DOGA\AJI Komisija za administrativne poslove parlamenta BiH HRONIKA

Otpu{teni
POLITI^KI
DU@NOSNICI NE @ELE
IMATI MANJA
Odba~en po{tar i ranije se
PRIMANJA OD
MENAD@ERA U zahtjev za kockao novcem
VELIKIM DR@AVNIM
KOMPANIJAMA, smanjenje penzionera str. 27!i 28
OCIJENILA MALI]EVA BENJAMIN SPAHI] PRIZNAO

plata str. 5!i 6

DA SE ODAVNO BORI PROTIV
KOCKARSKE OVISNOSTI

www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 4106 • UTORAK 12. JANUARA 2010.

QSWP!J[EBOKF

FOTO V. STOJAKOVI]
TEMA DANA

Deficit pet
milijardi
maraka
NEGATIVNI BILANS
RAZMJENE BiH SA
ZEMLJAMA CEFTA

Tone
str. 7

SPORT Mre`a za zaustavljanje otpada u

Eko-centru "Bo~ac" u lo{em stanju

sme}a prijete
Banjaluci
str. 9i:
Ostavka UKOLIKO SME]E
PROBIJE BARIJERU,
Stojni}a, SANIRANJE ZAGA\ENJA
TRAJA]E GODINAMA

preuzima
Mari} 61 str. Predstavnici
pet hrvatskih
U FOKUSU
PROMJENA TRENERA
U FUDBALSKOM
KLUBU BORAC
stranaka
poru~ili da
Vanredno
}e se zajedno stanje od
boriti za prava
Hrvata u BiH Semberije
do Drvara
str. 3!i 4 str. 9
ZBOG POVE]ANOG
Dogovorili odr`avanje VODOSTAJA RIJEKA
NA VI[E PODRU^JA

hrvatskog foruma
U BiH UVEDENE
POJA^ANE MJERE
PROTIV POPLAVA
2 vupsbl 12. 1. 2010.

Doga|aji
Predstavnici stranaka
potpisnica
Kre{evske deklaracije
najavili da }e se
sastajati svakog mjeseca
FOTO N. UGLJE[A

Bile}a }e nastaviti Su|enje

ekonomsku odr`ivost
BILE]A - Bile}a }e nastaviti da
se stabilno politi~ki i ekonomski
odr`ava, a Vlada RS }e joj u tome
smislu pomo}i nastavkom progra-
ma od 12 miliona KM koje smo
ve} odobrili, a ~iji je dobar dio ve}
u realizaciji, istakao je ju~e pre-
mijer RS Milorad Dodik.
On je u Bile}i objasnio da je dio
od spomenutih sredstava ve} ulo`en
u dionicu vodovoda, dok su za jedan
dio realizacije ovih sredstava raspi-
sani tenderi, me|u kojima je kole-
ktor koji }e, kako je najavio, biti
zavr{en u narednim mjesecima.
Premijer Srpske je nakon sastanka
sa rukovodstvom bile}ke op{tine i
predstavnicima privrednog `ivota
naveo da }e se na ovaj na~in, ali i ni-
zom drugih projekata u budu}nosti u
Bile}i otvarati nova radna mjesta,
tim prije {to je ovaj kraj poznat po
tome {to je u njemu nakon rata izgu-
bljen dobar dio radnih mjesta.
Dodik je nakon obilaska preduze-
}a "Bile}anka" i "Kovnica" istakao
da je Vlada RS "Kovnicu" u pro{loj
godini podr`ala sa 200.000 KM kao
subvencije izvoznika, te da je ovo
novih radnika.
Premijer RS je naglasio da bile}ka
lokalna uprava mora stvoriti povoljan
ambijent za poslovanje i privre|iva-
nje, najavljuju}i da bi se ovdje mogla
realizovati proizvodnja sinteti~kih
ulja, cementara ili neke nove proi-
zvodne linije kakvih ranije nije bilo.
Dodik je kazao da }e se ovi proje-
kti u saradnji sa kandidatom za na-
~el ni ka op {ti ne Bi le }a Bla `om
Vujovi}em zasigurno brzo i kvalite-
tno realizovati.
On je kao prednosti tog kandidata
SNSD-a za na~elnika op{tine istakao
njegovu preduzetnost, finansijsku
On je kao prednost
kandidata SNSD-a
za na~elnika
istakao preduzetnost
stru~nost koja se ogleda u kreiranju
bud`eta ove op{tine, te da je u pitanju
odgovoran ~ovjek koji je i dosad ima
dobru saradnju sa Vladom. Vujovi}
je rekao da }e dati sve od sebe da se
pokrene posrnula bile}ka privreda, te
imamu zbog
Predstavnici pet hrvatskih
napastvovanja stranaka poru~ili da }e se
@IVINICE - Zbog seksualnog zajedno boriti
napastvovanja ~ista~ice E.H. (20)
u prostorijama d`emata u @ivini- za prava Hrvata u BiH
cama ju~er je u Op}inskom sudu
@ivinice po~elo su|enje glavnom
imamu Muhamedu efendiji But-
kovi}u. Susret sa Dodikom,
Na zahtjev kantonalne tu`itelji-
ce Dijane Mili}, su|enje je za- pa sa ostalim liderima
tvoreno za javnost, a ju~er je
iskaz dala ~ista~ica E.H. Esb!hbo!_p!wj~-!qsfe!tkf!eojl!IE[!CjI-!pecb!djp!kf!pq!uv!acf
E.H. je izjavila da joj je u no- eb!p!lmkv!•ojn!qj!ub!okj!nb!{b!CjI!obk!wj!|f!tb!sb!}v!kf!t!qsfe!tkf!eoj!lpn
vembru 2008. godine, nekoliko TOTE.b-!epl!pt!ub!mf!tusbo!lf!j{!ckf!hb!wb/
dana nakon {to se zaposlila u #Lsb!kfn!esv!hph!nkf!tf!db!v!Npt!ub!sv!~v!qp!op!wp!sb{!hp!wb!sb!uj!t
d`ematu, Butkovi} pri{ao s le|a, qsfe!tkf!eoj!lpn!TOTE.b-!b!v!ob!sf!eoji!nkf!tfd.ewb!jnbu!~v!tbt!.
silom je okrenuo, milovao po ubo!lf!j!t!qsfe!tkf!eoj!dj!nb!twji!pt!ub!mji!tusb!ob!lb/!Np!aeb!np!kj!tbt!.
grudima i ostalim dijelovima ti- ubo!dj!t!Nj!mp!sb!epn!Ep!ej!lpn!qsj!wmb!•f!wj!|f!qba!okf!nf!ej!kb-!bmj!up!of
jela. Sat vremena kasnije E.H. je {ob!•j!eb!of!sb{!hp!wb!sbn!j!tb!pt!ub!mjn!qp!mj!uj!•ljn!mj!ef!sj!nb#-!lb!{bp!kf
to ispri~ala mu`u i ocu, te slu~aj
_p!wj~/
prijavila policiji. Butkovi} je is-
odbacio optu`be E.H., a i dalje je
na poziciji glavnog imama.
J.[.
Najte`a godina
za privredu
MRKONJI] GRAD - Pro{la
godina je bila te{ka, naro~ito u

preduze}e pozitivan primjer poslo-
vanja s otvorenim konkursom za 40
Tra`e istragu o pogibiji
odr`avanje
stvore uslovi za zapo{ljavanje. oblasti privrede, re~eno je na ju-
V.D. ~era{njem prijemu koji je organi-
zovan u Kulturnom centru "Petar
Ko~i}" u Mrkonji} Gradu.
"Ipak, mo`emo re}i da spada-

Trajkovskog u BiH mo u red rijetkih op{tina u RS

koja je ispunila sve svoje obave-
ze", rekao je Zoran Tegeltija, na-
Mirza ^UBRO
SKOPLJE - Komisija Sobranja Makedonije koja radi na sakupljanju
podataka u vezi s avionskom nesre}om predsjednika Republike Borisa ~elnik op{tine Mrkonji} Grad. KISELJAK - Pet hrvatskih stranaka potpi-
Trajkovskog, koja se dogodila kod Mostara 2004. godine, ju~e je zatra-
D.L. Sve hrvatske stranke u snica Kre{evske deklaracije podr`alo je ju~er u
`ila da se istraga nastavi u BiH. Predaju BiH saglasne su da bi Kiseljaku inicijativu o odr`avanju hrvatskog fo-
ruma posve}enog ustavnom polo`aju Hrvata u
Poslanici Skup{tine koji rade na utvr|ivanju okolnosti nesre}e smatraju da
predmete dr`ava trebalo da bude BiH.
odgovore treba tra`iti u BiH i u SFOR-u.
Glavna pitanja koja se name}u su za{to je avion na|en tek 26 sati nakon protiv organizovana na Termin odr`avanja foruma trebalo bi da bude
nesre}e, da li su spasila~ke ekipe SFOR-a bile sprije~ene od strane SFOR-a
22.185 osoba federalnom principu, usagla{en na sastanku predsjednika ovih stranaka,
da do|u na mjesto nesre}e, nelogi~nost u vezi sa stepenom o{te}enosti letje- koji bi trebalo da bude odr`an 1. februara ove godine.
lice i izgorjelosti tijela. BANJALUKA - Predstavnici Sa-
a jedna od federalnih Ljiljana Lovri}, predsjednica HSS-NHI,
Skup{tinska komisija smatra da }e se odgovori na pitanja lak{e dobiti uko- veza logora{a RS preda}e u petak, jedinica trebalo bi da rekla je da }e se hrvatski forum "baviti veoma osje-
tljivim pitanjima, od polo`aja Hrvata, koji su trenu-
liko se nastavi mandat evroposlanika Andreasa Grosa u BiH, koji je u 15. januara, Specijalnom tu`ila{tvu bude ve}inski tno nejednakopravni u BiH, do ustavnih pitanja".
evropskom parlamentu prije dvije godine pokrenuo pitanje o ra{~i{}avanju za ratne zlo~ine Srbije u Beogradu
svih sumnji u vezi s avionskom nesre}om u kojoj je poginuo predsjednik predmete protiv 22.185 osoba bo{- hrvatska, istakao ^ovi} "Zato je potrebno jo{ razgovarati kako bi se usa-
Trajkovski sa saradnicima. nja~ke i hrvatske nacionalnosti
"Skup{tinska komisija je zavr{ila dvije faze ispitivanja, ali sada ostaje zbog zlo~ina po~injenih nad sr-

EU treba efikasnu
klju~na faza koju treba sprovesti na teritoriji BiH", izjavio je ~lan skup{tin- pskim stanovni{tvom u BiH tokom
ske komisije Oliver [ambevski. rata od 1992. do 1995. godine.
Prema dosada{njoj istrazi, koju su vodili makedonski i bh. istra`oci, razlog Branislav Duki}, predsjednik
za pad aviona bili su propusti napravljeni od strane posade i slu~aj je zatvoren. Saveza logora{a RS, rekao je da
Godinu dana nakon toga makedonsko Ministarstvo unutra{njih poslova
zatra`ilo je da tu`ila{tvo opet otvori slu~aj avionske nesre}e. (Beta)
su logora{i RS prekinuli svu ko-
munikaciju i saradnju sa Sudom i
Tu`ila{tvom BiH zbog opstrukci-
je i nerada ovih institucija. (Srna)
strategiju za BiH
Uspje{na saradnja Tomi} Hagu
M. ^UBRO

SARAJEVO - Evropska unija mora imati efika-

NATO {taba
i parlamenta BiH
SARAJEVO - Sabato Eriko,
odlaze}i komandant NATO {taba
Sarajevo, i ~lanovi Zajedni~ke
komisije za nadzor nad radom
Oba vje {taj no-bez bje dno sne
agencije Parlamentarne skup{ti-
ne BiH konstatovali su uspje{nu
saradnju NATO {taba u Sarajevu
sa parlamentom BiH.
Iz Parlamentarne skup{tine BiH
saop{teno je da su ~lanovi Zajedni-
~ke komisije Mirko Okoli}, Bo`o
Raji} i [emsudin Mehmedovi} to-
kom Erikove opro{tajne posjete is-
takli dobru saradnju s posebnim
osvrtom na aktivnosti sa Zajedni-
~kom komisijom za nadzor nad ra-
dom Obavje{tajno-bezbjednosne
agencije parlamenta BiH.
"Va`no je ista}i ulogu NATO {ta-
ba pri izradi Zakona o za{titi tajnih
podataka i Zakona o obavje{tajno-
bezbjednosnoj agenciji u BiH, te
pomo} pri organizaciji konferencije
o par la men tar nom nad zo ru nad
obavje{tajnim sektorom u jugoisto-
~noj Europi", rekao je Okoli}, koji
je predsjedavaju}i ove komisije.
Tokom susreta je re~eno da je po-
trebno u~initi dodatne napore kako
bi bile ispunjene obaveze iz MAP
programa radi br`eg pristupa BiH
NATO-u.
Eriko je naglasio kako vjeruje u
uspje{nu i brzu integraciju BiH u
NATO. (Srna)
predao
dokumenta
HAG - Dje~ija ambasada "Me-
|a{i" zapanjena je {to se "lako
prelazi preko zlo~ina koji su u
proteklom ratu na Balkanu po~i-
njeni nad djecom, a posebno {to
niko ni{ta ne radi da se sazna pu-
na istina o 22 ekshumirana dje~ja
skeleta u Sijekovcu, kod Broda".
Ovo je navedeno u pismu koje
je generalni sekretar Dje~ije am-
ba sa de Du {ko To mi} pre dao
predsjedniku i glavnom tu`iocu
Ha{kog tribunala Patriku Robin-
sonu i Ser`u Bramercu.
Tomi} je u Hagu predstavnici-
ma Ha {kog tu `i la{ tva i Su da
predao dokumentaciju o ekshu-
miranim dje~jim skeletima u Si-
jekovcu. (Srna)
snu strategiju za prevazila`enje bezizlazne politi~ke
situacije u Bosni i Hercegovini, izjavila je ju~e Ke-
trin E{ton, visoka predstavnica EU za vanjsku i si-
gurnosnu politiku i potpredsjednica Evropske
komisije.
"Poduzeli smo pozitivne korake ukidanjem viza za
gra|ane Srbije, Makedonije i Crne Gore, ali moramo
usvojiti efikasnu strategiju za prevazila`enje bezizlazne
politi~ke situacije u BiH", kazala je E{tonova.
U uvo dnom obra }a nju ~la no vi ma
Vanjskopoliti~kog komiteta Evropskog parlamenta
E{tonova je rekla kako EU ima primarnu odgovornost
za stanje u svom susjedstvu. Naglasila je da me|unaro-
dni kredibilitet EU zavisi od odnosa i mogu}nosti djelo-
vanja u najbli`em susjedstvu.
"To zna~i obavezu promoviranja politi~kih reformi
u zemljama zapadnog Balkana koje treba da osiguraju
njihov napredak ka integraciji u EU", istakla je E{to-
nova, dodaju}i da je BiH zemlja sa razli~itim zajednica-
ma koje moraju `ivjeti zajedno.
"Jasno je da je BiH zemlja s razli~itim zajednica-
ma, ali te zajednice moraju zajedno `ivjeti. Razli~ite za-
jednice u BiH imaju svoj ponos, mogu se organizovati
svi mogu}i referendumi, ali moraju zajedno `ivjeti. BiH
mora nastojati da postigne me|usobni sporazum. Mora-
mo raspravljati o tome kako to napraviti", rekla je E{to-
nova, odgovaraju}i na pitanje slovena~kog poslanika u
Evropskom parlamentu Jelka Kacina.
Kacin je, na saslu{anju novih evropskih komesara,
koje je po~elo ju~er a zavr{ava 19. januara, E{tonovu pi-
tao da li razmatra preventivnu akciju EU zbog pogor{a-
nja politi~ke situacije u BiH i mogu}nosti da referendum
Razli~ite zajednice u BiH imaju
svoj ponos, mogu se organizovati
svi mogu}i referendumi, ali moraju
zajedno `ivjeti, rekla E{tonova
u RS dovede do raspada zemlje. Ona je kazala da }e u
oktobru u BiH biti odr`ani izbori, a EU "ima magnet pri-
vla~nosti koji omogu}ava da se zajednice okupe".
"Treba i}i dalje od politi~kih vo|a i tamo
sagledati situaciju u kojoj je stanovni{tvo i kojem treba
objasniti prednosti jer ve}ina ljudi jedino `eli da `ivi u
miru", istakla je {efica diplomatije EU, najavljuju}i da
}e uskoro posjetiti zapadni Balkan.
 Doga|aji 12. 1. 2010. vupsbl 3

Vijesti
Kom{i} u
posjeti
Njema~koj
SA RA JE VO - @e ljko Ko -
m{i}, predsjedavaju}i Predsje-
dni{ tva BiH, po ~i nje da nas
tro dne vnu zva ni ~nu po sje tu
Njema~koj.
Kom{i} boravi u ovoj zemlji
na poziv kancelara Njema~ke
Angele Merkel, sao{teno je iz
Predsjedni{tva BiH.
Kako je saop{tio portparol
Vlade Njema~ke Kristof [te-
gmans, teme razgovora bi}e
aktuelna situacija u BiH i dalji
unutra{njopoliti~ki razvoj BiH.
"Pored toga, bi}e razmotrena
pitanja vezana za me|unarodno
prisustvo u regionu i politi~ki
razvoj zapadnog Balkana", na-
vedeno je u saop{tenju.
Njema~ka vlada i parlament
su u decembru donijeli odluku
o produ`enju mandata pripa-
dnika njema~ke vojske u me|u-
na ro dnim sna ga ma EUFOR
ALTHEA u BiH. (Agencije)

Potvr|eno
~lanstvo u
komitetima
SARAJEVO - Delegacija par-
lamenta BiH u Parlamentarnoj
skup{tini Savjeta Evrope pot-
vrdila je na ju~era{njoj sjednici
~lanstvo predstavnika ove dele-
gacije u komitetima parlamenta

hrvatskog foruma
glasili svi detalji od datuma i mjesta odr`avanja do
spiska zvanica kojima }e biti upu}en poziv za sudje-
lovanje na ovom forumu. Bavit }emo se pitanjima za
~ije rje{avanje nije potrebna samo jedna nego tri ru-
ke, odnosno saglasnost sva tri naroda u BiH, a pose-
bno Bo{njaka kao najbrojnijeg naroda", kazala je
Lovri}eva, koja je i inicirala ju~era{nji sastanak
odr`an u Kiseljaku.
Dragan ^ovi}, predsjednik HDZ BiH, istakao je
da sve hrvatske stranke u BiH imaju usagla{en stav
o ustavnim promjenama u BiH po kom bi dr`ava tre-
balo da bude organizovana na federalnom principu,
a jedna od federalnih jedinica trebalo bi da bude ve-
}inski hrvatska.
"Preostalo nam je jako malo vremena
Korak ka kona~noj registraciji "Krivaje 1884"
za dogovor o ustavnim promjenama prije predstoje-
}ih izbora i te{ko da }e dogovor biti postignut. Vje-
rujem da }emo o tome mo}i razgovarati tek nakon
Forum }e se izbora, ali ako [panija kao predsjedavaju}a EU ili
baviti bilo ko drugi organizira pregovore o promjeni Usta-
veoma va ili bilo kom drugom va`nom pitanju, odazvat }u
osjetljivim se pozivu", rekao je ^ovi}.
pitanjima, Na dosada{njim, ali i budu}im sastanci-
od polo`aja ma, dodao je, zastupat }e stajali{ta koja su usagla{e-
Hrvata do na u Kre{evskoj deklaraciji.
ustavnih "Mogu}a su manja odstupanja, jer kad u|emo u
pitanja, razgovore o broju poslanika, onda mo`emo imati razli-
rekla ~ite stavove, ali o temeljnim na~elima nema razmimo-
Lovri}eva ila`enja me|u hrvatskim strankama", poru~io je ^ovi}.
Potpisnici Kre{evske deklaracije su lideri HDZ
Savjeta Evrope.
Na sje dni ci je ra zma tran
okvirni plan aktivnosti za 2010.
godinu, izvje{taj Monitoring
komiteta Parlamentarne skup{ti-
ne Savjeta Evrope o funkcioni-
BiH, HDZ 1990, HSS-NHI, HKDU-a, HSP \api}-Ju- sanju demokratskih institucija u
ri{i} i Narodne stranke Radom za boljitak. Ju~era{- BiH, te izvje{taj o aktivnostima
njem sas tan ku u Ki se lja ku pri sus tvo va li su Savjeta Evrope za pro{lu godi-
predsjednici HDZ BiH i HSS-NHI, dok su ostale nu, saop{teno je iz parlamenta
stranke, izuzev Narodne stranke Radom za boljitak, BiH.
koja nije imala predstavnika, zastupali potpredsjednici. Na sjednici su dogovoreni i
Tokom ju~eranjeg sastanka u Kiseljaku dogovo- detalji u vezi sa pripremom za
reno je da se sastanci potpisnica ove deklaracije usa- prvi dio redovnog zasjedanja
gla{ene septembra 2007. godine odr`avaju svakog Parlamentarne skup{tine Savjeta
prvog ponedjeljka u mjesecu. Evrope, koje }e biti odr`ano u
"Potrebno je definirati budu}e djelovanje potpi- Strazburu od 25. do 29. januara.
snica ove deklaracije, posebice o pitanjima kao {to je Delegaciju, ~ije je prisustvo
ustavna reforma. Ovakav Ustav je neprihvatljiv za ina~e obavezno na sjednicama
sve hrvatske stranke", kazao je Rudo Vidovi}, pot- Parlamentarne skup{tine Savjeta
predsjednik HDZ 1990. Evrope, ~ine Bakir Izetbegovi},
kao predsjedavaju}i, i ~lanovi
delegacije Mladen Ivani}, Mili-
ca Markovi}, Slavko Mati} i
Azra Had`iahmetovi}. (Srna)

Parastos za
FOTO S. PINJAGI]

