!csp/ eb!pob!of!mj!kf!•j!cb|!twf/ IJT!UP!SJK!TLJ!
#Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
#CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
46 ofekfmkb!10. 1. 2010.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 8.1.2010. godine, u 53. godini, preminuo na{ dragi Posljednji pozdrav dragom bratu Sje}anje na dragog kolegu

LJUBI
Brat Milorad s porodicom.
108/010 A-1 M

Posljednji pozdrav dragom ocu

LJUBO (Gruje) BOJANI] i suprugu

Sahrana }e biti obavljena 10.1.2010. u 13 ~asova, na porodi~nom groblju u Ledenicama.

O`alo{}eni: majka Bjelica, supruga Borka, sin Grujo, k}erka Tanja, unu~ad Danilo i Nikolina, brat Milorad, zet BORIVOJA
Dra`enko i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
B^ LJUBI TOMI]A
10.01.2007 - 10.01.2010.
od supruge Borke i sina Gruje.
108/010 A-1 M
Posljednji pozdrav dragom bratu Posljednji pozdrav dragom bratu Posljednji pozdrav dragom

Posljednji pozdrav voljenom sinu

Kolege iz Stru~ne slu`be Skup{tine

Br~ko distrikta BiH.
BRANKU BRANKU BRANKU B-1
GAJI]U GAJI]U GAJI]U LJUBI
od majke Bjelice. Tu`no sje}anje na na{eg dragog
od bra}e Radovana i Save, snahe 108/010 A-1 M
od sestre Dragane, zeta Ranka, od Vlade, Daliborke, Aleksandra
Gordane, sinovaca Danijela i Marka. sestri}a Darka i Ma{e. i Stefana.
102/010 A-3 M 102/010 A-3 M 102/010 A-3 M
Posljednji pozdrav dragom ocu,
puncu i djedu

NEZAVISNE PLA]ENE
NOVINE male oglase i ~itulje mo`ete
u Sarajevu predati: LJUBI
svojim ~itaocima daju od k}erke Tanje, zeta Dra`enka TOMU SAVI]A
[UMARSKI FAKULTET
mogu}nost objave (Zagreba~ka 20/3)
i unu~adi Danila i Nikoline.
108/010 A-1 M 10.1.2007 - 10.1.2010

BESPLATNE INTERNACIONAL Tu`no sje}anje na dragog

Supruga Sava, sinovi Zoran i Goran, snaha Spomenika i unuk Mihailo.
111/010 A-8 M
PRESS
^ITULJE (autobuska stanica,
u kojoj se objavljuje Lukavica)
smrt najbli`ih SLU@BA ^ITULJA
POGREBNO DRU[TVO ^itulje i male oglase Kralja Petra
(dimenzije 123x85 mm) DARKA - TARABA
"SVETI MARKO" mo`ete predati radnim I Kara|or|evi}a
Sve druge objave i formati (Ulica vojvode VUJMILOVI]A danom i nedjeljom (Zanatski centar Hani{te)
se napla}uju po cjenovniku. Radomira Putnika) Predrag Kuti} s porodicom. od 8 do 18 ~asova 051 223 210
112/010 A-1 M

- Prodajem ku}u i prate}e objekte na 3.300 m2 u
Ku}e Ma hov lja ni ma. Te le fon: 0043/66-45-486-580,
065/761-497. BK
PRODAJA - Prodajem ku}u na sprat u strogom centru grada.
Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem ku}u u Novoj varo{i, Banjaluka, Srpskih
pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, ku}a 9,5x9,75 m, dvije - Prodajem ku}u sa dva odvojena stana, dvori{nom
gara`e, jednosoban stan od 36 m2, dva trosobna stana zgradom sa ljetnom kuhinjom i WC-om, dvori{tem od
po 81 m2. Cijena 700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 1.000 m2 i gara`om. Telefon: 061/858-517. BK
065/511-147. BK - HITNO!!! Prodajem ku}u 9x8,5 m, nova gradnja,
u Mahovljanima. Cijena 40.000 KM, mo`e isplata u
- Prodajem ku}u 9x8 m, sa 540 m2 zemlje u ratama. Telefon: 065/761-497. BK
Kne`ici, sa svim priklju~cima (struja, voda, tele- - Prodajem ku}u, prizemlje i tri sprata, na placu
fon), 1/1, ili mijenjam za odgovaraju}e u Hrvat- 400 m 2 , La u{, Ka ra |or |e va 399. Te le fon:
skoj. Telefon: 051/307-088. BK 0049747116927, 051/ 282- 284. BK
- Prodajem, hitno i povoljno, ku}u u ^elincu, Ulica
- Prodajem ekstrasre|enu ku}u na sprat sa mansar- Zdravka ^elara bb. Telefon: 066/876-839. BK
dom u Trnu (iza "Perutnine"), 10x11 m, na placu 500
m . Telefon: 065/779-394. BK
2 - Prodajem dvije devastirane ku}e u Fo~i, u Donjem
polju, odli~na lokacija, oku}nica i gara`a. Tel: 033/636
244, 061/703 280. BK
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu sa urednom do-
kumentacijom, sva infrastruktura na placu, blizu bol-
nice. Telefon: 065/371-300, 051/303-903. BK
- Prodajem ku}e u Banjaluci od 45.000 KM do
2.500.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem ku}u za ru{enje 9,5x11 m (Po+Pr+M),
sa gra|evinskom dozvolom na placu 488 m2, ~isto
uknji`eno 1/1, u Ulici 1.300 kaplara, br. 42, cijena
30.000 EUR. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prostorom
400 m2 na jednoj parceli, licem okrenute prema
glavnom putu, Put srpskih branilaca 95, Dervi{i,
Banjaluka. Telefon: 065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem dvije ku}e na po~etku Pobr|a. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u VP sa poslovnim prostorom i 4.000
m2 zemlje u Rami}ima, odmah iza "Unisa". Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem ku}u P+1+Pk, sa oko 220 m2 stambenog
prostora na 300 m2 zemlji{ta, naselje Paprikovac. Telefon:
063/904-603. BK
- Prodajem u Lakta{ima ure|enu namje{tenu ku}u
prizemnicu 12x10,5 m i gara`u, na 650 m2 zemlji{ta, no-
vogradnja, centralno grijanje, odmah useljiva. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 11x15 m (Su+P+1+Pk), sa oko 500
m2 stambenog prostora, novogradnja, nedovr{ena, na 520
m2 zemlji{ta, kod {kole u [argovcu. Telefon: 065/511-
121. BK
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni
prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-
 Oglasi 10. 1. 2010. ofekfmkb 47
079. BK BK - Prodajem ure|en i namje{ten ~etvorosoban stan BK

- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu (P+S+P) i
1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Telefon:
065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mije-
njam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901,
051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atraktivnoj
lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banja-
luke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1.
Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet placeva
po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu 400
m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220 m2
stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Tele-
fon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u Debe-
ljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Telefon:
065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Tele-
fon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om i
grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5 m
(P+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi-
~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta,
spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jedno-
soban stan, plac 1.000 m2, 120.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri
placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku}u. Tele-
fon: 066/165-323. BK
IZDAVANJE
- Izdajem novosagra|enu ku}u sa namje{tajem u
Ul. Novaka Piva{evi}a. Ku}a je na lokaciji sa lijepom
panoramom grada. Telefon: 065/510-196, 051/420-
190. PK
- Izdajem ku}u poslovni objekat na glavnom putu
na ulazu u grad, pogodna za osiguravaju}e dru{tvo i
tehni~ki pregled. Telefon: 065/837-722. BKM
POTRA@NJA
- Tra`im ve}u opremljenu ku}a ili ve}i trosoban na-
mje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima. Telefon:
051/580-020. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504.
- Prodajem stan 75 m2, Ulica \. \akovi}a, Hiseta,
Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, na 1. spra-
tu (ni{a sa trpezarijom, dvije sobe, dva balkona, dva
hodnika, kupatilo, ostava, podrum, gleda na dvije
strane). Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem dvosoban stan u Boriku, na 1. spratu,
62 m2. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem stan 40 m2, centralno grijanje, 1/1, use-
ljiv, kli ma ti zo van, po drum oko 9 m 2 . Te le fon
065/355-029, 066/782-684. BK
- Prodajem dvosoban stan u Boriku, ekstrasre|en,
povoljno. Telefon: 065/219-368. BK
- Prodajem stan 78m2 + podrum, 4. sprat, Ulica
Mi la na Te pi}a. Ci je na po do go vo ru. Te le fon:
065/894-672, 065/620-276. BK
- Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Telefon: 00385
915 831 351. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2, prvi sprat, i ga-
ra`u u centru Banjaluke. Telefon: 051/302-724. BK
- Prodajem ve}i ~etvorosobni stan u centru Banja-
luke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon: 065/520-038.
BK
- Prodajem stanove: 32, 38, 42, 48, 49, 50, 57, 89,
91 i 110 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem dvosoban stan 60 m2, u Ante Jaki}a.
Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem renovirane jednosobne stanove od 30,
31, 40, i 44 m2, odmah useljive, povoljno. Telefon:
065/562-426. BKM
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, na 4. spratu, u
Novoj varo{i, kod vrti}a. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem dvosoban stan 60 m , apsolutno ure-
2
|en, u Boriku, ili mijenjam za jednosoban uz dogo-
vor. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem stan 75 m2. Monta`ni objekat (baraka
samica), na placu od 520 m2. Telefon: 065/817-380.
BKM
- Prodajem stan na Lau{u, prvi sprat, 48 m2, cijena
1.700 KM/m2. Telefon: 065/820-586. BKM
- Prodajem povoljno stan 62 m2 u centru Doboja,
novogradnja, 6. sprat, lift. po principu klju~ u ruke,
luksuznija gradnja, dva balkona, mogu}nost gara`e,
zavr{etak radova po~etkom novembra. Telefon:
066/707-152. PK
- Prodajem jednosoban stan 40 m , 4. sprat, centar,
2 {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novogradnja.
Ulica vojvode Mom~ila. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem jednosobne stanove 49 m2, VP i 48 m2
1. sprat, novogradnja, lift, useljivo, naselje @ute zgra-
de. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en useljiv dvosoban stan 61 m2, 3.
sprat, lift, cen tar, na se lje S. Ma ta vu lja. Telefon:
063/904-603. BK
- Prodajem ure|en, namje{ten dvosoban stan 55
m2, 4. sprat, novogradnja, lift, odmah useljiv, Kozar-
ska ulica. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, prizemlje, nase-
lje Obili}evo. Telefon: 063/904- 603. BK
- Prodajem ure|en i useljiv trosoban stan 89 m2, 4.
sprat, lift, centar, naselje Pentagon. Telefon: 063/904-
603 BK
- Prodajem trosoban stan 93 m2, 3. sprat, lift, cen-
tar, naselje Dolac. Telefon: 065/511-121. BK
71 m2, 3. sprat, naselje Obili}evo. Telefon: 065/511-
121. BK
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom
(Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon:
065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica.
Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat.
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75
m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon: 065/516-927.
BK
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan use-
ljiv dvosoban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban
stan, 3. sprat, fasadna cigla. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten je-
dnosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i stanove
u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon: 066/165-323.
BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i lu-
ksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, gara`a,
120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cero-
vi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice reno-
vi ran dvo so ban stan 48 m 2 , 4. sprat. Te le fon:
066/165-323. BK
- Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicin-
ske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u
avgustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposoban
stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e zamjena
za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem nov odmah useljiv jednosoban stan 34
m2, 2. sprat, Kozarska ulica, kod hotela "Meriot". Te-
lefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studentskog
doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat, lift. Tele-
fon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82 m2 +
Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Obili}evu, Vilsonova ulica, dvosoban
stan 54 m2, VP. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana "Ognji{te",
trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpuno renoviran. Te-
lefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u `utim zgradama nov, odmah useljiv
stan 49 m2, 3. sprat, lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u izgra-
dnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove godine.
Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2.
sprat. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem renoviran jednosoban stan, 42 m2, 2.
sprat, Borik. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem jednosoban stan 31 m2, prizemlje, Obi-
li}evo, Ulica Gavrila Principa. Telefon: 065/516-927.
- Prodajem u naselju Sunca, Ulica majke Jevrosi-
me, trosoban stan, 87 m2, 2. sprat. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 m2, 3.
sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare "Aleksan-
drija". Telefon: 065/371-611. BK
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za
trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Tele-
fon: 065/518-563, 065/656-384. BK
POTRA@NJA
- Treba mi stan za stanovanje blizu osnovne {kole u
Rosuljama, pla}am stanarinu unaprijed tri mjeseca do
250 KM. Telefon: 065/363-252. BKM
KUPOVINA
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci. Telefon
065/518-283. BK
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, pre-
dnost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Telefon:
065/920-434. BK
- Kupujem manji stan do 40 m2 u Beogradu, stara
gradnja. Telefon: +381642293239. BK
IZDAVANJE
- Izdajem dvosoban komforno namje{ten stan sa
centralnim grijanjem u Br~kom, kod `eljezni~ke sta-
nice. Telefon: 049/360-066, 065/394-527. BK
- Izdajem nov stan 37 m2, uz ugovor, naselje @ute
zgrade Banjaluka. Telefon: 065/425-569. BK
- Izdajem namje{ten komforan stan 40 m2, Bra}e
Jugovi}a 70, Obili}evo. Zvati od 10 do 16 ~asova. Te-
lefon: 062/ 181-603. BKM
- Izdajem trosoban namje{ten stan u centru Banja-
luke. Telefon: 062/337-884. BKM
- Izdajem samcu namje{ten manji stan u ku}i, nase-
lje Ko~i}ev vijenac sa centralnim grijanjem i par-
kingom. Telefon: 066/265-127. BKM
- Izdajem polunamje{ten jednosoban stan u naselju
^esma, Banjaluka. Telefon: 051/359-060. BK
- Izdajem stan u centru grada. Telefon: 065/514-
419. BK
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod rebrova-
~ke crkve, centralno grijanje. Telefon: 066/140-654. BK
- Izdajem jednosoban stan u dvori{noj zgradi. Tele-
fon: 051/219-021. BK
Sobe
IZDAVANJE
- Izdajem jednokrevetne sobe, poseban ulaz, sa ku-
hi njom, ku pa ti lom i centralnim gri ja njem, na
Star~evici. Cijena 150 KM, re`ije ura~unate. Telefon:
065/644-976, 065/444-840, 061/599-687. BK
- Izdajem namje{tenu sobu s kupatilom u Obili}evu.
Telefon: 065/513-795. BK