Odbijen zahtjev
za smjenu
Stipe Prli}a
Wkf!lp!tmbw!Cf!wbo!eb-!nj!.
ojt!ubs!gj!obo!tj!kb!GCjI-!ob!tkf!eoj!dj
Wmb!ef!usb!ajp!kf!qp!oj!|uf!okf!jnf!op!.
wb!okb!Tuj!qf!Qsmj!~b-!qsfe!tkf!eoj!lb
Vqsb!wf!IU!Npt!ub!s-!uwsef!~j!eb!kf
of!{b!lp!oj!up!jnf!op!wbo/!Wf!~j!opn
hmb!tp!wb!Wmb!eb!GCjI!oj!kf!qsj!iwb!uj!.
mb!pwbk!qsj!kf!emph/!
Wmb!eb!GCjI!kf!ep!oj!kf!mb!j!pemv!lv
lp!kpn!tf!qp!lsf!~f!puwp!sf!oj!qpt!.
uv!qbl!kb!wof!ob!cbw!lf!{b!j{cps
nf!}v!ob!sp!eof!sf!wj!{ps!tlf!lv!~f
lp!kb!~f!vu!w sej!u j!jtqv!o kb!w b!o kf
pcb!wf!{b!j{!Vhp!wp!sb!p!ep!lb!qj!ub!.
mj!{b!dj!kj!#Fofs!hp!qf!usp!mb#/!
Jnf!op!wb!ob!kf!Lp!nj!tj!kb!{b!vu!.
ws}j!wb!okf!wj!tj!of!ev!hb!Wmb!ef![b!.
wp!ev!QJP0NJP!GCjI!obt!ub!mph!ob
ptop!wv!jt!qmb!uf!qfo!{j!kb!pt!uwb!sf!.
oji!qpe!qp!wp!mkoj!kjn!vwkf!uj!nb!j!qp
pq~fn!qsp!qj!tv/
S. VELI]
SARAJEVO - Vlada FBiH zadu`ila je ju-
~e Poresku upravu FBiH da preispita prigovo-
re kojima se protivila registraciji preduze}a
"Krivaja 1884", potvrdio je Ismet Mujanovi},
direktor ovog preduze}a.
Mujanovi} tvrdi kako je ova odluka dio rje-
{enja problema u vezi sa registracijom "Krivaje
1884" od ~ega zavisi sudbina oko 2.000 radnika.
Ka`e da }e registracija "Krivaje 1884" biti okon-
~ana kada Vlada FBiH na|e rje{enje za 170 ra-
dni ka, ko ji ni su pre {li u no voo sno va no
preduze}e. Tvrdi da }e tek tada firma mo}i raditi
Vlada FBiH ju~e usvojila
informaciju o prioritetima
izgradnje elektroenergetskih
objekata u FBiH i na~inima
njihovog finansiranja
u punom kapacitetu.
"U drugom poku{aju registracije pre-
duze}a Poreska uprava FBiH ulo`ila je prigovor
tvrde}i kako hipoteka na 'Krivaju 1884' nije do-
voljna za dug od stare 'Krivaje'. Nelogi~no je da
jedan Vladin organ ru{i projekat Vlade FBiH", is-
takao je Mujanovi} i dodao kako o~ekuje da se
Poreska uprava FBiH sada ne}e `aliti na registra-
ciju "Krivaje 1884".
Vlada FBiH je ju~e usvojila informaciju Mi-
nistarstva energije, rudarstva i industrije FBiH o
prioritetima izgradnje elektroenergetskih objekata
u FBiH i na~inima njihovog finansiranja.
"Predvi|ena je izgradnja {est termoelektrana,
14 hidroelektrana, {est vjetroelektrana i 25 mini-
hidorcentrala. Zbog ekonomske krize i finansijske
situacije u FBiH predlo`ena je primjena najpovo-
ljnijih modela izgradnje i finansiranja", saop}eno
je iz Ureda Vlade FBiH za informisanje.
Vlada FBiH je donijela Uredbu o van-
rednim mjerama za{tite dr`avne imovine i kapita-
la u pri vre dnim dru{ tvi ma ko ja obav lja ju
djelatnost proizvodnje ili prometa naoru`anja i
59 poginulih
boraca
NOVI GRAD - U crkvi sve-
tih apostola Petra i Pavla u No-
vom Gra du ju ~e je slu `en
parastos za 59 boraca Novo-
gradske lake pje{adijske briga-
de Vojske Republike Srpske
(VRS), ko ji su 11. ja nu ara
1993. godine poginuli na rati{tu
Suva Me|a.
vojne opreme u FBiH. Ministri su raspravljali i o "Ne smijemo zaboraviti svoje
Prednacrtu zakona kojim treba urediti na~in fi- poginule borce, a ni 11. januar
nansijske konsolidacije dru{tava sa u~e{}em 1993. godine, {to vi{e nikad ne
dr`avnog kapitala vi{e od 50 posto i u kojima bi smjelo da se ponovi", rekao
ovla{tenja po osnovu dr`avnog kapitala vr{e or- je paroh Nemanja Vidi}, obra-
gani FBiH. Konsolidacijom bi trebalo da bude }aju}i se rodbini, prijateljima i
obuhva}en i jedan broj privatiziranih preduze}a u po{tovaocima poginulih.
kojima su prije privatizacije ovla{tenja po osnovu Milorad Agbaba, predsjednik
dr`avnog kapitala imali organi FBiH. Ovdje bi Bora~ke organizacije ove
bile samo izmirene obaveze po osnovu doprinosa op{tine, rekao je da se o~uva-
za penzijsko i invalidsko osiguranje za zaposleni- njem i ja~anjem RS, kao i traj-
ke, nastale do privatizacije. nim nastojanjem za bolje uslove
"Jedan od prijedloga je da bude sagledana `ivota, posebno za bora~ke kate-
mogu}nost prodaje nefunkcionalnog dijela poje- gorije, na najbolji na~in odu`uje-
dinih preduze}a", istakao je Stipo Buljan, sekretar mo onima koji su ugradili svoje
Ministarstva energije, industrije i rudarstva FBiH. `ivote u temelje RS. (Srna)
4 vupsbl!12. 1. 2010.
Vijesti
Novi kvalitet
visokog
obrazovanja
BANJALUKA - Nihad Fejzi},
direktor Agencije za razvoj viso-
kog obrazovanja i obezbje|iva-
nje kvaliteta BiH, rekao je da }e
ova agencija i tokom januara
nastaviti intenzivno da radi na
utvr|ivanju kriterijuma za akre-
ditaciju visoko{kolskih ustanova,
koja bi trebalo da po~ne ove go-
dine.
On je dodao da bi akreditacija
trebalo da donese novi kvalitet
visokom obrazovanju u BiH.
On je naglasio da Agencija ne-
}e `uriti sa po~etkom akreditaci-
je jer `eli da kvalitetno obavi sve
pripreme, te da visoko{kolske
ustanove prije nego {to krenu u
taj proces moraju da urede sa-
moevaluaciju i dokumentuju da
su spremni za otvaranje tog pro-
cesa.
"Po~etkom februara ponovo
}emo nastaviti da radimo s ek-
spertima Savjeta Evrope koji tre-
ba da nam pomognu da {to bolje
postavimo i uradimo te kriteriju-
me i onda da provedemo jo{ je-
dan krug razgovora sa
univerzitetima i ministarstvima.
Kada dobijemo jasne, pristupa-
~ne i transparentne kriterijume
koji }e promovisati kvalitet na
visoko{kolskim ustanovama, on-
da mo`emo da ka`emo da smo
spremni za akreditaciju", rekao
je Fejzi}. (Srna)
Razbijeno
14 prozora
na {koli
TUZLA - Mu{karac D.S. (19)
iz Tuzle razbio je 14 prozora na
tuzlanskoj Osnovnoj {koli "Bu-
kinje", saop{teno je ju~e iz Mi-
nistarstva unutra{njih poslova
Tuzlanskog kantona.
On je policiji priznao da je po-
razbijao prozore, ali se ne navo-
de motivi za{to je po~inio ovo
krivi~no djelo. (Srna)
"Bo{njaci
izvr{ili
etni~ko
~i{}enje"
MOSTAR - Nevladina organi-
zacija "Kroacija libertas" iz
Mostara navela je u izvje{taju o
stanju u FBiH za 2009. godinu
da su "Bo{njaci na prostorima
FBiH, gdje su ve}insko stano-
vni{tvo, izvr{ili etni~ko ~i{}enje
Hrvata i Srba".
"Tamo gdje je jo{ ostalo ne{to
malo nebo{nja~kog stanovni{tva,
ono se bori za pravo na posao,
obrazovanje, kulturu, maternji
jezik, pa ~ak se bori i za pravo na
`ivot", ka`e se u izvje{taju.
Ova nevladina organizacija
upozorava da Hrvati i Srbi na
prostoru FBiH i dalje svakodne-
vno do`ivljavaju ga`enje ljud-
skih prava, etnocid i kulturocid.
"Stanje na prostoru FBiH, gdje
Bo{njaci imaju vlast, po pitanju
povratka je katastrofalno, jer po-
vratak ne samo da nije sprove-
den, ve} se nastavlja i sa
etni~kim ~i{}enjem nebo{njaka",
ka`e se u izvje{taju "Kroacije li-
bertas". U izvje{taju je navede-
no da }e "Hrvati, ukoliko ne
dobiju svoju federalnu jedinicu
u BiH, {to bi spasilo BiH od ra-
spada, pokrenuti postupak raz-
dru`ivanja sa Bo{njacima iz
FBiH". (Agencije)
Doga|aji
Odba~en
Komisija za
administrativne poslove
parlamenta BiH
za smanjenje
Parlamentarci tvrde
da im Ustav ne
dopu{ta smanjenje
funkcionerskih plata
FOTO ARHIVA
Rezanje
tro{kova ili
podno{enje
ostavke
Sfn!{ j!kb! Lb!e sj~-
qsfe!tkf!eb!wb!kv!~j!Qbs!mb!nfo!.
ubs!of!lp!nj!tj!kf!{b!benj!ojt!ubs!.
uj!wof!qp!tmp!wf-!ob!kb!wjp!kf!eb
~f! eb!o bt! qp!o p!w j!u j! sb!o j!kf
pecb!•f!ov!joj!dj!kb!uj!wv!{b!vlj!.
eb!okf!ob!lob!eb!{b!sbe!v!qsj!.
wsf!nf!ojn!qbs!mb!nfo!ubs!ojn
lp!nj!tj!kb!nb-!qp!tmb!oj!•lph!qb!.
v|b!mb!j!usb!aj!uj!vlj!eb!okf!jmj!tnb!.
okf!okf!ob!lob!ef!{b!pewp!kf!oj
aj!wpu/
#Vlp!mj!lp!pwb!joj!dj!kb!uj!wb!of
ep!cj!kf!qp!es|lv-!po!eb!~v!qp!.
eoj!kf!uj!pt!ubw!lv!ob!gvo!ldj!kv
qsfe!tkf!eb!wb!kv!~fh!Benj!ojt!.
usb!uj!wof!lp!nj!tj!kf#-!sf!lbp!kf
Lb!esj~/
Mirza ^UBRO brani smanjenja pla}a. Predstavni~ki dom parlamenta parlamenta BiH po~etkom decembra prihvatio je ovu
BiH u pro{lom sazivu podr`ao je izmjenu dijela Ustava, inicijativu te zadu`io Administrativnu komisiju za nje-
SARAJEVO - Administrativna komisija parla- kojim je zabranjeno smanjenje pla}e du`nosnicima u nu realizaciju.
menta BiH ju~er nije prihvatila inicijativu SDP BiH vrijeme trajanja mandata", rekao je Kadri}. Bilo tra`eno "Tra`ili smo da svima budu smanjene pla-
o smanjenju pla}a i naknada du`nosnicima u insti- Objasnio je da se Dom naroda nikad nije o~itovao smanjenje te od Predsjedni{tva, preko parlamenta do Vije}a mi-
tucijama BiH. o ovoj izmjeni Ustava, pa ju~e u Administrativnoj ko- plata od nistara BiH, jer smatramo da su nerealno visoke u
Predsjedavaju}i ove komisije Remzija Kardi} pot- misiji nisu mogli prihvatiti inicijative koje se odnose na Predsjedni{tva odnosu na `ivotni standard gra|ana, a posebno u odno-
vrdio je da su ju~e ukinute dnevnice od po 50 KM za smanjenje pla}a. preko su na rezultate rada svih ovih institucija", kazala je Mir-
dolazak na sjednice redovnih parlamentarnih komisija. "To bi zna~ilo da radimo suprotno usta- parlamenta jana Mali}, predsjedavaju}a Kluba poslanika SDP-a u
"Nismo mogli prihvatiti inicijativu SDP-a o vnim odredbama", dodao je Kadri}. do Vije}a Predstavni~kom domu parlamenta BiH.
smanjenju pla}a i naknada, jer nemamo stav Doma na- SDP je u martu pro{le godine tra`io smanjenje pla- ministara BiH Istaknula je da poslanici, ali i svi ostali du`nosnici,
roda parlamenta BiH o izmjeni ustavne odredbe o za- }a svim dr`avnim du`nosnicima. Predstavni~ki dom imaju previsoke pla}e, koje prema{uju iznose od 4.000
Reakcije politi~kih partija na izbor novog predsjednika Hrvatske Ive Josipovi}a
Srbi za nove odnose, Hrvati tra`e
pa`nju, a Bo{njaci `ele stari kurs
R. [EGRT da je uspje{no kamuflirao svoju ra- lan si ran odnos pre ma pi ta nji ma u
tnu ulogu i ulogu u ratnim zlo~inima BiH.
BANJALUKA - Izbor Ive Josi- koji su se de{avali u biv{oj Jugosla- Ivo Miro Jovi}, funkcioner HDZ
po vi }a za no vog pred sje dni ka viji. BiH, ka`e da je protivkandidat Josi-
Hrvatske podijelio je mi{ljenja po- Bo `o Lju bi}, pred sje dnik povi}a Milan Bandi} bolje pro{ao u
li ti ~a ra u BiH, ta ko da hrvat ske HDZ 1990, ka`e da je pobjeda Josi- BiH jer odatle poti~e i bolje shvata
partije o~ekuju vi{e pa`nje, srpske povi}a ubjedljiva, ~ime je dobio legi- probleme Hrvata.
no vi po li ti ~ki kurs, a bo{ nja ~ke ti mi tet da uti ~e na pro ce se u Me |u tim, Jo vi} ka `e da
nastavak politike koju je vodio do- Hrvatskoj, ali i regionu. bez obzira na to o~ekuje od novog
sada{nji predsjednik Stjepan Me- On je uvje ren da je Jo si po vi} predsjednika da za razliku od pro-
si}. kao stru~njak za me|unarodno pravo {log pre po zna stra te {ke in te re se
Mi lo rad Do dik, pred sje dnik svjestan va`nosti jedne prosperitetne Hrvata u BiH, dodaju}i da ga na to
SNSD-a, o~ekuje da }e se Josipovi} BiH u susjedstvu Hrvatske, {to je i obavezuju i ustavna ovla{tenja i to
suo~iti sa realno{}u i da }e morati da za samu Hrvatsku va`no. posebno u diplomatiji.
kontaktira sa svima kako bi doprinio "Na osnovu njegovih predizbor- Mla den Iva ni}, pred sje dnik skoj i poru~io da od njega o~ekuje
regionalnoj stabilnosti i pomirenju. nih nastupa ja sam mogao da i{~itam PDP-a, ka`e da je izbor Josipovi}a kon ti nu itet po li ti ke ko ju je pre ma
"Naravno, nezaobilazan fa- da je za njega va`no pitanje i hrvat- o~ekivan i da smatra da }e biti dru- Ljubi} o~ekuje BiH imao Stjepan Mesi}.
ktor u tome }e biti i RS i radujem se ski politi~ki subjektivitet u BiH", ka- ga~iji od Mesi}a koji je bio `estoki da }e Josipovi} Sal mir Ka plan, portparol
sva koj sa ra dnji ko ja }e do pri nije ti zao je Ljubi}. nacionalista, a sebe je `elio da pred- imati SDA, ka`e da za tu stranku izbor Jo-
rje{avanju problema", kazao je Do- [to se ti~e opredjeljenja za inte- stavi demokratom. izbalansiran sipovi}a predstavlja pozitivan isko-
dik. gri tet i su ve re ni tet BiH, Lju bi} je Zlatko Lagumd`ija, predsjednik odnos prema rak za cijelo okru`enje, dodaju}i da
Dodik je kao pozitivnu stvar is- uvjeren da ne}e biti promjena, te da SDP-a, pobjedu Josipovi}a ocijenio pitanjima u BiH o~ekuje da }e on nastaviti kontinu-
takao odlazak Mesi}a, za kojeg ka`e o~ekuje da }e Josipovi} imati izba- je kao zrelost demokratije u Hrvat- itet politike Stjepana Mesi}a.

zahtjev
plata
KM, i da one treba da budu smanjene.
"Za to nema sluha, pa me ne iznena|uje
da ni ova na{a inicijativa nije realizirana. O~igledno je
da postoji utrka izme|u du`nosnika na dr`avnom i en-
titetskom nivou u visini pla}a, a ~injenica je da politi-
~ki du `no sni ci ne `e le ima ti ma nja pri ma nja od
menad`era u velikim dr`avnim kompanijama", ocije-
nila je Mali}eva.
Podsjetila je i kako parlament nije prihvatio sma-
njenje pla}a niti prilikom usvajanja bud`eta za ovu go-
dinu, {to je tako|er bio zahtjev SDP-a.
"Osim pla}a, postoji i niz naknada kojima se pri-
Kuzmanovi}: Silajd`i}
zloupotrebljava funkciju
BANJALUKA - Rajko Kuzmanovi}, predsje-
dnik RS, izjavio je da "Haris Silajd`i}, bo{nja~ki
~lan Predsjedni{tva BiH, zbog vlastitih frustracija i
politi~ke nemo}i zloupotrebljava funkciju koju
obavlja i koristi svaku priliku da, ne po{tuju}i Ustav,
neta~nim i nedobronamjernim antidejtonskim izja-
vama zao{tri situaciju u zemlji".
"O~igledno je da on o~ajni~ki poku{ava da opstane
na politi~koj sceni slu`e}i se njemu svojstvenom retro-
gradnom retorikom, ne `ele}i da prihvati realnost", re-
kao je Kuzmanovi}, reaguju}i na Silajd`i}evu osudu
proslave 9. januara kao Dana i krsne slave RS.
Pre ma Ku zma no vi }e vim rije~ima,
RS je i ove godine dostojanstveno proslavila Dan Repu-
blike i krsnu slavu, Svetog arhi|akona Stefana, i tako }e
nastaviti i u budu}nosti.
"U proteklih 18 godina RS se neprestano politi~ki i
ekonomski razvijala, kao trajni konstitutivni i ustavno-
pravni entitet BiH, u kojem su svi narodi i gra|ani slo-
bodni i ravnopravni i bez diskriminacije u~estvuju u
vr{enju vlasti", istakao je on i dodao da je to jasno svi-
ma osim Silajd`i}u.
Kuzmanovi} je naglasio da je RS realnost, nastala
demokratskom voljom njenih gra|ana i legalnim i legi-
timnim odlukama njenih institucija.
Milorad Dodik, premijer RS, kazao je da je Haris
Doga|aji
Odobrena
naknada za
odvojeni `ivot
Lp!nj!tj!kb!{b!benj!ojt!usb!uj!.
wof!qp!tmp!wf!pep!csj!mb!kf!kv!•fs
qp!tmb!oj!lv!Wf!toj!\b!jo!jt!qmb!uv!ob!.
lob!ef!pe!511!LN!{b!pewp!kf!oj
aj!w pu/!Qsb!w p!ob!pwv!ob!l ob!e v
jnb!kv!qp!tmb!oj!dj!j!ef!mf!hb!uj!lp!kj!of
aj!wf!v!Tb!sb!kf!wv-!b!qsp!gf!tj!pobm!op
tv!bo!hb!aj!sb!oj!v!qbs!mb!nfo!uv!CjI/
#Up!qsb!wp!of!lp!sjt!uf!twj!qp!tmb!.
oj!dj!j!ef!mf!hb!uj/!Twb!lj!qp!tmb!ojl!j
ef!mf!hbu!lp!kj!jnb!qsb!wp!ob!ob!.
lob!ev!np!sb!qp!eoj!kf!uj!{bi!ukfw
lp!kj!lp!n j!t j!kb!sb!{ nb!u sb!j-!blp
jtqv!okb!wb!vtmp!wf-!pep!csb!wb!hb/
Of!{obn!lp!mj!lp!qp!tmb!oj!lb!j!ef!mf!.
hb!ub!usf!ov!uop!lp!sjt!uj!qsb!wp!ob
ob!lob!ev!{b!pewp!kf!oj!aj!wpu#-!lb!.
{bp!kf!Sfn!{j!kb!Lb!esj~/
Politi~ki
du`nosnici ne
`ele imati manja
primanja od
menad`era u
velikim dr`avnim
kompanija,
ocijenila Mali}eva
manja znatno pove}avaju, ali nema podr{ke za njihovo
smanjenje", dodala je Mali}eva.
Kadri} isti~e da je prije nekoliko mjeseci
odba~ena inicijativa da budu ukinute naknade za rad u
privremenim komisijama, koje mjese~no iznose skoro
500 KM, s tim da jedan poslanik ili delegat mo`e napla-
titi ~lanstvo u najvi{e dvije komisije odnoso oko 1.000
KM mjese~no.
"Inicijative koje se odnose na ukidanje, uvjetno re-
~eno, manjih naknada i privilegija dobijaju podr{ku, ali
bilo kakvi krupni zahvati kojima bi se umanjila prima-
nja ne mogu dobiti podr{ku", zaklju~uje Kadri}.
Silajd`i} ratni lider i ni{ta drugo, te da se zna da RS nje-
mu smeta.
"To ne zna~i da mi ne}emo nastaviti da je volimo,
gradimo i ja~amo i da proslavljamo svaki naredni 9. ja-
nuar", kazao je Dodik.
De mo krat ski na ro dni savez (DNS)
smatra da je Silajd`i}eva izjava krajnje neprimjerena i
da predstavlja govor mr`nje koji nikom u BiH ne donosi
ni{ta pozitivno.
Bora~ka organizacija RS smatra da najnovija, ali
RS }e i ubudu}e dostojanstveno
proslavljati Dan Republike i krsnu
slavu, kazao Kuzmanovi}
ve} prepoznatljiva retorika Harisa Silajd`i}a, kojom
osu|uje proslavu Dana i krsne slave RS, pokazuje da
Silajd`i} jo{ `ivi u pro{losti i sanja unitarnu BiH.
Iz Silajd`i}evog kabineta saop{teno je da je 9. janu-
ara 1992. godine donesena deklaracija koja, kako se na-
vodi, poziva na teritorijalno razgrani~enje sa politi~kim
zajednicama drugih naroda i da zvani~nici RS, sve~ano
obilje`avaju}i ovaj dan, "{alju jasnu poruku da se zala`u
za o~uvanje tekovina Karad`i}eve RS". (Agencije)
Vijesti
Dodik: BiH
nema svoju
imovinu
BILE]A - Milorad Dodik,
premijer RS, izjavio je ju~e da
BiH nema svoju imovinu, ve}
da ona pripada entitetima, {to je
navedeno i u Dejtonskom miro-
vnom sporazumu.
"BiH nije imala svoju imovi-
nu, ona je nastala Dejtonskim
mirovnim sporazumom koji je
rekao da imovina zate~ena na
podru~ju entiteta pripada nji-
ma", rekao je Dodik i dodao da
BiH Dejtonom nije ni predvi|e-
na kao vlasnik bilo kakve imo-
vine.
Pre ma nje go vim ri je ~i ma,
"odjednom se pojavila pri~a da
BiH treba da ima neku imovinu,
te su nastale spekulacije o tome,
{to je sasvim nepotrebno".
"Nepotrebno je bilo i nameta-
nje zakona Pedija E{dauna, a
~ak je i on priznao legitimitet
imovine na prostoru RS time {to
je zabranio raspolaganje njenom
imovinom dok to pitanje ne
bude rije{eno", istakao je Do-
dik.
On je napomenuo da vlasti u
RS jo{ izu~avaju popis imovine
koji je napravio OHR, da imaju
jasnu poziciju o tom pitanju i da
}e predlo`iti neka rje{enja, jer je
kona~no vrijeme da to bude ri-
je{eno. (Srna)
Urediti pitanja
za{tite boraca
TREBINJE - Neophodno je
da se u narednom periodu u RS
urede pitanja za{tite boraca,
porodica poginulih, logora{a i
ratnih vojnih invalida, kao i
penzionera i drugih ugro`enih
kategorija, smatra Mladen Iva-
ni}, predsjednik Partije demo-
kratskog progresa (PDP).
"Svaka partija treba da razvi-
je svoju koncepciju i svoje vi-
|enje pojedinih najugro`enijih
oblasti i da to zastupa u Naro-
dnoj skup{tini i drugim institu-
cijama RS", ocijenio je Ivani}
u nedjelju nave~e u Trebinju,
gdje je na inicijativu Op{tin-
skog odbora PDP-a osnovan
Savjet za za{titu bora~ke kate-
gorije stanovni{tva.
Pre ma nje go vim ri je ~i ma,
PDP u tom pravcu osniva sa-
vjete kako bi bilo za{ti}eno
dostojanstvo i pobolj{an polo-
`aj porodica poginulih boraca,
ratnih vojnih invalida, logora{a
i demobilisanih boraca. (Srna)
SDA:
Neprihvatljivo
obilje`avanje
9. januara
SARAJEVO - Stranka de-
mokratske akcije (SDA) sa-
op {ti la je ju ~e da je
obilje`avanje 9. januara kao
Dana RS za ovu stranku "po-
tpuno neprihvatljivo".
U saop{tenju se navodi da
je RS, kao dio cjelovite dr`a-
ve BiH, dejtonska i ustavna
kategorija definisana kao za-
jednica ravnopravnih naroda
i gra|ana - Srba, Bo{njaka,
Hrvata i ostalih.
Za SDA 9. januar, izme|u
os ta log, pred stav lja "zva ni -
~no stupanje na scenu politi-
~kog projekta etni~ki ~istih
teritorija" i stradanja civilnog
stanovni{tva. (Srna)
12. 1. 2010. vupsbl 5
Stranke podijeljene o
rezoluciji o Srebrenici
BEOGRAD - Ve}ina parlamen-
tarnih stranaka Srbije podr`ava
dono{enje rezolucije o Srebrenici,
dok pojedine opozicione stranke
ka`u da njihova podr{ka zavisi od
Balint Pastor, poslanik Saveza voj-
vo|anskih Ma|ara, rekao je da se i ta
stranka zala`e za {to skorije dono{e-
nje rezolucije u Skup{tini Srbije.
Aleksandar Vu~i}, zamjenik pred-
teksta rezolucije. sjednika Srpske napredne stranke, re-
Liberalno-demokratska partija, So- kao je da ta stranka "najo{trije
cijaldemokratska partija Srbije, G17 osu|uje stra{ni zlo~in" koji se desio u
plus i Savez vojvo|anskih Ma|ara Srebrenici, ali da o odnosu SNS pre-
smatraju da Skup{tina Srbije {to prije ma deklaraciji o Srebrenici ne mo`e
treba da donese rezoluciju kojom se
osu|uje genocid u Srebrenici.
Naprednjaci ka`u da osu|uju taj Ve}ina
parlamentarnih
zlo~in, ali poru~uju da }e podr{ka re-
zoluciji zavisiti od njenog sadr`aja. stranaka Srbije
podr`ava dono{enje
Za DSS prihvatljiva je samo osuda
svih zlo~ina. rezolucije o Srebrenici
Poslanik Liberalno-demokratske
partije Vesna Pe{i} smatra da bi bilo da ka`e ni{ta dok ne vidi konkretan
najbolje da parlament donese dekla- prijedlog.
raciju o Srebrenici kojom bi se Andreja Mladenovi}, portparol De-
uspostavilo obilje`avanje 11. jula kao mokratske stranke Srbije, poru~uje
dana `rtava u Srebrenici. da je za tu stranku neprihvatljiva de-
Meho Omerovi}, funkcioner Soci- klaracija kojom bi bili osu|eni samo
jaldemokratske partije Srbije, zlo~ini u Srebrenici.
podr`ao je dono{enje deklaracije o Boris Tadi} je rekao ranije da se sa-
Srebrenici jer bi taj dokument, kako mo politikom koja podrazumijeva
je ocijenio, na najbolji na~in pokazao odavanje po{te tu|im `rtvama mogu
da Srbija demonstrira spremnost da braniti i sopstvene `rtve, navode}i da
se suo~i s pro{lo{}u i konkretno do- je dono{enje rezolucije o Srebrenici
prinese pomirenju u regionu. obaveza Srbije prema Ha{kom tribu-
Suzana Grubje{i}, {efica Poslani~- nalu.
ke grupe G17 plus, smatra da je kraj- Preporuku Evropskog parlamenta
nje vrijeme da Skup{tina Srbije da 11. jul bude progla{en danom se-
donese rezoluciju kojom bi na vrlo }anja na genocid u Srebrenici od ze-
eksplicitan na~in osudila zlo~in u malja zapadnog Balkana prihvatile su
Srebrenici. Crna Gora i Hrvatska. (Agencije)
Livanjskom kantonu
druga tran{a
LIVNO - Livanjskom kantonu upla}ena je druga tran{a od 2,4 miliona
KM kreditnih sredstava iz stendbaj aran`mana, koji je BiH potpisala sa
Me|unarodnim monetarnim fondom (MMF), potvrdio je Ante Krajina,
kantonalni ministar finansija.
Krajina je rekao da je Ministarstvo finansija Federacije BiH izvr{ilo transfer
druge tran{e svim kantonima 31. decembra 2009. godine, te da su sredstva do-
zna~ena Livanjskom kantonu namijenjena potrebama bud`etskih korisnika.
Livanjskom kantonu iz kreditnog aran`mana, koji je BiH potpisala pro{le go-
dine sa MMF-om, odobreno je ukupno ~etiri miliona KM, uz kamatu od 2,5
odsto godi{nje i grejs period od tri godine.
Nediljko Rimac, premijer Livanjskog kantona, ranije je rekao da je prva tran-
{a stendbaj aran`mana od 1,6 miliona KM iskori{tena za "krpljenje rupa" u
kantonalnom bud`etu i sanaciju dijela bud`etskog deficita iz ranijih godina, a
da }e druga od 2,4 miliona KM biti iskori{tena za razvojne projekte. (Srna)
Prire|en
bo`i}ni prijem
SARAJEVO - @ivko Marjanac, rodi".
zamjenik ministra odbrane BiH, i Centralna sve~anost povodom
Miladin Miloj~i}, na~elnik Zaje- pravoslavnog Bo`i}a trebalo je da
dni~kog {taba Oru`anih snaga bude odr`ana sino} na sve~anoj aka-
BiH, organizovali su ju~e u Domu demiji u Domu Oru`anih snaga BiH
Oru`anih snaga BiH sve~anost za zvani~nike institucija BiH, RS,
povodom obilje`avanja praznika FBiH i predstavnika me|unarodne
Ro`destva Hristovog - Bo`i}a. zajednice uz prigodan kulturno-
U saop{tenju iz Ministarstva od- umjetni~ki program.
brane BiH navodi se da je nastojatelj Obilje`avanje praznika Ro`destva
Kancelarije pravoslavnog du{ebri- Hristovog - Bo`i}a obilje`ava se u
`ni{tva jerej Sla|an Vlaji} pozdra- skladu sa Planom obilje`avanja na
vio pri su tne tra di ci onal nim 17 lokacija u komandama i jedinica-
pozdravom "Mir Bo`ji, Hristos se ma Oru`anih snaga BiH. (Srna)
6 vupsbl!12. 1. 2010. Doga|aji

Sve {to se de{ava Od mehanizacije

Rekli su
posljednjih sedmica u vezi s jedino jo{ nemam helikopter.
referendumom li~i na licitaciju.

Igor RADOJI^I], Vladimir USORAC, predsjednik

predsjednik Narodne skup{tine RS Udru`enja poljoprivrednika RS

U izvozu BiH iz
godine u godinu
sve ve}i zna~aj
ima Crna Gora
FOTO NN

Podaci o trgovinskoj razmjeni BiH sa zemljama CEFTA

pet milijardi maraka Dejan [AJINOVI]
SARAJEVO, BANJALUKA - BiH je od po-
~etka primjene sporazuma CEFTA ostvarila de-
ficit u razmjeni sa zemljama ~lanicama od
Deficit smo gotovo pet milijardi maraka.
ostvarili sa Hrvatskom Prema podacima Spoljnotrgovinske komore
BiH, na{a zemlja je od 1. decembra 2006. godine do
u visini od 3,5 kraja novembra pro{le godine u zemlje ~lanice
milijardi maraka, CEFTA, odnosno u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru,
Makedoniju, Albaniju, Moldaviju i Kosovo po Re-
Srbijom 1,7 milijardi, zoluciji 1244 izvezla robe u vrijednosti od 4,77 mili-
te sa Makedonijom jardi maraka, a uvezla 9,6 milijardi.
Suficit je BiH ostvarila sa Crnom Go-
u iznosu od rom u vrijednosti od 375 miliona maraka, zatim sa
142 miliona. Suficit Kosovom 1244 u iznosu od 165 miliona, sa Albani-
jom od 23,7 miliona, te sa Moldavijom od 1,2 mili-
je BiH ostvarila ona.
sa Crnom Gorom Deficit smo ostvarili sa Hrvatskom u visini od
3,5 milijardi maraka, Srbijom 1,7 milijardi, te sa
u vrijednosti od Makedonijom u iznosu od 142 miliona.
375 miliona maraka U Srbiju smo izvezli 1,7 milijardi, u Hrvatsku
5,7 milijardi, dok smo u sve ostale zemlje izvezli
oko 400 miliona maraka.
Najve}i deficit BiH ima sa Hrvatskom, koji
iznosi ukupno gotovo dvije tre}ine deficita, dok na
Srbiju otpada jedna tre}ina.
Igor Gavran iz Sektora za makroenergetski sis-
tem u Spoljnotrgovinskoj komori BiH ka`e da u
izvozu BiH iz godine u godinu sve ve}i zna~aj ima
Crna Gora. Me|utim, on nagla{ava da sve zemlje sa
kojima ostvarujemo suficit imaju zanemarivi udio u
ukupnoj spoljnotrgovinskoj razmjeni.
Izvoz je
Gavran tako|e navodi da podaci pokazuju da je
u 2009. godini, prvenstveno zahvaljuju}i recesiji, po-
smanjen za bolj{ana struktura u razmjeni sa ~lanicama CEFTA.
oko 17 odsto,
ali uvoz za
"Izvoz je smanjen za oko 17 odsto,
ali uvoz za skoro 30 odsto, {to je rezultiralo zna~aj-
skoro 30 nim smanjenjem deficita i pove}anjem pokrivenosti
odsto,
navodi
uvoza izvozom na oko 54 odsto", navodi Gavran.
Osim toga, on ka`e da je njihova analiza poka-
Gavran zala da postoji napredak na srbijanskom tr`i{tu i
drugim isto~nim tr`i{tima, te da je pobolj{anje pos-
tignuto i u poljoprivrednom sektoru.
"Ukupno smanjenje uvoza poljoprivrednih i
prehrambenih proizvoda za 7,5 odsto, uz istovreme-
no pove}anje izvoza za oko 12 odsto, osim uticajem
recesije u zemljama iz kojih uvozimo uzrokovano je
pove}anjem proizvodnje ranije uvezenih proizvoda
u na{oj zemlji, koji sada kao doma}i proizvodi sma-
njuju uvoz i pove}avaju izvoz", obja{njava Gavran.
Ognjen Begovi}, portparol Ministarstva spoljne
trgovine i ekonomskih odnosa BiH, ka`e da je rece-
sija imala pozitivne efekte na BiH jer je BiH zabilje-
`ila rast izvoza od 10 odsto, dok je uvoz rastao za
samo 0,7 odsto, dok su sve zemlje u regionu zabilje-
`ile pad izvoza.
"CEFTA tr`i{te se jo{ jednom pokazalo pose-
bno va`nim za BiH jer je to jedini region s kojim si-
tuacija u krizi nije bila toliko negativna kao u
trgovinskim odnosima s drugima", smatra Begovi}.
Vladimir Usorac, predsjednik Udru-
`enja poljoprivrednika RS, ka`e da podaci o pobolj-
{anju izvoza u odnosu na uvoz ne predstavljaju
realnost jer, navodi, pove}anje izvoza od 10 odsto je
u apsolutnom iznosu mnogo manje od pove}anja
uvoza za jedan odsto.
"Najve}i problem je la`no prikazivanje faktura
na ulazu u BiH kada se {leper od 25 tona pokazuje
kao {leper od 15 tona. Uvoznici pla}aju manji PDV
na osnovu toga, a doma}i proizvo|a~i moraju platiti
puni porez", rekao je Usorac.

Ako BiH ne sprovede odluke suda u Strazburu, suo~i}e se s nizom posljedica
Ignorisanje presude
zaustavilo bi put ka EU
Savjet Evrope kao
krajnju mjeru mo`e
donijeti odluku da
zemlji zabrani pravo
glasa u njegovim
tijelima, a ako ni to ne
da rezultat, onda se
zemlja bri{e iz ~lanstva,
kazala Miji}eva
Dejan [AJINOVI]
SARAJEVO, BANJALUKA - Neprovo|e-
nje presude Evropskog suda za ljudska prava u
Strazburu oko prava izbornog kandidovanja
manjina u BiH zna~ilo bi u krajnjoj instanci
brisanje iz ~lanstva Savjeta Evrope i zaustav-
ljanje puta ka EU, smatra Monika Miji}, agent
Savjeta ministara BiH pred tim sudom.
"Savjet Evrope kao krajnju mjeru mo`e doni-
jeti odluku da zemlji zabrani pravo glasa u njego-
vim tijelima, a ako ni to ne da rezultat, onda se
zemlja bri{e iz ~lanstva Savjeta Evrope", ka`e Mi-
ji}eva i poja{njava da su ljudska prava jedan od
direktnih uslova za ~lanstvo BiH u EU.
"Ako BiH sebi dozvoli taj luksuz da ne izvr{i
ovu presudu, onda }e to biti ne samo negativno za provodi Komitet ministara Savjeta Evrope, obav-
ugled zemlje, ve} BiH ne}e mo}i napredovati ka lja se direktni nadzor izvr{enja presuda na osnovu
EU", ka`e ona. Akcionog plana koji je zemlja du`na dostaviti u
Miji}eva je pojasnila da postoje me- roku od {est mjeseci od dono{enja presude.
hanizmi po kojima Savjet Evrope, u ~ijem sastavu
sud i djeluje, procjenjuje da li neka zemlja provodi je obja{njenje na koji na~in }e provesti presudu",
presude suda i donosi rezolucije u skladu s posti- navodi ona.
gnutim napretkom.
Putem politi~kog nadzora, kako ka`e, koji promjenu zakona i ustava, Savjet Evrope ima ra-
Nakon {to je direktor FIPA dobio rje{enje ADS-a
za mjesto dr`avnog slu`benika u UO UIO
Eksterni premje{taji
najkra}i put do posla
N. KRSMAN
SARAJEVO - Haris Ba{i}, aktuelni direktor
Agencije za promociju stranih investicija (FIPA), od
1. aprila preuzima du`nost {efa Odjeljenja za kraj-
nju potro{nju Upravnog odbora Uprave za indirek-
tno oporezivanje (UO UIO) BiH.
Ba{i} }e ovu du`nost preuzeti nakon {to je 6. janu-
ara ove godine dobio rje{enje Agencije za dr`avnu slu-
`bu (ADS) BiH za eksterni premje{taj.
Kako smo ranije pisali, eksterni premje{taj
za Ba{i}a je od ADS-a zatra`io Dragan Vranki}, pred-
sjedavaju}i UO UIO, ~iji je i Ba{i} dugogodi{nji ~lan.
Od 31. marta Ba{i}u prestaje mandat na ~elu FIPA, a za
~elnu poziciju u ovoj agenciji zatvoren je konkurs i o~e-
kuje se formiranje komisije koja }e izabrati najuspje{ni-
jeg kandidata.
U ADS-u ka`u da eksterni premje{taji nisu nikava
novost, niti mogu da favorizuju pojedince jer na novo
radno mjesto u dr`avnoj slu`bi mogu pre}i bez konkur-
sa samo oni koji su ve} u statusu dr`avnog slu`benika.
Neven Ak{amija, direktor ADS-a, tvrdi da je pro-
cedura popunjavanja radnih mjesta u bh. institucijama
skra}ena za ~etiri mjeseca nakon {to je u julu pro{le go-
dine izmijenjen Zakon o dr`avnoj slu`bi BiH, kojim su
omogu}eni interni premje{taji. On negira da interni ili
eksterni premje{taji otvaraju mogu}nost za mahinacije i
"namje{tanje" radnih mjesta u institucijama BiH.
"Agencija ne mo`e da ulazi u to ho}e li se rukovo-
dilac odlu~iti na interni premje{taj dr`avnih slu`benika
jer se to radi u skladu sa potrebama institucije. Kod ek-
Doga|aji
Evropski sud
za ljudska prava
u Strazburu
Finci kazao BiH.
da }e nakon
"U tom planu zemlja koja je izgubila spor da- provo|enja jer se radi o potrebi izmjene Ustava, ali mo`da se
presude
odlu~iti
U slu~ajevima kada se radi o nalozima za da li }e se ga da treba izmijeniti tu odredbu Ustava", navodi
kandidovati ona.
sternih premje{taja Agencija vodi tu proceduru. Institu-
cija odlu~uje da li }e i}i na interni ili eksterni premje{taj
dr`avnog slu`ebnika ili }e se odlu~iti za javni konkurs",
ka`e Ak{amija.
Prema podacima nevladinih organizacija,
ali i revizorskim izvje{tajima postoje favorizovanja kod
prijema u dr`avnu slu`bu. Dr`avni revizori su imali pri-
mjedbe u Ministarstvu inostranih poslova BiH da je
2008. godine 10 osoba primljeno u stalni radni odnos na-
kon neprekidnog produ`avanja ugovora o radu i djelu, ~i-
Ak{amija negira da interni
ili eksterni premje{taji
otvaraju mogu}nost za mahinacije
i "namje{tanje" radnih
mjesta u institucijama BiH
me nije osigurana transparentnost prilikom zapo{ljavanja.
Nedavno je u ovo ministarstvo eksternim premje-
{tajem pre{ao i Zlatko Ak{amija, pomo}nik direktora
ADS-a. Neven Ak{amija ka`e da je i taj prelazak u skla-
du sa zakonom, te je njegov pomo}nik ~ak pre{ao na ni-
`e rangirano radno mjesto u dr`avnoj slu`bi.
Konkursi u MIP-u bili su pro{le godine u centru
pa`nje bh. javnosti jer su dva savjetnika ministra Svena
Alkalaja primljena u dr`avnu slu`bu, a nakon toga su
nastavila sa savjetni~kim radom, dok su na njihovim
mjestima nastavili da rade drugoplasirani kandidati sa
konkursa. Ranije su iz ADS-a kazali da je ovakva pro-
cedura u skladu sa zakonom.
zumijevanje i daje du`i rok za provo|enje presu-
de, pa Miji}eva vjeruje da }e tako biti slu~aj i sa
"Mislim da }e oni imati razumijevanje
svi iznenadimo i BiH izvr{i presudu u vrlo krat-
kom roku jer znamo da postoji konsenzus oko to-
Odali po{tu
Milanu Jeli}u
PRNJAVOR - Predstavnici
nacionalnih manjina sa podru-
~ja op{tine Prnjavor posjetili
su u Modri~i grob biv{eg pred-
sjednika RS Milana Jeli}a.
Predstavnici manjina po{tu
preminulom Jeli}u odali su u
okviru obilje`avanja Dana Re-
publike i krsne slave RS - Sve-
tog arhi|akona Stefana, koji se
praznuje 9. januara.
^lanovi Saveza na ovaj na-
~in izra zi li su za hval nost za
podr{ku koju im je pru`ao Je-
li}.
Vjerski obred slu`io je pro-
tojerej Petar Sitnik, a vijence
su polo`ili predsjednik Saveza
nacionalnih manjina RS Stevo
Havreljuk, predsjednik Saveza
nacionalnih manjina Prnjavor
Pe tar Pe tre {in, pred sta vni ci
Udru`enja Ukrajinaca, Roma,
Italijana i ^eha i odbornik u
Skup{tini op{tine Prnjavor iz
reda nacionalnih manjina Fra-
njo Rover.
Po koj ni Mi lan Je li} bio je
os vje do ~e ni pri ja telj prnja -
vors kog Sa ve za na ci onal nih
manjina.
Prevoz do Modri~e obezbije-
dila je Administrativna slu`ba
op{tine Prnjavor.
Milan Jeli} umro je 30. sep-
tembra 2007. godine. (Srna)
12. 1. 2010. vupsbl 7
I Jakob Finci, ambasador BiH u [vajcarskoj,
FOTO NN
koji je jedan od podnosilaca tu`be ovom sudu,
vjeruje da }e do narednih izbora do}i do ove iz-
mjene Ustava jer o tome postoji konsenzus u BiH.
Na pitanje da li }e se li~no kandidovati rekao
je da }e o tome odlu~iti nakon provo|enja presude.
"Kad se budu stekli uslovi, onda }e biti
vremena da se o tome diskutuje. Ali, re}i }u da ni-
sam ovo po~injao samo zato da se igram i da ne-
kom dokazujem da sam dobar pravnik", rekao je
Finci.
I Ljubomir Sandi}, ombudsman za ljudska
prava BiH, smatra da }e naredni izbori biti uskla-
|eni sa Evropskom konvencijom o ljudskim pra-
vima.
"Mi smo odavno ukazivali na nedostatke Us-
tava BiH. Ovo je poznato jo{ odranije, ali je to
uvijek bilo uslovljeno drugim promjenama Ustava
pa je to bilo u drugom planu", ka`e on i dodaje da
}e oni pratiti provo|enje presude u skladu sa svo-
jim nadle`nostima.
Miji}eva ka`e da je optimista da }e
BiH provesti sve presude. Ona navodi da je do sa-
da u sudu doneseno 12 presuda u vezi sa BiH i da
jo{ ni za jednu nije donesena kona~na rezolucija
od strane Komiteta ministara.
"Svi ti procesi jo{ traju i sve presude su u fazi
izvr{enja. Nema ka{njenja i ozbiljnih odugovla~e-
nja mada ja mislim da je uvijek mogu}e sve to ra-
diti i malo br`e", ka`e Miji}eva.
Evropski sud za ljudska prava u Strazburu 22.
decembra pro{le godine presudio je u korist Derve
Sejdi}a i Jakoba Fincija koji su se `alili jer im Us-
tav BiH, kao pripadnicima nacionalnih manjina,
zabranjuje kandidaturu za ~lana Predsjedni{tva
BiH ili delegata u Domu naroda parlamenta BiH.
Naime, kako je predvi|eno Ustavom, ~lanovi ko-
lektivnog {efa dr`ave i Doma naroda mogu biti sa-
mo pripadnici konstitutivnih naroda. Evropski sud
presudio je da je ova ustavna odredba diskrimina-
torska i naredio izmjenu Ustava BiH.
Vakcine u RS sti`u
do kraja januara
BANJALUKA - Prve vakcine protiv novog gripa trebalo bi u
RS da stignu do kraja januara, potvr|eno je ju~e u Ministar-
stvu zdravlja i socijelne za{tite RS.
Oni su precizirali da }e u prvoj turi sti}i 30.000 doza ovih vakci-
na i to od proizvo|a~a "Glaxo SmithKline".
Ranko [krbi}, ministar zdravlja i socijelne za{tite RS, ranije je
izjavio da su naknadno poslali zahtjev za nabavku jo{ 100.000 va-
kcina.
Prvih 30.000 doza, koje }e sti}i u RS, su rezervisane za priorite-
tne grupe, a ostale vakcine koje budu sizale mo}i }e primiti svi
gra|ani Srpske.
"Za o~ekivati je da }e odustajanje gra|ana od vakcinacije u ze-
mljama regiona uticati i na
va kci na ci ju sta no vni{ tva
Vakcine naru~ene pro tiv no vog gri pa u RS",
od proizvo|a~a ka za li su u Mi nis tar stvu
"Glaxo SmithKline" zdrav lja i so ci jal ne za {ti te
RS.
Bez obzira na to, poru~uju iz resornog ministarstva, i dalje }e
nastaviti sve aktivnosti u vezi s nabavkom vakcine protiv novog
gripa.
Milka Mr|a, portparol Instituta za za{titu zdravlja RS, rekla je
da }e Institut vakcine kada stignu distribuisati domovima zdravlja
prema njihovim potrebama.
Prioritetne grupe za primanje vakcine protiv H1N1 su zdravstve-
ni radnici, trudnice, osobe starije od {est mjeseci s hroni~nim po-
reme}ajima zdravlja, djeca i lica zaposlena u javnim ustanovama i
medijima.
U RS od novog gripa do sada je oboljelo 488 ljudi, a u poslje-
dnja 24 ~asa zabilje`en je samo jedan novi slu~aj oboljenja i rije~
je o mla|oj osobi.
Na Klini~kom centru (KC) Banjaluka trenutno je hospitalizova-
no 39 pacijenata s virusom novog gripa.
B.D.
8 vupsbl!12. 1. 2010. Doga|aji
Vijesti Mre`a za zaustavljanje otpada

Premijer RS razgovara
s mje{tanima
poplavljenih podru~ja
Najugro`enijima
mo`da i nove ku}e
BILE]A - Premijer RS Milo-
rad Dodik posjetio je ju~e u Bile}i
mje{tane poplavljenih naselja i
obe}ao pomo} ugro`enim doma-
}instvima.
"Uvjerili smo se da je ovdje po-
plavljeno dvadesetak ku}a ~ijim sta-
novnicima su lokalna vlast i organi
Civilne za{tite ve} pru`ili prvu po-
mo}, a ~im se voda povu~e, bi}e
formirana zajedni~ka komisija sas-
tavljena od predstavnika resornog
ministarstva, op{tine i Hidroelektra-
na na Trebi{njici, kako bi se mogla
utvrditi {teta i formirati bud`et zaje-
dni~kim udru`ivanjem", istakao je
Dodik.
Ako to ne bude mogu}e, premijer
je objasnio da }e se razmi{ljati i o
varijanti da se ljudi s najugro`enijeg
prostora isele i da im se naprave no-
ve ku}e jer je u pitanju situacija koja
se godinama ponavlja. On je kazao
da }e se u svemu po{tovati volja
mje{tana.
Prema rije~ima Du{ana Vujovi}a,
zamjenika na~elnika op{tine Bile}a,
ugro`eni mje{tani su uglavnom
smje{teni kod ro|aka i prijatelja, a
da je op{tina u prostorima bile}ke
kasarne obezbijedila dodatni smje-
{taj ako to bude potrebno.
Komentari{u}i izjave mje{tana da
u onome {to se desilo na poplavlje-
nim podru~jima ima krivice i Hidro-
elektrana na Trebi{njici, Dodik je
naglasio da je najprije potrebno zbri-
nuti stanovnike potopljenih ku}a, a
drugo pitanje, kako je dodao, su pro-
pusti ljudi u operativnom rukovo|e-
nju. On je istakao da su vodostaji
rijeka u svim krajevima visoki.
Mje {ta ni, me |u tim, os ta ju pri
tvrdnjama da je kriv cjelokupan sis-
tem Hidroelektrana, te da je, otkako
je Bile}ko jezero formirano, svake
godine bilo poplava u pojedinim
mjestima, ali da ovakve kao {to su
danas nisu vi|ene od sedamdesetih
godina pro{log vijeka.
Pojedini mje{tani su izrazili volju
da im se odmah obezbijede novi
stambeni objekti i da se trajno isele,
jer, kako su objasnili, iz godine u
godinu stanje je gore. U naseljima
Plu`ine i Jezerine mje{tani 12 ku}a
su ve} iseljeni.
V.D.
Narodna
kuhinja
potrebna za
oko 260 lica
ZVOR NIK - Na po dru ~ju
zvorni~ke op{tine u ovom tre-
nutku potrebu za bar jednim
besplatnim obrokom ima naj-
manje 260 ljudi, ocijenio je ju-
~e \u ra| Je li ~i}, se kre tar
zvorni~kog Crvenog krsta.
On je rekao da upravo zbog
toga postoji velika potreba za
otvaranjem narodne kuhinje,
dodav{i da samo na podru~ju
grada potrebu za jednim bes-
platnim obrokom ima oko 60
ljudi. (Srna)
Uskoro zgrada
za raseljene
SA RA JE VO - Adap ta ci ja
stambene zgrade u Drvaru u
koju }e biti smje{teno 40 poro-
dica iz kolektivnih centara u
BiH po~inje danas.
U zgradu }e biti smje{tene
porodice koje imaju status rase-
ljenih ili interno raseljenih lica,
povratnika koji nemaju mogu-
}nost da rije{e stambeno pitanje
kroz obnovu stambenih jedini-
ca, te potrebnih stru~nih kadro-
va za ra zvoj Kan to na 10 i
op{tine Drvar.
Radove na dovr{etku i stav-
lja nju u fun kci ju pos to je }e
stambene zgrade obavi}e pre-
duze}e "Stemar" DOO Drvar, a
u okviru programa "Socijalno
stanovanje u BiH". (Srna)
Tone sme}a
Trenutno se nakupilo Posljednja
izme|u 12.000 i 15.000 linija odbrane
FOTO V. STOJAKOVI]
kubnih metara otpada.
Nije sigurno da li }e mre`a
uspjeti izdr`ati toliko
optere}enje,
rekao Nenad Opa~i}
Sa{a KLJAJI]
BANJALUKA - Mre`e za zaustavljanje otpada
u Eko-centru "Bo~ac", vi{e puta krpljene poslje-
dnjih dana, jo{ odolijevaju tonama dospjelog sme}a
na njihovom putu prema Banjaluci.
Radnici preduze}a "Euro-Hem", pod ~ijom se na-
dle`no{}u nalazi Eko-centar "Bo~ac", u~inili su sve da
saniraju nastala o{te}enja i sprije~e ekolo{ku katastrofu.
Nenad Opa~i}, direktor "Euro-Hema", isti~e da je
rije~ o potencijalnoj ekolo{koj bombi i da }e, ukoliko
barijera pukne, Vrbasom u Banjaluku doplivati ogro-
mne koli~ine sme}a.
On upozorava i da je priliv sme}a zbog poplava u
proteklih nekoliko dana mnogostruko ve}i nego ina~e.
"Po na{im procjenama trenutno se na-
kupilo izme|u 12.000 i 15.000 kubnih metara sme}a.
Nije sigurno da li }e mre`a, koja je ve} u lo{em stanju,
uspjeti izdr`ati toliko optere}enje. Ve} du`e vrijeme na-
dle`ne organe upozoravamo na lo{e stanje i neopho-
dnost {to hitnijeg zavr{avanja nove brane, koja }e se
nalaziti uzvodno", isti~e Opa~i}.
U martu 2009. godine je do{lo do pucanja mre`e,
kada su tone sme}a otplovile Vrbasom u pravcu Banja-
luke. Tada je pri niskom vodostaju iznenada do{lo do
velikog priticanja otpadnog materijala, koji je probio
mre`u na dijelovima koji nisu bili oja~ani.

Pi{e: Tim NN U FOKUSU

Zbog pove}anog vodostaja rijeka na vi{e podru~ja u BiH uvedene poja~ane mjere protiv poplava

Vanredno stanje od Semberije do Drvara

neretvanskom kantonu, jer je vodostaj Neretve pove-
FOTO D. \URKOVI]