IN MEMORIAM KUPON ZA MALE OGLASE

BANJALUKA: 065 958 266 - Ermeks Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
- Ul. kralja Petra I 057 318 323 Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
Kara|or|evi}a KOTOR VARO[: - Knji`ara Internacional
besplatne
051 785 266 male Vidovdanska (stara autobuska stanica
(Zanatski centar Hani{te) press Pale
kod biletarnice)
051 223 210
IPC SARAJEVO:
(Tr`ni centar Tom Pale) oglase i robna ku}a "Boska"
- Robna ku}a "Boska" (pored 057 225 880
{altera Razvojne banke) - Ul. Zagreba~ka 20/3 po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
- [tamparija NN Mahovljani bb (zgrada [umarskog DOBOJ: po{tom ili
- Marketing fakulteta) - Glas Komuna dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
Kralja Petra I 033 653 953 053 226 853
Kara|or|evi}a 83/A
li~no na
051 331 864
ISTO^NO SARAJEVO:
- Iinternacional pres BRATUNAC:
adresu: TEKST OGLASA:
^ELINAC: (dvorana Slavija) 056 410 418
065 890 830
- ^elina~ke novine 057 340 503
DO 15
NEZAVISNE NOVINE RIJE^I
48 ofekfmkb!10. 1. 2010.
- Izdajem dvokrevetnu sobu djevojkama studentki-
njama, poseban ulaz, centralno grijanje, Borik. Tele-
fon: 051/315-982. BK
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska
TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova.
Telefon: 051/213-590. BK
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
065/173-130. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upotreba
kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK
Apartmani
PRODAJA
- Jahorina - prodaja luksuznih apartmana direktno
kod investitora. Telefon: 066/350-309, 065/396-231.
BKM
Poslovni prostori
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor u strogom centru Banja-
luke sa vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410,
051/217-916, 051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u tr`nom
cen tru u Bo ri ku, po red su per mar ke ta. Te le fon:
065/450-530. BK
- Iznajmljujem kancelarijski prostor povr{ine 33 m2,
u sklopu prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Kom-
pletna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u
Ulici \ure Jak{i}a, Banjaluka, u prizemlju. Jedan po-
slovni prostor, povr{ine 16 m2, je kancelarija s mokrim
~vorom, a drugi poslovni prostor povr{ine 22 m2 su
dvije kancelarije i mokri ~vor. Telefon: 065/517-980.
BK
- Izdajem stambeno-poslovni prostor, namje{ten,
veli~ine 70 m2, u strogom centru grada. Telefon:
065/817-000, 051/211-701. BK
- Izdajem lokal 36 m2, prizemlje, Jevrejska, novi
zanatski centar. Telefon: 065/168-680, 065/481-905.
BK
Izdajem poslovni prostor 40 m2 i kancelarije 42 m2
u Novoj varo{i. Telefon: 066/819-345, 066/847-036.
BK
- Izdajem poslovne prostore: 44, 48, 60, 100, 160 i
450 m2. Telefon: 065/549-687. BK
- Izdajem poslovni prostor (tri kancelarije) u na-
ju`em centru Banjaluke. Telefon: 065/415-752. BK
- Izdajem ili prodajem dvije hale u Glamo~anima,
asfaltiran parking, vilju{kar, s upotrebnom dozvolom,
odli~na lokacija. Telefon: 065/528-882, 051/319-792,
065/514-070. BKM
- Izdajem na du`i period lokal 80 m2, prizemlje,
prodavnica, visina 3,2 m, pogodno za ordinaciju. Tele-
fon: 065/837-722. BKM
- Izdajem lokal vi{enamjenski s kompletnom opre-
mom 120 m2, u dvije eta`e, na Lau{u, kod "Ardora".
Telefon: 065/837-722. BKM
- Izdajem kancelariju 20 m2,1. sprat, u poslovnom
centru Hani{te. Telefon: 065/511-121. BK
- Izdajem ekstra ure|en, namje{ten poslovni prostor
Oglasi
(kancelarija, ordinacija...) 60 m2 u prizemlju, naju`i
centar. Telefon: 063/904-603. BK
- Izdajem ure|en prodajni poslovni prostor 100 m2,
upotrebna dozvola, naselje Centar. Telefon: 065/511-
121. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m , 200 m od centra
2 slovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotre-
^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen-
tru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen-
tru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Ba-
njaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
- Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjalu-
ke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka.
Telefon: 066/184-625. BK
- Izdajem lokal 100 m2 u u`em centru grada, pogo-
dan za po slo vne pros to re i kan ce la ri je. Te le fon:
065/390-929. BK
- Izdajem poslovni prostor 500 m , idealan za samo-
2
poslugu, naselje Ante Jaki}a. Telefon: 065/296-555.
BKM
- AD "Sintetik" Rami}i bb Banjaluka izdaje halu
2.000 m2 (skladi{te ili proizvodnja i kancelarija 300
m ). Telefon: 063/995-724. BKM
2
- Izdajem ugostiteljski objekat 80 m2 i opremu u
centru Kne`eva. Telefon: 065/260-863. BK
- Izdajem poslovni prostor oko 100 m2 u Ulici Petra
Ko~i}a, prednost stranim firmama. Telefon: 065/547-
866. BK
- Izdajem poslovni prostor (pet kancelarija) oko 100
m2 u Boriku, Save Kova~evi}a 21. Telefon: 065/884-
503. BK
- Izdajem namje{ten mu{ki frizerski salon 14 m , 2 065/964-377. BK
Ul. Vase Pelagi}a 10, u centru Banjaluke. Telefon:
065/856-833. BK
PRODAJA
- Prodajem poslovni objekat biv{e Fabrike samolje-
pljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta
3.276 m2 i zemlji{ta 7.261m2. Telefon: 065/ 896- 422.
BK
- Prodajem poslovno-stanbenu ku}u, plac 700 m2,
na prijedorskoj petlji, prije OBI-ja. Telefon: 065/837-
722. BKM
- Prodajem lokal 80 m2, prizemlje, predvi|ena pro-
davnica u Ul. Dede Kecmanovi}a 1a. Novogradnja,
useljivo, cijena 2.100KM/m2 sa PDV-om. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem poslovno-stambeni prostor, garsonjera
17m2, zgrada, Star~evica, Banjaluka. Telefon: 065/
286-666. BKM
- Prodajem poslovni prostor 68 m2, prizemlje, novo-
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Obili}e-
vo. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem poslovni prostor 80 m , prizemlje, novo-
2
gradnja, upotrebna dozvola, useljivo, naselje Centar.
Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem poslovni prostor 150 m2, prizemlje, kan-
celarije, skladi{te, upotrebna dozvola, useljivo, naselje
Obili}evo. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem useljive poslovne prostore od 80, 150 i
200 m2, prizemlje stambenih zgrada. Telefon: 065/371-
611. BK
- Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m sa in-
2 - Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon: 066/184-
ventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju
stambene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323.
BK
- Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa po-
bna dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po-
~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski obje-
kat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking
prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju,
360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
POTRA@NJA
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni prostor do
30 m2 u u`em centru Banjaluke. Telefon: 065/620-717.
BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, sa strujom
i vodom. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m , sa gra|evinskom dozvo-
2
lom u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem 11 placeva i ku}u za ru{enje na placu od
1.100m2, Ul. Novaka Piva{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od
glavne po{te. Placevi su na lokaciji sa lijepom panora-
mom gra da, ra van pla to od 17 du nu ma. Te le fon:
065/510-196, 051/420-190. BK - Prodajem plac uz
Vrbas, u Karanovcu, 623 m2. Telefon: 065/978-775. BK
- Prodajem povoljno placeve kod motela "Brvnara",
Gornje Motike. Telefon: 065/789-138. BK
- Prodajem plac 750 m2, Ul. K. Aleksandra Prvog
Kara|or|evi}a br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20
~asova. Telefon: 00385-12-451-994. BK
- ^esma - prodajem plac 4.800m2, cijena po dogovo-
ru. Telefon: 0045 41110982. BK
- Prodajem plac 470 m2, kod igrali{ta u Drago~aju.
Telefon 065/462-366. BK
- Prodajem dva odvojena placa od {est i sedam dunu-
ma zemlje, u Karanovcu. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem 11 placeva, Ul. Novaka Piva{evi}a, Ba-
njaluka, 2,5 km od glavne po{te.Placevi su na lokaciji sa
lijepom panoramom grada, ravan plato od 17 dunuma.
Telefon: 065/510-196, 051/420-190. PK
- Prodajem placeve za hale i stambeno-poslovne
objekte. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem 4.000 m2 zemlje u Prijakovcima, cijena
32.000KM. Telefon: 065/549-687. BK
- Prodajem {est placeva po 500 do 600 m2, na Re-
brovcu. Dva imaju UTU uslove za gradnju. Dokumenti
~isti. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem plac 656 m2 u Bra}e Kukrika br. 23, sa
kompletnom infrastrukturom. Dozvoljena gradnja ku}e
9x11 m (Po+Pr+Sp+M). Dokumenti uredni. Telefon:
065/837-722. BKM
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-praonice
"Dado". Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod broja
66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima. Telefon:
065/227-475. BK
- Prodajem 4.300 m2 zemlji{ta, dozvoljena gradnja
poslovnog objekta, naselje Lazarevo, kod "Petrolove"
benz. pumpe. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem parcele od 700 do 1.000 m2 za gradnju u
naselju Prije~ani, uz potok, Brusina. Telefon: 065/511-
121. BK
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u Gla-
mo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Telefon:
065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji{ta u
Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, papiri
uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. Te-
lefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasindol-
ska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon:
065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod
aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Tele-
fon: 051/282-644, 00381112272103. BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8
m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasu-
to, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta-
{i. Telefon: 065/740-381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m
(izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnja-
vor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili place-
vima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-203,
051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e
Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-
393. BK
- Pro da jem plac za ha lu, UT uslo vi. Te le fon:
065/671-420. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420.
BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000
m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored asfal-
ta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2 zemlje
pored potoka (dva placa), cijena 30.000 KM. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored Vrba-
sa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima. Tele-
fon: 066/358-920. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije

televizore (digital, 100 Hz, slika u slici...). Telefon:
051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno lagunu 1,9 karavan, g.p. 2003, bje-
la bo ja, ne oca ri njen. Cje na 6.500 evra. Te le fon:
065/579-306. BK
- Prodajem mercedes 250 turbo dizel 1999. g.p. Te-
lefon: 065/757-011. BK
- Prodajem reno 11, g.p. 1987, benzin 1.7. Cijena
980 evra. Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW t5 furgon, 2003. godi{te,
114.000 KM, ser vi si ran u ser vi su "Vi do vi}", 63
kW/85 ks, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, cijena:
25.000 KM. Telefon: 065/896- 422. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin g.p. 1987, regis-
trovan do 02/2010, cijena po dogovoru. Telefon:
065/561-138. BK
- Prodajem micubi{i karizmu 1.6 GLX, 1999 g.p.,
plin, alarm, ful oprema, registracija do 9/2010, cijena
8.700 KM. Telefon: 065/957-312. BK
- Prodajem ladu nivu 2004. godi{te, cijena 5.900
KM. Telefon: 066/975-955. BKM
- Prodajem suzuki svift, 1.0, 2000. godi{te, potro{-
nja pet litara, registrovan, cijena 4.900 KM. Tele-
fon:066 /975-955. BKM
- Prodajem FIAT punto, metalik plava boja, u odli-
~nom stanju, 2000. godi{te, 1.950 kubika JTD, pet
vrata, cijena po dogovoru. Telefon: 066/702-870. BKM
- Prodajem motocikl kavasaki GPZ-1000-RX, g.p.
1987, crno-crveni, sporttourer, o~uvan, BiH tablice,
hitno, 1.700 KM, Banjaluka. Telefon: 062/124-525.
BKM
- Prodajem opel korsu 1.0, g. p. 2000, reg. do
15.5.2010, Banjaluka. Telefon: 065/713-625. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju,
registrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315.
BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Tele-
fon: 065/430-796. BK
- Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:
065/527-527. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860.
BK
- Prodajem FIAT mareu, '99. g. p., trula vi{nja. Te-
lefon: 065/579-481. BK
- Pro da jem FI AT ma reu, g. p. 2000. Te le fon:
065/345-132. BK
- Prodajem golf 1.6 benzinac '88. godi{te, cijena
povoljna. Telefon: 061/329-133. BK
- Prodajem kombi nisan serena SLX 1.6, sjedi{ta
6+1, '97. g. p., 5.500 evra. Telefon: 065/383-426. BK
- Prodajem ford eskort kabriolet, '91. godi{te, regis-
trovan godinu dana, nov krov. Telefon: 065/098-890.
BK
- Prodajem mercedes 220 C dizel karavan, '96. g.
p., sva oprema. Telefon: 065/645-876, 051/216-267.
BK
- Prodajem ford puma, g. p. '99, 8.000 KM. Tele-
fon: 065/480-025. BK
- Prodajem ford sijeru 2.0i, '85. godi{te, neregistro-
van, 1.000 KM. Telefon: 065/562-352. BK
Auto-dijelovi
PRODAJA
- Prodajem volvo 440-460 u dijelovima. Telefon
065/218-600. BK
- Prodajem mercedes 190 E u dijelovima i hladnjak
za mercedes sprinter. Telefon: 065/218-600. BK
Li~ni kontakti
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, 22 godine, `eljela
bi da joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne
trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
- Anabela, plavu{a, s kojom }e{ u`ivati do vrhunca
strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK
Oglasi
Posao
PONUDA
- Hitno potrebna konobarica u kafe-baru u Obi-
li}evu. Telefon: 065/222-395. BK
- Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Tele-
fon: 065/337-932. BK
POTRA@NJA
- Ozbiljna `ena sa iskustvom ~uvala bi djecu u
svom toplom domu, okolina @utih zgrada. Telefon
65/983-737. BK
- Ozbiljna `ena brinula bi o starijim osobama, mo-
gu}i svi dogovori i u vezi sa smje{tajem. Telefon:
65/983-737. BK
- Tra`im bilo kakav po{ten posao! @ena, SSS, ra-
dno iskustvo u kuhinji. Trn - Banjaluka. Telefon:
066/260-493. BKM
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) s radnicima u
zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t s rampom. Te-
lefon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efika-
sno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~asova, Banjaluka.
Telefon: 065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, na-
mje{taja, le`ajeva i roletni, te stakli stolariju. Tele-
fon: 051/281-470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ala svih vrsta, brzo i kva-
litetno, Aleja Svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-
227. BK
- Profesor engleskog jezika daje ~asove i instru-
kcije, prevodi tekstove i dokumenate, sudski tuma~
prevodilac. Telefon 065/938-401. BK
- Brusim i lakiram brodski pod. Telefon: 065/178-
743, 065/785-769. BK
- Luksuzno opremljen dom za starije osobe uz
cjelodnevnu medicinsku njegu. Tel: 065/582-191,
zvati od devet do 14 ~asova. BK
- Vr{im popravke, presvla~enje i tapaciranje na-
mje{taja s prevozom i garancijom. Telefon 065/526-
824. BK
- Vr{im usluge pe~enja - ro{tilj, prasetina, jagnje-
tina, riba i kotli}, za ve}e koli~ine dostava. Telefon
65/526-824. BK
- Pronala`enje podzemnih voda i bu{enje bunara.
Rad na podru~ju Banjaluke, Prijedora, Gradi{ke,
Prnjavora i Dervente, dvadesetogodi{nje iskustvo u
radu. Telefon: 065/952-183. BKM
- Vodoinstalater nudi usluge. Dajem garanciju na
obavljeni posao. Telefon: 051/211-763, 065/546-
390. BKM
- Kerami~ar i vodoinstalater kvalitetno izvode
postavu keramike i vodoinstalateske radove na po-
dru~ju Banjaluke i okoline. Telefon: 066/265-127.
BKM
- Ser vi si ram i ~is tim kli ma-ure |a je. Te le fon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pisani
prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalite-
tno. Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i osno-
vne {kole, profesor matematike. Telefon: 051/313-
705. BK
- Vr{im usluge premotavanja elektromotora za
hidrofor, prekrupa~, mije{alice, ve{-ma{ine... Tele-
fon: 065/513-413. BK
Razno
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni
ugalj, bukov briket i ogrevno drvo za centralno grija-
nje (bukva i hrast) sa prevozom do va{eg dvori{ta,
mo`e i `iral na upla ta. Te le fon: 065/894-241,
065/969-530. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom instalaci-
jom i pokretnom trakom, du`ina 3.10 m, {irina 1.20
m. Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Cen-
trum" Zalu`ani. Telefon: 065/ 896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021.
BK
- Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno pro-
dajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije
veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne garni-
ture, bivolja ko`a sivi tik drvo - ru~ni rad. Telefon:
065/896-422. BK
- Pro da jem ra ki jiu {lji vo vi cu i lo zo va~u pre -
pe~enicu 22 grada. Telefon: 066/776-188. BK
- Prodajem dva prozora, jedna ku}na vrata sa {to-
kom, dva kau~a, dvije fotelje, TA pe}, drveni {ah,
tu{ bateriju, WC {olju, ormari} za kupatilo sa dva
ogledala, tri nove ~esme za sudoper, umivaonik i
hrastovo bure za rakiju 85 l. Telefon: 051/216-358,
066/437-725. BK
- Prodajem gotov spomenik (dva mjesta) Novo
groblje, kod mrtva~nice. Telefon: 051/304-907. BKx
- Prodajem suvenire i starine. Telefon: 065/817-
380. BKM
- Prodajem baliranu slamu, oko700 bala, cijena po
10. 1. 2010. ofekfmkb 49
dogovoru. Telefon: 065/919-096. BKM
- Prodajem braun mre`ice za brijanje i elektri~ne
aparate. Telefon: 061/323-906. BKM
- Kupujem njema~ke marke i austrijske {ilinge.
Telefon:061/323-906. BKM
- Zimska rasprodaja rezane gra|e i gra|evinskog
materijala. POVOLJNO! Telefon: 065/541-743. BKM
- Prodajem pi{tolj TT762 licu sa odobrenjem za
nabavku oru`ja, cijena 200 KM. Telefon 063/956-
300. BK
- Prodajem dva {poreta na drvo, smerevci (lijevi i
desni) i TA pe}. Telefon: 065/606-373. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka
proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora, du-
`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem novu okruglu brusilicu fi 380x1700
mm, g. p. '90, Kikinda, po njema~koj licenci. Tele-
fon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Tele-
fon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji
gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora tim-
ber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i ge-
nerator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min.
Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 ba-
ra. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara
staru dva mjeseca, s papirima. Telefon: 065/212-067.
BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese
od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM.
Telefon: 065/938-176. BK
- Pro da jem mo no fa zni mo tor, 2,2 kW, 1.400
o/min., 200 KM. Telefon: 065/513-413. BK
50 ofekfmkb!10. 1. 2010.
Najpoznatija svjetska skijali{ta
Francuski raj za ljubitelje
snje`nih sportova
Izola 2000
zola 2000 je skijali{te u ju`noj Francu-
I
koj, na Alpama. Locirano je na teritoriji
Izole i jedno je od poznatijih skijali{ta u
Francuskoj. Nalazi se blizu nacionalnog
parka Mekantur i udaljeno je oko 90 km
od Nice.
Ideja o skija{kom centru blizu malog
grada Izole je do{la od britanskog vojnika i oficira,
olimpijskog skija{a Pitera Bumfrija, kasnih {ezdese-
tih godina, nakon {to je otkrio snje`ni bazen u ju`noj
Francuskoj na mapi.
Na ovom skijali{tu
postoji preko 120 km piste, a sastoji
se od dvije glavne arene.
Tu su sedam zelenih, 21 plava,
11 crvenih i ~etiri crne staze
Lokalno selo Izola je posjedovalo zemlju koju je
on `elio da pretvori u skijali{te. Nalazilo se na na-
dmorskoj visini od 900 m sa slabim mogu}nostima za
razvoj, a stanovnici su odlazili u gradove.
Kao rezultat ovoga, gradona~elnik mjesta je bio
sretan da dozvoli Bumfriju da tu gradi.
Sklopljen je ugovor s londonskom firmom koja je
trebalo da izvodi gra|evinske radove iznad Izole. Re-
gionalna vlada nije bila previ{e zabrinuta oko skijali-
{ta, koliko oko puta koji je trebalo probiti da bi se
do{lo do skijali{ta.
Lokacija: Gsbo!dvt!lb-!Bm!qf-!Lpu!e(B{vs
Prije nego {to je ski-centar sagra|en tu je posto-
Najbli`i grad: Oj!db jao mali prljavi put, koji je nevremenom i drve}em
Visina: 3/721!n bio blokiran zimi, a isto tako stijenama ljeti.
Vlada je `eljela da se napravi du`i i sigurniji put
Skija{ka arena: 31!ljmpnfubsb!lwbesbuoji do centra, koji bi omogu}io turistima da dolaze do
Val d'Izer
al d'Izer je smje{ten u Tarantes Vo-
V
li Savoj u Rone Alpima, jugoisto-
~na Fran cus ka. Na la zi se pet
kilometara od granice sa Italijom,
a grani~i i sa nacionalnim parkom
Vanoa, napravljenim 1963. godine.
Staza "Belevard" je mjesto na
kojem je bio odr`an mu{ki spust na Zimskim olimpij-
skim igrama 1992, a Val d'Izer je ugostio skija{e na
Svjetskom prvenstvu 2009.
Isto~na i centralna arena Val d'Izera je najprepo-
znatljivija po svojoj "{alet" arhitekturi, dok je zapa-
dni dio grada na uzvisini i dominira nad pejza`om.
Zajedno sa Tinjom ovu skija{ku arenu smatraju jed-
nom od najljep{ih na svijetu.
L' Espas Kili je kompleks skijali{ta u Savojskim
U ovoj dolini je jedna od
najve}ih koncentracija skija{a
u ~itavom svijetu. Postoje dva
sistema skijali{ta koja su vrlo dobro
povezana, tako da jedan
dan mo`ete skijati u
paradiskom, a drugi u Le Troa Vale
Alpama koji obuhvata mjesta Val d'Izer i Tinj, a pro-
te`e se na nadmorskoj visini od 1.550m do 3.450m.
Skijali{te ima 300 kilometara ure|enih staza, od kojih
20 zelenih, 59 plavih, 36 crvenih, 14 crnih, dvije sta-
Lokacija: Gsbo!dvt!lb-!Sp!of!Bm!qf ze za slobodno skijanje (grbe) i devet slalom staza, s
ukupno 97 `i~ara.
Najbli`i grad: Bm!cfs!uwjm
U mjestu se, osim hotela i apartmanskih komple-
Visina: 4/6::!n ksa, na la zi "Aqua cen tar" s kom bi na ci jom mno gih
opu{taju}ih vodenih sadr`aja: bazen, zabavni bazen,
Skija{ka arena: 2:!ljmpnfubsb!lwbesbuoji
bazen za relaksaciju, tursko kupatilo, sauna, fitnes,
(2) Pripremio: Davor PAVLOVI]
njega, ali i do drugog centra nazvanog Azur 2000, ko-
je nikada nije napravljeno.
Nije planirano da put ide du`e od aerodroma u
Nici. U ljeto 1971. ski-centar je zavr{en i imao je ka-
pacitet za {est hiljada ljudi. Otvoren je u decembru is-
te godine.
Tokom istorije, mnogi novi liftovi su dodavani i
nadogra|ivani, kao {est novih sa sjedenjem i ~etiri sa
stolicama, kao i nova gondola. Svako
Mnogo smje{tajnih kapaciteta je napravljeno oko skijali{te
originalnog iz sedamdesetih godina, kao i barova, res-
torana i prodavnica. Pristupni put do Mediterana je
je na
konstantno pobolj{avan, gradnjom tunela i mostova. svoj
Sada je mogu}e za manje od sat vremena da se na~in
do|e od Nice. Postoje i redovne autobuske linije iz
okolnih centara. posebno,
Godine 1993. "Tur de Frans" je koristio ovo mjes- ali ipak
to kao jednu od usputnih ta~aka, a tako|e je i 2000. neka
trka pro la zi la kroz nje ga. U mar tu 2008. Izo la je
ugostila skija{e za nacionalno prvenstvo Francuske. odska~u
Na ovom skijali{tu postoji preko 120 km piste, a po svojim
sastoji se od dvije glavne arene. Tu su sedam zelenih, kvalitetima.
21 plava, 11 crvenih i ~etiri crne staze. Skijali{te je
obezbje|eno s vodi~ima za po~etnike, bolje skija{e, Najbolja
kao i ~itave familije. me|u
Na 2.000 m, skijali{te je jedno od najve}ih na Al-
pama i ima dosta snijega tokom ~itave ove godine.
njima
Tako|e, postoji i snje`ni park, koji uklju~uje skokove, su ona u
staze za skija{ko tr~anje, piste za spust i druge akti- Evropi,
vnosti.
Zgrade u ski-centru su uglavnom u planinskom dok se
stilu sedamdesetih godina, tako da ve}ina gra|evina pojedina
nema poseban izgled, ali su vrlo udobne. Skijali{te u nalaze u
pore|enju s drugim nije bogato okolnim {umama pa
djeluje pusto, ali zato ima bogat no}ni `ivot. Americi i
Japanu.
Poznata
skija{ka
solarijum. takmi~enja
Pisailas gle~er koji je ve}i dio godine pod snije- se odr`avaju
gom doskoro je nudio kako zimsko tako i ljetno ski-
janje, kao i uobi ~aj ene zim ske ra dos ti, ali lje tno na njima,
skijanje nije vi{e mogu}e, jer se led otopio. Taj dio je ali i turisti
bio na nizbrdici i omogu}avao te{ko i brzo skijanje.
Opre mljen je s te {kom gon do lom ko ja pre vo zi redovno
skija{e. Tako|e je obezbije|en prevoz od La Daila rekreativno
kroz tunel do vrha Belevarda gdje postoje tradicional-
ni liftovi sa stolicama, neki sa za{titom od vjetra i
dolaze da
mnogi otvoreni, kao i oni za stajanje. se skijaju. U
Mnoge staze koje se nalaze u dolini su lagane, Francuskoj
dok su one pri vrhu mnogo te`e i idu prema oznaci
crno. U Tinju su velike motor-piste, a prevoz je odli- je to Val d'Izer,
~no regulisan redovnim linijama. u Austriji
No}ni `ivot se odvija u mnogobrojnim kafi}ima,
barovima i ~etiri disko-kluba. Prevoz je no}u tako|e
Kicbil i
obezbije|en i vozi svakih pola sata do centra. Insbruk,
Naseljenost mjesta datira jo{ od doba Rimljana. u Italiji
Grad je dobio zvanje parohije i prava 1637. godine,
parohijska crkva je i danas za{titni znak grada, a sa- Kortina
gra|ena je 1664. d'Ampeco,
Skija{ki centar ima svoje korijene u tridesetim
godinama pro{log vijeka, kada je lift napravljen da u [vajcarskoj
povezuje planinu s gradom. Onda je uslijedila i poja- St. Moritz,
va tramvaja u gradu. a u Americi
U ovoj dolini je jedna od najve}ih koncentracija
skija{a u ~itavom svijetu. Postoje dva sistema skijali- Aspen
{ta koja su vrlo dobro povezana, tako da jedan dan
mo`ete skijati u paradiskom, a drugi u Le Troa Vale.
Ovo skijali{te je bilo startno mjesto devete etape
"Tur de Fransa" 2007. godine do Briankona.
Tako|e je poznato po odmorima poznatih likova
Edine i Petsi iz britanske sapunice "Absolutely famous",
a po poznatom francuskom skija{u @anu Klodu Kiliju,
koji je odrastao tu, nazvana je jedna staza. (Nastavi}e se)
 10. 1. 2010. ofekfmkb 51

SUDOKU Na dana{nji dan Umro

Karl fon Line
6 : 2
Srednje te{ko
Prva linija podzemne `eljeznice
7 6 9
8 4 7 3
6 7 :
7 2
: 3 5 Djmk!jhsf!
2 : 6 3 kf!eb!
qp!qv!oj!uf
5 7 8 qsb!{ob!
qp!mkb!ub!lp!
9 3 6 eb!v!
twb!lj!sfe-
lp!mp!ov!j!
7 nj!oj.lwb!esbu Karl fon Line, {vedski pri-
5 5 4 9 {b!qj!|f!uf rodnjak i nau~nik, osniva~ bi-
csp!kf!wf! olo{ke discipline sistematike,
7 2 8 : pe!2!ep!:/ umro je na dana{nji dan 1778.
Qsj!up!nf! godine.
: 3 of!tnj!kf! Li ne je ro |en 23. ma ja
ep!~j!ep!
4 3 2 9 6 1707. godine. Jedan je od naj-
qp!obw!mkb!okb/
ve}ih deskriptivnih botani~a-
2 8 ra svih vre me na. Nje gov
sistem biljaka odr`ao se do
2 6 3 8 na{ega doba, a taj sistem ime-
6 7 5 2 novanja primjenjuje se i na
Prva linija podzemne `eljeznice u svijetu otvorena jednostavna. `ivotinje.
8 Te{ko Sve biljke i `ivotinje je svr-
je na dana{nji dan 1863. godine u Londonu. Nakon trasiranja linije pristupalo se izgradnji. Od-
Postoje 274 stanice i 408 kilometara aktivnih lini- govaraju}a ulica, ispod koje je podzemna `eljeznica stao u kategorije po sli~nosti-
6 7 5 4 2 3 : 9 8 6 7 3 2 9 : 4 5 8 ja. Prvih decenija 19. vijeka, sa industrijskim razvojem trebalo da prolazi, bila bi iskopana do odre|ene dubi- ma, i to: vrsta, rod, porodica,
: 8 2 7 5 9 6 3 4 2 9 4 5 7 8 6 3 : i porastom broja stanovnika, u Londonu se javlja ozbi- ne. red, klasa, kolo. Uveo je bi-
4 9 3 6 : 8 7 2 5 5 8 : 3 6 4 7 2 9 ljan problem sa prevozom. Za ovaj problem javilo se Nakona toga postavljane su {ine i gra|en je tunel narnu nomenklaturu po kojoj
8 5 4 9 6 7 3 : 2 9 5 8 4 : 7 3 6 2 jasno rje{enje - razvijanje podzemne `eljeznice. od cigli. Po zavr{etku izgradnje tunel se ponovo zako- svaka biljka i `ivotinja ima
2 6 9 3 4 : 5 8 7 : 6 7 9 2 3 8 4 5 U to vrijeme, u Britaniji i {irem podru~ju Londona pavao. Metoda je poznata kao "cut-and-cover". naziv roda i vrste.
3 : 7 5 8 2 4 6 9 3 4 2 8 5 6 : 9 7 radio je niz `eljezni~kih preduze}a. Prvo preduze}e Prva trasa bila je izme|u Pedingtona i Ulice Ferin- Osniva~ je prirodnja~kog
9 3 6 2 7 4 8 5 : 4 : 5 6 8 2 9 7 3 koje je po~elo sa izgradnjom bilo je "Metropolitan Ra- gdon i bila je duga oko ~etiri kilometara. Opslu`ivali muzeja u Upsali i bio je prvi
5 4 : 8 9 6 2 7 3 8 3 9 7 4 5 2 : 6 ilways". su je parni vozovi, koji }e ostati u upotrebi sve do predsjednik [vedske akade-
7 2 8 : 3 5 9 4 6 7 2 6 : 3 9 5 8 4 Metoda koji je u po~etku kori{tena je bila sa da- 1971. godine. Ve} prvog dana 40.000 ljudi se prevezlo mije nauka.
na{nje ta~ke gledi{ta krajnje neefikasna, iako naizgled ovim novim prevoznim sistemom.
52 ofekfmkb!10. 1. 2010.

Nastavlja se takmi~enje

Sport u regionalnoj NLB ligi

Ronaldo: Portugal Vijesti

mo`e do titule
Kapiten portugalske fudbalske
reprezentacije Kristijano Ronaldo
o~ekuje da }e ovogodi{nje Svjet-
sko prvenstvo u Ju`noj Africi biti
najbolje dosad, te da }e njegova
selekcija na kraju osvojiti titulu.
As Real Madrida ipak smatra da
}e Portugalcima biti potrebna i sre-
}a kako bi prvi put u istoriji pokorili
planetu.
"Svi najbolji igra~i i sve najja~e
reprezentacije na}i }e se u Ju`noj
Africi. I pro{li Mundijali bili su
Brankovi}
prvenstvu 2004. godine, ali smo ta- deseti
da izgubili od Gr~ke u finalu. Mi-
Edin Brankovi}, bh. repre-
slim da je do {lo vri je me da se
zentativac u brzom klizanju,
kona~no radujemo nekom velikom
prvog da na ta kmi ~e nja na
uspjehu", izjavio je Ronaldo.
Svjetskom juniorskom prven-
Jedan od najboljih svjetskih fu-
stvu na Tajvanu osvojio je de-
dbalera nagla{ava da ekipa Portuga-
seto mjesto u trci na 1.500
la po sje du je is kus tvo ko je je
metara. U nastavku takmi~e-
potrebno da se napravi dobar rezul-
nja najboljeg bh. brzokliza-
tat na Svjetskom prvenstvu.
~a da nas i su tra o~e ku ju
"U Ju`noafri~ku Republiku dola-
nastupi u jo{ dvije discipline i
zimo s iskustvom igranja kroz kva-
to na 500 i 1.000 metara.
li fi ka ci je pu ne zam ki, a u
posljednjih smo nekoliko mjeseci
mnogo unaprijedili igru. Ekipa se Borac
ne stvara preko no}i i vjerujem da doma}in
}emo do ljeta biti pravi", dodao je
Ronaldo. ^eliku
Prva zvijezda Portugala isti~e da U 13. kolu Lige 12 BiH za
ima nekoliko reprezentacija koje ko{arka{e, ekipa Borac Ne-
ktara ve~eras }e u Banjaluci
ugostiti zeni~ki ^elik. Uta-
I pro{li Mundijali
kmica je na programu u 20 sa-
bili su sjajni, ali ovaj }e
ti. Pored njih, danas }e snage
biti najja~i dosad, ka`e
odmjeriti Grude i Sutjeska (18
Ronaldo
sati), dok }e se 12. januara
sastati Leotar - Mladost (19) i Te`ak zadatak
mogu da osvoje svjetsku krunu. Igokea - Zrinjski (19). Ju~er pred "studentima"
"Portugal je me|u njima, ali za ta- su igrali Slavija - Hercegovac
ko ne{to moramo biti samouvjereni

sjajni, ali ovaj }e biti najja~i dosad.
Sve ekipe koje su se plasirale na za-
vr{ni turnir igra}e na Svjetskom
prvenstvu jer su zaista najbolje. Sa-
njam o tome da osvojim neko veli-
ko takmi~enje sa svojom zemljom.
"Studenti"
i ^apljina - Sloboda. Am.K.
i moramo naporno da radimo. Ima-
mo podr{ku, sada nam treba i malo
sre}e ili barem da nas nesre}a za- Denver bolji
obi|e", zaklju~io je Portugalac koji od Klivlenda
je pro{loga ljeta u transferu vrije-
dnom 94 miliona evra Man~ester j- U petak je u NBA ligi odi-

poja~ani na
Bili smo blizu titule na Evropskom najted zamijenio Real Madridom. grano 12 utakmica. Denver je
bez Karmela Entonija pobije-
dio Klivlend, Portland je savla-
Snijeg protiv fudbala dao Lejkerse, dok je Atlanta
bila uspje{nija od Bostona.
Lo{i vremenski uslovi u Engleskoj propra}eni obilnim snje`nim pa-
Rezultati: Memfis - Juta
davinama i niskim temperaturama primorali su ~elnike Premijer lige
91:89, Nju Or le ans - Nju

da odgode pet utakmica planiranih za vikend.
Zasad su odlo`eni subotnji me~evi: Vigan - Aston Vila, Fulam - Portsmut,
Barnli - Stouk, Sanderlend - Bolton i Hal Siti - ^elsi, kao i utakmice Liver-
pul - Totenhem i Vest Hem - Vulverhempton koje su trebalo da bude odigra-
ne u nedjelju.
O Anriju 18. januara
Disciplinska komisija FIFA ra-
zmatra}e slu~aj Tijerija Anrija
18. januara, saop{teno je u sjedi-
{tu Svjetske fudbalske organiza-
cije u Cirihu.
Napada~ reprezentacije Francuske
na{ao se pod istragom poslije bara`
su sre ta za odla zak na Svjet sko
prvenstvo 2010. protiv Republike
[pancima
Hopman kup
[panija je tre}i put pobje-
dnik Hop man ku pa. Ove
godine Tomi Robredo i Ma-
rija Hoze Martinez San~ez
su u finalu savladali Veliku
Britaniju sa 2:1.
Fi nal ni me~ je po ~eo
iznena|enjem po{to je 15-
go di{ nja Bri tan ka Lo ra
Rob son sa vla da la Ma ri ju
Hoze Martinez San~ez sa
6:1, 7:6. U mu{kom singlu
Robredo je bio bolji od ~et-
vrtog tenisera svijeta Endija
Mareja sa 2:1, po setovima
1:6, 6:4, 6:3. Odlu~io je du-
el mje{ovitih dublova koji
je pripao [pancima sa 2:0,
po setovima 7:6, 7:5.
Irske, po{to je u 103. minutu rukom
sprije~io loptu da iza|e van terena,
a zatim je dodao Galasu koji je pos-
tigao pogodak za plasman u Ju`nu
Afriku. "Trikolori" su, uprkos ovom
neregularnom golu, uspjeli da se
plasiraju za Svjetsko prvenstvo, dok
zasad nije poznato kakva kazna mo-
`e da o~ekuje Anrija.
Kojl vodi
Bolton
Novi trener Boltona bi-
}e Oven Kojl, potvr|eno
je u klubu koji se trenutno
nalazi na 18. mjestu Pre-
mijer lige Engleske.
Po{to je me~ sa Sander-
lendom odgo|en zbog lo-
{eg vre me na, pri li ku da
debituje na klupi Boltona
Kojl }e imati narednog vi-
kenda na susretu s Arse-
na lom. Pret ho dna eki pa
koju je vodio Kojl - Bar-
nli uspio je pod njegovim
vo|stvom da se pro{le go-
di ne do ko pa Pre mi jer li -
ge, prvi put po sli je 33
godine.
D`erzi 103:99, Milvoki - ^i-
kago 96:93, Finiks - Majami
105:109, Denver - Klivlend
99:97, Va{ington - Orlando
104:97, Atlan ta - Bos ton
93:85, Minesota - Indijana
116:109, San Antonio - Dalas
103:112, Portland - LA Lej-
kers 107:98, Golden Stejt - Sa-
kramento 108:101.
Trijumf
Desprea i
Al Atijaha
Francuz Siril Despre kod
motociklista i automobilista
Naser Al Atijah pobjednici su
sedme etape 31. "Dakar" relija
vo`ene od Ikuikua do Antoga-
faste.
Despre, vode}i u general-
nom plasmanu, je put dug 600
kilometara pre{ao za 6:34.14
sati, za 29 sekundi br`e od
[panca Marka Kome, tako|e
na KTM motoru, dok je tre}i
bio jo{ jedan Francuz, voza~
Jamahe, David Fretinje.Kod
automobilista Al Atijah u Fol-
ksvagenu je do trijumfa do{ao
u vremenu od 5:41.29 ispred
voza~a ekipe BMW Stefana
Peterhansela i timskog kolege
Karlosa Sainca, vode}eg u ge-
neralnom plasmanu Dakara.
Vi{estruki svjetski reli {ampi-
on na polovini "Dakara" ima
prednost od 11 minuta u odno-
su na voza~a iz Katara. Takmi-
~enje se nastavlja danas 568
kilometara dugom etapom.
Olimpiju
Bosni se nakon te{ke
povrede priklju~io
plejmejker Zlatko
Jovanovi}, a sarajevskoj
publici }e se predstaviti
poja~anja Milan Milo{evi}
i @arko Rako~evi}
Amra KRVAVAC
Nakon petnaestodnevne pauze nastavlja se ta-
kmi~enje u regionalnoj NLB ligi, a ko{arka{i Bosne
ASA BH telekom u 15. kolu danas u Sarajevu, u
mnogo ja~em sastavu nego u prvom dijelu sezone,
do~ekuju slovena~ku Union Olimpiju.
Pred "studentima" je te`ak zadatak jer je slovena-
~ki euroliga{ jedan od glavnih konkurenata za plasman
na fajnal for NLB lige. Me|utim, za o~ekivati je da bh.
predstavnik pru`i dostojan otpor dana{njem protivniku,
najvi{e iz razloga {to }e u ovaj susret u}i ja~i za tri igra-
~a. Nakon povrede se u tim Sarajlija vra}a reprezentati-
vni organizator igre Zlatko Jovanovi}, koji je propustio
skoro cijeli prvi dio sezone zbog te{ke povrede. Potom,
svoje prve minute u dresu Bosne prove{}e poja~anje
@arko Rako~evi}, koji nije trenirao nekoliko dana zbog
viroze, ali }e biti spreman za ovaj me~. Publici }e se
predstaviti i Milan Milo{evi}, mladi bh. reprezentativac
koji je nedavno stigao iz beogradske Crvene zvezde u
kojoj nije dobio pravu priliku, pa je odlu~io da promije-
ni sredinu.
"Jovanovi} se priklju~io i postoji mo-
gu}nost da protiv Olimpije dobije nekoliko minuta. Ra-
ko~evi} i Milo{evi} rade punom parom i sa njima dvo-
jicom zaklju~ili smo roster za sezonu u NLB ligi. Do
kraja takmi~enja je ostalo 12 susreta i svako kolo bi}e
{ansa manje da postignemo cilj. O na{em rivalu je su-
vi{no tro{iti rije~i. Ekipa koja nastupa u Euroligi zaslu-
`uje puni respekt. "Zmaj~eki" u svom sastavu imaju i
dva biv{a igra~a i trenera Bosne. Sigurno je da }e Edin
Bav~i} i Du{an \or|evi} imati dodatni motiv pred sa-
rajevskom publikom. Nama ne ostaje mnogo izbora.
Pobjeda nam je imperativ i o drugom ishodu ne razmi{-
ljamo previ{e. Vjerujem da }e nas publika podr`ati u
{to ve}em broju i nadam se da smo na po~etku poziti-
vne serije", kazao je Goran [ehovac, trener Bosne.
Kad je rije~ o timu Olimpije koju s klupe predvodi
Jurij Zdovc, biv{i Bosnin trener, oni vrlo dobro stoje na
tabeli NLB lige. Nalaze se na tre}oj poziciji sa istim
omjerom pobjeda i poraza kao drugoplasirani Partizan
(deset pobjeda i ~etiri poraza), dok je na{ predstavnik
na ubjedljivom posljednjem mjestu sa svega dva tri-
Utakmica se igra danas
u "Zetri" s po~etkom u 12.15
jumfa u 14 me~eva. Ipak, Slovenci }e u Sarajevu biti
oslabljeni jer }e igrati bez Sanija Be~irovi~a, sjajnog
beka {utera, koji je prekju~e raskinuo ugovor s Olimpi-
jom.
Utakmica izme|u Bosne i Olimpije igra se
danas u Olimpijskoj dvorani "Zetra" s po~etkom u
12.15.
Sino} su snage odmjerili: Crvena zvezda - FMP,
Budu}nost - Zagreb, Zadar - Radni~ki, Hemofarm -
Cedevita, Helios - [iroki Eronet, a pored Bosne i Olim-
pije danas }e u Zagrebu snage odmjeriti Cibona i Parti-
zan (16.15).
 Sport 10. 1. 2010. ofekfmkb 53
Vijesti