}an u njenom donjem toku. Neretva se izlila na dijelu

Nivo Save ugrozio
puteve i doma}instva
SARAJEVO, BIJELJINA, BR^KO - Vanre-
dne mjere za{tite od poplava progla{ene su ju~e
na podru~ju Semberije, Br~ko distrikta, [amca i
Drvara.
Na podru~ju Semberije su uvedene vanredne
mjere jer se vodostaj rijeke Save popeo na 753 cm {to
je zabilje`no na vodomjeru u Ra~i.
"Nivo rijeke Save je pre{ao 750 cm i to je situ-
acija kada se progla{ava vanredno stanje u za{titi od
poplava. Do ukidanja vanrednog stanja preduzima}e
se mjere predvi|ene op{tinskim planom za{tite od
prirodnih i drugih nesre}a, odnosno za{tite i spasava-
nje na vodi i pod vodom", rekao je Mi}o Mi}i}, ko-
mandant [taba CZ Bijeljina.
On je kazao da }e se u narednom periodu nasta-
viti sa de`urstvom koje je na snazi ve} nekoliko dana,
a ukoliko se uka`e potreba, bi}e zatra`ena i pomo} od
preduze}a koja imaju posebnu mehanizaciju, te pripa-
dnika Oru`anih snaga.
"Vodostaj rijeke Drine je u znatnom
porastu prema mjerenjima od ve~ernjih ~asova 10. ja-
nuara", rekao je Drago Risti}, {ef Odsjeka CZ Bijelji-
na, i dodao da je protok 1.617 metara kubnih u
sekundi.
Risti} je istakao da su pod vodom i dalje priobal-
na podru~ja u mjesnim zajednicama Amajlije, Popovi
i Janja. U Br~kom su uvedene vanredne mjere za{tite
od poplava nakon {to je nivo Save tokom no}i poras-
tao iznad 700 cm, saop{tio je Ermin D`indi}, {ef
Odjeljenja za javnu bezbjednost. On je rekao da je
kod Br~kog ju~e ujutru izmjeren vodostaj 725 cm, a
da se iz pravca Zagreba o~ekuje novi plavni talas. Vo-
dostaj Save kod Srpca iznosi 914 cm i s prema{enom
kvotom redovne odbrane od poplava ima tendenciju
porasta. U [amcu je donesena naredba o progla{enju
vanrednih mjera odbrane od poplave zbog visokog
vodostaja rijeka Bosne i Save.
Na podru~ju Drvara vanredne mjere
od poplava je na prijedlog Op{tinskog {taba Civilne
za{tite proglasila na~elnik op{tine Anka Papak-Dodig
isti~u}i da je visoki vodostaj rijeke Unac i njenih pri-
toka prouzrokovao nevi|eno plavljenje zemlji{ta.
Mnogobrojne
ku}e pod vodom
Obilne ki{e koje su proteklih dana neprestano
padale na podru~ju Livanjskog kantona ugrozile su
pojedine op{tine, a trenutno je najte`a situacija u op-
{tinama Tomislavgrad, Livno i Drvar, saop{teno je iz
Uprave Civilne za{tite ovog kantona.
Vodostaj u Popovom polju u op}ini Ravno u po-
sljednja 24 sata uve}an je za 60 cm, zbog ~ega je 20
doma}instava u naseljima ^ava{ i Oraj{e odsje~eno
do op}ine, istakao je ju~e Mirsad Teskered`i}, pomo-
}nik direktora Uprave Civilne za{tite FBiH u sektoru
za planiranje, mjere za{tite i spasavanja i vatrogastvo.
Tvrdi kako je situacija u FBiH, kada je
rije~ o poplavama, izuzetno dobra u odnosu na pret-
hodni period. Ka`e kako su se rijeke uglavnom povu-
kle u korita i ne prijeti dalja opasnost od njihovog
izlijevanja, ukoliko ne bude novih padavina.
"Nezadovoljni smo situacijom u Hercegova~ko-
puta ^apljina - Gabela i Vi{i}i - Gabela i ti putevi su
zatvoreni za saobra}aj. I dalje su zatvorena dva grani-
~na prelaza Gabela Polje 1 i 2. U ^apljini je od nedje-
lje nave~er anga`ovana i jedinica Oru`anih snaga
BiH", istakao je Teskered`i}.
Podsjetio je kako je i dalje zatvorena dionica `e-
ljezni~kog saobra}aja Bradina - Konjic zbog velikog
odrona kamena i zemlje u ovom pru`nom dijelu.
Pero Pavlovi}, portparol Vlade HNK,
potvrdio je kako je situacija najkriti~nija u op}inama
^apljina i Ravno, te dijelom u Stocu i ^itluku.
Na podru~ju Semberije vodos-
taj rijeke Save se popeo na 753 cm
"U ^apljini je pod vodom oko 200 ku}a. Pojedi-
ne prometnice su u potpunosti zatvorene za promet
vozila. U op}ini Ravno Popovo polje je poplavljeno u
mjeri u kojoj nismo o~ekivali. Zbog toga je zapovje-
dnik sto`era uputio `urni zahtjev elektroprivredama u
BiH, Vije}u ministara BiH, Vladi FBiH i pojedinim
federalnim ministarstvima u kojem je zatra`io da se
uskladi rad hidroelektrana, odnosno da sve tri elektro-
distribucije smanje izlijevanje iz akumulacija", ista-
kao je Pavlovi}, dodaju}i kako }e na taj na~in biti
smanjena i proizvodnja struje.
U Gornjem Vakufu/Uskoplju i Donjem Vakufu
pod vodom je i dalje oko 200 ku}a, kao i nekoliko lo-
kalnih puteva. U ovim i u ostalim op}inama u FBiH,
registrirano je vi{e od 100 klizi{ta.
U Ze ni ~ko-do boj skom kantonu
zbog aktivnog klizi{ta na dionici puta M-17 Zenica -
@ep~e saobra}aj se odvija jednom trakom, dok je za-
padni prilaz prema Sarajevu zbog poplava i dalje za-
tvoren za saobra}aj.
 Doga|aji
u Eko-centru "Bo~ac" u lo{em stanju
prijete Banjaluci Joca Stoji~i}, upravnik Eko-centra "Bo~ac", isti~e
da }e posljedice biti stra{ne ukoliko sme}e probije bari-
jeru i napominje da bi za saniranje zaga|enja u tom slu-
~aju bile potrebne godine.
"Prethodne godine je izvjesna koli~ina
sme}a probila mre`u i zavr{ila u jezeru Bo~ac, a na{i ra-
dnici jo{ rade na otklanjanju posljedica tog one~i{}enja.
Naime, najve}i dio tog materijala nije bio razgradiv. Po-
{to se sada radi o mnogo ve}im koli~inama otpada, po-
sljedice eventualnog zaga|enja bi trebalo otklanjati
mnogo du`e", ka`e Stoji~i}.
Ukoliko sme}e probije barijeru,
saniranje zaga|enja traja}e godinama
Isti~e da je projekat izgradnje nove, mnogo ja~e ba-
rijere za sme}e ve} trebalo da bude zavr{en, ~ime bi za
du`e vrijeme bio rije{en ovaj problem.
"Ura|en je dobar dio poslova, ali je nastavak rado-
va usporen zbog nedostatka sredstava. Najte`i dio rado-
va bi lo je pos tav lja nje no se }ih stu bo va jer je na
muljevitom dnu ispod nivoa vode trebalo izliti temelje
na koje je pri~vr{}ena nose}a konstrukcija. Prilikom tih
radova, u susret su nam izi{li radnici Hidroelektrane Bo-
~ac, koji su iz jezera ispustili velike koli~ine vode i time
smanjili nivo jezera za nekoliko metara", ka`e Stoji~i}.
Nagla{ava da se ispu{tanjem vode pove}ala i mo-
gu}nost akumulacije da primi novoprido{lu vodu, ~ime
se uveliko smanjila opasnost za stanovnike koji `ive ni-
zvodno. On napominje da su i mre`e koje se nalaze na
Crnoj Rijeci tako|e u lo{em i dotrajalom stanju, pa je i
njihovo odr`avanje uveliko ote`ano.
"Za dovr{etak zapo~etih poslova potrebno
je 134.000 KM. Od Eko-fonda, sa kojim je sklopljen
ugovor, dosad je od dogovorenih 50.000 dobijeno
35.000 KM. Projekat }e podr`ati i Ministarstvo turizma
RS, a o~ekujemo pomo} i od Administrativne slu`be
grada Banjaluka", isti~u u preduze}u "Euro-Hem".
12. 1. 2010. vupsbl 9
U koksari
nastavljen {trajk
LUKAVAC - Radnici "Global Ispat koksne industrije" i dalje ne
odustaju od {trajka i blokade izvoza koksa iz fabri~kog kruga, koji su
zapo~eli u pro{lu srijedu.
Insistiraju na uplati dvije zaostale plate, za koje je menad`ment GIKIL-a
u julu pro{le godine sporazumom garantovao da }e ih isplatiti do decem-
bra. Kolegij Skup{tine TK zaklju~io je ju~er da }e odr`ati hitnu sjednicu
Skup{tine TK ukoliko se u narednih dan-dva ni{ta ne promijeni u GIKIL-
u.
"Tra`imo da se Vlada malo ja~e uklju~i u rje{avanje problema jer nas in-
teresuju i plate, ali i za{tita dr`avnog kapitala", izjavio je predsjednik
Skup{tine TK Amir Fazli}.
Radnici ka`u da ne}e odustati sve dok na njihove ra~une ne budu upla-
}ene zaostale plate.
"Od op}ine Lukavac smo dobili pomo}, da ljudi koji {trajkuju ne budu
gladni. Nad radnicima vi{e ni Sindikat nema kontrole", izjavio je ju~e
Mirsad Imamovi}, predsjednik [trajka~kog odbora GIKIL-a.
Menad`ment GIKIL-a tvrdi da nema novca za isplatu zaostalih plata, te
da su u julu dali obe}anje pod pritiskom radnika.
Ministar industrije, energetike i rudarstva TK Sehudin Ogra{evi} ju~er je
na kolegiju Skup{tine TK naveo da GIKIL ~eka odgovor Razvojne banke
Federacije BiH o dobijanju kredita u iznosu od sedam miliona maraka,
kako bi radnicima isplatili zaostale plate i isplatili dug prema "@eljeznica-
ma Federacije BiH". Poslanici }e tra`iti i informaciju o po{tivanju ljudskih
i radni~kih prava u GIKIL-u, ali i o za{titi dr`avnog kapitala u ovoj fabri-
ci. Naime, 70 odsto imovine GIKIL-a je dr`avno vlasni{tvo, ali ve}inski
upravlja~ je strate{ki partner iz Indije.
Sindikat GIKIL-a ju~er je Op}inskom sudu Tuzla podnio `albu na sud-
sku odluku o zabrani {trajka, koja je donesena u petak, uz obrazlo`enje da
{trajk nije pravovremeno najavljen. Sindikat se, zbog sudske odluke, is-
klju~io iz organizacije {trajka, ali je do{lo do samoorganizovanja radnika
koji nisu obustavili proizvodnju koksa, ali su zabranili njegov izvoz.
J.[.
10 vupsbl!12. 1. 2010.
Tretman dijalize
Internacionalni
dijaliza centar
(IDC) Banjaluka
koristi 187 pacijenata
BANJALUKA - U Internacionalnom dijali-
za centru (IDC) Banjaluka dijalizira se 187 pa-
cijenata, od kojih su 144 hroni~na, a 43 akutna
pacijenta.
Zdravstveno stanje kod akutnih pacijenata je
te{ko i komplikovano i ono zahtijeva poseban iza-
zov u stru~nom, ali i u tehni~kom smislu.
Dr Biljana Jakovljevi}, medicinski direktor
IDC Banjaluka, rekla je da akutni pacijenti zahtije-
vaju poseban tretman i poseban program za dijalizu.
Jakovljevi}eva je istakla da se za
sve hroni~ne pacijente propisuje poseban program
za dijalizu, da se vodi ra~una o vrsti dijalizatora
koji se koriste (IDC Banjaluka koristi osam vrsta
dijalizatora), o du`ini trajanja dijalizne seanse,
brzini protoka krvi, nivou kalcijuma koji se koristi
u rastvoru za dijalizu i sli~no.
"Hroni~nim pacijentima se rade kompletne bi-
ohemijske analize jednom mjese~no i na taj na~in
se prati njihovo op{te stanje, kao i kvalitet dijalize",
pojasnila je Jakovljevi}eva i dodala da sve pacijen-
te po ta~no utvr|enom rasporedu redovno pregleda
internista.
U IDC Banjaluka koriste se metode hemodija-
filtracije i single needle.
Jakovljevi}eva je pojasnila da se metoda sin-
gle needle koristi kod pacijenata koji imaju proble-
me sa vaskularnim pristupom.
Za dijalizu pacijenata u IDC-u Banjaluka ko-
riste se 32 aparata, od kojih je 30 "4008S" i dva su
"5008", {to je zadnja rije~ tehnike.
U ovom centru zaposlen je 41 radnik, od kojih
je {est ljekara.
U IDC Banjaluka se dijaliziraju pacijenti te-
Na osnovu Odluke Izvr{nog odbora Nogometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Herce-
govine broj 02-2918-1/09. od 29.12.2009. godine r a s p i s u j e s e
KONKURS
za izbor revizorske ku}e za reviziju obra~una, odnosno finansijskog poslovanja No-
gometnog/Fudbalskog saveza Bosne i Hercegovine za 2009. godinu, a u skladu s
~lanom 49 Statuta N/FS BiH.
Uslovi:
- Da je revizorska ku}a neovisna i registrovana kod nadle`nog organa Federacije
BiH ili Republike Srpske
Uz prijavu potrebno je dostaviti dokaz o ispunjenju uslova konkursa, kao i detaljnu
ponudu o uslovima realizacije konkursa. Konkurs ostaje otvoren 8 (osam) dana od
dana objave u dnevnim listovima.
Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se uzeti u razmatranje.
Prijavu dostaviti na adresu:
Nogometni/Fudbalski savez Bosne i Hercegovine, Ferhadija 30, 71000 Sarajevo,
po{tom preporu~eno ili li~no.
Sve dodatne informacije mo`ete dobiti na telefon 033/276-670.
Doga|aji
{kog zdravstvenog stanja koji se lije~e u Klini- centrima dijaliziraju pacijenti koji su zara`eni hepa-
~kom centru (KC) Banjaluka i to iz Jedinice inten- titisom B i C. Otkako je otvoren na{ centar zna~aj-
zivne njege Odjeljenja za nefrologiju i Klinike za no je smanjen broj zara`enih pacijenata po{to nema
IDC odli~no
urologiju. novih slu~ajeva zaraze", kazala je Jakovljevi}eva.
sara|uje
Jakovljevi}eva je istakla da imaju izuzetno IDC Banjaluka je prvi otvoreni centar
sa KC
dobru saradnju sa KC Banjaluka, Institutom za za- kompanije "Euromedic" u BiH.
Banjaluka
{titu zdravlja RS i Zavodom za transfuziju RS. U ovoj kompaniji se vodi ra~una o stru~nosti i
"Poznato je da se u svim dijaliznim o znanju osoblja. Svi ljekari IDC u RS su ~lanovi
Apel
gra|anima
da daruju krv
BANJALUKA - U zavodima za
transfuziju krvi u RS rekli su da
trenutno imaju dovoljne koli~ine
krvi, ali su apelovali na gra|ane da
daruju ovu dragocjenu te~nost.
Oni su dodali da tokom prazni-
ka nisu imali ve}u potro{nju krvi.
U zavodima za transfuziju isti~u
da se nikad ne zna koliko }e im
krvi biti potrebno i da bi zato bilo
po`eljno da se gra|ani jave za da-
rivanje krvi u {to ve}em broju.
Prema njihovim rije~ima, zaliha je
sada dovoljno, jer se akcije dobro-
voljnog davanja krvi uglavnom
organizuju prije praznika.
B.D.
Pomo} za
korisnike
programa
ku}ne njege
TESLI] - Tesli}ki Crveni krst
realizovao je kampanju pod nazi-
vom "Pomozite da pomognemo",
u okviru koje su sakupljena i uru-
~ena sredstva za pomo} za 60 ko-
risnika programa ku}ne njege
koju ova ustanova sprovodi pred
kraj svake kalendarske godine.
Nedeljko Pini}, koordinator
programa koji podrazumijeva
pomo} starim i iznemoglim lici-
ma u tesli}kom Crvenom krstu,
rekao je da su upu}eni dopisi ve-
}ini tesli}kih preduze}a, ustano-
vama i pojedinicima od kojih je
tra`ena podr{ka ovoj kampanji.
Pini} je istakao da se ve}ina
ovih subjekata odazvala pozivu, i
da su najsiroma{niji gra|ani do-
bili pomo}. (Srna)
Jakovljevi}eva istakla da
se za sve hroni~ne
pacijente propisuje poseban
program za dijalizu
Evropskog udru`enja nefrologa, ali i Svjetskog
udru`enja nefrologa. Stru~njaci iz IDC u RS dobi-
jaju najnovije ~asopise, tako da mogu pratiti najsa-
vremenije trendove iz ove oblasti.
U IDC Banjaluka na tretman dijalize dolaze
pacijenti iz Banjaluke i okoline, [ipova, Ribnika,
Mrkonji} Grada, ^elinca, Kotor Varo{a i Kne`eva.
PR
Banjalu~ki vrti}i
najskuplji u BiH
SARAJEVO, BANJALU-
KA, MOSTAR - U Federaciji
BiH ne}e do}i do poskuplje-
nja vrti}a, iako u pojedinim
vrti}ima vaspita~i ne primaju
redovno plate, dok roditelji
~ija djeca idu u banjalu~ke
vrti}e od ovog mjeseca pla}a-
ju najvi{u cijenu vrti}a u BiH
u iznosu od 180 KM.
Odlu ku na dle `nih za po -
vi{enje cijena u banjalu~kim vrti}ima zatekla je roditelje jer, kako isti~u, od
plata je jednostavno nemogu}e pla}ati vrti}e.
"Imam dvoje djece koja idu u vrti}, zna~i samo u te svrhe mjese~no mo-
ram izdvojiti 360 KM. Jedina opcija je da po~nem voditi djecu sa sobom na
posao", kazala je Brankica D. iz banjalu~kog naselja Borik.
U sarajevskom vrti}u "Skenderija" ka`u da se cijena mjese~nog boravka
nije mijenjala ve} pet godina, te da iznosi 140 KM.
I u mostarskim vrti}ima cijena boravka iznosi 140 KM, a u Upravi dje~jih
vrti}a "Ciciban" Mostar napominju da postoje tri programa kojima su prila-
go|ene razli~ite cijene.
"Cjelodnevni boravak djeteta u vrti}u ko{ta 140 KM mjese~no, boravak
djeteta u jaslicama ko{ta 170
KM, a poludnevni ko{ta 100
U Mostaru i Sarajevu KM. Cijena vrti}a za djecu u sta-
vrti}i 140 KM mjese~no nju socijalne potrebe i djecu u
pred{kolskom odjeljenju iznosi
40 KM. Popust od 20 odsto os-
tvaruju roditelji koji imaju dvoje djece koja idu u vrti}, a roditelji koji imaju
troje djece, imaju pravo na popust od 50 odsto", kazala je Majda Vejzovi},
direktor Uprave dje~jih vrti}a "Ciciban" u Mostaru.
Vejzovi}eva napominje da zbog te{ke ekonomske situacije ne}e do}i do
poskupljenja vrti}a, iako je rad zaposlenih u vrti}ima ote`an zbog nedostat-
ka finansijskih sredstava, {to potvr|uje i ~injenica da im nisu ispla}ene no-
vembarske i decembarske plate.
Prema rije~ima Nata{e Radulovi}, direktora Centra za pred{kolsko vaspi-
tanje i obrazovanje Banjaluka, poskupljenje u banjalu~kim vrti}ima uslijedi-
lo je "zato {to je to zakon rekao".
"Zakon je jasno rekao da roditelji pla}aju tro{kove ishrane za djecu, sve
ostale tro{kove boravka djeteta u vrti}u finansira grad. U Banjaluci je sve
skuplje, pa su samim tim i tro{kovi vrti}a skuplji. Cijena je prvobitno trebalo
da iznosi 190 KM, ali je smanjena na 180 KM. Dakle, dnevni boravak djete-
ta u vrti}u sada iznosi osam KM, a do sada je iznosio {est i po KM", poja-
snila je Radulovi}eva.
T.R.
 Doga|aji 12. 1. 2010. vupsbl 11

Kupili stanove
Problemi stanara
u Ulici srpskih
vladara u Lukavici

koji proki{njavaju
^im padne i najmanja

ki{a, stanovi
proki{njavaju.
Javlja se jaka vlaga i
nemogu}e je `ivjeti,
kazao Zoran Radovi}
Davud MUMINOVI]
ISTO^NO SARAJEVO - Stanari u potkrov-
lju novoizgra|ene zgrade u Ulici srpskih vladara u
Lukavici ve} nekoliko godina imaju probleme jer
im proki{njava u stanovima.
Stanari tvrde da su se nebrojeno puta `alili vlasni-
cima firme "Unigrad" da saniraju nedostatke, ali da
ni{ta nije ura|eno.
"Platili smo stanove 980 KM po kvadratu. Taj
smo novac uplatili prije vi{e od {est godina. Bilo je
ka{njenja i prilikom useljenja u stanove, ali prave
muke su nastale tek kada smo se uselili. ^im padne i
najmanja ki{a, stanovi proki{njavaju. Javlja se jaka
vlaga i nemogu}e je `ivjeti", kazao je Zoran Radovi},
jedan od dvadeset vlasnika stanova u potkrovlju
zgrade u Ulici srpskih vladara u ulazima 21, 23 i 25.
Radovi} isti~e da se vlasnici "Unigrada" pona{aju
potcjenjiva~ki i da ne `ele da rije{e probleme stanara.
"Oni se pona{aju kao da smo mi te sta-
nove dobili na poklon a ne da smo ih platili. Nikad
nisu ozbiljno `eljeli da ne{to urade. Kada ih nazo-
vemo, pri~aju sa nama kao da smo zara`eni", istakao
je Radovi}.
Njegova kom{inica Mira Bo`ovi} u
svom je stanu, osim proki{najvanja, imala i probleme
s plinskim instalacijama.
"Dva puta je u stanu do{lo do eksplozije. Kasnije,
kada smo platili stan i uselili se, shvatili smo da nije
FOTO N. UGLJE[A
Proki{njava
i u Ulici cara Lazara
Ob!qspcmfnf!t!qsplj|okbwbokfn!abmf
tf!j!tubobsj!v!{hsbej!ob!cspkv!4!v!Vmjdj!dbsb
Mb{bsb!v!Jtup•opn!Opwpn!Tbsbkfwv/
Uwsef!eb!v!27!tubopwb!lpkj!tf!obmb{f!v
qpulspwmkv!wf~!wj|f!pe!ewjkf!hpejof!twblf!kf.
tfoj!lspw!qsplj|okbwb/![cph!pwji!qspcmfnb
tubobsj!tv!wf~!usj!qvub!qsjwbuop!{wbmj!nbktupsf
eb!qpqsbwf!lspw/
#Qsjmjlpn!hsbeokf!{hsbef!lpsj|ufo!kf!dsjkfq
{beokf!lwbmjufuf/!Ob!qp•fulv!ojkf!cjmp!qspc.
mfnb-! bmj! {beokji! hpejob! sfepwop
qsplj|okbwb!kfs!kf!dsjkfq!(puj|bp(/!V!pq|ujoj!tv
obn!sflmj!eb!of!npafnp!uvajuj!gjsnv!lpkb!kf
j{hsbejmb!{hsbev!kfs!tv!tubopwj!qspebuj!qsjkf
ptbn!hpejob#-!lb{bmb!kf!kfeob!pe!tubobslb!v
Vmjdj!dbsb!Mb{bsb-!jtublbw|j!eb!kf!kfejop
skf|fokf!lpnqmfuob!{bnkfob!dsjkfqb/
U firmi
predvi|en plin i da za plin uop{te nema dozvole i jektna rje{enja koja su pogre{na, ima vjerovatno i
"Unigrad" onda je do{lo do eksplozije. Saznali smo i da nije na{ih propusta i mi }emo to rije{iti. Me|utim, sada je
priznaju uop{te predvi|eno da postoji ovaj tre}i sprat", kazala nemogu}e fasadu mijenjati jer vremenske
da ima
problema je Bo`ovi}eva istakav{i da bi se stanari najradije ise- mogu}nosti to ne dozvoljavaju", kazao je Mile
sa zgradom lili, {to je te{ko jer je gotovo nemogu}e prodati stan. \urovi}, gra|evinski in`injer firme "Unigrad",
U firmi "Unigrad" priznaju da ima pro- dodav{i da postoje dozvole za plinski priklju~ak, ali
blema sa zgradom. ne u kuhinjama jer to nije dozvolio "Sarajevogas" iz
"Mi nismo digli ruke od te zgrade. Postoje pro- Isto~nog Sarajeva.

Sedmo~lana Za "Studentsku Bosna i Hercegovina Bosna i Hercegovina

zimu" Agencija za Agencija za identifikacijske/
identifikacione
25.000 KM identifikaciona
isprave/dokumente,

porodica
dokumenta,
BANJALUKA - Ministarstvo evedinciju i evedinciju i razmjenu
za porodicu, omladinu i sport razmjenu podataka podataka
RS pomoglo je odr`avanje ovo-

dobila kravu godi{nje "Studentske zime" na

Jahorini sa 25.000 KM, jer se
ova manifestacija proteklih go-
dina pokazala veoma uspje{nom
Broj: 15-03-34-2-5466/09
FOTO NN

Datum: 11. 01. 2010. godine

VELIKA KLADU[A - Se-
dmo~lanoj porodici Omeragi} iz
sela Klupe, op}ina Velika Kladu{a,
ju~e je uru~ena krava.
Nabavku ove `ivotinje finansi-
rala je lokalna vlast. U staroj i dotra-
jaloj ku}i, koja svaki ~as prijeti da se
sru{i, `ive bra~ni par Ramo i Hatka
Omeragi}, te njihovo petoro malolje-
tne djece. Omeragi}i su ve} godina-
ma nezaposleni, te pre`ivljavaju
bave}i se poljoprivredom i rade}i se-
zonske poslove.
Prije nekoliko sedmica
uginula je jedina krava koju su po-
sjedovali, nakon ~ega se porodica
na{la u ozbiljnim problemima.
"Zahvaljuju}i kravi hranimo
djecu, jer novca da kupujemo mlije-
ko i mlije~ne proizvode nemamo.
Me|utim, krava nam je iznenada
uginula i nismo znali {ta da radimo",
ka`e glava ku}e Ramo Omeragi}.
Obratili su se predstavnicima
lokalnih vlasti sa zahtjevom za po-
mo}, pa im je op}ina iza{la u susret.
Sredstvima iz op}inskog granta na-
mijenjenog finansiranju poljoprivre-
dne proizvodnje kupljena je krava
~ija je vrijednost na tr`i{tu bila oko
2.500 maraka.
"U staroj ku}i imamo podrum u
kojem }e boraviti `ivotinja, a imamo
i dovoljno hrane za nju. Sretni smo,
{ta da ka`emo", dodaje Ramo.
Prije nekoliko
sedmica uginula
im jedina krava
Iako te{ko `ive, kako
ka`e, do sada se nikome nije obra}ao
za pomo}.
"Nau~io sam da po{teno radim i
od onog {to zaradim `ivi cijela poro-
dica. Vremena su te{ka i valja se
strpiti, valjda }e nekada biti bolje",
ka`e ovaj doma}in.
Z.^.
i dala je pozitivne rezultate, re-
kao je Proko Dragosavljevi}, re-
sorni ministar.
"Cilj ovog projekta je da se ve-
}em broju studenata iz RS omo-
gu}i odlazak na zimovanje, da U skladu s ~lanom 6 Pravilnika o postupcima ogla{avanja, izbora kandidata,
nau~e skijati, da se dru`e sa ko- premje{taja i postavljenja dr`avnih slu`benika u slu~aju prenosa ili preuzimanja
legama i razmjenjuju iskustva. nadle`nosti od strane institucija BiH (“Slu`beni glasnik BiH”, broj 27/08), Agen-
Cilj je i promocija turisti~kih po-
tencijala Jahorine me|u studen- cija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH objavljuje
tskom populacijom, bavljenje sljede}e
sportom, zdrav na~in `ivota i
prevencija zloupotrebe opojnih
droga i alkohola", istakao je
Dragosavljevi}.
Prema njegovim rije~ima Mi-
nistarstvo sufinansira ovaj proje-
kat posljednjih pet godina, a
OBAVJE[TENJE
organizuje ga uz pomo} Studen-
tskog sportskog saveza Univer-
ziteta u Banjaluci.
Obavje{tavaju se svi zainteresovani kandidati da je dana 08.01.2010. godine na
"Ministarstvo projekat realizu-
je na Jahorini jer ova planina slu`benoj internet stranici Agencije za dr`avnu slu`bu BiH objavljen javni oglas za
smje{tajem i infastrukturom za- popunjavanje 23 radna mjesta dr`avnih slu`benika u Agenciji za identifikacione
dovoljava potrebe u~esnika", is-
dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH.
takao je Dragosavljevi}.
On je dodao da su studenti do
ove godine bili smje{teni u Stu- Detaljne informacije o objavljenim upra`njenim radnim mjestima, kao op{tim i
dentskom domu "Koran" u Pala-
posebnim uslovima za zasnivanje radnog odnosa na istim, mogu se dobiti neposre-
ma, a od ove go di ne bi }e
smje{teni u hotelu "Rajska doli- dnim uvidom u tekst javnog oglasa na veb adresi Agencije za dr`avnu slu`bu BiH
na" na Jahorini. www.ads.gov.ba.
Boravak traje po sedam dana,
a vi{e od 400 studenata smjenji-
va}e se od 9. januara do kraja fe-
bru ara. Stu den ti sno se dio DIREKTOR
tro{kova. (Srna) mr Sini{a Macan
12 vupsbl!12. 1. 2010.
Obrazovanje romske populacije na

Panorama Samo dvoje

klupe i stoliceu srednjoj
Roditelji obnavljaju Dobri uslovi
za skijanje
JAHORINA - Na Jahorini su
staze ure|ene, a uslovi za skija-
nje dobri, saop{teno je iz Olim-

ZENICA - Savjet roditelja Prve
gimnazije u Zenici uklju~io se u
projekat obnove 150 klupa i 300
stolica, za {ta }e biti izdvojeno
oko 12.200 KM, od ~ega su oko
8.000 KM sakupili roditelji i pri-
jatelji ove {kole, a 4.200 KM dalo
je Ministarstvo za obrazovanje,
nauku, kulturu i sport ZDK.
"Potpuno novi, svje`iji izgled do-
bi}e 11 u~ionica koje }emo opremi-
ti repariranim namje{tajem. Radimo
dan i no} kako bi u~ionice bile spre-
mne za u~enike nakon zimskog ra-
spusta", ka`e Edhem Had`iselimo-
vi}, predsjednik Savjeta roditelja
Prve gimnazije u Zenici.
U Savjetu roditelja o~ekuju dalju
podr{ku roditelja i prijatelja Prve gi-
mnazije u Zenici kako bi bila obez-
bije|ena sredstva za obnovu klupa i
stolica u preostale tri u~ionice.
Savjet roditelja ranije je pomogao
zamjenu spoljne stolarije, kre~enje
u~ionica i holova, te postavljanje
novih podova. (Zeda)
FOTO NN
pijskog centra.
Ju~e je izmjerena visina sni-
jega u Rajskoj dolini 60 centi-
me ta ra, a na Po lji ca ma 30
centimetara.
U pogonu je i vertikalni tran-
sport i to bebi-lift, Poljice-lift,
Poljice-dvosjed, Ogorjelica dva
dvosjed, @eljo-lift i Olimpik-
lift, dok Ogorjelica jedan i Sko-
~ine ne rade, kao i dva nova
{estosjeda.
Popunjenost u jahorinskim
hotelima je oko 40 odsto. (Srna)
I gra|ani
kreiraju rad
Gradskog
vije}a
MOSTAR - Mostarsko Grad-
sko vije}e poziva gra|ane, ne-
vla di ne or ga ni za ci je, te
privredne i poslovne subjekte u
gradu Mostaru da u~estvuju u
kreiranju programa rada tog vi-

U toku obnova je}a za 2010. godinu.