FOTO AFP
Trofej
Svjetski kup u Janini
Vikmajer
alpskom skijanju Bel gi jan ka Ja ni na Vi -
kma jer po bje dni ca je

Novo slavlje
WTA turnira koji je za na-
gra dni fond od 220.000
do la ra igran u Oklan du.
Ona je u finalu savladala
Italijanku Flaviju Penetu

Vonove
rezultatom 2:0, po setovi-
ma 6:3, 6:2.
Mlada Belgijanka dobila
je {ansu da igra ove sezone
zahvaljuju}i odluci suda da
joj ukine jednogodi{nju su-
spenziju zbog izbjegavanja
doping kontrola.
Vikmajeroj je trijumf u
Amerikanka trijumfovala u austrijskom Oklandu tre}a WTA titula
Haus im En{talu, ispred {vajcarske u karijeri, a prethodno je
skija{ice Na|e Kamer i Francuskinje osva ja la Es to ril i Linc
pro{le godine.
Ingrid @akemo
Humani
asovi
Francuz Zinedin Zidan i
Brazilac Ronaldo ponovo
}e se na}i na terenu, ovog
puta ~ak i u istom dresu,
pri li kom hu ma ni tar nog
Kraljica spusta:
me~a koji }e 25. januara
Lindzi Von biti odigran u Lisabonu.
U sedmom izdanju hu-
Amerikanka Lindzi Von, vode}a skija{ica u kemo bila tre}a (+0.16). Person ([vedska) 471, Tina Maze (Slovenija) 411... ma ni tar nog su sre ta ko ji
Svjetskom kupu, slavila je i u ~etvrtom spustu se- Rezultati spusta: Lindzi Von (SAD) 1.09.12, Na- Peti veleslalom sezone u konkurenciji mu{kara- po dr`a va ju Uje di nje ne
zone odr`anom u austrijskom skijali{tu Haus im |a Kamer ([vajcarska) + 0.14, Ingrid @akemo (Fran- Peti ca, koji je trebalo da bude odr`an ju~e u {vajcarskom nacije, FIFA, a od ove go-
En{tal. cuska) + 0.16, Merion Rolan (Francuska) + 0.35, veleslalom Adelbodenu u okviru Svjetskog kupa, otkazan je dine i UEFA, Zidan i Ro-
Nekoliko puta je otkazivan po~etak trke zbog lo- Anja Person ([vedska) + 0.40, Na|a [tajger ([vaj- sezone u zbog magle. U trenutku prekida u vo|stvu se nalazio naldo prvi put }e se na}i
{ih vremenskih uslova, a kada je napokon po~ela, vo- carska) + 0.42, Marija Ri{ (Njema~ka) + 0.46, Dani- konkurenciji Italijan Davide Simon~eli, ispred Marsela Hir{era iz na istoj strani, dok }e za
de}a skija{ica je sjajnom vo`njom 1.746 metara dugu ela Merigeti (Italija) + 0.54, Stejsi Kuk (SAD) + mu{karaca Austrije i Hrvata Ivice Kosteli}a. Takmi~enje u Adel- pro ti vni ke ima ti ol-star
stazu pro{la u vremenu 1.09.12. Na drugom mjestu 0.56, Brit Janik (Kanada) 1.09.81 +0.69... Generalni otkazan bodenu trebalo bi da bude nastavljeno u nedjelju, ka- selekciju Benfike sastav-
zavr{ila je {vajcarska skija{ica Na|a Kamer sa zaos- plasman: Lindzi Von (SAD) 794 boda, Marija Ri{ zbog magle da je na programu slalom, a da li }e veleslalom biti ljenu od aktuelnih i biv{ih
tatkom od 14 stotinki, dok je Francuskinja Ingrid @a- (Njema~ka) 695, Ketrin Cetel (Austrija) 569, Anja odr`an u nekom drugom terminu, nije poznato. igra~a lisabonskog kluba.

Obla~no s
padavinama
V! Cp!toj! j! Ifs!df!hp!wj!oj
eb!o bt! ~f! qsf!w mb!e b!w b!u j
qsf!ufaop! pcmb!•op! wsj!kf!.
nf! tb! lj!|pn-! b! nkft!uj!.
nj!• op! tv! np!h v!~ b! j
lsb!~ b! tvo!• b!o b! sb{!e p!.
cmkb/!
Ob! qmb!oj!ob!nb! kf! np!.
hv~!tmbc!toj!kfh/!Kv!ubs!okb
ufn!qf!sb!uv!sb! pe! 1! ep! 6-
ob!kv!hv!ep!21-!b!obk!wj!|b
eof!wob!pe!5!ep!23!tuf!.
qf!oj!Dfm!{j!kv!tp!wji/
Afmklp!LPQBOKB!
BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

Ponedjeljak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Boesfb!CBTBSB!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,9pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ 1 pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Csbolp!UPNJ^ )lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +7oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +10oC MOSTAR
Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +10oC
Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,5pD Biha} +9oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,3pD Livno +5oC
Mostar +8oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica +8oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,6pD Trebinje +8oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

Njo/ ,4pD
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH
Usljed ne{to stabilnijeg vremena i
ni`ih temperatura u odnosu na raniji
period, biometeorolo{ke prilike tre-
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
balo bi da se pobolj{aju. Osjetljive Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
osobe }e osjetiti izvjesno olak{anje \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
tegoba u vezi sa njihovim bolestima.
54 ofekfmkb!10. 1. 2010.

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!Q
Qsj!sp!eob!cb!|uj!ob!CjI;! 17/11!!! GJMN 18/11!!!OOp!wp!hp!ej|!okb! 18/41!!!T
Tb!sb!kf!wp!
Ep!okf!Qp!wscb!tkf Cp!aj!~ob!qkf!tnb Wj!{b!{b!cv!ev!~optu-! po!mbko!)s*
19/11 CIU!wj!kft!uj 18/41!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl tf!sj!kb!)s* 18/51!!!N
Nfke!jo!
. Qsp!hsbn!{b!ekf!dv! 19/11!!!WWj!kft!uj 19/11!!!WWj!kft!uj Cb!okb!mv!lb!)s*

Preporu~ujemo
j!nmb!ef 19/26!!!T T!Kb!ip!sj!of!t!mkv!cbw!mkv 19/16!!!MMvu!lp!lb{ 19/11!!!L
Lbe!ob!wscj!
19/16 Nv!nj!kf!wj-!boj!n/!tf!sj!kb ......!!!!N
Nb!mb!UW 19/41!!![[bdl!j!Dpez-! sp!ej!hspa!}f
CIU!tmb!hb!mj!db
19/41!!!C 21/11!!!C Cjm!tb!okbs-! tf!sj!kb 1:/11!!!C
CI!ofu-!
1:/11!!!L
Lj!oft!lj!np!sf!qmp!wbd-! 1:/11!!!UUp!kf!qsb!wb!Sb!wfo- kv!ubs!okj!qsp!hsbn
PINK BH 14.30 boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 21/16!!!Q
qsp!hsbn!{b!ekf!dv
Qp!sp!ej!df!Oft-! tf!sj!kb 21/11!! GJMN
1:/36!!!O
Obk!cp!mkb!fnj!tj!kb! qsp!hsbn!{b!ekf!dv 1:/41!!![[J[ Tvo!}fs!Cpc!
Nadin, film {b!nmb!ef
21/11 CIU!wj!kft!uj
21/21!!!O Ob!sv!up-!dsub!ob!tf!sj!kb 23/11!!!WWj!kft!uj
23/16!!![[f!mf!ob!
Lpd!lb!mp!of
23/11!!!JJo!gp!upq
21/46!!!UUjn!Hb!mb!ltj-!
Ob!ejo!kf!ob!qsb!wj!mb!wf!mj!lv!hmv!qptu!. 21/16!!!N
Nv!{j!•lj!qsp!hsbn dsub!ob!tf!sj!kb qb!op!sb!nb-! 23/21!!!H
Hpme!fl!tqsft
tmj!lb!mb!tf!v!qsj!mj!•op!tmp!cp!eopn!j{!eb!. 21/36!!!B
Befm!cp!efo;!Twkfu!tlj! 22/11!!!L Lwj!{p!mph- qsp!hsbn!{b!bhsbs 25/11!!!JJo!gp!upq
okv!qp!ob!hp!wp!sv!mkj!hb!wph!gp!up!hsb!gb lvq!v!bm!qtlpn! lwj{!{b!ekf!dv 23/46 Tf!enj!db-! 25/21!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko
tlj!kb!okv;!Tmb!mpn!)n*-! 23/11!!!WWj!kft!uj nb!hb!{jo!j{!lvm!uv!sf 25/31!!!N
Nfke!jo!Cb!okbmv!lb
Sfk!npo!eb!Ft!lp!cb!sb/!Lb!eb!tiwb!uj!eb 2/!vuslb-!qsj!kf!opt 25/41!!! GJMN Ob!ejo
23/26!!!T Topq 24/16!!!EEf!tfu!cp!a!kji!
po!qmb!oj!sb!eb!jt!lp!sjt!uj!uf!gp!up!hsb!gj!kf 22/21!!!E
Ev!ip!woj!npt!up!wj-! {b!qp!wj!kf!ej-! 27/31!!!H
Hvt!up!lv!mj!obs!tuwp )s*
24/11!!!O Ob!vlb!j!Cj!cmj!kb-!
lbp!jmvt!usb!dj!kv!{b!|qjm!lb!sb!ub-!pemv!•j!mb fnj!tj!kb!p!sf!mj!hj!kj epl/!qsp!hsbn nj!oj.tf!sj!kb!)SQ* Tb!sb!kf!wp!po!mbko )s*
27/41!!!T
kf!eb!ji!vlsb!ef/ 23/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 24/61!!!V V!ps!mp!wpn!hoj!kf{!ev-! 25/46!!!EEp!csj!mkv!ej-! 27/51!!!NNfke!jo!Cb!okbmv!lb )s*
23/21!!!L
Lp!|bs!lb;!OMC!mj!hb;! {bc/!qsp!hsbn! {b!cb!woj!qsp!hsbn!)s* 28/11!!!EEwp!hmfe
Cp!tob!BTB!CI! 26/56!!!WWj!kft!uj 29/11!!!JJo!gp!upq
OBN 22.00 Uf!mf!dpn!.!Voj!po!
25/46!!!_ _j!ub!mb!•lj!lmvc!
vups!lpn-! 26/61!!! GJMN 29/31!!!TTlj.sf!qpsu
Pmjn!qj!kb-!qsj!kf!opt Sj!ubn!spdl!qmf!nf!ob 29/36!!!SSp!cob!lv!~b-!
Peper Denis, serija 25/11!!!UUW!Mj!cfs!uj 26/31!!!Q
{b!cb!woj!qsp!hsbn
Qp!bsp- tf!sj!kb 28/31!!! GJMN epl/!tf!sj!kbm
25/41!!!B
Befm!cp!efo;!Twkfu!tlj! 27/21!!!Q Qsb!wj!mb!jhsf-!tf!sj!kb Lb!lbw!ef!eb-! 2:/11!!!HHvt!up-!
Qf!qfs!Ef!ojt!kf!ev!ip!wj!ub!tf!sj!kb!p!np!. lvq!v!bm!qtlpn! ub!lbw!vovl!)SQ* lv!mj!obs!tuwp
27/46!!!B Bi-!ub!qmb!of!ub
efs!opk!j!ob!eb!twf!bn!cj!djp!{opk!af!oj!lp!. tlj!kb!okv;!Tmb!mpn!)n*-! 28/11!!!WWj!kft!uj 2:/16!!!IIsb!op!mkvq!dj- 2:/16 Twf!{b!mkv!cbw
kb!of!pevt!ub!kf!pe!twph!uf!mf!wj!{jk!tlph 3/!vuslb-!qsj!kf!opt 28/21!!!KKb!cv!lb-! qsp!hsbn!{b!ekf!dv
tob-!of!qsf!{b!qsfe!oj!•jn-!b!{b!ep!mb!. 26/26!!!T
Tb!wb!ob- tf!sj!kb {b!cb!woj!qsp!hsbn .!!CTP!.!tj!hvs!of!
{bl!ep!dj!mkb!of!cj!sb!tsfe!tuwb/!Qsp!af!ub CIU!wj!kft!uj
27/11!!!C 29/11!!!Q Qsj!kf!wsf!nf!oj!j{cp!sj!{b! nj!ov!uf
ev!ip!wj!up|!~v-!tf!sj!kb!qsj!lb!{v!kf!UW!lv!~v 27/16!!!N
Nv!{j!•lj!qsp!hsbn ob!•fm!oj!lb!pq!|uj!of! 2:/41!!!EEof!wojl 3
27/36!!!T
Tnb!okj!hbt"- fnj!tj!kb! Cj!mf!~b-!isp!oj!lb
j{b!lv!mj!tb/ p!tbp!csb!~b!kv 29/16!!!T Tsfn!tlj!Lbs!mpw!dj-!
27/66!!!F
Fo!hm/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! epl/!qsp!hsbn
Mj!wfs!qvm!.!Up!ufo!ifn!
NOVA 21.55 Ipu!tqvs- qsj!kf!opt
29/41!!!O Ob!vlb!j!Cj!cmj!kb-!
epl/!qsp!hsbn
2:/11!!!E
Eof!wojl ......!!!!!C
Cf{!lp!nfo!ub!sb
To nije jo{ jedan film za mlade, 2:/46!!!T
Tv!qfs!tubst-!nb!hb!{jo 2:/41!!!E Eof!wojl
film
V!tsf!eokpk!|lp!mj!#Kpio!Ivh!ift#
23.15 21.15 21.00 23.00
v•f!oj!dj!tv!jt!uj!lbp!j!v!twjn!pt!ub!mjn
|lp!mb!nb/!Qp!qv!mbs!oj!Eafkl!lmb!ej!tf
t!Pt!uj!opn-!estljn!gsb!kf!spn!eb!~f
Eaf!oj-!of!qsj!wmb!•ov!ekf!wpk!lv!qsf!.
uwp!sj!uj!v!lsb!mkj!dv!nb!uv!sbm!of!wf!•f!sj/!