Iz ovog vije}a je saop{teno da
svi zainteresovani svoje prije-
sedam manastira dloge s naznakom: "Za program
ra da Grad skog vi je }a gra da
^AJNI^E - U Eparhiji dabrobosanskoj u toku je obnova sedam Mostara 2010" po{alju po{tom
manastira, a neki od njih, poput manastira Dobruna, do`ivjeli su Sanja ^AKAREVI] "Zlatni to~ak", ka`e da se u~enici romske nacionalnosti
(Ra de Bi tan ge 13a, 88 000 koji ve}inom poha|aju Osnovnu {kolu "Vuk Karad`i}"
pravi preporod, rekao je Njegovo visokopreosve{tenstvo mitropolit Mostar) ili elektronskom po- DOBOJ - Na podru~ju op{tine Doboj trenutno susre}u sa brojnim problemima, najve}i su nedovoljna
dabrobosanski Nikolaj. {tom na adresu: 35vijece@vije- `ivi 47 romskih porodica sa 184 djece, od kojih ~e- opremljenost ud`benicima, a nedostaje im i novac za
"Trajanje i opstanak manastira Dobruna u burnim istorijskim prelama- ce.mostar.ba. trdesetak poha|a osnovnu {kolu, samo dvoje ide u {kolsku u`inu.
njima vezuje sa za sudbinu vjeruju}eg naroda. Osvaja~i koji su ovuda Iz Gradskoga vije}a podsje}a- srednju {kolu, dok se {estoro obrazuje u dobojskoj "Svi su ve}inom socijalno ugro`eni, roditelji ne rade
prolazili, vladali, harali i pusto{ili nisu uspjeli da zatru sje}anja u narodu ju da je ostalo jo{ 10 dana do Muzi~koj {koli "Markos Portugal". kako bi mogli djeci obezbijediti da redovno poha|aju
koji ga opet svojom ljubavlju i darivanjem podi`e", kazao je mitropolit za vr{et ka pro gra ma ra da za Jasmin Osmanovi}, predsjednik Udru`enja Roma {kolu. Problem su sitnice, djeca nemaju dovoljno novca
dabrobosanski. 2010. godinu, a da se tim pro-
Manastir Dobrun
On je kazao da je manastir Uspe- gramom utvr|uju poslovi i za-
do`ivio pravi preporod
nja presvete Bogorodice u Dobrunu daci Gradskog vije}a, njihov
me|u najstarijima na ovim prostori- sadr`aj, nosila i rokovi za dono-
ma. {enje odluka.
Mitropolit Nikolaj je dodao da se danas ostvaruje ideja o podizanju i
drugih manastirskih zajednica na ~iju se obnovu ~ekalo vijekovima.
Ina~e, u pripremi za izradu Terenska kancelarija
programa rada Gradsko vije}e
On je istakao da graditeljski i duhovni podvizi dana{njice ovjeravaju du`no je, uz ostalo, pribaviti "Sjeveroistok" Bijeljina
pro{lost, ali i budu}nost u sabornosti radi opstanka na ovim prostorima.
"U Vardi{tu smo osnovali `enski manastir Vaznesenja Gospodnjeg koji
prijedloge i mi{ljenja gra|ana i zadovoljna rezultatima
udru`enja gra|ana. (Fena)
je narod lijepo primio. U Ozerkovi}ima osnivamo jo{ jedan `enski ma-
nastir. Podigli smo i tri manastira u kojima `ive monasi - na Ravnoj Ro-
maniji, u Dra`evini i Gornjoj Lijeski, kod Vi{egrada, gdje gradimo i
manastirske konake", naveo je mitropolit dabrobosanski. (Srna)
Uprili~en
prijem za
Granicu
Aktivne samo
nove doktore
nauka pre{le
dvije zemljoradni~ke
zadruge
ZENICA - Sabahudin Ekino-
vi}, rektor Univerziteta u Zeni-
ci, i Darko Petkovi}, prorektor 15.411.904
osobe
za nauku, uprili~ili su prijem za
FOTO NN

SREBRENICA - Na podru~ju
op{tine Srebrenica registrovano je
~ak devet zemljoradni~kih zadru-
ga, od kojih su tri pod ste~ajem, a
svega dvije aktivno rade, navede-
no je u iz vje {ta ju op {tin skog
Odjeljenja za privredu i razvoj.
Zemljoradni~ka zadruga "Sre-
brenica" ima 12 zaposlenih, po-
sjeduje velike planta`e organske
maline i kupine, kao i pogon za
proizvodnju vo}nih vina i u toku
godine anga`uje ve}i broj sezon-
skih radnika.
Ova zadruga se pro{le godine prvi
put po~ela baviti i proizvodnjom
krompira, a prema tvrdnjama njenog
menad`menta vodi se aktivnost da
se u saradnji sa partnerima iz Italije
ove godine zapo~ne masovan uzgoj
nekoliko vrsta ljekovitog bilja.
Zemljoradni~ka zadruga "3 E" iz
Ske la na ima pe de se tak ~la no va
Srba i Bo{njaka koji se bave uzgo-
jem vo}a i povr}a. Oni su svoje
proizvode ve} po~eli prera|ivati,
pakovati i plasirati na tr`i{te.
U Odjeljenju za privredu i razvoj
srebreni~ke op{tine ka`u da su neke
Neke zadruge
formalno osnovane jer
su pojedinci o~ekivali
da }e tako lak{e do}i do
odre|enih donacija
zemljoradni~ke zadruge formalno
osnovane i registrovane jer su poje-
dinci o~ekivali da }e tako lak{e do}i
do odre|enih donacija i nov~anih
sredstava. (Srna)
nove doktore nauka, donedavno
vi{e asistente Zeni~kog univer-
ziteta, koji su doktorske diserta-
cije odbranili u posljednjih {est
mjeseci.
Prijem je prire|en za doktore
Marinu Jovanovi}, Amru Tali}-
^ikmi{ i Jasmina Halebi}a, dok
se doktori Aleksa Stankovi} i
Sabahudin Ja{arevi} odsustvo-
vali zbog privatnih obaveza.
Svoje disertacije novi doktori
su odbranili na Univerzitetu u
Zenici, izuzev doktora Alekse
Stankovi}a koji je doktorirao na
Univerzitetu u Sarajevu.
Zeni~ki univerzitet, prema ri-
je~ima rektora Ekinovi}a, trenu-
tno ima 70 zaposlenih doktora
nauka, a novi doktori bi}e iza-
brani u zvanje docenta. (Zeda)
BIJELJINA - Stanje bezbjednosti i za{tite
granice BiH na podru~ju Terenske kancelarije
"Sjeveroistok" Bijeljina su ocijenjeni stabilnim i
dobrim tokom pro{le godine.
Saop{teno je to ju~e na pres-konferenciji Grani-
~ne policije BiH u prostorijama TK "Sjeveroistok"
Bijeljina.
"Tokom 2009. godine je zbog poku{a-
ja ilegalnog prelaska dr`avne granice podnesena 41
prekr{ajna prijava protiv stranih dr`avljana, a u tom
periodu je otkriveno i 128 krivi~nih djela od kojih je,
zbog nenadle`nosti Grani~ne policije, 60 ustupljeno
drugim organima", rekao je Novo Blagojevi}, na~el-
nik TK "Sjeveroistok".
On je kazao da su tokom protekle godine otkrili
i 341 lice po potragama, od kojih su 118 predali na-
dle`nim organima, dok su privremeno oduzeli 30
vozila.
Novo Blagojevi},
na~elnik TK
"Sjeveroistok"
"Po potragama Interpola smo oduzeli ~etiri vozi-
la, sa izmijenjenim karakteristikama {est, kao sred-
stvo izvr{enja krivi~nog djela sedam i tako dalje",
naveo je Blagojevi} i dodao da je tokom protekle go-
Tokom protekle godine
otkrili i 341 lice po potragama
dine privremeno oduzeto robe u vrijednosti od oko
718.000 KM.
Dr`avnu granicu su na podru~ju
TK "Sjeveroistok" Bijeljina tokom protekle godine
pre{la 15.411.904 lica, kao i 5.912.820 prevoznih
sredstava, dok je za 708 lica bio odbijen ulazak u
BiH i to naj~e{}e zbog neposjedovanja putnih ispra-
va i vize.
O.S.

podru~ju Doboja prati vi{e problema
|aka
{koli
U osnovnu {kolu
ide ~etrdesetak
romskih mali{ana
da kupe sendvi~, {kolski pribor", rekao je Osmanovi}.
On nagla{ava da samo dvoje romske djece poha|a
srednju {kolu, dok se {estoro obrazuje u Muzi~koj {koli.
"Neki su ostarili nepismeni, imaju 13, 14, 15 godina.
Kod nas Roma oni su ve} stari za {kolu. Neki bi i{li dalje,
da imaju neku mogu}nost, jer ne mogu ni{ta bez {kole.
Evo i ja, koji sam zavr{io {kolu, i{ao bih dalje, ali treba
novac, i za neki kurs treba novac", kazao je Osmanovi}.
Dje~ak iz Bile}e uz pomo} televizije obogatio konverzaciju
Njema~ki jezik nau~io
gledaju}i crti}e
V. DUKA
BILE]A - Petnaestogodi{nji Milo{ D`eletovi} iz
Bile}e, u~enik prvog razreda Gimnazije "Golub Ku-
re{", od svoje pete godine govori njema~ki jezik koji je
nau~io putem televizije.
Njegov otac Jovo, bile}ki obu}ar, ka`e da je sve po-
~elo kupovinom satelitske antene, preko koje je Milo{ gle-
dao crtane filmove na njema~kim kanalima, {to je roditelje
tada po~elo zabrinjavati.
"Milo{u se pridru`ila i moja mla|a k}erka Jelena, ta-
ko da su djeca samo piljila u televiziju toliko dugo da smo
se supruga i ja pokajali {to smo kupili antenu, ali smo tek
kasnije vidjeli da smo uradili pravu stvar", sje}a se otac
Jovo, koga smo zatekli ispred obu}arske radnje sa sinom
koji mu, kada god to mo`e, poma`e u poslu.
Iako su djeca pred televizijom po~ela
da opona{aju jezik koji slu{aju, Jovo ka`e da nije ni slutio
da }e ga na ovaj na~in i savladati sve dok im iz Njema~ke
nisu stigli u posjetu ro|aci i zbunjeno konstatovali da dje-
~ak govori njema~ki sasvim te~no i gramati~ki ispravno.
Tek nakon {to su ro|aci iz Njema~ke i kom{ija koji
je prvih {est razreda osnovne {kole zavr{io u Njema~koj
potvrdili Milo{evo znanje, roditelji su ozbiljno shvatili
njegov talenat, ispuniv{i dugogodi{nju `elju djece da im
se analogna antena zamijeni digitalnom, a onda je stigao
i kompjuter.
Milo{, me|utim, u {koli nije nasta-
vio u~iti njema~ki jezik, ve} engleski i francuski, ko-
je tako|e dobro savladava.
"Sada vi{e ne gledam crtane filmove, ve} pratim ma-
Panorama
Jasmin
Osmanovi},
predsjednik
Udru`enja
Roma
"Zlatni
to~ak"
Svi su ve}inom socijalno
ugro`eni, roditelji
ne rade kako bi mogli
djeci obezbijediti da
redovno poha|aju {kolu,
rekao Osmanovi}
Milenko Filipovi}, direktor O[ "Vuk Karad`i}", na-
vodi da |aci romske nacionalnosti uglavnom redovno po-
ha|aju nastavu, ali se de{ava da zbog toga {to nemaju
stalno mjesto boravka izostaju sa ~asova.
"Ove {kolske godine jedan na{ petnaestogodi{nji
Rom se o`enio i on vi{e ne ide u {kolu. Mi mu `elimo
sre}u, to je taj sistem `ivljenja, nadam se da }e uspjeti u
`ivotu. Postoji Zakon o obrazovanju odraslih u osnovnoj
{koli, sigurno je da }e on ste}i obrazovanje i dovr{iti osta-
Ove {kolske godine jedan
petnaestogodi{nji Rom se o`enio
tak svog {kolovanja", rekao je Filipovi}.
Nomadski na~in `ivota Roma onemogu}ava im os-
tvarivanje mnogih prava, ka`e Enes Suljkanovi}, predsje-
dnik Skup{tine op{tine Doboj, zbog ~ega je potrebno da u
lokalnoj zajednici prijave mjesto prebivali{ta.
"Od sve djece koja su upisana u na{oj op{tini u {ko-
lu samo dvoje je ro|eno na podru~ju op{tine Doboj. Ro-
mi moraju dosta u~initi na rje{avanju ovog problema,
moraju biti evidentirani na podru~ju lokalne zajednice,
odnosno imati mjesto prebivali{ta da bi mogli ostvarivati
odre|ena prava", kazao je Suljkanovi}.
Zlatoljub Mi{i}, zamjenik Ombudsmana za djecu
RS, navodi da je me|u romskom populacijom ~esta poja-
va da roditelji ne upisuju djecu u mati~ne knjige ro|enih,
zbog ~ega }e tokom ove godine biti sprovedeno istra`iva-
nje o u~estalosti ove pojave me|u dobojskim Romima.
Milo{ D`eletovi}
sa ocem Jovom
FOTO NN
lo ozbiljnije emisije na njema~kim i engleskim kanalima",
ka`e Milo{.
Budu}i da je i dobar matemati~ar,
jo{ ne zna {ta }e odrediti njegov put
On do danas nije nau~io pisati njema~ki jezik, iako
zna da to ne bi bilo te{ko savladati, jer su u pitanju pravila.
Dalje od konverzacije se, ka`e ovaj petnaestogodi{-
njak, nije ni trudio, a budu}i da je i veoma dobar matema-
ti~ar, jo{ ne zna {ta }e odrediti njegov `ivotni put.
12. 1. 2010. vupsbl 13
United Nations Development Programme
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN’s global development network, advocat-
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
national position in Sarajevo:
Driver
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
or at www.undp.ba.
Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 22 January 2010 quoting Vacancy
No. 10-005 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:
033/552-330 or at registry@undp.ba.
United Nations Development Programme
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN’s global development network, advocat-
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
national position in Sarajevo:
Finance Associate
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
or at www.undp.ba.
Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 22 January 2010 quoting Vacancy
No. 10-006 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:
033/552-330 or at registry@undp.ba.
United Nations Development Programme
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN’s global development network, advocat-
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
consultancy position in Sarajevo:
National Expert (Culture Statistics)
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
or at www.undp.ba.
Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 22 January 2010 quoting Vacancy
No. 10-007 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:
033/552-330 or at registry@undp.ba.
United Nations Development Programme
United Nations Development Programme (UNDP) is the UN’s global development network, advocat-
ing for change and connecting countries to knowledge, experience and resources to help people build a
better life. If you are highly motivated, pro-active, energetic, enjoy challenges, enthusiastic, capable of
working independently in a complex environment, we strongly encourage you to apply for the following
consultancy position in Sarajevo:
National Expert
(Institutional, legal and financial framework)
Detailed job description and UNDP Personal History Form (P11 form) are available at UNDP Reception
or at www.undp.ba.
Please send your most recent curriculum vitae and mandatory P11 by 22 January 2010 quoting Vacancy
No. 10-008 to UNDP Reception, 48 Mar{ala Tita Street, 71000 Sarajevo, phone: 033/563-800, fax:
033/552-330 or at registry@undp.ba.
14 vupsbl!12. 1. 2010.

Po{tovani ~itaoci, u rubrici Dana{nje pitanje:

Intervju
Forum plus mo`ete da
izrazite svoje mi{ljenje o aktuelnim Da li }e novi
doga|ajima i temama. predsjednik Hrvatske
Va{e odgovore {aljite na e-mail: nastaviti dosada{nju
odgovori@nezavisne.com politiku prema BiH?

Stanko Sli{kovi}, sekretar Uprave Civilne za{tite Federacije BiH

Nema novca za
nadoknadu {teta

FOTO NN
Lokalnu zajednicu
treba staviti u
sredi{te jer tamo
ljudi `ive, tamo su
materijalna dobra.
Ona treba biti centar
za{tite i spa{avanja,
rekao Sli{kovi}
Razgovarala: Selma VELI]

osna i Herecegovina }e dugoro-

B
~no morati otklanjati posljedice
poplava, koje su je zahvatile u
prethodnom periodu jer u bu-
d`etima nema planiranog novca
za nadoknadu {teta, istakao je
Stan ko Sli {ko vi}, se kre tar
Uprave Civilne za{tite FBiH.
Tvrdi kako nijedna dru{tvena zajednica nema
fond za sanaciju {teta, niti rezerve da pokrije tro-
{kove, odnosno sanira posljedice od poplava, ali i
drugih prirodnih nesre}a. Ka`e kako poplave, koje
su u posljednjih nekoliko dana poplavile stotine
ku}a u FBiH i uni{tile brojne saobra}ajnice, svima
moraju biti lekcija na osnovu koje }e biti unaprije-
|en sistem za{tite i spa{avanja.
NN: Iako procjena {tete jo{ nije zavr{ena
nadle`ni upozoravaju kako }e ona biti vi{emili-
onska. Kako }e FBiH gra|anima nadomjestiti
{tetu?
SLI[KOVI]: Sve }e {tete biti nadokna|ene
osim izgubljenog ljudskog `ivota. Hvala Bogu da u
ovoj poplavi toga nije bilo. Dugoro~no }emo mo-
rati otklanjati ove posljedice i rje{evati probleme
obnove i rekonstrukcije. Nijedna dru{tvena zaje-
dnica nema fond za ove namjene niti ima rezerve
da pokrije tro{kove. U svakom slu~aju ljudima
moramo pomo}i. Morat }emo rije{iti neka pitanja
u pravnom sistemu, u povezivanju nosilaca plani-
ranja kroz planove za{tite i spa{avanja i objediniti
resurse i osposobiti strukture koje kroz redovne
djelatnosti moraju imati vi{e operativnosti i vi{e ra-
spolo`ivih sredstava, prije svega materijalno-tehni-
~kih. Nesre}a do|e odjednom i ne pita za mjesto i
vrijeme i sva druga dru{tvena obilje`ja. Uzima svoj
danak. Zato moramo stvari rije{iti u prevenciji, u
okviru planiranja, razvojnih planova. Mora biti na-
pravljen plan realne mogu}nosti politi~ke zajedni-
ce i u tom smislu definirati prioritete. Iz svega
ovoga trebamo izvu}i lekcije. Sistemski i zakonski
stvari moramo bolje postaviti, odnosno lokalnu za-
jednicu i kanton staviti u sredi{te jer tamo ljudi `i-
ve, tamo su materijalna dobra. Op}ina i kanton su
centar za{tite i spa{avanja, federalni i dr`avni orga-
ni su kvalitetni servis koji generira potporu da bude
u~inkovita.
NN: Koliko ~ovjek svojim pona{anjem mo-
`e dovesti do pojave prirodnih nesre}a?
SLI[KOVI]: Mo`e bitno pove}ati u~inke
djelovanja prirodnih sila u odre|enim vremenskim
periodima. Svojim radom i rje{avanjem egzistenci-
jalnih potreba zna~ajno mo`e utjecati da na pravi-
lan na~in koristi prirodne resurse, da ih u~ini
obnovljivim, a istovremeno da se pa`ljivo odnosi
prema okoli{u, jer priroda ima svoju filozofiju.
Svakim reme}enjem prirodnih odnosa stvaraju se
Sli{kovi}: O~ita
uloga ljudskog pretpostavke da priroda ambijent u kojem `ivi u~i-
faktora u ovoj ni nepodno{ljivim, kao {to je to bio slu~aj u BiH
prirodnoj nesre}i
posljednjih dana.
NN: Kakva je odgovornost gra|ana BiH,
kada je rije~ o posljednjim poplavama?
SLI[KOVI]: Na poplave, kao prirodni feno-
men, ~ovjek ne mo`e utjecati dnevnim `ivotom, ali
Ovo je su one proizvod dugoro~nog ljudskog rada u prila-
najve}a go|avanju prirode svojim potrebama. Takav odnos
poplava je ~esto destruktivan, neopa`ljiv i izrazito {tetan.
koja je BiH Zbog svog nekorektnog odnosa prema tehnolo-
zahvatila u {kom razvoju, prema dekompoziciji prirodne har-
zadnjih monije doprinio je da priroda ispoljava tako, kao
sedamdesetak {to je sad slu~aj u vidu ki{a. Ako pravilno nije pro-
godina cijenjena ugro`enost, nije uskla|ena s nosiocima
planiranja u ministarstvima i drugim tjelima i upra-
ve, u ovoj situaciji Ministarstva okoli{a i prostor-
nog ure|enja, ako je dozvoljena gradnja tamo gdje
se nikada nije gradilo, ako se prethodno ne uradi
strategija prostornog razvoja, regulacioni planovi,
ure|enje korita rijeka, neplanska sje~a {uma, mo`e
do}i do prirodne nesre}e. Kod nas je to, {to je pro-
dukt ~ovjeka, izazvalo poplave.
NN: Da li je ovo najve}a poplava koja je
BiH zahvatila u posljednjih desetak godina?
SLI[KOVI]: Op}enito mislim da je ovo naj-
ve}a poplava koja je BiH zahvatila u zadnjih se-
damdesetak godina. Pro{log tjedna poplave su
izazvane na nadmorskoj visini vi{oj od 900 metara.
Voda nije samo i{la povr{inom, nego je izbijala iz
zemlje prave}i pretpostavke za klizi{ta, odrone.
Ovo je poplava koja je izrazito ve} na nivou priro-
dnog fenomena. Ali i istovremeno upozorenje BiH
da se nije komodirati, ne smije se zapostaviti sisi-
tem za{tite i spa{avanja. Sistem za{tite i spa{avanja
nije ekskluzivitet, autonomno dobro. Ponavljam, u
centru ovog sistema moraju biti op}ina i kanton, jer
tu ljudi `ive i tu se rje{avaju svi njihovi problemi.

FORUM PLUS
Usf!cb! eb! qsp!gvo!ldj!poj!. Ob!sb!wop!eb!usf!cb/!Qfo!{j!. Ob!sb!wop!eb!usf!cb-!bmj!eb Obt!qfo!{j!pof!sf!vwjkfl!qj!. Qb!up!kf!cv!ev!~optu!t!pc!. [b!pop!hb!lp!jnb!wj!|bl
|v-! bmj! qpe! vtmp!wpn! eb pof!sj!aj!wf!ob!jwj!dj!tj!sp!. cj!tf!ep!|mp!ep!up!hb!usf!. ub!uf!usf!cb!mj!eb!qsp!gvo!ldj!. {j!spn!ob!up!eb!tv!qpt!up!. qb!sb!ob!sb!wop!eb!usf!cb-
Da li esab!w oj! qfo!{ j!p oj! gpoe nb|!uwb!j!wf!~j!ejp!eb!ob cb!ep!ojkf!uj!hp!nj!mv!sf!gps!. poj!|f/!Ebk!uf!eb!kf!eopn kf!~j!qfo!{j!poj!gpo!ep!wj!qsfe epl!{b!pcj!•ov!tj!sp!uj!okv!uj
of! cv!e f! pcb!w f!{ b! qp!. tv!hmb!eoj!of!hp!tj!uj/!Ob!. ntlji!{b!lp!ob!j!qp!sb!ej!uj of!|up!j!qsp!gvo!ldj!poj!|f-!{b lp!mbq!tpn/!Blp!tf!of|!up gpo!e p!w j!tv!of!q p!u sf!c oj/
treba da
tmp!ebw!dj!nb-!ub!lp!eb!{b!. emf!aoj!usf!cb!eb!tf!qp!csj!. ob!twjkft!uj!tub!op!woj|!uwb qp!•f!ubl!obn!ebk!uf!qp!. of!vsb!ej!qp!upn!qj!ub!okv- Mkv!ej!of!nb!kv!|ub!eb!kf!ev
profunkci- qp!tmf!oj!ubk!qsp!df!obu!lp!kj ov!!{b!okji/ lp!kf!usf!cb!eb!qsf!qp!{ob |uf!of!mkvq!lf!qp!|ub!sf!lb!lp uf|!lp!qfo!{j!pof!sj!nb/!Kb b!eb!vqmb!~v!kv!v!of!lb!lwf
oni{u nv! qp!tmp!eb!wbd! usf!ov!. okj!ipw!{ob!•bk/ cj!obn!qfo!{j!kf!sf!ep!wop tf!qfo!{j!kj!j!of!ob!ebn!ub!. gpo!ep!wf/
dobrovoljni uop! vqmb!~v!kf! np!hv! eb Biljana, tuj!{b!mf-!qb!~f!np!po!eb!sb!. lp!eb!nj!kf!twf!kf!eop/
penzioni {b!esaf!{b!tf!cf!jmj!eb!hb Prijedor Milo, {nb!usb!uj!p!ep!csp!wp!mkojn Samir,
fondovi? vqmb!uf/ Trebinje qfo!{j!pojn!gpo!ep!wj!nb/ Zijad, Zenica
Milisava, Baka Dina, Travnik
Trebinje Sarajevo
 12. 1. 2010. vupsbl 15
ECONOMIST PARIS MATCH

Forum Za{to je
imovina
precijenjena
Drama
Laure Smet

Press
GAZETA WYBORCZA Pogled s margine Pi{e:
@eljko IVANKOVI]

Besmisleno Da nas Crkva jo{ mo`e iznenaditi,

~istiti snijeg iznenadilo bi nas kako nije stala na stranu slabih,
Bitom Od`anski, gradi} od 4.000 "Evo, Var{ava je za ~i{}enje snijega potla~enih, kako nije vr{ila svoju misiju
stanovnika na jugozapadu Poljske, i dala toliko koliko joj iznosi cijeli bu-

ove zime tvrdoglavo ostaje jedini
grad u toj zemlji ~ije vlasti ne ~iste
snijeg sa ulica po{to je, kako navode,
to besmisleno, jer }e se on ionako
sam otopiti.
Krivac za zavejane ulice je grado-
Osporavanje
d`et za kulturu. To nema smisla. Ja
odgovaram za novac sugra|ana", do-
dao je gradona~elnik poljskog gradi-
}a.
Pored glavnog argumenta da nema
smisla ~istiti ne{to {to }e ionako kad-

na~elnik Jacek Sauter, kome sugra-
|ani uz veliku podr{ku od 90 odsto
glasova ve} 18. godinu zaredom po-
vjeravaju brigu o njihovom gradi}u.
"Jednom sam i{ao po o~i{}enom
trotoaru, a ipak se okliznuo i pao. Pa-
lo mi je tada na pamet kakvog smisla
(njihovih) istina
tad samo nestati, Sauter je uvjeren da
je bezbjednije da ulice nisu ~iste, a da
se voza~i te`ih vozila samo povreme-
no, kada su prisutne velike koli~ine
snijega, zamole da pro|u ulicama i
prokr~e put.
Popularni gradona~elnik je poru~io a{i ratovi iz devedesetih godina razbojnik!