Sa satelita Vino iz dvorca, film Hajde da se volimo,

film
Za~aran, film Plava laguna, film
Nbsl-!Sp!cfsu!j!Ab!lft-!usj Fmj!pu!Sj!•bs!et!kf!uf!ioj!•lj Nps!tlj!ub!mb!tj!j{cb!dv!kv
csb!ub-!tf!tsf!~v!ob!wkfo!•b!. Qsj!•b!p!qp!qv!mbs!opk!qkf!. tb!wkf!uojl!j!qsj!mj!•op!oft!. ob!pcb!mv!jej!mj!•oph!pt!uswb
HBO 23.20 okv!Sp!cfs!up!wf!l~fs!lf!Bo!. wb!•j!dj!Mf!qpk!Csf!oj!j!okf!. qsf!uob!j!of!tj!hvs!ob!ptp!cb/ kf!ej!of!qsf!aj!wkf!mf!v!csp!ep!.
esfk/! Bmj! wf!t f!mkf! kf opn!ps!lft!usv!#Tmbu!lj!hsfi#- Hp!up!wp!•f!uj!sj!hp!ej!of!kf mp!nv!.!lv!wb!sb!j!ewp!kf!nb!.
Gospodin Bruks, film qp!nv!~f!op!Ab!lf!tp!wjn!of!. p!okj!ip!wjn!ep!ajw!mkb!kj!nb!ob {b!mkv!cmkfo!v!Bmj!tpo!Hbs!. mf!ekf!d f/!Vt!l p!s p!lv!w bs
Lf!wjo!Lpt!uofs!hmv!nj!Fs!mb!Csv!ltb-!•p!wkf!lb sb!tqp!mp!af!okfn!{cph!cbo!. kf!eopk!pe!nop!hp!cspk!oji eofs!lp!kb!hb!kf!pecj!mb/! vnj!sf!j!ekf!wpk!•j!db!Fnf!mj!.
•j!kb!ob!j{!hmfe!tb!ws|f!ob!qp!sp!ej!db!j!tub!uvt!v lsp!ub!okf!hp!wf!gjs!nf/ uvs!of!kb!qp!Kv!hp!tmb!wj!kj/! ob!j!okfo!esvh!Sj!•bse!pt!.
esv|!uwv!tlsj!wb!kv!sv!aov!ubk!ov/!Csv!ltp!wb!vsf!. ub!kv!qsf!qv!|uf!oj!tb!nj!tf!cj/
eob!lsb!wb!ub!qp!lsj!wb!af!mv!ebd!af!ebo!lswj"
31/11!!!LLpe!lv!~f!kf!obk!cp!mkf-! 31/21!!!L
Lpo!dfsu;!Sj!cmkb!•ps!cb! Mve-!{cv!okfo-!
|pv )2/!ejp* ops!nb!mbo-! 31/16!!!_
_v!mp-
32/36!!!HHmp!cbm- nb!hb!{jo! 32/26!!! GJMN Ibk!ef!eb!tf! tf!sj!kb sj!bmj!uj!|pv
p!{cj!wb!okj!nb! wp!mj!np! 32/11 GJMN [b•bsbo Hsboe!ob!spe!qj!ub
32/11!!!H
v!twj!kf!uv 34/26!!!C
Cf{!lp!nfo!ub!sb 33/51!!!Q
Qb!sb!mf!mf-! 34/11!!! GJMN Qmb!wb!mb!hv!ob
33/11!!!CCIU!wj!kft!uj qp!mj!uj!•lj!nb!hb!{jo 12/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!
N. Geographic 20.00 33/26!!!CCIU!tqpsu
34/28!!!Q
Qsj!kf!wsf!nf!oj!j{cp!sj!{b!
ob!•fm!oj!lb!pq!|uj!of! 34/21!!!WWj!kft!uj po!mbko )s*
33/41!!!MMkv!ej!tb!Nf!ej!tp!ob- Cj!mf!~b- isp!oj!lb 34/31!!!T
Tqps!uofxt 12/21!!!N
Nfke!jo!
Ameri~ki orao, dok. program tf!sj!kb 34/36!!!WWj!kft!uj 34/41!!! GJMN Cb!okb!mv!lb )s*
34/26!!! GJMN 34/46!!!X
Xps!me!pg!tqpsu Plsvh!M/B/!298!)SQ* 12/31!!!E
Ewp!hmfe!)s*
Ckf!mp!h mb!w j!psbp!fo!. Wj!op!j{!ewps!db 11/11!!! GJMN Cp!aj!~ob! 12/21!!!Q
Qsf!hmfe qsp!hsb!nb 13/11!!! GJMN Qmb!wb!mb!hv!ob
efn!tlb!kf!wstub!Tkf!. 11/56!!!TTb!wb!ob- sp!nbo!tb {b qp!of!ekf!mkbl 15/11!!!H
Hpme!fl!tqsft )s*
wfs!o f! Bnf!s j!l f! j tf!sj!kb!)s* 12/41! GJMN Ibk!ef! 16/41!!!Q
Qjol!eav!cplt
obk!qsf!qp!{ob!umkj!wj!kj!mf!uf!~j 12/41!!!HHmp!cbm- nb!hb!{jo! eb!tf!wp!mj!np!2
hsb!cfamkj!wbd!ob!lpo!uj!. p!{cj!wb!okj!nb! 13/66!!!LLpo!dfsu;!Sj!cmkb!•ps!cb
v!twj!kf!uv!)s* 14/66!! Eof!wojl
ofo!uv/!Of!lbe!vhspafo- 13/11!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
tb!eb!v{!wsb!~b!veb!sbd/ 15/36!!![[esbw!mkf!kf!mj!kfl
{b!qp!of!ekf!mkbl 15/61!!!T
Tsfn!tlj!Lbs!mpw!dj-
epl/!qsp!hsbn