N
ima ~i{}enje snijega. Preduze}u za da }e, ako se poka`e da sugra|anima pro{loga stolje}a nisu nam oteli
~i{}enje morao bih da platim 30.000 smeta {to snijeg nije o~i{}en, on sam samo brojne drage osobe, dio na- Ne pi{em ovo samo zbog Künga, Romera, Ru-
evra, a ako bi zima potrajala i dva pu- prvi uzeti lopatu u ruke i i}i da raskr~i {ih najboljih godina i s njima po- iza. Ovih smo dana iznova svjedoci pona{anja za-
ta vi{e", izjavio je Sauter listu "Gaze- snijeg. "Ali novac za plugove ne}u naj bo lje emo ci je ili sje }a nja, gre ba ~kog Kap to la na {to uka zu je sjaj ni
ta vibor~a". da bacam", kazao je Sauter. ne go su nam us kra ti li i mno ge protestantski teolog Peter Kuzmi~: "Mislim da je
spoznaje. Karikaturalno proma- uzoriti kardinal trebao biti mudriji da sumnjivim
Reagovanje tra no, mo gli bi smo ne ke od njih ta no vi }ev ski
identificirati u sceni iz filma "Ni~ija zemlja" u ko-
joj usred na{eg ludila, ratnik na fronti, ~itaju}i ne-
primanjima ne blagosilja ve} na{iroko pro{irenu
percepciju naroda da je na Kaptolu kapital va`niji
od morala." Situacija generalno ni{ta druk~ija od
U tekstu "Na izbor opet bez osta- Hrvata, odnosno 25 odsto zaposle- ke novine, dramati~no ka`e: "Sranje u Ruandi!". I one o ko joj nam pi {e Küng o svom slu ~a ju ili
lih", objavljenom u "Nezavisnim nih bili su Hrvati, {to je puno vi{e dok je u Ruandi ili Bosni i Hercegovini uistinu bi- Kristi} o slu~aju biskupa Ruiza. Crkva iznova po-
novinama" na strani broj sedam 11. od onoga {to im po popisu iz 1991. lo mnogo vi{e od sranja, ovih dana otkrivam da je kazuje da ima predrasude prema "crvenom", dakle
januara ove godine delegat u Domu godine pripada. nekako u isto vrijeme i Meksiko i tko zna tko sve prema socijalnoj dimenziji, a ni~im se ne distanci-
naroda bh. parlamenta Ivo Miro Jo- Nije ta~no da je Agencija imala jo{, `ivio neko svoje sranje. Indijansku pobunu ra od kriminala mo}nika, ako se on dobro omota u
vi} izjavio je - u vrijeme dok sam ja 32 zaposlenih, a cijelo vrijeme ni-
bio na ~elu Agencije za dr`avnu kad nije bilo manje od 15 do 25 od- 1994. protiv veleposjednika i meksi~kih vlasti. nacionalni i vjerski celofan. Kaptol razmi{lja pra-
slu`bu BiH od 32 zaposlena nije bi- sto zaposlenih Hrvata. kti~no profiterski, a Kuzmi~ "samo" kr{}anski:
lo nijednog zaposlenog Hrvata. Biskup Slu ~aj me ksi ~kog bis ku pa Sa mu ela Ru iza "Osobno ostajem pri mi{ljenju da su po{teni ateis-
Do 31.12.2008. Agencija je imala Jakob Finci, biv{i direktor Ruiz trn je u Garcie na koji nam ukazuje Alen Kristi} u svojoj ti i iskreni agnostici mnogo bli`i Bogu nego reli-
20 zaposlenih od ~ega je bilo pet Agencije za dr`avnu slu`bu BiH oku Vatikanu, sjajnoj rubrici "Upoznajmo druge" sarajevskog gio zni li ce mje ri, sa kra men ta li zi ra ni lo po vi,
jer je za franjeva~kog mjese~nika "Svjetlo rije~i" vratio me etnoreligijski profiteri i u kriminal upleteni duho-
Indijance, naslovu druge knjige memoara uglednog {vicar- vnici." To je najbolji odgovor onima koji od novog
za potla~ene, skog teologa Hansa Künga, koju ovdje naslovom i predsjednika dr`ave o~ekuju da bude katolik, a ne
STAV tra`io ljudsko
dostojanstvo
dijelom sadr`aja asociram. U toj je knjizi, me|u
ostalim, ovaj vrsni teolog na vlastitom primjeru, a
osobito za papinstva Ivana Pavla II., pokazao svu
kompetentan ili po{ten, nekorumpiran i sl. No,
Kaptol slijedi Vatikan. Njih ne zanima njihovo po-
slanje, ~injenica da nisu pozvani, parafraziramo
Pi{e:
hipokriziju do kraja otu|ene crkvene nomenklatu- Kristi}a, samo navije{tati Bo`ju rije~ nego je i
Sa{a ^AVRAG
re od onoga {to jest ili bi trebala biti isusovski prakticirati, kao biskup Ruiz, koji "vi{e ne posje-
shva}ena zajednica kr{}ana, tj. crkva. Kristi}ev }uje hacijende veleposjednika ve} indijanske koli-
Silajd`i}evo tekst o meksi~kom biskupu pokazuje kako cini-
zam crkvenih struktura u slu~aju salvadorskog
be"... No, ka ko se od hrva ti iza zo vu ka pi ta la?
Te{ko. Kako je mogu}e da Kaptol od predsjednika
vje~ito "ne" biskupa Oscara Romera nije bio eksces, nego pra-
vilo kod onih koji bi trebali nau~avati da se Bog
ili bilo koje javne li~nosti na dr`avni~koj funkciji
ne o~ekuje "osnovna znanja, elementarnu kulturu,
Haris Silajd`i}, bo{nja~ki ~lan Predsjedni{tva BiH i lider Stranke "nije utjelovio u bilo kojem ~ovjeku, nego u mar- diplomatske vje{tine, dr`avni~ko dr`anje...", pita
za BiH, burno je reagovao na izjave i izvinjenje svim `rtvama koje ginalcu i `rtvi politi~ko-religijskih mo}nika". A se Kuzmi~, a podr`ava nekoga, bilo koga, kome je
je uputio srbijanski predsjednik Boris Tadi}. Crkva, posve suprotno svome poslanju, paktira s "religija licemjerna, domoljublje la`no, a milodari
Silajd`i} svakodnevno dokazuje da je ~ovjek koji na svaki prije- mo}nicima i sama bivaju}i crkveno-politi~ka stru- koje raznosi po crkvama i zajednicama dio su po-
dlog, izjavu, izvinjenje ili bilo koji drugi ~in automatski ka`e "ne". ktura mo}i. U Meksiku sklona veleposjednicima liti~ko-populisti~kog podmi}ivanja". Jednostavno!
U stvari, njega ne treba ni pitati jer odgovor se ionako unaprijed koji neka`njeno u robovskoj potla~enosti dr`e i
zna. Silajd`i}evo vje~ito "ne" nije prvenstveno dobro njemu i bo{- ubijaju Indijance na kraju dvadesetog stolje}a, kao Cijelu stvar na jednak na~in vidi i ugledna no-
nja~kom narodu kojeg predstavlja, ali i za unutra{nje politi~ke u najcrnja vremena osvajanja Amerika! Biskup vinarka Jelena Lovri} pi{u}i o "grijehu kaptolskih
odnose u BiH, kao i za stanje u regionu. Ruiz, me|utim, trn je u oku Vatikanu, jer je za In- struktura", parafraziraju}i upravo kardinala Boza-
Li de ri ma bo{ nja ~kih
dijance, za potla~ene, tra`io ljudsko dostojanstvo, ni}a, koji se samo na~elno (i to jednom!) izjasnio
par ti ja, a prven stve no Cijelu
prvom ~ovjeku Stranke za "rad, zemlju, hranu, smje{taj, zdravstvenu skrb, protiv "grijeha struktura", a rasko{ hacijendi i zve-
Silajd`i}evo vje~ito stvar na jednak
"ne" nije prvenstveno BiH, mo ra bi ti ja sno da obrazovanje, autonomiju, pravednost, mir, demo- ket novca mu zaglu{uje zov nemo}nih iz koliba, iz
na~in vidi i kraciju, slobodu, kulturu i pravo na informiranje". {talica... Pa, pro{ao je Bo`i}! Ta, zaboga, bolji je
dobro njemu i bo{nja~kom niko ne minimizira ni~ije ugledna
narodu kojeg predstavlja `rtve i da svaka `rtva je- svaki na{ (katolik), od onoga koji nije na{ (agnos-
novinarka
dnako boli bez obzira na Jelena Lovri} Da nas Crkva jo{ uvi jek mo `e izne na di ti, tik, ateist...), a ako su pak oba na{a (veleposjednik
ime, naciju, vjeru. pi{u}i o "grijehu iznenadilo bi nas kako nije stala na stranu slabih, i Indijanac), onda je vi{e na{ onaj koji ima vi{e.
Da ne zaboravimo... Tadi} se i 2004. godine u Sarajevu izvinio kaptolskih potla~enih, kako nije vr{ila svoju misiju. Vatikan Koji nam i daje vi{e za na{e dvore, imanja (~itaste
svima kojima su zlo~in po~inili pripadnici srpskog naroda, te da sli- struktura", je tada, me|utim, imao va`nija posla, a zauzetost li "Dru`bu Isusovu" ili bar gledaste film po njoj
~ne gestove o~ekuje i za zlodjela po~injena nad Srbima, Hrvatima i parafraziraju}i svoga biskupa opstruirao je potvoriv{i ga "uz po- snimljen?), limuzine i druga, ah ta prezira dostoj-
Bo{njacima u BiH. Osim Tadi}a, izvinjenja 2003. godine su uputili i upravo mo} nuncija Prigionea u Rimu za doktrinarne i na zemaljska dobra?!
tada{nji predsjednik Srbije i Crne Gore i Hrvatske Svetozar Maro- kardinala pastoralne pogre{ke, odnosno za teologiju oslobo-
vi} i Stjepan Mesi}. Njih dvojica uputili su izvinjenje za sva zla ili Bozani}a |enja". Uzalud je biskup odgovarao: "Svaka je te- Oni siroma{nima, Indijancima, nemo}nima...
{tetu koje su gra|ani dvije zemlje ~inili jedni drugima. ologija ili osloba|aju}a ili uop}e ne zaslu`uje to nude utjehu onoga svijeta, strogo ih u~e}i da su
Izvinjenja predsjednika za zlodjela koji su pripadnici njihovih na- ime." Ruiz je, za razliku od Romera, atentat pre`i- zadovoljstva ovoga svijeta sve sami smrtni grijesi.
roda ~inili stizali su sa raznih strana regiona, samo nije sa jedne. vio! No, ostao je diskvalificiran kao "crveni bis- A one me|u njima koji nastoje promijeniti svoj bi-
Ta strana ostala je du`na za jedan gest na koji se ~eka godinama. kup i izdajnik domovine". Dobro je i pro{ao, jer jedni socijalni status, progla{avaju "crvenima" i
Vrijeme je da se on u~ini. [ef mu je (Isus) za sli~ne optu`be bio razapet kao podaruju ih prokletstvom. I ovdje i tamo!
16 vupsbl!12. 1. 2010.

Biv{i radnik "BH po{te" Benjamin

Hronika
U centru Zenice
prona|ena bomba
Policijski
bilten
Po~elo
Spahi}
ka`e da je
44.000 KM
prokockao
za tri dana
su|enje
napada~u
s no`em
SARAJEVO - Nina Elezar, tu-
`iteljica Kantonalnog tu`ila{tva
u Sarajevu, kazala je ju~e da }e
saslu{anjem svjedoka, vje{taka i
prezentacijom materijalnih do-
kaza uvjeriti Sudsko vije}e Kan-
to nal nog su da da je Se ad
ZENICA - Ru~na bomba ju~er dojavi o podmetnutoj eksplozivnoj [e}erovi} poku{ao ubiti Miltija-
je prona|ena u Ulici Lond`a, u napravi. Policajci koji su osigurali disa Be}irbegovi}a.
centru Zenice. mjesto doga|aja nekoliko metara Ona je ju~e na po~etku su|e-
Policiju je o ovom slu~aju oba- dalje od bombe prona{li su odba~e- nja [e}erovi}u ustvrdila da }e
vijestio nepoznati mu{karac u 6.35 ni dio naprave, "ka{iku". dokazati da je optu`eni po~inio
~asova. Pripadnici MUP-a koji su Na osnovu toga opravdano se su- krivi~no djelo koje mu se stavlja
osigurali {ire podru~je oko eksplo- mnja da je jo{ nepoznati po~inilac na teret.
zivne naprave, utvrdili su da se radi namjeravao aktivirati istu. Inspekto- Izet Ba`darevi}, [e}erovi}ev
o ru~noj bombi M-75, tzv. ka{ikari, ri su obavili razgovor sa vlasnicima advokat, kazao je da je njegov
koja je ostavljena na trotoaru. obli`njih poslovnih prostora, a u is- branjenik neura~unljiva osoba te
Naprava je ostavljena u blizini vi- trazi bi mogle pomo}i i nadzorne da je i krivi~no djelo koje mu se
{espratnice u ~ijem prizemlju se na- kamere na dvije obli`nje banke, kao stavlja na teret po~inio u stanju
lazi tombola "Golden point", koja je i na samom objektu "Golden poin- neura~unljivosti.
nedavno te{ko o{te}ena u po`aru, ta". Sead [e}erovi} (24) iz Novog
nakon ~ega je bila izlo`ena la`noj A.M. Pazara optu`en je da je u sep-
tembru pro{le godine Miltijadisa
Be}irbegovi}a (26) iz Sarajeva
Saslu{ani direktori napao u sarajevskom naselju
Mojmilo, i to tako {to mu je pri-
hotela i novina {ao iza le|a i no`em ga udario u
grudi, ramena i vrat. Tokom sa-
TUZLA - U okviru istrage o prostituciji u motelima "Jet star" u @i- slu{anja u policiji [e}erovi} je
vinicama i "Sensi" u Banovi}ima, u vlasni{tvu du`nosnika Kantonal- priznao poku{aj ubistva Be}irbe-
nog odbora HDZ-a Joze Banovi}a, ju~er su kao svjedoci saslu{ani govi}a kazav{i da ga je on ru`no
biv{i direktor hotela "Tuzla" Damir Bora i direktor "Tuzlanskog lis- pogledao u tramvaju.
ta" Vahid Ibri{imovi}. A.S.
Oni su, doznajemo, negirali da im je Banovi} pronalazio djevojke za se-
ksualne u`itke u periodu od 2005. do 2007. godine i da su mu za to pla}ali.
Me|utim, {est djevojaka, me|u kojima i dvije 16-godi{njakinje iz @ivini- Pijan udario
ca, vodile su evidenciju o svojim mu{terijama, a na listi poduzetnika s koji- kom{iju
ma su se intimno dru`ile su i pomenuta dvojica svjedoka.
DERVENTA - Ljubinko \u-
Za sutra je upu}en poziv za saslu{anje svjedoka Midhata Salihbegovi}a,
ki} (58) te{ko je povrije|en ka-
Banovi}evog knjigovo|e, a idu}e sedmice }e iskaz dati i direktor KPZ "Tu-
da ga je na lokalnom putu u
zla" Hasan Hod`i}, koji je ~esto boravio u Banovi}evim motelima.
Velikoj So~anici pokraj Der-
Banovi} se u pritvoru nalazi od 9. decembra pro{le godine, a na teret mu
vente vozilom udario njegov
je stavljeno da je na prostituciju, s ciljem da sebi pribavi nov~anu korist,
kom{ija Dejan Radoni} (30).
navodio {est djevojaka, od kojih su dvije srednjo{kolke.
U CJB Doboj ka`u da je al-
Za seksualne usluge djevojaka napla}ivao je od 50 do 200 KM, a dio tog
ko-testiranjem voza~a D.R. ut-
novca je zadr`avao za sebe. U Kantonalnom tu`ila{tvu Tuzla ka`u da }e do
vr|e no pri sus tvo al ko ho la u
po~etka idu}eg mjeseca okon~ati istragu i donijeti kona~nu tu`ila~ku odlu-
krvi.
ku o daljem procesuiranju Banovi}a.
U.V.
J.[.
Otpu{teni
kockao
I ranije sam "posu|ivao"
novac namijenjen za penzije,
samo {to sam dobijao na
kladionici pa bih novac
uredno penzionerima vratio.
Ovaj put me zadesio peh i
otkriven sam, rekao Spahi}
Davud MUMINOVI]
SARAJEVO - Benjamin Spahi}, po{tar iz Vogo{}e,
kod Sarajeva, koji je pro{le sedmice prokockao 44.000
KM namijenjenih za isplatu penzija, i ranije se koc-
kao novcem namijenjenim za isplatu penzije, samo
{to ranije nije bio otkriven.
Spahi}, protiv kojeg je sarajevsko tu`ila{tvo otvori-
lo istragu, kazao nam je ju~e da je ovisnik o kockanju i
da nikome nije dobar primjer.
"Malo ljudi zna koliko je kocka veliki problem, iako
ima mnogo kockara. I ranije sam 'posu|ivao' novac nami-
jenjen za penzija, samo {to sam dobijao na kladionici pa
bih novac uredno penzionerima vratio, sa dan-dva zaka{nje-
nja. Ovaj put me zadesio peh i otkriven sam", rekao je Spahi},
koji je zbog pronevjere 44.000 KM namijenjenih za penzije
ostao bez posla u Javnom preduze}u "BH po{ta".
Benjamin priznaje kako je novac od penzija
prokockao u tri dana protekle sedmice: u utorak, srijedu i ~et-
vrtak.
Ve}inu novca je prokockao u sportskim kladionicama, dok
je 15.000 KM prokockao u kockarnici "Koloseum".
"Zeznuli su me Kinezi. Ulo`io sam oko 6.000 KM na Kineze
u utakmici sa Sirijom. To je bila 'sigurna' pobjeda i bila je ~ak i do-
java da }e Kinezi pobijediti. U tom slu~aju bih zaradio vi{e od
26.000 KM i niko me ne bi otkrio. Me|utim, sirijski golman je
branio kao sumanut. Gledao sam nave~er kako u nekoliko navrata
vadi lopte ispod same pre~ke. Bilo je 1:1", pri~a Spahi}
Kada su Kinezi remizirali, Spahi}, koji je ve} gubio dvadese-
tak hiljada KM, poku{ao "se izvaditi" igraju}i u srijedu nave~er na
Viljareal, na koji je ulo`io 10.000 KM. No, i ovaj {panjolski tim je
odigrao samo 1:1.
Sutradan je Spahi} poku{ao novac vratiti upla}uju}i
listi}e na bijatlonska takmi~enja, ali i tamo je gubio. U petak su ga
raskrinkali inspektori Unutra{nje kontrole preduze}a "BH po{ta",
jer su se gra|ani `alili da nema penzija.
"Kad krene po zlu, nikad da stane. Meni je najmanji problem
ovo s novcem. Na}i }e se novac, ali ja sam ovisnik. Pro{le godine
sam i{ao kod psihijatra i godinu dana nisam kockao, ali u martu
2008. sam se ponovo vratio tom poroku", tvrdi Benjamin Spa-
hi}.

Pi{e: Albina SORGU^ IZ SUDSKE BILJEŽNICE

U Sudu BiH nastavljeno su|enje za zlo~in na Kori}anskim stijenama

Zoran Babi} tvrdi da nije pratio konvoj

SARAJEVO - Zoran Babi}, jedan od {estori-
ce pripadnika Interventnog voda prijedorske po-
licije optu`enih za ratni zlo~in na Kori}anskim
stijenama na Vla{i}u, izjavio je ju~e u Sudu BiH
da nije pratio konvoj iz kojeg su izdvojeni, a za-
tim strijeljani vojno sposobni mu{karci.
Prema optu`nici Tu`ila{tva BiH, na Kori}an-
skim stijenama 21. augusta 1992. godine strijeljano
je vi{e od 200 hrvatskih i bo{nja~kih civila.
Babi} je, svjedo~e}i u nastavku su|enja u svoju
korist, izjavio da je on 21. avgusta bio u Tukovima
kod Prijedora, odakle je krenuo konvoj sa bo{nja-
~kim i hrvatskim civilima, ali da on nije pratio kon-
voj ve} se vra tio u Cen tar ja vne bez bje dnos ti
Prijedor dok su drugi pripadnici Interventnog voda
pratili konvoj.
"Prisustvovao sam prozivci u CJB Prijedor 21.
avgusta 1992. godine, gdje je re~eno da se ide u pra-
tnju konvoja iz Tukova. Oko 15 pripadnika Interven-
tnog voda je oti{lo za Tukove, me|u njima sam bio
ja, i nekoliko ljudi je oti{lo za Trnopolje", kazao je
Babi}.
Prema optu`nici, nekoliko autobusa sa
civilima iz Trnopolja se pridru`ilo konvoju iz Tuko-
va, a u pratnji tih autobusa su bili tako|e pripadnici
Interventnog voda.
Babi} je rekao da je oko dva sata bio u Tukovi-
ma, te da se prije nego {to je krenuo konvoj vratio u
CJB Prijedor.
Na pitanje predsjedavaju}e Sudskog vije}a Suda
BiH Minke Kreho ko mu je dao odobrenje da se vra-
ti u CJB Prijedor, odnosno da ne ide u pratnju kon-
voja, on je kazao da se ne sje}a ko mu je to dopustio.
Babi} je kazao da se ne sje}a ni kojim se vozilom
vratio u CJB Prijedor.
Optu`eni Babi} rekao da je
tek dva-tri dana nakon 21. avgusta
1992. godine saznao da su ljudi
ubijeni na Kori}anskim stijenama
Dodao je da je u CJB Prijedor tada vidio Petra
^iv~i}a i Radislava Kne`evi}a koji su se dovezli `u-
tim kombijem, ali da ne zna gdje su kasnije oti{li.
^iv~i}u, Kne`evi}u, Sa{i Ze~evi}u, Marinku Ljepoji
i Branku Topoli u odvojenom postupku sudi se tako-
|e za zlo~in na Kori}anskim stijenama.
Zo ran Ba bi} us tvrdio je da je tek
dva-tri dana kasnije saznao da su ljudi ubijeni na Ko-
ri}anskim stijenama.
Svjedoci optu`be ranije su svjedo~ili da je Babi}
bio u pratnji konvoja, a to su tvrdili i Damir Ivanko-
vi} i Gordan \uri}, ranije osu|eni zbog Kori}anskih
stijena na 14 i osam godina zatvora.
Su|enje Babi}u, Miloradu Radakovi}u, Milora-
du [krbi}u, Ljubi{i ^eti}u, Du{anu Jankovi}u i @e-
ljku Stoj ni }u bi }e nas tav lje no da nas, ka da je
planirano saslu{anje svjedoka odbrane drugooptu`e-
nog Radakovi}a.

Spahi} priznao da se odavno bori protiv kockarske ovisnosti
po{tar i ranije se
novcem penzionera
Zbog ovisnosti o kockanju razveo se od supruge s kojom ima si-
na. Njegov otac ka`e da je kocka uzrok svakog zla u njihovoj poro-
dici.
"Benjamin je bio izuzetno pametan i uspje{an dok
nije po~eo kockati. On je prodajom i kupovinom dionica i certifikata
bio dogurao i do milionera. @ivio je lagodno i sretno sve dok nije
po~eo kockati. Zbog kocke ga je napustila supruga i majka mu se
ubila. Ni meni utjehe nema", kazao je pla~u}i Sinan Spahi}, otac
otpu{tenog po{tara.
A. SORGU^
SARAJEVO - Samir Bibi} i Ismet Gra-
ca, dvojica od sedmorice optu`enih za na-
bav ljanje he ro ina u Tur skoj i dru gim
dr`avama radi njegove prodaje na podru~ju
BiH i Hrvatske, postigli su sporazum o pri-
znanju krivice sa Tu`ila{tvom BiH.
Po sporazumu o priznanju krivice, saop{ti-
Hronika
Novac od penzija prokockao Benjamin Spahi} nada se da }e uspjeti prevladati
u tri dana protekle sedmice
probleme.
"Meni je `ivot sada haoti~an. Ja sam prije osam godina za
28.000 KM kupio oko milion certifikata. Kasnije sam kupovao i di-
onice i u jednom sam trenutku to mogao prodati za vi{e od pola mili-
Zbog kocke ga napustila
supruga, a majka ona KM. Kasnije sam sve prokockao. Valjda sam prelako do{ao do
mu se ubila, kazao novca, iako ne i nepo{teno. Sada je sve oti{lo. Imam kredita oko
Benjaminov otac 75.000 KM i sad ovo {to moram vratiti 'BH po{ti'", kazao je Benja-
min Spahi}, istakav{i da nikome ne bi po`elio kockarsku strast.
Priznali krivicu
za {verc heroina
li su ju~e iz Tu`ila{tva BiH, Bibi} je saglasan da
mu bude izre~ena kazna zatvora od tri i po godi-
ne. Obavezao se i da protivpravno ste~enu imo-
vinsku korist od 15.000 eura uplati na ra~un
Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA), u
roku od osam dana od dana pravosna`nosti pre-
sude. Novac }e biti upla}en na ra~un SIPA jer je
taj novac SIPA koristila za simulirani otkup dro-
ge tokom istrage.
Ismet Graca postigao je sa Tu`ila{-
tvom BiH sporazum da mu bude izre~ena kazna
od godinu i po zatvora i da protivpravno ste~enu
U sporazumu postignutom
imovinsku korist od 3.000 eura uplati na ra~un
sa Tu`ila{tvom BiH
SIPA. Obojica dr`avljana Srbije sporazumom su
Samir Bibi} pristao na
se obavezala da svjedo~e protiv drugih optu`e-
zatvorsku kaznu od tri i
nih za me|unarodnu trgovinu drogom. Sporazu-
po godine, a Ismet Graca
mi koji su Bibi} i Graca postigli sa Tu`ila{tvom
na godinu i po zatvora
BiH proslije|eni su Sudu BiH. S obzirom na
priznanje krivice postupak protiv njih je odvo-
jen u odnosu na druge optu`ene za me|unaro-
dnu trgovinu drogom.
U Sudu BiH za ovo krivi~no djelo sudi
se Almiru [alji}u, Enisu Hajdarevi}u, Amiru
Gud`evi}i, Draganu Peri{i}u i Edinu Poturovi-
}u. Zbog ometanja rada pravosudnih institucija
zajedno s njima sudi se i Fuadu ^olpi, vlasniku
sarajevskog restorana "Bazeni", koji je prilikom
hap{enja njegovog zeta Almira [alji}a ometao
pripadnike SIPA.
Prema optu`nici, [alji} i Hajdarevi} su od
decembra 2008. godine do kraja marta 2009.
godine organizovali i rukovodili zlo~ina~kom
organizacijom koja se bavila me|unarodnom
kupoprodajom, prevozom i posredovanjem u
prodaji heroina, dok su ostali optu`eni bili pri-
padnici kriminalne organizacije.
12. 1. 2010. vupsbl 17
Vijesti
Uhap{en
napada~
sa ~akijom
BIJELJINA - Pripadnici bije-
ljinske policije uhapsili su A.L.
(73) iz Bijeljine zbog osnova
sumnje da je prekju~e oko 17
~asova u Ulici Gavrila Principa
o{trim predmetom, najvjerova-
tnije ~akijom, nanio povrede u
predjelu stomaka S.I. (65) iz
Bijeljine.
Prema potvrdama Dragomira
Peri}a, portparola CJB Bijelji-
na, povrije|enom S.I. je ukaza-
na lje kar ska po mo} u
bijeljinskom Domu zdravlja, a
potom je pu{ten ku}i. Protiv
A.L. }e biti podnesen izvje{taj
bijeljinskom Okru`nom tu`ila{-
tvu.
Kako nezvani~no saznajemo,
radi se o Ametu L. iz Bijeljine
koji je psihi~ki labilna osoba.
Tako|e saznajemo da se ovo li-
ce dovodi u sumnju da je i prije
nekoliko dana napao pje{aka i
nanio mu povr{ne povrede u
predjelu stomaka.
O.S.
Smrznuo
se na njivi
PRNJAVOR - Be`ivotno tije-
lo Ranka Stoj~i}a (47) iz Piska-
vice, kod Prnjavora, prona|eno
je u nedjelju na njivi nedaleko
od njegove ku}e.
U CJB Banjaluka ka`u da je
be`ivotno tijelo nastradalog
Stoj~i}a prona|eno u nedjelju
ujutro, oko 10.30, na njegovoj
njivi, nedaleko od porodi~ne
ku}e u kojoj je `ivio i Stoj~i}.
"Policijskoj stanici Prnjavor
prijavljeno je da se na njivi ne-
daleko od ku}e Stoj~i}a nalazi
be`ivotno tijelo. Uvi|ajem je
konstatovano da je smrt nastu-
pila usljed smrzavanja", rekla je
Go spa Ar se no vi}, po rtpa rol
CJB Banjaluka.
Nezvani~no saznajemo da je
be`ivotno tijelo Stoj~i}a prona-
{ao njegov brat Milan.
Prema nezvani~nim informa-
cijama, Stoj~i} se smrznuo naj-
vjerovatnije jer je pijan krenuo
ku}i sa slave i usput pao i za-
spao.
U.V.
Ukrao drugu
automobil
pa sletio s puta
BANJALUKA - @ivko Jorgi}
(20) iz Banjaluke uhap{en je
nakon {to je sletio s puta vozi-
lom koje je ukrao ispred ku}e
svoga druga.
Nezvani~no saznajemo da je
Jorgi} nekoliko dana prije toga
od druga ukrao klju~eve reno
klija te da je automobil uzeo is-
pred ku}e u Ni{evi}ima, kod
Omarske.
"Gra|anin iz okoline Omar-
ske u subotu, oko deset ~asova
uve~e, prijavio je da mu je ne-
poznato lice ukralo vozilo. Ne-
koli ko tre nu ta ka ka sni je na
lo kal nom pu tu Ni {e vi }i -
Omarska dogodila se nezgoda,
u kojoj je u~estvovalo ukradeno
vozilo, nakon ~ega je voza~ po-
bjegao s lica mjesta", saop{teno
je iz CJB Banjaluka.
Policajci su odmah iza{li na
lice mjesta te samo deset minu-
ta poslije udesa uhapsili dvade-
setogodi{njeg @.J.
U.V.
18 vupsbl!12. 1. 2010.

Region MUP {titi ekipu

"Insajdera"
CFP!HSBE!.!Nj!ojt!ubs!tuwp!vov!.
usb|!okji!qp!tmp!wb!Tscj!kf!qsf!ev!{f!mp!kf
nkf!sf!{b!|uj!uf!op!wj!obs!lf!Csbo!lj!df
Tubo!lp!wj~!j!flj!qf!#Jo!tbk!ef!sb#!Uf!mf!wj!.
{j!kf!C:3-!jt!ub!lbp!kf!nj!ojt!ubs!Jwj!db
Sin saborskog Kod Merdara Eb!•j~/
V!qj!tnv!Of!{b!wj!topn!vesv!af!okv
jedna osoba
poslanika osumnji~en poginula
op!wj!ob!sb!Tscj!kf!ob!wfp!kf!eb!NVQ
jo!ufo!{j!wop!usb!hb!{b!ptp!cb!nb!lp!kf

za poku{aj ubistva PRI[TINA - Jedna osoba je

poginula, a druga te{ko povrije-
tv!qsj!kf!uj!mf!flj!qj!#Jo!tbk!ef!sb#/!)Cf!ub*

ja, potom pratio u automobilu na- |ena u ju~era{njem saobra}aj-

kon {to se ovaj s prijateljem u dru- nom ude su u bli zi ni
gom auto mo bi lu odve zao do administrativnog prelaza kod
trajektnog pristani{ta u Preku. Poli-

ZA DAR - Za dar ska po li ci ja
uhapsila je Hrvoja \aki}a (23) iz
Pitoma~e i sumnji~i ga za poku-
{aj ubistva 31-godi{njeg Zadrani-
na. Napad se dogodio u Preku na
ostrvu Ugljanu.
Hrvoje \aki} je sin iz prvog bra-
ka Josipa \aki}a, saborskog posla-
nika HDZ-a i predsjednika Hvidre
Hrvatske, koji je ju~e potvrdio da
mu je sin uhap{en u Zadru.
Policija navodi da }e protiv Hrvo-
ja \aki}a podnijeti krivi~nu prijavu
zbog poku{aja ubistva Predraga V.
iz Zadra kojeg je Hrvoje \aki} u
nedjelju ujutro u 5.30 udario auto-
mobilom i lak{e ga povrijedio.
Sukob je zapo~eo ispred diskote-
ke u Uglja nu i to na kon {to se
Hrvoje \aki} fizi~ki i verbalno su-
cija navodi da je Hrvoje \aki} par-
kirao auto uz kiosk na trajektnom
pristani{tu, a kada je Predrag V. izi-
{ao iz automobila, Hrvoje \aki} je
naglo stisnuo gas i udario vozilom u
njega. Predrag V. je pao preko po-
klopca motora renoa, glavom uda-
rio u asfalt i onesvijestio se.
Hrvoje \aki} ve} je u nekoliko
navrata prijavljivan zbog nasilni-
~kog pona{anja, a prije dvije godi-
ne op tu `i van je da is tu kao
vr{njakinju s viroviti~kog podru-
~ja, {to je on demantovao tvrde}i
kako se samo branio, te da je upr-
kos udarcima koje je primio, on
vr{njakinju u jednoj diskoteci sa-
Hrvoje \aki} vi{e
puta prijavljivan zbog
nasilni~kog pona{anja
mo odgurnuo i da ne zna zbog ~e-
FOTO NN
Merdara sa kosovske strane, Josipovi}
prenio je portparol kosovske slavio nakon
policije Arber Beka. progla{enja
pobjede
Beka je naveo da se udes do-
godio na putu Pri{tina - Poduje-
vo, kada je do{lo do sudara dva
vozila. Opel vranjanskih tablica
sudario se s minibusom pri{tin-
skih tablica. Poginula i povrije-
|e na oso ba su srpske
nacionalnosti. (Agencije)
Tadi} Tadi} ~estitao
potpisao 159 novom hrvatskom
kolegi
pomilovanja
BEO GRAD - Pred sje dnik
Srbije Boris Tadi} potpisao je,
od po ~et ka prvog man da ta Novoizabrani predsjednik
2004. godine, 159 pomilovanja.
Prema podacima Pres-slu`be Hrvatske Ivo Josipovi}
predsjednika, Tadi} je za pet i
po godina primio 1.769 molbi najavio zaokret
za pomilovanje, pozitivno je

kobio sa 22-godi{njim i 18-godi{-
njim mje{tanima Ugljana. Sukob je
poku{ao da prekine 31-godi{nji Za-
dranin Predrag V. kojeg je Hrvoje
\aki}, kako navodi zadarska polici-
ga je za vr{i la u bol ni ci.
Demantovao je tada i da je u~es-
tvovao u premla}ivanju jo{ troje
mladih ljudi sa podru~ja Pitoma-
~e. (Agencije)
Mogu}e
rije{io 159, a 52 su u fazi ra-
zmatranja. Tadi}, kako navode,
naj~e{}e daje pomilovanje za
krivi~na djela iz oblasti bezbje-
dnosti javnog saobra}aja. (Beta)

SPC protestovala
povla~enje
Informator
zbog uklanjanja Policija
srpskih ku}a u Zadru Srbija
Hrvatska
92
92, 112
ZAGREB - Eparhija dalmatinska Srpske pravoslavne crkve o{tro je Crna Gora 92 RIM, BEOGRAD, ZAGREB - Novoizabrani
osudila odluku zadarskih vlasti i gradona~elnika Zvonimira Vran~i}a da hrvatski predsjednik Ivo Josipovi} najavio je ju~e
se uklone ostaci miniranih ku}a u vlasni{tvu Srba uz opravdanje da su mogu}nost povla~enja tu`be protiv Srbije.
opasne za zdravlje gra|ana. Vatrogasci
Josipovi} je, u intervjuu za italijanski list "Korije-
Uz ocjenu da je tom odlukom Vran~i}, za kojeg ka`u da je jedini od HDZ- Srbija 93 Josipovi} je istakao da re dela sera", istakao da "ne vidi razlog da se nastavi s
ovih gradona~elnika podr`ao predsjedni~kog kandidata Milana Bandi}a, dao Hrvatska 93, 112
doprinos mu~eni{tvu Srba i SPC u Dalmaciji, Eparhija dalmatinska isti~e da Crna Gora 93
ne vidi razlog da se tu`bom za genocid ako bi Beograd prihvatio pregovo-
re o nestalim osobama, su|enjima za ratne zlo~ine i
su Srbi zadarskog kraja {okirani tom odlukom. "Shodno ovoj odluci mo`e se nastavi s tu`bom ako bi vra}anju kulturnog blaga koje je nestalo tokom rata".
o~ekivati da se ~i{}enje ostataka u ratu razru{enih srpskih ku}a pro{iri i na za- Hitna pomo} Beograd prihvatio "Ako prihvate te uslove, nema razloga da se nastavi s
darsko zale|e, pa i Ravne kota- tu`bom za genocid", rekao je novi predsjednik.
re", isti~e SPC u saop{tenju. Srbija 94, 112 pregovore o nestalim Izjava Ive Josipovi}a predstavlja zao-
Zadarske vlasti Hrvatska 94, 112
uklanjaju ru{evine ku}a uz
SPC podsje}a da su Srbi u naj- osobama, su|enjima za kret u odnosu na nedavne poteze njegovog prethodni-
ve}em broju slu~ajeva podnijeli Crna Gora 94 ka Stjepana Mesi}a. Biv{i hrvatski predsjednik je
opravdanje da su opasne
zahtjeva za obnovu svojih ku}a i ratne zlo~ine i vra}anju posljednjih dana svog madata pomilovao Sini{u Rim-
za zdravlje gra|ana
da su se nadali da }e to biti obav- Pomo} na putu kulturnog blaga ca, poznatog po u~e{}u u likvidaciji srpske porodice
ljeno, jer je to jedino istinsko i
pravedno rje{enje njihovih problema. Srbija 987
"Me|utim, svjedoci smo da ima i drugih 'zdravstvenih' projekata koji bi, ako Hrvatska 987
budu realizovani, mogli dovesti do potpunog brisanja i posljednjih ostataka o
prisustvu i `ivotu Srba u Zadru i zadarskom zele|u", ka`e se u saop{tenju.
U Zadru postoji 80 ru{evina ku}a koje su Srbima po~etkom devedesetih mi-
Crna Gora

Telefonske
nirali Hrvati, pa je godinama tra`en pravni okvir da se uklone djela zlo~ina ko-
ja izazivaju neugodna pitanja turista.
Rje{enje je na|eno u Zavodu za javno zdravstvo, ~ija je komisija izi{la na
informacije
Srbija
Hrvatska
teren i utvrdila da su sru{ene ku}e opasne po javno zdravstvo i leglo {teto~ina i
da ih zato treba sru{iti. (Agencije) Crna Gora
Velimir ILI],
predsjednik NS
Znate kad ste mi se, ministre
[utanovac, smu~ili? Kada ste do{li
vojnim helikopterom na kupusijadu
uz onolike "kobre". Ne}e vas niko,
pojedete malo kupusa, va{ tast
muzicira, a vi solirate uz kupus i
sve je super.
987
EULEKS rezervisan prema
988
prijedlogu Vlade Kosova
988 PRI[TINA - EULEKS je rezervisan prema pri- Portparol EULEKS-a Kristof Lamfalusi rekao je da
jedlogu Vlade Kosova da na sjeveru Kosova instali- je ta misija zainteresovana za instaliranje sudske vlasti
988
ra sudske vlasti bez dogovora s predstavnicima svih prihva}ene od svih zajednica.
zajednica u tom dijelu Kosova. "EULEKS razumije `elju da kosovske vlasti {to je
Vlada Kosova je najavila da }e preduzeti sve mjere prije mogu}e vrate lokalne sudije i tu`ioce. Zaintereso-
kako bi Okru`ni sud u sjevernom dijelu Mitrovice fun-
kcionisao u potpunosti i to pod ingerencijom Pri{tine.
Ministarka pravde Nekibe Keljmendi u subotu je na sje- Vlada Kosova `eli da sud
u sjevernom dijelu Mitrovice radi
dnici Vlade tra`ila da se obezbijede sredstava za prevoz
sudija i tu`ilaca i drugog osoblja iz ju`nog u sjeverni dio pod ingerencijom Pri{tine
Mitrovice, {to bi, kako je navela, bio korak ka potpu-
nom funkcionisanju tog suda.
"Namjera EULEKS-a da sudsko osoblje vani smo da pravda bude prihva}ena od svih zajednica.
na sjeveru bude prihva}eno od svih zajednica mo`e da Rje{enje treba da omogu}i rad sudskog osoblja u punoj
zna~i da misija EU ne podr`ava ideju kosovske vlade o bezbjednosti", rekao je Lamfalusi.
uvo|enju autobuske linije za prevoz sudija, tu`ilaca i Misija, dodao je on, razmatra prijedlog
drugog osoblja iz ju`nog u sjeverni dio Mitrovice", pi{u ministarke Keljmendi, ali je jo{ nepoznato da li }e ta
pri{tinski mediji. inicijativa biti podr`ana. (Beta)

tu`be protiv Srbije
Zec 1991. godine, i boravio u zvani~noj posjeti Koso-
vu, gdje je odlikovan "Zlatnom medaljom nezavisnos-
ti" za do pri nos Hrvat ske "slo bo di i ne za vi snos ti
Kosova".
U intervjuu za Radio-televiziju Srbije Josipovi} je
izjavio da }e, pored ulaska zemlje u EU, odnosi sa su-
sjedima biti najva`niji cilj njegove politike.
"To je zalog mira, sigurnosti i prosperi-
teta. Na{e ekonomije su kompatibilne i moramo zaje-
dno raditi", rekao je Josipovi}.
"Oni koji bi i dalje da lupaju u ratne bubnjeve, ne-
ka to ~ine, ali od mene za to ne}e imati podr{ku", po-
ru~io je Josipovi}.
Prema njegovim rije~ima, nakon zvani~ne ina-
uguracije, sasta}e se s premijerkom Jadrankom Kosor
Ceremonija povodom
rasformiranja
takti~kih snaga "Sjever"
KOSOVSKA MITROVICA - Dr`avni sekretar u srbi-
janskom Ministarstvu za Kosovo i Metohiju Oliver Ivanovi}
ocijenio je ju~e da situacija na Kosovu nije tako dobra da bi
se broj trupa KFOR-a drasti~no smanjio.
Ivanovi} je, povodom najavljenog smanjenja broja pripa-
dnika KFOR-a, izrazio sumnju da druge misije prisutne na
Region 12. 1. 2010. vupsbl 19
Poplavljeno 70 Radnici blokirali
odsto ku}a put
EV!CSP!WOJL!.!Av!qbo!ev!csp!wb!. LVS!\V!NMJ!KB!.!Sb!eoj!dj!Eswoph
•lp.of!sf!uwbo!tlj!Oj!lp!mb!Ep!csp!tmb!. lpn!c j!o b!u b!#Lp!q b!p ojl#!j!np!e of
wj~!qsp!hmb!tjp!kf!kv!•f!fmf!nfo!ubs!ov lpo!gf!ldj!kf!#8/!kv!mj#!j{!Lvs!|v!nmj!kf!cmp!.
of!qp!hp!ev!{b!ej!kf!mp!wf!pq!|uj!of!Qmp!. lj!sb!mj!tv!kv!•f!nb!hjt!usbm!oj!qvu!Oj|!.
•f-!Nfu!lp!wj~!uf!pq|uj!ov!Lv!mb!Op!sjo!. Qsj!|uj!ob-!lpe!Lvs!|v!nmj!kf-!kfs!Wmb!eb
tlb/! Tscj!kf!oj!kf!jtqv!oj!mb!okj!ip!wf!{b!iukf!.
J{!wkf!|ub!kj!t!qp!esv!•kb!Nfu!lp!wj!~b wf/!
hp!wp!sf!p!up!nf!lb!lp!kf!ob!ef!topk Qvu!kf!cmp!lj!sb!mp!plp!2/111!sb!eoj!lb
pcb!mj!sj!kf!lf!Of!sf!uwf!)Kfs!lp!wbd*-!v!81 uf!ewjkf!gb!csj!lf-!lp!kj!usb!af!qp!wf!{j!wb!.
pet!up!lv!~b!v|mb!wp!eb/!)Bhfo!dj!kf* okf!sb!eoph!tub!ab-!jt!qmb!uv!{b!pt!ub!mji
qmb!ub!j!qp!lsf!ub!okf!qspj!{wp!eokf/!)Cf!ub*
Kona~ni rezultati Vijesti
Esab!wob!j{cps!ob!lp!nj!tj!kb!Iswbu!tlf!pckb!wj!mb!kf!kv!•f Ada Bojana
v!qp!eof!qp!uqv!of!{wb!oj!•of!sf!{vm!ub!uf!esv!hph!lsv!hb!qsfe!.
tkf!eoj!•lji!j{cp!sb!qsf!nb!lp!kj!nb!kf!op!wj!qsfe!tkf!eojl!Iswbu!.
i dalje
tlf!Jwp!Kp!tj!qp!wj~!j{!Tp!dj!kbm!ef!np!lsbu!tlf!qbs!uj!kf!)TEQ* pod vodom
ptwp!kjp!71-37!pe!tup!hmb!tp!wb-!b!of!{b!wj!toj!lbo!ej!ebu!Nj!mbo PODGORICA - Vodostaj rije-
Cbo!ej~!4:-85!pe!tup!hmb!tp!wb!cj!sb!•b/!Usf!~j!qp!sf!ev!qsfe!. ke Bojane ju~e je opao, a i dalje
tkf!eojl!Iswbu!tlf!tuv!qj!~f!ob!ev!aoptu!29/!gf!csv!bsb!lb!eb!jt!. su poplavljeni turisti~ko naselje
uj!•f!nbo!ebu!bluv!fm!opn!qsfe!tkf!eoj!lv!Tukf!qb!ov!Nf!tj!~v/! Ada Bojana i pojedina sela kod
Ulcinja.
"Kriti~no je u pojedinim seli-
ma na obodu Skadarskog jezera
Bandi} najve}i gubitnik u cetinjskoj op{tini gdje nivo je-
zera i dalje raste", re~eno je u
Bob!mj!uj!•b!sj!v!Iswbu!tlpk!pdj!kf!oj!mj!tv!eb!qp!mj!uj!•lb!cv!. Slu`bi za{tite i spasavanja na
ev!~optu!qp!sb!af!oph!qsfe!tkf!eoj!•lph!lbo!ej!eb!ub!Nj!mb!ob Cetinju. Na~elnik te slu`be Raj-
Cbo!ej!~b!oj!kf!cmjt!ub!wb/ ko Jankovi} je kazao da je nivo
Qsp!gf!tps!ob!Gb!lvm!uf!uv!qp!mj!uj!•lji!ob!vlb!Jwbo!Hsef!|j~!j{kb!. vode na Rijeci Crnojevi}a ju~e
wjp!kf!ub!lp!eb!tv!tf!pe!ub!lwph!aft!up!lph!qp!sb!{b!uf!|lp porastao za nekoliko centimeta-
pqp!sb!wj!mj!j!cp!mkj!pe!Cbo!ej!~b/!Vqp!{p!sb!wb!eb!qp!es|lb!pe!51 ra. Rekao je da je i dalje najugro-
`eniji @abljak Crnojevi}a gdje su
pe!tup!j{!esv!hph!j{cps!oph!lsv!hb-!lp!kv!tqp!nj!okf!wf!~j!ob poplavljene ku}e, a stanovni{tvu
nf!ej!kb-!oj!kf!Cbo!ej!~f!wb!tuwbs!ob!qp!es|lb-!wf~!jt!lmkv!•j!wp se ~amcima dopremaju hrana,
qp!es|lb!lp!kv!kf!ep!cjp!lbp!kf!ej!ob!qsf!pt!ub!mb!pq!dj!kb!ob!lpo voda za pi}e, }ebad, ~izme i go-
Jwf!Kp!tj!qp!wj!~b/! rivo. (B92)
Cbo!ej!~f!wb!cv!ev!~optu!oj!kf!cmjt!ub!wj!kb!oj!ob!nkft!uv!hsb!ep!.
ob!•fm!oj!lb![b!hsf!cb/! Rezervisti
najavili
blokadu
pruge
BEOGRAD - Rezervisti iz Va-
ljeva u nedjelju u 12 ~asova po-
ku{a}e da blokiraju `eljezni~ku
stanicu i prugu Beograd - Bar
i odrediti ciljeve zajedni~ke politike. izabranom {efu hrvatske dr`ave, ponovio stav Beogra- zbog neispla}enih dnevnica i
Na pitanje novinara da li Srbi u Hrvat- da da je nekorisna svaka konfrontacija dr`ava i naroda, umanjenih invalidnina.
skoj dolaskom tre}eg predsjednika, kona~no mogu da smatraju}i da je uputnije da se svi takvi sporovi rje{a- Predsjednik organizacije vetera-
se nadaju pravednosti, Josipovi} je rekao da je situaci- vaju vansudskim postupcima, a u redovnim sudovima na u Valjevu, Ljubomir Bradi}, re-
ja sve bolja. "Imamo Srbe u hrvatskoj vladi, prema to- za{tite prava `rtava, koje ne smiju ostati zaboravljene. kao je da }e pozvati i ostale
Odnosi me, Vlada i hrvatski predsjednik trebalo bi zajedni~ki "Ne postoji kolektivna krivica i svaki
sa susjedima da rade na primjeni ustavnog zakona o pravima naci-
veterane Srbije da im se pridru`e
zlo~inac ima svoje ime i prezime. Zlo~inci moraju biti ukoliko ne do|e do dogovora s
najva`niji onalnih manjina", istakao je Josipovi}. ka`njeni za svoja nedela zbog `rtava i njihovih porodi-
cilj njegove
Vladom. U nedjelju su jake policij-
Prema rije~ima novoizabranog {efa dr`ave, zakon ca i zbog pomirenja naroda na Balkanu", naglasio je ske snage sprije~ile stotinak ratnih
politike je dobar ali se ne sprovodi uvijek kako bi trebalo. predsjednik Tadi}. veterana iz Valjeva da na `eljezni-
"Volio bih da taj nivo za{tite prava imaju i Hrvati Predsjednik Srbije ~estitao je Josipovi}u pobjedu ~koj stanici u tom gradu blokiraju
u drugim zemljama", poru~io je Josipovi} i dodao da na predsjedni~kim izborima i pozvao ga je da zajedno prugu Beograd - Bar. (B92)
}e raditi na tome da slogan koji je koristio u predizbor- rade na uspostavljanju evropskih civilizacijskih normi
noj kampanji "Pravda za sve" bude ispunjen. na prostoru zapadnog Balkana i o~uvanju mira i stabil-
Predsjednik Srbije Boris Tadi} je, u ~estitci novo- nosti u regionu. (Agencije) Grupa
intelektualaca
tra`i
Kosovo nije "zrelo" za referendum
o NATO-u
drasti~no smanjenje KFOR-a BEOGRAD - Grupa od 200
intelektualaca zatra`ila je ju~e od
Kosovu imaju snagu KFOR-a. NATO-a dozvoliti bilo kakav vid destabilizacije. Skup{tine Srbije da raspi{e refe-
"Na Kosovu je sve ispolitizovano i sve mo`e biti Komandant sjevernog sektora KFOR-a, francuski general rendum o ulasku Srbije u NA-
uzrok destablizacije. Ako znamo da je socijalno nezadovoljstvo Sent-Kler Devil izjavio je da }e se predvi|eno smanjenje me|u- TO.
ogromno me|u Albancima, ali i Srbima, mo`emo o~ekivati pro- narodnih snaga odnositi i na sjeverni dio Kosova. Devil je na ce- "Srbija je sa najva`nijih govor-
teste, a svaki protest ako ne bude dobro kontrolisan od samog remoniji povodom rasformiranja takti~kih snaga "Sjever", nica svijeta vi{e puta objavila da
po~etka mo`e eskalirati", kazao je Ivanovi}. "Ne o~ekujem da }e odr`anoj minulog vikenda u Novom Selu, rekao da }e krajem 'nikada ne}e priznati nezavisnu
na srpskoj strani bilo {ta destabilizovati situaciju, ali mislim da dr`avu Kosovo', a to zna~i da ni-
Albanci veoma ~esto koriste socijalno nezadovoljstvo ljudi da bi kada ne}e u}i u NATO. 'Nezavi-
postavili nekakve politi~ke zahteve", rekao je on. Krajem januara na sjeveru Kosova
FOTO AFP
sno Kosovo' je djelo NATO-a
Potpredsjednik Skup{tine zajednica op{tina KiM Marko Ja- bi}e oko 1.500 vojnika KFOR-a koji je tu la`nu dr`avu stvorio i u
k{i} smatra da se smanjenje trupa KFOR-a ne}e odraziti na bez- njoj sebi dodijelio vrhovnu i ne-
bjednost Srba s obzirom na to da, kako je rekao, ni do sada nisu prikosnovenu vlast", navodi se u
bili za{ti}eni na pravi na~in, imaju}i u vidu broj protjeranih, ki- januara na sjeveru Kosova biti oko 1.500 vojnika KFOR-a. zahtjevu koji je pro~itao jedan od
dnapovanih i ubijenih. "Ima}emo isti nivo trupa koje }e imati kapacitet potpisnika akademik Matija Be-
Potpredsjednica Srpskog nacionalnog vije}a (SNV) central- za sprovo|enje operacija novog multinacionalnog bataljona 'Sje- }kovi}. U zahtjevu se navodi da
nog Kosova Rada Trajkovi} smatra da smanjenje broja vojnika ver'", rekao je Devil. Komandant KFOR-a general Markus Bentler "ostaju}i vjerna sebi i svojim tra-
KFOR-a izaziva strah posebno Srba po{to se ekstremisti, kako je izjavio je da }e "restrukturirane" snage zadr`ati sve kapacitete ne- dicijama, vojno neutralna Srbija
kazala, nalaze svuda, ali ne vjeruje da }e politi~ki i vojni dio ophodne da se suo~e s mogu}im izazovima. (Agencije) nije nikakav izuzetak". (Beta)
20 vupsbl!12. 1. 2010.
Ekonomija Prestao otpis
"Elektroprivreda BiH" Gorivo u RS
poskupljuje
spasila "Tu{nicu" za pet
LIVNO - Livanjski rudnik uglja Tu{nica, koji se zbog ekonomske kri-
do deset
ze i nemogu}nosti plasmana na{ao u gotovo bezizlaznoj situaciji, spasen
je zahvaljuju}i "Elektroprivredi BiH", koja je potvrdila potpisivanje feninga
ugovora o isporuci 25.000 tona mrkog uglja iz Livna za Termoelektra-
BANJALUKA - U RS }e u
nu Kakanj tokom ove godine. narednih dan-dva gorivo pos-
Direktor Tu{nice Niko Bara} rekao je da su odgovorni iz "Elektroprivrede kupjeti u prosjeku za pet do 10
BiH" potvrdili potpisivanje ugovora, te da je utvr|en i plan isporuke po mje- fe nin ga po li tru, izja vio je
secima, koji je na nivou isporu~enih koli~ina iz pro{le godine. Bara} je re- predsjednik Udru`enja vlasni-
kao da je u vezi sa dogovorom o isporuci uglja TE Kakanj bilo velikih ka benzinskih pumpi u RS Vo-
problema, jer livanjski rudnik nije u sastavu "Elektroprivrede BiH" kao os- jin Mitrovi}.
tali rudnici u FBiH. On je istakao da }e danas biti
"Zahvaljuju}i razumijevanju i vi{egodi{njoj poslovnoj saradnji dogovore- definitivno utvr|eni prijedlozi
no je sigurno potpisivanje ugovora za ovu godinu. Zahvaljuju}i ugovoru sa novih cijena goriva, ali da su
'Elektroprivredom BiH', koji }e biti potpisan ovih dana, Rudnik Tu{nica }e poskupljenja sasvim izvjesna.
mjese~no ostvarivati realizaciju vrijednu 150.000 do 180.000 KM ili na go- Mitrovi} je naveo da }e pos-
di{njem nivou od 1,8 do 2,2 miliona KM. Ukoliko uspijemo plasirati barem kupjeti svi naftni derivati u
jo{ 30.000 tona sitnog industrijskog uglja, onda bismo ovu poslovnu godinu prosjeku za pet do 10 feninga
mogli zavr{iti bez finansijskog gubitka", pojasnio je Bara} i dodao da 120 po litru. Kao razlog za posku-
radnika Tu{nice potra`uje jo{ tri plate iz pro{le godine. pljenje Mitrovi} navodi rast
Bara} je podsjetio da na lokaciji u Prologu zbog samozapaljenja ve} neko- rafinerijskih cijena usljed sko-
liko mjeseci gori oko 50.000 tona lignita, koji je bio pripremljen za zimsku ka vrijednosti nafte na svjet-
sezonu, ali da su zbog ekonomske i finansijske krize narud`be kupaca izos- skom tr`i{tu. (Srna)
tale, a rudnik doveden u gotovo bezizlaznu situaciju. (Srna)
BIFX SASX-10 SASX-30
SASE - 1,17% -0,32% - 0,20%
Najve}i promet
obveznicama
Kotizacija kompanija
FBiH
SARAJEVO - Na ju~era{njem
trgovanju na Sarajevskoj berzi os-
Kotacija fondova tva ren je pro met u izno su od
391.447,57 KM, a u sklopu 132
transakcije prometovana su 881.142
vrijednosna papira.
Kotacija - obveznice Promet na berzanskoj kotaciji
iznosio je 217.465,01 KM, a na ko-
taciji kompanija trgovano je u vrije-
dnosti od 25.604,47 KM. Najve}i
promet na kotaciji kompanija obav-
ljen je dionicama "Bosnalijeka" Sa-
Primarno slobodno tr`i{te rajevo u vrijednosti od 14.565,55
KM po cijeni od 16,30 KM.
Na primarnom slobodnom tr`i{tu
os tva ren je pro met u izno su od
64.327,56 KM, a najvi{e je trgova-
no di oni ca ma "Elek tro pri vre de
BiH" u vrijednosti od 34.496,60
KM po cijeni od 32,76 KM. Na se-
kun dar nom slo bo dnom tr`i {tu
obavljen je promet u vrijednosti od
109.655 KM, a najvi{e je trgovano
Sekundarno slobodno tr`i{te
dionicama "Lipe" Travnik u iznosu
od 77.100 KM po cijeni od tri KM.
Na kotaciji fondova trgovano je u
vrijednosti od 4.962,10 KM, a naj-
tra`enije bile su dionice "Big inves-
4:2/558-68
ticione grupe" Sarajevo, kojima je
trgovano u iznosu od 4.373 KM po
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB cijeni od 4,37 KM. Obveznicama
FBiH za izmirenje ratnih potra`iva-
#Qsf!wp{!sb!eoj!lb!Lsf!lb#! 9-11 25-3:!& nja trgo va no je u izno su od
186.898,44 KM.
Najve}i rast cijene na ju~era{njem
trgovanju od 14,29 odsto na osam
#Fofs!hp!qf!uspm#!Tb!sb!kf!wp 21-12 .21-66!&
KM imale su dionice "Prevoza ra-
dnika Kreka" Tuzla, dok su najve}i
pad cijene od 10,55 odsto na 10,01
KM imale dionice "Energopetrola"
Sarajevo.
Vrijednost BIFX-a se smanjila za
1,17 od sto na 1.798,40 po ena,
SASX-10 indeks je ni`i za 0,32 od-
sto i izno si 1.049,89 po ena, a
SASX-30 indeks je pao za 0,20 od-
sto na 1.090,09 poena.
Kretanje cijene dionica Kretanje cijene dionica
"BH Telekoma" Sarajevo "Sarajevo-osiguranja"
Z.D.
Istekla pogodnost
Bo`i}: Postoji
mogu}nost
da do|e do
pada kursa
obveznica RS Privrednici smatraju
da bi Vlada trebalo da
produ`i pogodnost za jo{
tri do {est mjeseci kako bi
i ostala preduze}a lak{e
prebrodila posljedice
globalne recesije
Predrag KLINCOV su maksimalno iskoristili tu pogodnost izmiriv{i obvezni-
cama cjelokupan poreski dug u iznosu od oko 1,4 miliona
KM, od ~ega su ne{to vi{e od 300.000 KM ~inile kamate.
BANJALUKA - Privrednici u RS od po~etka ove
godine vi{e ne mogu koristiti pogodnost otpisa kama- "Mi smo kupovinom obveznica RS zatvorili poreski
ta na "stari" poreski dug, te smatraju potrebnim da dug za ne{to manje od polovine njegove vrijednosti. To
Vlada RS produ`i tu povlasticu, dok ne bude okon~a- nam je predstavljalo zna~ajno olak{anje u uslovima eko-
na svjetska ekonomska kriza. nomske krize, koja je pro{le godine prepolovila prihode
Privrednici ukazuju da je lanjskom dopunom Zako- kompanije", istakao je Rajko Duki}, direktor "Boksita".
na o otpisu potra`ivanja bio utvr|en otpis kamate na ne- On smatra da bi Vlada trebalo da produ`i tu pogo-
pla}ene poreske obaveze dospjele do kraja 2007. pod dnost za jo{ tri do {est mjeseci kako bi i ostala preduze}a,
uslovom da iznos glavnog duga bude izmiren do 31. de- koja mo`da nisu ni bila informisana o toj mogu}nosti, la-
cembra pro{le godine. Preduze}a su tu pogodnost naj~e{- k{e prebrodila posljedice globalne recesije.
}e koristila kroz kupovinu obveznica RS kojima su se, U Banjalu~koj berzi, ~iji su promet u zadnjem kvar-
pored osnovice duga, mogli rije{iti i tereta kamata na ne- talu 2009. godine prakti~ki odr`avale obveznice, izra`a-
pla}eni porez na daleko jeftiniji na~in nego pla}anjem vaju bojazan da bi zbog prestanka mogu}nosti otpisa
"ke{om". poreskih kamata mogao opasti i interes za du`ni~ke harti-
U kompaniji "Boksit" iz Mili}a ka`u da je RS.
BIRS FIRS ERS10
BLSE -0,46% -4,65% -0,01%
O{tar pad
indeksa
Slu`beno berzansko tr`i{te - lista B
fondova
BANJALUKA - Na ju~era{njem
trgovanju na Banjalu~koj berzi os-
tvaren je promet u vrijednosti od
188.590,62 KM, kroz 86 transakcija.
Na slu`benom berzanskom tr`i-
{tu B lista najve}i promet ostvaren
je akcijama "Autoprevoza" Banja-
Slu`beno berzansko tr`i{te - akcije IF-ova luka u iznosu od 44.474,27 KM po
cijeni od 0,002 KM za 5,26 odsto
vi{oj u odnosu na prethodno trgo-
vanje.
Najve}i promet na slobodnom
ber zan skom tr`i {tu os tva ren je
Novo tr`i{te akcijama "Prijedorputeva" Prijedor
u iznosu od 32.566,50 KM po ne-
promijenjenoj cijeni od 0,90 KM.
Slobodno tr`i{te
Najve}i rast cijene na ovom se-
gmentu tr`i{ta od 2,58 odsto na
0,15 KM imale su akcije Rafinerije
nafte Brod, dok su najve}i pad vri-
jednosti od 18,75 odsto na 0,13
KM imale akcije Distributivnog
centra Bijeljina.
Kod fondova najvi{e je trgovano
akcijama "Kristal investa" Banjalu-
ka u iznosu od 12.290,85 KM po
Obveznice i ostale HOV
cijeni od 4,95 KM za 9,84 odsto ni-
`oj u odnosu na prethodno trgova-
nje. Nijedan fond nije imao rast
cijene akcija, a gubitnik dana je
EPCJUOJL0HVCJUOJL!EBOB DJKFOB!)LN*! QSPNKFOB "Zepter fond" Banjaluka s padom
vrijednosti akcija za 9,93 odsto na
4,81 KM.
#Bvup!qsf!wp{#!Cb!okb!mv!lb! 1-113!LN 6-37&
Du`ni~kim hartijama od vrije-
dnos ti trgo va no je u izno su od
46.235,85 KM, a najve}i promet je
#Ejt!usj!cv!uj!woj!dfo!ubs#!Cj!kf!mkj!ob 1-24 .29-86&
obavljen obveznicama RS za izmi-
renje ratne {tete, tre}a emisija, u
vrijednosti od 46.212,75 KM po ci-
jeni od 36,43 KM za 0,59 odsto vi-
{oj u odno su na pret ho dno
trgovanje.
Vrijednost BIRS se smanjila za
0,46 odsto na 987,32 poena, FIRS
je skliznuo za 4,65 odsto i iznosi
1.777,89 poena, a ERS10 indeks je
pao za 0,01 odsto na 739,86 poena.
Kretanje cijene akcija Kretanje cijene akcija
"Telekoma Srpske" Banjaluka "Zepter fonda" Banjaluka Z.D.
 Ekonomija 12. 1. 2010. vupsbl 21
za privrednike utvr|ena dopunom Zakona o otpisu potra`ivanja