MRE@A PLUS
22/41 Vmj!db!Tf!{bn-!ekf!•kj!qsp!hsbn-!223/11
Kv!sb!j{!eavo!hmf-!dsub!oj!gjmn-!224/11 Tuj!qf!v
hpt!u j!n b-! tf!s j!kb-! 2 4/56 GJMN Cf!b wjt! '
Cvu!uif!be! ep! Bnf!sj!db-! 26/21 Eafk!nj! Pmj!.
wfs-!{bc/!qsp!hsbn-!331/11 Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-
tf!sj!kb-!332/11 Uf!of!sj!gf!.!Cbs!tf!mp!ob-!tqps!utlj
qsp!hsbn-! 34/11 GJMN Qp!tmkf!eokj! veb!sbd-
11/11 Tqpsu!dfo!ubs
BN
17/16! CO! lp!lufm-! 18/41 Twj!kfu! Sf!op!nfb
)s*-! 1:/11! Tb! Lsb!kj!|oj!dj!nb! qp! Lsb!kj!oj-! sf!.
qps!ub!ab-! 1:/41 [b!qj!tj! qp!sfe! qv!ub-! sf!qsp!.
ub!a b-! 2 1/11 Tf!mp-! fnj!t j!kb! {b
qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf-!221/41 Oj!kf!tnp!nj!pe!kv!.
•f-! tf!sj!kb-! 22/11 KW! lpnfsd;! Dws•bl! ob
tbu-! 23/11 [b!wj!•b!kv-! nj!mj! sb!kv-! 24/11! CO
nv!t jd! tubst-! 2 5/16 Tfs!w jt! Lb!s b!n f!mb-
25/51 Cf{! nbt!lf-! 26/46 Of!ef!mkop! qp!qp!.
eof-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn-! 2 :/41 Np!o j!u ps- RTS
31/16 Uv!}f.tmb!}f-! 32/11 Vuj!tbl! of!ekf!mkf- 17/16 Kv!u bs!o kj qsp!h sbn-! 1 9/11 Kv!u bs!o kj
VIKOM eavo!hmf-! dsub!oj! gjmn-! 24/11 Tuj!qf! v! hpt!uj!.
nb-!tf!sj!kb-!224/56 GJMN Cf!bwjt!'!Cvu!uif!.
17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11
34/11 Tmv!•bk!oj!qbs!uof!sj-!111/26!Sf!{fs!wj!tb!oj eof!wojl-! 19/26 Kv!ubs!okj! qsp!hsbn-! 1:/16 Hmbt! Bnf!sj!lf-! 1:/11 Qj!tnp.hmb!wb-! qv!up!. be!ep!Bnf!sj!db-!226/21 Eafk!nj!Pmj!wfs-!{bc/
ufs!njo-!111/56 Bt!uspd!ibu Aj!lj!ob!|b!sf!oj!db-!222/16!Ej!op!tb!vsvt-!boj!nj!. qjt-!11:/66 Dsub!oj!gjmn-!221/11 V!ob!|fn!bub!. qsp!hsbn-!227/11 [wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!usf!.
sb!o j! gjmn-! 2 3/41 Ib!o b! Npo!u b!o b-! tf!s j!kb- sv-! fnj!t j!kb! p! qp!mkp!q sj!w sf!e j-! 2 2/11 ojoh-! 28/11 Ibzbu! qsp!evd!uj!po! |pv-! {bc/
BEL 24/11 Eof!w ojl/! 2 4/24 Ob|! bvup! ob!| jn Cmf!t j!n f!u bs-! tf!s j!kb-! 2 3/11 Sb!e jp ob UW- qsp!h sbn-! 2 9/11! Hmbn! Cmbn-! {bc/! qsp!.
hsbn-! 2 :/11 Wj!kft!u v! v! 8-! 2 :/44 Ib!kbu
19/11 Wj!ef!p.t!usb!oj!df! )wj!kft!uj-! {b!oj!nmkj!wpt!uj hmf!eb!pdj!nb-! {bc/! qsp!hsbn- 24/41! Cbm!. 24/16 Twf!{ ob!mj!d b-! lwj{-! 2 5/11 Uf!mf!| pq-
,! nv!{j!•lj! tqp!up!wj*-! 1:/11 Ep!hp!epw!|uj!of lbo!tlpn!vmj!dpn-!{bc/!qsp!hsbn!)s*-!224/41 26/11 Twf!{ob!mj!db-! lwj{-! 26/66 Dsub!oj! gjmn- tqpsu-! tf!enj!•oj! qsf!hmfe-! 31/11 Tuj!qf! v
Sv!aoph! qb!•f!ub-! dsub!oj! gjmn-! 21/11 Wj!kft!uj- Wsf!nf! kf! {b! cf!cf-! {bc/! qsp!hsbn-! 25/21 27/41!Lwj{!{ob!okb-!lwj{-!229/11 Nbs!lf!ujoh- hpt!uj!nb-! tf!sj!kb-! 32/11 Uf!of!sj!gf! .! Cbs!tf!mp!.
21/26 Tsf!~ lp! j! cb!l b! Lb!u b-! dsub!o j! gjmn- GJMN Tbn!v!lv!~j-!226/66 Cbm!lbo!tlpn!vmj!. 2:/41 Eof!wojl SUT 3-! 31/41 Qsf!hmfe! tf!. ob-!tqps!utlj!qsp!hsbn-!334/11 GJMN Qp!tmkf!.
21/41 Nj!ej!hb!op!wb! nj!tj!kb-! 22/11 Nb!obt!uj!sj dpn! )op!w p!h p!e j|!o kb*-! {bc/! qsp!h sbn- enj!df-!jog/!qsp!hsbn-!332/11 Ep!lb{!tuwb!sb!. eokj! ewp!s bd-! 1 1/11 Tqpsu! dfo!u bs-! 1 1/21
Tscj!kf-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!222/41 Sj!kf•!wkf!sf- 27/66 GJMN Tbn! v! lv!~ j! 3-! 2 9/6: Ob| okb-!obv!•oj!qsp!hsbn-!333/11 J{b!{p!wj!jt!uj!of-
GJMN -! 1 3/11 Wj!kft!u j! v! 8-! 1 3/46 Ib!kbu
tqpsu-! tf!enj!•oj! qsf!hmfe-! 14/16 [wj!kf{!eb
fnj!tj!kb!p!sf!mj!hj!kj-!223/11 Wj!kft!uj-!223/21 Tqps!. bvup! ob!|jn! hmf!eb!pdj!nb-! {bc/! qsp!hsbn- ep!lvn/! gjmn-! 34/11 Ob!sp!eob! nv!{j!lb! v{
utlj! qsf!hmfe-! 23/26 Nbo!tuj!sj! Tscj!kf-! ep!lv!. 2:/11 Tmb!hb!mj!db-! lwj{-! 2:/41 Eof!wojl! 3- TNT!•bu-!111/11 Fspu!tlj!qsp!hsbn np!af|!cj!uj!uj-!usf!ojoh-!114/56 Ib!kbu!qsp!evd!.
nfo!u bs!o j! qsp!h sbn-! 2 3/41 GJMN -! 2 5/11 31/21!Pop!lbp!mkv!cbw-!tf!sj!kb-!332/16 GJMN uj!p o! |pv-! {bc/! qsp!h sbn-! 1 5/56 Hmbn
Lsf!oj! v! qsj!sp!ej! 5-! epl/! qsp!hsbn-! 26/11 Qj!sb!uj! tb! Lb!sj!cb! 4-! 11/11 Sj!•j!kf!wj-! tf!sj!kb- Cmbn-! {bc/! qsp!hsbn-! 16/31! Nv!{j!•lj! qsp!.
Sbe!j!tmb!wb-!tf!sj!kb-!228/11 GJMN -!228/41 Cj!. 12/11 Fh{ju-! nv!{ j!• lj! qsp!h sbn-! 1 3/11 TV HAJAT hsbn
mkb!o b! {b! wbt-! 2 9/41 Lp!b mf-! dsub!o j! gjmn- Fh{ju!)s*-!114/16 Pop!lbp!mkv!cbw-!tf!sj!kb!)s*- 18/41 Npk! epn-! 19/11! Ifm!mp! Ljuuz-! dsub!oj
2:/11 Cfm!ebo-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb-!22:/46 15/14 Cbm!lbo!tlpn!vmj!dpn-!{bc/!qsp!hsbn gjmn-! 1:/11 Cfo! 21-! dsub!oj! gjm!np!wj-! 1:/41 TV SARAJEVO
Fe!npoe-!tf!sj!kb-!331/11 GJMN -!333/11 33!•b!. )s*-!116/14 Tmb!hb!mj!db-!lwj{!)s*-!116/59 Wfs!tlj Nbt!lfo!cbm-! ekf!•k!j! qsp!hsbn-! ! 22/41 Vmj!db 17/66!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!118/11 Gsb!tj!tfs-!tf!.
tb-!333/41 Pekf!mkf!okf!{b!jt!usb!hv-!tf!sj!kb lb!mfo!ebs Tf!{ bn-! ekf!• kj! qsp!h sbn-! 2 3/11 Kv!s b! j{ sj!kb-! 18/32 Twj! qtj! jev! v! sbk-! dsub!oj! gjmn-
 TV mre`a 10. 1. 2010. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/11!!!DDsub!oj!gjmn 17/41!!!SSbu!cfo!ep!wb-! 18/51!!!CCvn!cb- 17/31!!!HHmbt!ep!np!wj!of 17/51!!!T
Tbo!p!tmb!wj-! 17/66!!!HHsv!qob!uf!sb!qj!kb-!
19/11!!!KKv!ubs!okj! |pv!)s* dsub!ob!tf!sj!kb 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs tf!sj!kb!{b!ekf!dv tf!sj!kb
qsp!hsbn 1:/11!!!__v!wb!sj!qmb!of!uf-! 18/66!!!TTv!qfs!if!spk! 18/11!!!FFvsp!nb!hb!{jo 18/16!!! GJMN 18/31!!!QQjol!Qbo!uifs-!
1:/66!!!WWj!kft!uj epl/!qsp!hsbn Tqbk!efs!nfo- 18/41 Ev!ip!woj!j{b!{p!wj Ewpt!usv!lb!of!wp!mkb dsub!ob!tf!sj!kb
21/11!!!IIsb!ob!j!wj!op 21/11!!!WWjm!j!Hsfkt-!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 19/11!!!WWj!kft!uj 19/46!!!Q
Qsj!kb!uf!mkj 18/41!!!BBt!usp!Cpz-
21/66!!!TTqps!uj!~j-! 21/41!!!CCj!ubo!hf! 19/31!!!HHsb!ej!ufmk!Cpc- 19/21!!!CCsj!mkbo!uob!wj!pmj!ob! 1:/41!!!O
Op!sb!Gp!sb-! dsub!ob!tf!sj!kb
ekf!•kj! j!qsjo!df!{f-!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb [bl!ib!sb!Csp!ob! jhsb!{b!ekf!dv 19/26!!!NNjggz-
qsp!hsbn 22/26!!!QQfq!qfs!Efo!ojt-! 19/46!!!WWjo!lt- v{!Tjn!gp!ojk!tlj! 21/31!!!B
Befm!cp!efo;! boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb
22/31!!!WWj!gb!upo tf!sj!kb!)s* dsub!ob!tfs!jkb ps!lft!ubs!ISU.b! Twkfu!tlj!tlj!kb!|lj!lvq! 1:/21!!!EEjt!dp!wfsz;!
22/41!!!VVmj!db!Tf!{bn- 23/21!!!MMpo!dj!j!qp!lmpq!dj-! Ep!sb!jt!usb!av!kf
1:/11!!!E j!Qb!wmb!Ef!|qb!mkb .!tmb!mpn!)n*- Bumbt!.!Kb!qbo-
dsub!oj!gjmn lv!mj!obs!tlj!|pv 19/36 Mv!ef!tf!ebn!ef!tf!uf-! 1:/36!!!PPqf!sb!cplt qsj!kf!opt!2/!wpa!okf epl/!gjmn
23/11!!!KKv!sb!j{!eavo!hmf-! 24/11!!!SSfe!lbs!qfu-! tf!sj!kb 1:/66!!!IIQ!.!hekf!tuf!wj-! Tqps!utlj!qsp!hsbn
22/26!!!T 21/11!!!KKf!eob!pe!ef!•lj!kv-!
dsub!oj!gjmn |p!vcj{!fnj!tj!kb!)s* 1:/66!!!V
Vmj!db!tkf!~b!okb-! uv!kf!j!wb!|b!qp!|ub 22/36!!!I
Ib!vt!jn!Fo!otubm;! tf!sj!kb
24/11!!!TTuj!qf!v!hpt!uj!nb-! 25/11!!!UUf!mf!sjoh-! tf!sj!kb 21/11!!!WWj!kft!uj Twkfu!tlj!tlj!kb!|lj!lvq! 21/36!!!CCj!cjo!twj!kfu-!tf!sj!kb
tf!sj!kb upl!|pv 21/66!!!B
Bvup!np!ujw- 21/21!!!UUW!lb!mfo!ebs .!tv!qfs!wf!mf!tmb!mpn 22/46!!! GJMN
24/56!!! GJMN Cf!bwjt! 25/66!!!OOf!ekf!mkop!qp!qp!eof-! bvup.np!up!nb!hb!{jo 21/36!!!EEp!lv!nfo!ubs!oj!gjmn )a*-!qsj!kf!opt Qsf!enfu!pcp!ab!wb!okb
'!Cvu!uif!be! {bc/!fnj!tj!kb 22/36!!!O
Op!wbd- 21/61!!!CCj!cmj!kb Tqps!utlj!qsp!hsbn
23/41!!!T 24/36!!!WWj!kft!uj
ep!Bnf!sj!db 27/41!!!GGbt!ij!po!qp!mj!df-! cj!{ojt!nb!hb!{jo 22/11!!![[b!hsfc;!Nj!tb-! 24/36!!!B
Befm!cp!efo;! 24/41!!! GJMN
26/21!!!E
Eafk!nj!Pmj!wfs- {bc/!fnj!tj!kb 22/66!!!F
Fmj!Tup!of-! qsj!kf!opt Twkfu!tlj!tlj!kb!|lj!lvq! [f!vt!j!Spybo!of
{bc/!qsp!hsbn 28/21!!!TTfyjftu- tf!sj!kb 23/11!!!E
Eof!wojl .!tmb!mpn!)n*- 26/61!!! GJMN [b!wp!eojl
27/11!!!WWj!kft!uj {bc/!fnj!tj!kb 23/66!!!L
Lf!wjo!Ijm- 23/31!!!Q
Qmp!ep!wj!{f!nmkf qsj!kf!opt!3/!wpa!okf 28/11!!!WWj!kft!uj
27/16!!!D
Dj!of!nb!nb!hj!db-! 28/61!!!TTlsj!wf!ob!lb!nf!sb-! tf!sj!kb 24/31!!!T
Tqmju;!Np!sf 25/41!!!E
Ep!lv!nfo!ubs!oj!gjmn 28/16!!!PPesfe!{b!•jt!up!~v-!
gjm!ntlj! {bc/!fnj!tj!kb 24/11!!!JJ{cps!of!wj!kft!uj 24/61!!!AAj!wkf!uj!{esb!wj!kf-! 26/41!!!P
Pmjnq- epl/!fnj!tj!kb
nb!hb!{jo 29/31!!!TTlsj!wf!ob!lb!nf!sb- 24/16!!!L
Lf!wjo!Ijm-! FQ!sf!qps!ub!ab tqps!utlb!fnj!tj!kb 28/46!!!KKf!{j!lp!wb!kv!ib-
27/41!!!T
Tuv!ejp-! {bc/!fnj!tj!kb obt!ub!wbl 25/11!!!OOf!ekf!mkpn!v!ewb Lp!|bs!lb-!OMH!mj!cb;!
26/66!!!L sj!bmj!uj!|pv
{b!cb!woj! 29/66 PCO!jo!gp 26/11!!!JJ{cps!of!wj!kft!uj 26/16!!!NNjs!j!ep!csp Dj!cp!ob!.!Qbs!uj!{bo-! 29/41 Wj!kft!uj
qsp!hsbn 28/21!!! GJMN Qmj!noj wbm 26/46!!!GGp!up!hsb!gj!kb! qsj!kf!opt 2:/26!!!FFl!tlmv!{jw-!
29/41!!!T
Tvs!wj!wps 29/66! J{mb!{of!bo!lf!uf v!Iswbu!tlpk 28/66!!!I
Ip!lfk-!FCFM!Mj!hb;! nb!hb!{jo
qsp!gjm 2:/26 Eof!wojl 26/66!!!WWj!kft!uj Pmjn!qj!kb!
2:/11!!!WWj!kft!uj 27/21!!! GJMN Ob!qv!uv! .!Nf!ewf|!•bl-
lv!~j;! qsj!kf!opt
Of!wkf!sp!kb!uop!
qv!up!wb!okf
28/46!! Mj!kf!qpn!ob!|pn;!Jmpl
29/46!!!VV!jt!upn!mpo!dv-!
lv!mj!obs!tlj!|pv
2:/26 Mp!up
2:/41!!!E
Eof!wojl

23.00 23.25 02.00 16.10 20.25 22.10

Posljednji dvorac,
film
Js!wjo-!dj!kf!okf!oj!hf!of!sbm!t
usj! {wkf{!e j!d f-! of!• b!t op
plpo!•b!wb!twp!kv!lb!sj!kf!sv!j
|b!mkv!hb!v!Ewp!sbd-!wpk!oj
{b!u wps! t! nb!l tj!n bm!o jn
pcf{!ckf!}f!okfn/!
Vil i Grejs, serija
Wjm!j!Eafl!j!eb!mkf!qp!lv!.
|b!kv!eb!qsj!mb!hp!ef!Lb!sf!.
oj!o ph! oft!q sf!u oph
sp!}b!lb!Cb!sj!kb-!eb!tf!qsj!.
wj!lof!ob!twpk!op!wj!tujm!aj!.
wp!ub/!
Zov puti, film
Cbo{!j!Sb!|po!obk!cp!mkj!tv
qsj!kb!uf!mkj!lp!kj!tf!wf!tf!mf!tqp!kv
t!ewkf!nb!eb!nb!nb-!Mjt!uf!sj!.
of!j!Oj!lj/!V{cv!}f!oj!{cph
ewpt!usv!lph!tqp!kb!Cbo{!j
Sb!|po!~f!tf!qp!ept!ub!qp!.
nv!•j!uj!lb!lp!cj!qsp!wf!mj!op~
tb!twp!kjn!qsb!uj!mkb!nb/
Na putu ku}i:
Nevjerovatno
putovanje, film
Ob!lpo!|up!okj!ip!wj!wmb!toj!dj
qp!tmp!wop!puqv!uv!kv!v!Tbo
Gsbo!djt!lp-!b!okji!pt!ub!wf!ob
•v!w b!o kf! tusbo!d j!n b-! qtj
_bot!j!\b!epw!j!nb!•lb!Tv!.
tbo!nj!tmf!eb!tv!ob!qv!|uf!oj/!
Brzi i `estoki, film
Csb!kbo!tf!kf!eoph!eb!ob
ep!w f!{ f!cs{jn!tqps!u tljn
bvup!np!cj!mpn!qsfe!sft!up!sbo
lp!kfh!esaf!Ep!nj!ojl!j!okf!hp!.
wb!tft!usb!Njb/!V!sft!up!sb!ov
hb!ob!qb!eof!Wjot!np!nbl!j{
cbo!ef!cs{ji!bvup!np!cj!mjt!ub
lp!kv!wp!ej!Ep!nj!ojl/!
Sybil, film
Qsp!c mf!n b!u j!• ob! Tzcjm
vqv!~f!ob!kf!qtj!ij!kb!usv!ob
qsp!nb!usb!okf!{cph!ob!wp!.
eop!•ft!uji!ijt!uf!sj!•oji!ob!.
qb!e b/! Lb!l p! usf!u nb!o j
penj!• v-! ub!l p! tf! Tj!c jm
puwb!sb!qtj!ij!kb!usv/!

31/11!!!T
Tuj!qf!v!hpt!uj!nb-! 31/11!!! GJMN Mp!|f!esv|!uwp 31/11!!![[wj!kf{!ef!Iju! 31/21!!!UUlp!af!mj!cj!uj! 31/36!!! GJMN Cs{j!j!aft!up!lj 31/11!!! GJMN
tf!sj!kb 33/11!!!Q
Qfq!fs!Ef!ojt-! sf!dps!etb-!lpo!dfsu nj!mj!kv!ob|@- lwj{ 33/26!!!TTqps!utlf!wj!kft!uj J{!hv!cmkf!op.ob!}f!op
32/11!!!UUf!of!sj!gf!.!Cbs!tf!mp!ob-! tf!sj!kb 32/56!!!JJ{cps!of!wj!kft!uj 32/26!!! GJMN 33/41!!!EEp!csf!ob!nkf!sf-!tf!sj!kb 32/56!!!O
Op~!pemv!lf-!
tqps!utlj!qsp!hsbn 33/61!!!V
V}j!tmp!cp!eop-! 32/66!!! GJMN Up!oj!kf!kp|!k Wp!{b!•lb!ep!{wp!mb 34/31!!!OOp!wf!bwbo!uv!sf!tub!sf! jog/!fnj!tj!kb
34/11!!! GJMN {bc/!fnj!tj!kb f!ebo!gjmn!{b!nmb!ef 32/56!!!EEsv!hj!lsvh! Lsjt!uj!of!4- tf!sj!kb 33/21!!! GJMN Tzcjm
Qp!tmkf!eokj!ewp!sbd 34/36!!!WWjm!j!Hsfkt-!tf!sj!kb 34/41!!!S
Sfe!lbs!qfu-!nb!hb!{jo qsfe!tkf!eoj!•lji! 34/56!!!WWsj!kf!nf!kf!{b!eaf{;! 34/41!!!O
Op~!pemv!lf-!
11/11!!!Q
Qsf!hmfe! 13/11!!! GJMN 34/61 J{cps!of wj!kft!uj j{cp!sb!3121/ Kv!wb!wvn!Csb!tb! jog/!fnj!tj!kb
qsp!hsb!nb Mp!|f!esv|!uwp )s* 11/41!!!S
Sfe!lbs!qfu-! 11/41 FQ!sf!qps!ub!ab gf!buv!sjoh!Kb!nft! 12/16!!! GJMN
14/61!!!V
V}j!tmp!cp!eop-! |p!vcj{!nb!hb!{jo 11/46!!!WWj!kft!uj Nps!sj!tpo-! Csp!ep!mpn!aj!wp!ub
{bc/!fnj!tj!kb!)s* 12/41!!!UUf!mf!wj!{jk!tlb!qp!tmb-! 13/16! Tlj!db!{b!qps!usfu Nf!}v!ob!sp!eoj!
15/31!!!S
Sfe!lbs!qfu- tf!sj!kb 13/26!!!HHb!sb!ab eb!oj!eaf!{b!)2/!ejp*
|p!cj{!fnj!tj!kb 13/11!!! GJMN [pw!qv!uj 13/56!!!MMj!kf!qpn!ob!|pn;!Jmpl 11/56!!!HHb!sb!ab
14/36!!!UUp!oj!kf!kp|!kf!ebo!gjmn! 14/51! V!jt!upn!mpo!dv-! 12/26!!!QQsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
{b!nmb!ef lv!mj!obs!tlj!|pv {b!qp!of!ekf!mkbl
15/56!!!SSfe!lbs!qfu-! 15/41!!!QQmp!ep!wj!{f!nmkf
|p!vcj{!nb!hb!{jo 16/21!!!TTqmju;!Np!sf
17/16!!!MMv!ef!tf!ebn!ef!tf!uf- 16/51!!!NNjs!j!ep!csp
tf!sj!kb

1:/16 GJMN -! 22/11 Pcb!wf!{bo! tnkfs- tf!sj!kb! )s*-! 25/66 GJMN -! 27/11 Isp!oj!lb 23/16 Pt!ub!mj-! epl/! qsp!hsbn-! 23/46 Ij!.
98-8 :6-6
22/41 Hmp!cvt-! 23/11 Kb!woj! bhfou! 144- Lsb!kj!|lji! hsb!ep!wb-! epl/! qsp!hsbn! )s*- up!wj! Njt!ufs! Eajs!mb-! 23/56 Tmb!woj! qb!sp!wj- 99-5 ::-4
23/41 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 24/11 Wj!kft!uj- 27/46 Of!ekf!mkpn!{b!kf!eop-!lp!mb!aoj!qsp!. epl/! qsp!hsbn-! 24/26 Bvup.|pq! nb!hb!. 9:-8 217-5
24/21 Np!e ob! qjt!u b-! {bc/! qsp!h sbn- hsbn-! 29/41 Qsp!hsbn! {b! ekf!dv-! 2:/11 {jo-!224/66!J{!eb!ob!v!ebo-!225/11 Wj!kft!uj-
24/66 GJMN -!226/41 Ejw!mkj!v!tsdv-!tf!sj!kb- Eof!w ojl- 2 :/41! Eof!w ojl! GUW-! 3 1/16 25/16 Lb!gf!Jt!ubo!cvm-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-
27/26 Qp!bsp-!tf!sj!kb-!228/11 Wj!kft!uj-!228/16 SUW! VTL! usb!a j! {wj!kf{!e f-! sj!b mj!u j! |pv- 25/61 Ij!u p!w j! Njt!u fs! Eajs!mb-! 2 6/11 UW
Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 28/56 Cmjo!lfs! Uj!nf- 32/41 Wj!kft!uj-!332/46 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!. sb{!hmf!eoj!df-! ep!lvn/! qsp!hsbn-! 27/11
hsbn-! 33/26 GJMN -! 34/21! TNT! qp{!. Eof!wojl! 2-! 27/26 Gjm!ntlp! qp!qp!eof- 09.00 Muzika Welle
29/41 Eof!wojl! UWTB-! 2:/11 Qsp!hsbn 07.00 Najava programa Nes Castra 16.30 Album
{b! ekf!dv-! 31/11 Qps!usfu-! 32/11 Wj!kft!uj- esb!wj!j!•ft!uju!lf 28/56!Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!{bc/!qsp!hsbn- 07.40 Stanje na putevima
32/21 Tb!sb!kf!wp! bsu-! 32/51 Nf!usp!opn 29/26!Cs{j!lv!ibs-!{bc/!qsp!hsbn-!22:/11 12.00 Deutche nedjelje
07.45 Servisne informacije Welle 17.00 [ta ima
)s*-! 33/16 GJMN -! 34/56 Bvup.!|pq! nb!. TV TK TUZLA Eof!w ojl 3-! 2 :/41 Ekf!• kj! qsp!h sbn- 08.00 Pregled dnevne {tampe 12.30 Album 17.30 Vrijeme
hb!{jo< Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!. 18/16 J{! eb!ob! v! ebo-! 18/21 Bm!ufs!ob!uj!. 31/16 Dswf!oj!dwj!kfu-!tf!sj!kb-!332/11 Qsft. 09.00 Mali oglasi
mkbl lmvc-!jog/!qsp!hsbn-!333/11 Upq!ufo!tubst- nedjelje 18.00 90+
wob!nf!ej!dj!ob-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!119/11 10.00 Dnevni horoskop 13.00 Info brifing! 18.30 Music info
Cp!ob!wfo!uv!sb-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!!119/41 {bc/! qsp!hsbn-! 33/56 Ob! lsb!kv! eb!ob- 11.00 Selebriti info 13.30 [ta ima 19.00 Info brifing
RTV USK BIHA] Npk!epn-!nb!hb!{jo-!11:/11 Ob!tf!mv-!ob jog/!qsp!hsbn-!334/11 Bvup.|pq!nb!hb!{jo-
15.00 Mali oglasi 14.00 90+ 19.30 Odjava
19/16! Qsp!hsbn! {b! ekf!dv-! 1:/46 GJMN- tj!kf!mv-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!11:/66 J{!eb!ob 34/41! Nmbe-! nmb!}j-! obk!nmb!}j-! nv!{j!•lj
qsp!hsbn-!111/26 J{!hv!cmkf!oj!twj!kfu-!tf!sj!kb- 16.00 YU nostalgija 14.30 Pregled -najava
22/11 Gpml! ubkn-! ! nv!{j!•lj! qsqp!hsbn- v!ebo-!221/11 Wj!kft!uj-!221/16 Ij!up!wj!Njt!ufs 18.30 Dnevnik Top 10 i po 20.00 Mariovih
23/11 Wj!kft!uj-! 23/16 Lsb!kj!|lb! {f!nmkb- Eajs!mb-! 21/26 Cbs!cj! twj!kfu-! ekf!•kj! qsp!. 12/11 Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn
21.40 Najava {tampe za ponedjeljak 15.00 Pregled 25 na 10 i po
fnj!tj!kb! {b! qp!mkp!qsj!wsf!ev! j! tf!mp-! 23/66 hsbn-! 22/41 Up!nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! dsub!oj 23.00 Sportski pregled 97.11
Ptbn!ef!tfu!hp!ej!ob!op!hp!nf!ub!v!Pup!dj- gjmn-! 22/46 Csb!~b! Lp!bmf-! dsub!oj! gjmn- UW tub!oj!df {b!esab!wb!kv qsb!wp
j{!nkf!of qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana 15.30 Music info
epl/! qsp!hsbn-! 25/16 Ep!lv!nfo!ubs!ob 22/66 J{! eb!o b! v! ebo-! 2 3/11 Wj!kft!u j- 00.05 No}ni muzi~ki program 16.00 Deutche
 sport

Napadnuti Napada~i,
najvjerovatnije
reprezentativci ~lanovi
Toga militantnih
separatista
sa sjevera
Angole,
automatskim
oru`jem
ubili voza~a,
pomo}nog
trenera i
portparola
Togoa
FOTO AFP

Kodjovi
Obilale

Horor u autobusu oza~ autobusa reprezentacije

V
Toga ubijen je u napadu u
Angoli, pored njega, `ivot su
izgubili i pomo}ni trener i
portparol ekipe Toga, dok su
dva fudbalera povrije|ena.
Zbog ovog te{kog incidenta,
selekcija Toga povukla se s Kupa afri~kih nacija.
Napada~i, najvjerovatnije ~lanovi militantnih
separatista sa sjevera Angole, automatskim oru`jem
pucali su u petak uve~e na autobus sa selekcijom
Toga, poslije ~ega je devet ljudi ranjeno. Me|u nji-

Reprezentacija Toga
povukla se s Kupa afri~kih nacija

ma su i dvojica fudbalera, golman Kodjovi Obilale,

koji brani u ni`erazrednom francuskom Pontiviju,
kao i defanzivac rumunskog Vasluija Ser`e Akakpo.
"Ubijen je voza~, a povrije|eno je devet
~lanova delegacije. Ranjeni su dvojica fudbalera,
~lanovi stru~nog {taba, ljekarskog tima, jedan novi-
Adebajor:
Vidjeli smo smrt
Ob!qb!eb•!Nbo!•ft!ufs!Tj!uj!kb!Fnb!ov!fm
Bef!cb!kps!cjp!kf!v!|p!lv!ob!lpo!ob!qb!eb/!
#Wj!ekf!mj!tnp!tnsu/!Cj!mp!kf!up!of!|up!tusb!|op-
oj!lb!eb!v!aj!wp!uv!oj!tbn!ep!aj!wjp!oj!|ub!tmj!•op/
Jtqpe!tkf!eb!mb!tbn!tf!np!mjp!eb!nf!of!qp!.
hp!ej!nf!ubl/!Wj!|f!pe!41!nj!ov!ub!tv!qv!db!mj!qp
ob!nb/!Twj!tnp!v!|p!lv#-!j{kb!wjp!kf!Bef!cb!kps/
nar i pripadnici administracije", rekao je Vili Do-
gbace, predsjednik Finansijske komisije Fudbalskog
saveza Toga.
Autobus sa reprezentacijom Togoa napadnut je
na grani~nom prelazu Konga i Angole, gdje je naci-
onalni tim putovao na Kup afri~kih nacija. Povrije-
|eni su prevezni u bolnicu u Kabindi, glavnom
gradu istoimene oblasti.
"Povrije|ena su nam dvojica igra~a.
Pre{li smo granicu i obavljali smo formalnosti. Bili
smo okru`eni policijom i sve je bilo mirno, a onda
se za~uo glasan rafal i svi smo se bacili pod sjedi{ta.
Policija je uzvratila vatru", istakao je Tomas Dosevi,
reprezentativac Toga, i dodao:
"Izgledalo je kao da smo u ratu. Bili smo {oki-
rani. Recite nam za{to se ovo desilo. Obilale je
mnogo krvario. Odvratno je dobijati metke zbog fu-
dbala."
Konfederacija afri~kog fudbala poru~ila je da
oru`ani napad na togoansku reprezentaciju ne}e uti-
cati na odr`avanje Kupa afri~kih nacija.
"Dijelimo veliku zabrinutost za igra~e, ali tur-
nir }e biti odigran kako je predvi|eno. Za sada jo{
ni ne znamo sve ~injenice, budu}i da sve informaci-
je crpimo iz medija", rekao je Sulejmane Habuba,
direktor za komunikacije Konfederacije afri~kog fu-
dbala.
Habuba smatra da je zakazala logistika
togoanske reprezentacije, budu}i da je njihova sele-
kcija jedina od svih u~esnica Kupa nacija putovala u
Kabindu autobusom:
"Propisi su jasni i ekipe treba da putuju avi-
onom, a ne autobusom."
Predsjednik Svjetske fudbalske federacije (FI-
FA) Sep Blater izjavio je da je duboko pogo|en in-
cidentom u kojem su napadnuti i povrije|eni
reprezentativci Toga.
"FIFA je u kontaktu sa Afri~kom fu-
dbalskom konfederacijom i o~ekuje pun izvje{taj o
situaciji", navodi se u kratkom saop{tenju objavlje-
nom na zvani~nom sajtu FIFA.
Kup afri~kih nacija po~inje danas, a Togo je
prvu utakmicu trebalo da igra sutra sa Ganom. Pro-
vincija Kabinda jo{ od 1975. godine ima probleme
sa separatistima, koji `ele da se otcijepe od Angole.

Klajstersova zaustavila Eninovu

Veliki povratak @istin Enin poslije jedno-
ipogodi{njeg odstustva zaustavila je njena su-
narodnica Kim Klajsters, koja je u finalu
turnira u Brizbejnu slavila rezultatom 2:1, po
setovima 6:3, 4:6, 7:6.
Finalni me~ dvije Belgijanke trajao je ne-
puna dva i po sata i obilovao je preokretima.
Klajstersova je lako dobila prvi set i povela u
drugom 4:1. Uslijedio je veliki preokret, u ko-
jem je Eninova osvojila osam uzastopnih ge-
mova, izjedna~ila na 1:1 u setovima i povela
3:0 u tre}em setu. Klajstersova je uspjela da se
vrati, spasi dvije me~ lopte, slavi u dramati-
~nom taj-brejku i osvoji 36. WTA titulu u kari-
jeri.
U dugom rivalstvu dvije najbolje belgijske
teniserke bio je ovo 21. me|usobni me~ i jeda-
naesta pobjeda Kim Klajsters.