kamata na poreski dug "Kupci obveznica RS uglavnom su bila

FOTO NN
preduze}a, koja su na taj na~in izmirivala poreski dug i
kamate, a u manjem obimu investitori ~ekaju}i prinos na
te hartije. Sada, u principu, postoji mogu}nost da do|e do
pada kursa obveznica RS", kazao je Milan Bo`i}, dire-
ktor Banjalu~ke berze.
Ekonomisti isti~u da su protekle mjere Vlade, s je-
dne strane, bile opravdane, jer su olak{avale poslovanje
firmi u vrijeme recesije i podsticale trgovinu obveznica-

U Ministarstvu finansija
isti~u da ne razmatraju eventualno
produ`enje otpisa kamata na "stari"
poreski dug

ma, {to je i{lo na ruku i vlasnicima du`ni~kih hartija od

Kompanija "Boksit"
pro{le godine iskoristila
pru`enu priliku i jeftino se
rije{ila poreskog duga
vrijednosti i razvoju tr`i{ta kapitala, ali ukazuju i na njene
lo{e strane.
"Ovdje se postavljalo pitanje pravi~nosti, jer ispada
da povlastice dobijaju samo oni koji kasne s pla}anjem
poreskih obaveza. To bi trebalo promijeniti i izna}i model
za stimulaciju urednih poreskih plati{a", smatra Sa{a
Grabovac, izvr{ni direktor Udru`enja ekonomista RS -
SWOT.
U Mi nis tar stvu fi nan si ja RS su, po
svemu sude}i, otklonili sve dileme navode}i da lanjske
fiskalne pogodnosti ne}e biti produ`ene.
"Ne vodimo aktivnosti u pravcu dopune Zakona o
otpisu potra`ivanja niti je o tome bilo razmi{ljanja", izja-
vila je Maja Stojni}, portparol resornog ministarstva.

In`enjerska delegacija "@eljeznica FBiH" idu}e sedmice putuje u [paniju

Pad industrije
Prvi talgo voz na pruzi u Kantona Sarajevo
SARAJEVO - Od 20 grana prera|iva~ke industrije u Kantonu Sara-
jevo u prvih 11 mjeseci pro{le godine samo pet je ostvarilo rast, a pre-

ljetnoj turisti~koj sezoni dnja~i proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda.

Pad je posebno izra`en u proizvodnji metala i iznosio je 61,6 odsto, te
proizvodnji namje{taja za 61,4 procenta. Direktor Centra za razvoj preduze-
tni{tva Privredne komore Kantona Sarajevo Mubera Kadri} kazala je da je
FOTO NN

B. SIMI] industrijska proizvodnja u 11 mjeseci pro{le u odnosu na isti period pretho-

SARAJEVO - Prvi talgo voz, koji bi tre-
balo da u Sarajevo stigne u februaru, mogao bi
se na}i na prugama tokom ljetne turisti~ke se-
zone, a na nekoj od me|unarodnih linija tre-
balo bi da po~ne saobra}ati u decembru.
To je ju~e, na po~etku `eljezni~ke konferen-
cije, koja se u organizaciji Evropskog `eljezni-
~kog fo ru ma (EF TE) iz Ber na odr`a va u
Sarajevu, kazao Smajo Salketi}, izvr{ni direktor
"@eljeznica FBiH" (@FBiH).
"Voz koji dolazi po~etkom februara
ve} u martu bi}e testiran na na{im prugama, a od
toga kako brzo }emo zavr{iti tehni~ke pripreme
zavisi}e njegovo uklju~enje u saobra}aj. O~ekuje-
mo da }emo ga u turisti~koj sezoni pustiti na ne-
kom pravcu, ali u decembru ove godine, kada
bude mijenjan red vo`nje, ovim vozom sigurno
}emo otvoriti neku od va`nih me|unarodnih lini-
ja", kazao je Salketi} i dodao da idu}e sedmice in-
U decembru ovim
vozom sigurno }emo otvoriti
neku od va`nih me|unarodnih
linija, ka`e Salketi}
`enjerska delegacija @FBiH putuje u [paniju da
preuzme prvi talgo voz.
Naglasio je kako je `eljezni~ka konferencija,
koja je okupila predstavnike `eljezni~kih preduze-
}a iz 35 zemalja Evrope, prilika za afirmaciju bh.
Izvještaj sa
svjetskih berzi ($)
Energent Cijena Promjena
Obgub 94-35 1-5:
Qsjspeoj!hbt 6-67 .1-29
Metali Cijena Promjena
[mbup 2267-41 28-51
Tsfcsp 29-87 1-3:
"@eljeznice FBiH"
`ele da zamijene
zastarjele vozove
putni~kog `eljezni~kog saobra}aja, koji je u lo{em
stanju.
"Sarajevo je doma}in svim `eljezni~a-
rima Evrope, koji }e u toku godine na ~etiri velike
vi{ednevne konferencije izraditi red vo`nje za pu-
tni~ki i teretni saobra}aj za 2010/2011. godinu.
Prva konferencija posve}ena je putni~kom sao-
bra}aju i smatramo da je sada pravi trenutak za
njeno odr`avanje. Ovo je prilika da s kolegama
koji kreiraju redove vo`nje i uticajni su u svojim
kompanijama pripremimo uvr{tavanje na{ih vo-
zova u me|unarodne redove vo`nje s obzirom na
to da talgo vozovima `elimo da pokrijemo glavne
BOJA NOVCA
Aleksandra VUKA[INOVI], Ministarstvo
industrije, energetike i rudarstva RS
pravce iz Sarajeva do Beograda, Budimpe{te, Be-
~a i drugih destinacija", istakao je Salketi}.
Oko 150 u~esnika `eljezni~ke konferencije
usaglasi}e u narednim danima trase i redove vo`-
nje u cijeloj Evropi za me|unarodne vozove kao i
preuzimanje vozova na granicama svih zemalja.
U @FBiH isti~u da su po~astvovani {to
im je EFTE povjerio doma}instvo ove konferen-
cije s obzirom na to da su pomenute ~etiri konfe-
rencije najva`niji skupovi u izradi `eljezni~kog
reda vo`nje u svijetu. Nakon ove u martu }e biti
odr`ana konferencija za teretni saobra}aj, a do
kraja godine u planu su jo{ dvije konferencije.
dne godine imala pad od 5,5 odsto, a prera|iva~ka industrija od 5,2 odsto, te
da ti podaci pokazuju da su se obistinile tvrdnje predstavnika Komore koja
je konstantno upozoravala na neophodnost preduzimanja za{titnih mjera.
Negativne tendencije, kako je istakla, zabilje`ene su, posebno, u {umarstvu,
trgovini na malo, ugostiteljstvu i gra|evinarstvu. (Fena)
Podsticaji za
"zelenu" energiju
Povodom izjava koncesionara malih hidroelektrana da u Republici Sr-
pskoj ne postoje podsticaji za proizvodnju elektri~ne energije iz obnov-
ljivih izvora energije, mogu re}i da nadle`ne institucije RS ne bje`e od
svojih obaveza.
Razvoj energetskog sektora predstavlja jedno od strate{kih pitanja ra-
zvoja RS i stoga se radi na ispunjavanju svih preduslova kako bi plani-
rani akti koji tretiraju tu oblast
bili provodivi i mogli se pri-
Strategija razvoja mijeniti u svim segmentima.
energetike RS trebalo Izrada strategije razvoja ener-
bi da bude usvojena u getike Republike Srpske je u za-
drugom kvartalu godine vr{noj fazi i trebalo bi da bude
usvojena u drugom kvartalu
ove godine. Tarife za proizvo|a~e elektri~ne energije iz obnovljivih izvo-
ra utvr|uje Regulatorna komisija za energetiku Republike Srpske, koja
je pripremila Pravilnik o podsticaju proizvodnje energije kori{tenjem
obnovljivih izvora energije i kogeneraciji. Za dono{enje pravilnika ne-
ophodno je obezbijediti i druge pretpostavke, izme|u ostalog dono{enje
uredbe o proizvodnji energije iz obnovljivih izvora, kojom }e se propisati
kori{tenje obnovljivih izvora u pogledu vrste, podsticanje proizvodnje
energije iz obnovljivih izvora i kogeneracijskih postrojenja, obezbje|e-
nje naknada za podsticaj, te indikativnih ciljeva u~e{}a energije iz
obnovljivih izvora u ukupnoj potro{nji energije u Republici Srpskoj.
Dono{enje Uredbe je bilo planirano za kraj 2009. godine, ali je isto
prolongirano za drugi kvartal 2010. godine zbog izrade Strategije ener-
getike i nove Direktive o obnovljivim izvorima broj 28/09.
22 vupsbl!12. 1. 2010.
REVIZOR
"Lenovo" uduplao
kvartalnu dobit
PEKING - Najve}i kineski proizvo|a~ kompjutera "Lenovo" os-
tvario je u drugom kvartalu svoje fiskalne godine rast profita koji je
nadma{io o~ekivanja nakon {to je realizovao program ukidanja ra-
dnih mjesta i prodaje dijela imovine.
Neto dobit "Lenova" u tromjese~nom razdoblju zavr{enom krajem sep-
tembra pro{le godine udvostru~ena je na 53,1 milion dolara. U istom raz-
doblju godinu ranije "Lenovo" je poslovao sa dobiti od 23,4 miliona
dolara. Prihodi od prodaje u drugom pro{logodi{njem kvartalu pali su na
godi{njem nivou za 5,2 odsto na 4,1 milijardu dolara. "Lenovo" je, me|u-
tim, u pro{lom tromjese~ju zahvaljuju}i rastu isporuka na godi{njem ni-
vou od 18 odsto prestigao ameri~ki "Hewlett-Packard". (Agencije)
Ushp!wjo!tlj! ef!gj!dju! Sv!nv!oj!kf
tnb!okfo! kf! {b! 71-5! pe!tup! v
qswji!22!nkf!tf!dj!qsp!|mf!hp!ej!.
of! v! peop!tv! ob! jt!uj! qf!sj!pe
3119/! {cph! toj!af!okb! j{wp!{b
{b! 27! qsp!df!ob!ub! j! vwp!{b! {b
45-2! pe!tup/! V! pwpn! qf!sj!pev
sv!n vo!t lj! j{wp{! kf! wsj!kf!e jp
37-79!nj!mj!kbs!ej!fwsb-!b!{b!vwp{
kf! qmb!~ f!o p! 46-49! nj!mj!kbs!e j
fwsb/
Najstarija hrvatska
pivara bez kupca
ZA GREB - Za naj sta ri ju
hrvatsku pivaru ni tre}i put nije
bilo zainteresovanih ponu|a~a,
iako je cijena za 12 miliona kuna
ni`a od prethodno ponu|ene i
izno si la je 35 mi li ona ku na,
odnosno 4,8 miliona evra.
Cijena na javnom nadmetanju za
"Daruvarsku pivaru" koja je u ste-
~aju je duplo manja od vrijednosti
na koju je procjenjivana. Vjeruje se
da kupce odbijaju ogromni dugovi,
koji su narasli na 15,75 miliona
evra, {to je mnogo vi{e od sada{nje
Bomba{i
ispraznili
Kuvajtsku
berzu
KUVAJT - Zgrada berze u
Kuvajtu ju~e je zatvorena i
evakuisana poslije prijetnje
bombom.
"Prijavljeno je da je postav-
ljena bomba, ali nismo ni{ta
prona{li", rekao je policijski
zvani~nik.
Prijetnja je upu}ena po za-
vr{etku ju~era{nje trgovine na
Kuvajtskoj berzi u ~ijem sjedi-
{tu su smje{tene i brojne bro-
ker ske ku }e, a oko nje se
nalaze velike banke.
Kuvajtska berza je druga po
obimu trgovanja akcijama na
Bliskom istoku. Poslije teroris-
ti~kih napada na SAD, 11. sep-
tembra 2001. godine, Kuvajt se
na{ao u vi{e navrata na meti
napada Al Kaide. (Reuters)
Lpn!qb!oj!kb! #Bjs! Cfs!mjo#-! esv!hj
okf!nb!•lj! bwjp.qsf!wp!{ojl! qp
csp!kv! qsf!w f!{ f!o ji! qv!u oj!l b-
pckb!wjp! kf! eb! kf! {cph! qsj!wsf!.
eof! lsj!{f! mb!oj! tnb!okjp! pcjn
qv!uoj!•lph!qsf!wp!{b!{b!4-:!pe!.
tup!v!peop!tv!ob!3119/!hp!ej!.
ov! ob! 38-:! nj!mj!pob! qv!uoj!lb/
Ep!qb!eb!pcj!nb!qsf!wp!{b!ep!.
|mp!kf!{cph!tnb!okj!wb!okb!jt!lp!.
sj|!~f!opt!uj!lb!qb!dj!uf!ub/
vrijednosti pivare. Sljede}e nadme-
tanje za kupovinu pokretne i nepo-
kre tne imo vi ne "Da ru var ske
pivare", koja je u ste~aju od maja
pro{le godine, bi}e odr`ano krajem
januara.
Ova pivara je ranije imala godi{-
nji proizvodni kapacitet od 250.000
hektolitara piva i oko 120 zaposle-
nih.
Po se bna pa` nja po kla nja na je
o~uvanju ~e{ke tehnologije za proi-
zvodnju piva budu}i da je fabrika
osnovana 1840. godine. (Agencije)
Sve vi{e
la`nih evra
FRANKFURT - Broj falsifiko-
vanih nov~anica evra koje su po-
vu ~e ne iz op ti ca ja po peo se za
osam proceneta tokom druge polo-
vine pro{le godine, a naj~e{}e kri-
votvorena je nov~anica u apoenu
od 20 evra, sa op {ti la je ju ~e
Evropska centralna banka (ECB).
Me |u fal si fi ka ti ma 47 od sto
otpada na nov~anice od 20 evra, a
slijedi nov~anica od 50 evra sa 39
odsto.
Oko 447.000 la`nih nov~anica
otkriveno je izme|u jula i decem-
bra u odnosu na 413.000 u prvoj
polovini 2009. godine. ECB navo-
di da ne mo`e da ponudi obja{nje-
nje za pove}anje, ali ukazuje da je
koli~ina falsifikata i dalje veoma
ma la u po re |e nju s po ve }a nim
brojem pravih banknota u optica-
ju.
Broj pravih nov~anica je u pro-
sjeku bio 12,8 milijardi u drugom
polugodi{tu. (AP)
Ekonomija
^EZ gradi
d`inovsku
solarnu
elektranu
PRAG - Vode}a ~e{ka energet-
ska kompanija ^EZ zapo~ela je
izgradnju najve}e solarne elek-
trane u zemlji kapaciteta od 30
megavata.
Solarna elektrana zauzima}e
prostor od 60 hektara u blizini
grada ^e{ke Bu|eovice na jugu
zemlje, a solarni paneli pokriva-
}e oblast veli~ine 80 fudbalskih
terena. ^EZ, najve}a energetska
kopmanija u Evropi, planira da
gradnju zavr{i za 12 mjeseci.
Ovaj projekat u skladu je s
obavezama ^EZ-a da investira
oko 1,7 milijardi dolara u obnov-
ljive izvore energije u zemlji do
2020. godine. (Srna)
"Heineken"
preuzima
"Femsu"
AMSTERDAM - Holandski
proizvo|a~ piva "Heineken"
objavio je ju~e da }e preuzeti pi-
varsku diviziju meksi~ke kom-
panije "Femsa" za 5,3 milijarde
evra.
Holan|ani }e akviziciju finan-
sirati u gotovini, a na osnovu
sporazuma "Femsa" }e dobiti
12,5 odsto udjela u "Heinekenu"
i 14,9 odsto u njegovoj mati~noj
kompaniji "Heineken Holding".
Holandska pivara o~ekuje da
}e preuzimanjem "Femse" do
2013. godine ostvariti sinergijske
u~inke u visini od 150 miliona
evra godi{nje. (Agencije)
"Sanofi
-Aventis"
objavio
ponudu za
"Chattem"
PARIZ - Francuski farmaceut-
ski gigant "Sanofi-Aventis" sa-
op {tio je ju ~e da je obja vio
ponudu za kupovinu ameri~ke
kompanije "Chattem".
Ponuda je vrijedna oko 1,9 mi-
lijardi dolara, a ta akvizicija pred-
stavlja va`nu fazu u
transformacionoj strategiji "Sa-
nofi-Aventisa". Ja~anjem prisus-
tva na ameri~kom zdravstvenom
tr`i{tu, koje trenutno predstavlja
25 odsto ukupnog svjetskog tr`i-
{ta u toj oblasti, "Sanofi-Aventis"
`eli da oja~a svoju poziciju me-
|unarodne farmaceutske kompa-
nije i formira ~vrstu platformu za
budu}i razvoj. (Agencije)
Slu~aj
"Rio Tinto"
u kineskom
tu`ila{tvu
SIDNEJ - Istraga kineskih
vlasti u vezi s pritvorenim ruko-
vodiocima australijske rudarske
kompanije "Rio Tinto" proslije-
|ena je u kinesko dr`avno tu`i-
la{tvo, gdje }e biti odlu~eno da li
}e biti zakazano su|enje, saop-
{tilo je ju~e Ministarstvo spo-
ljnih poslova Australije.
^etiri zvani~nika "Rio Tinta"
nalaze se od jula 2009. u kines-
kom pritvoru pod optu`bom za
nelegalno dola`enje u posjed
komercijalnih tajni. Taj slu~aj,
koji je izazvao tenzije izme|u
Australije i Kine, dodatno je po-
gor{ao ve} ionako napete pre-
govore u vezi s cijenom rude
gvo`|a. (Reuters)
Velika Britanija na svojim obalama
po~inje izgradnju vi{e eolskih parkova
"zelena
Po svojim
dimenzijama
ovaj
energetski
projekat
se mo`e
uporediti s
razradom
bogatih
nalazi{ta
nafte i gasa u
Sjevernom
moru
po~etkom
sedamdesetih
godina
pro{log
vijeka
Andris Pibalgs
LONDON - Velika Britanija
po~inje da realizuje ambiciozni
energetske izvore, prije svega sna-
gu vjetra.
Holandije, Portugala i [panije.
Ranije je Vlada Velike
program za izgradnju serije eol-
skih parkova, vrijedan 160 mili-
Vlada Velike Britanije zatvo-
rila je konkurs za izgradnju mno-
Britanije postavila zadatak da do
2020. godine 34 odsto potrebne
elektri~ne energije dobija iz alter-
jardi dolara, zahvaljuju}i kojem go broj nih gi gan tskih eol skih
bi postala najve}i svjetski proi-
zvo|a~ ove vrste energije.
parkova na obalama mora oko ove nativnih izvora, a sada je jasno da
London prioritet daje razvoju eol-
Po svojim dimenzijama i pla- skih parkova. Evropska komisija je
novima ovaj energetski projekat se Britanska vlada stavila na raspolaganje 565 miliona
mo`e uporediti s razradom bogatih postavila zadatak da do evra za izgradnju prenosne mre`e
nalazi{ta nafte i gasa u Sjevernom 2020. godine 34 odsto za struju koju proizvode vjetrenja-
moru po~etkom sedamdesetih go- potrebne struje dobija ~e na Sjevernom moru, dok Evrop-
dina pro{log vijeka. iz alternativnih izvora ska in ves ti ci ona ban ka sa 300
Tada je Velika Britanija miliona evra finansira izgradnju
uspjela da se svrsta me|u najve}e dalekovoda od Velike Britanije do
zemlje izvoznice nafte, ali zbog ostrvske zemlje. Osim britanske Holandije. Tokom sljede}ih nedje-
brzog iscrpljivanja naftnih nalazi- energetske kompanije "Centrica", lja sasta}e se predstavnici sjever-
no mor skih ze ma lja, izme |u
{ta Lon don po ku {a va da o~u va koja je dobila najve}i ugovor, u
ostalih, Njema~ke, Velike Britani-
svoju energetsku nezavisnost stav- projektu u~estvuje i 15 korporacija
ljanjem akcenta na alternativne iz Njema~ke, [vedske, Norve{ke, je, Holandije, Belgije, Danske i
Po~inje otkup
Pokrenut fond
za centralnu i
isto~nu Evropu lo{e imovine
LONDON - Svjetska banka, Evropska banka za finansijske korporacije (IFC) Svjetske banke.
obnovu i razvoj (EBRD) i private equity kompanija Prvi potpredsjednik EBRD-a Varel Frimen ka`e da
"CRG Capital" objavili su ju~e da su pokrenuli }e fond podupirati novoosnovanu upravu koja }e novim
fond za potrebe kupovine toksi~ne imovine u cen- znanjima osna`iti oporavak posrnulih kompanija s
tralnoj i isto~noj Evropi, pogo|enoj svjetskom finan- odr`ivom perspektivom.
sijskom krizom.
Fond za posebne situacije u centralnoj i isto~noj Novoosnovani fond prikupi}e
Evropi prikupi}e oko 200 miliona evra za potrebe kupo-
oko 200 miliona evra za kupovinu ili
vine ili ulaganja u problemati~nu korporativnu imovinu
u toj regiji, kako bi joj se pomoglo pri oporavku od pro- ulaganje u lo{u korporativnu imovinu
dubljene recesije. Svjetska banka, EBRD i "CRG Capi-
tal" }e u po~etku ulo`iti 36 miliona evra u navedeni IFC je u oktobru pro{le godine osnovao
fond, koji }e se baviti akvizicijoma, preure|enjem i li- program za povrat dugova i preure|enje imovine koji }e
kvidacijom problemati~ne korporativne imovine. ulagati direktno u kompanije na tr`i{tima u nastajanju,
"Nadamo se da }emo rje{avanjem proble- posrnulim pod pritiskom lo{ih dugova. Za taj program
ma lo{ih kredita doprinijeti obnovi dugoro~ne odr`ivosti IFC je najavio ulaganje u vrijednosti 1,5 milijardi dolara
regionalnog finansijskog sistema kako bi se pojedinci- u nadi da }e na tim osnovama razviti pet milijardi dolara
ma, te malim i srednjim preduze}ima obezbijedio pris- vrijedan program usmjeren na privrede u nastajanju i
tup jeftinijim izvorima finansiranja", navodi Lars Tunel, zemlje u razvoju centralne Evrope, Azije i Latinske
izvr{ni direktor i izvr{ni potpredsjednik Me|unarodne Amerike. (Agencije)
 Ekonomija 12. 1. 2010. vupsbl 23

Startuje NEZVANI^NO

revolucija"
Norve{ke, s ciljem da postignu po-
liti~ki dogovor o izgradnji daleko-
voda.
"Ta inicijativa zaslu`uje po-
hvale i to je va`an prvi korak. Pla-
ni ra na je prva me |u na ro dna
energetska mre`a, ~ime se povezu-
ju nacionalne mre`e. Na taj na~in "Allianz" sprema
bi}e pove}ana i sigurnost snabdije-
va nja u EU, jer se oslo ba |a mo
uvoza skupe nafte", izjavio je Pol
ponudu za
Vil cek iz Evrop skog udru `e nja
energije vjetra.
"Swiss Life"
Prema njegovom mi{ljenju, MINHEN - Njema~ki osigu- ve}i rast u jednom danu od marta
ugovor bi mogao da bude potpisan ravateljski div "Allianz" pri- pro{le godine. Od po~etka ove go-
u drugoj polovini godine. prema ponudu za preuzimanje di ne akci je "Swiss Li fea" su
Na Sje ver nom mo ru {vajcarskog "Swiss Life Hol- oja~ale ukupno 19 odsto. Akcije
ve} postoji 11 dalekovoda i neki od dinga".
njih povezuju sjevernu Francusku i Pozivaju}i se na neimenovane
izvore iz {vajcarskog finansij- Predstavnici
Englesku, odnosno Holandiju s Nor-
skog sektora tu informaciju je "Allianza" i "Swiss Life
ve{kom. U toku je ili je planirana objavio francuski finansijski por-
gradnja jo{ 21 dalekovoda, izme|u Holdinga" odbili su
tal Wansquare. Predstavnici "Al- da komentari{u
ostalog, podmorski kablovi izme|u lianza" i "Swiss Life Holdinga" informacije o
Danske i Norve{ke i Velike Britanije odbili su da daju komentar na te pripremi akvizicije
i Holandije. Evropsko udru`enje informacije.
energije vjetra predla`e izgradnju Pod uticajem navedene vijesti
jo{ 14 dalekovoda i ~vori{ta. akcije {vajcarske osiguravaju}e "Allianza" su ju~e na Frankfur-
Do 2020. godine mogla bi da ku}e sko~ile su na berzi u Cirihu tskoj berzi bile u blagom padu od
bude izgra|ena sveobuhvatna mre- za deset odsto, {to je njihov naj- 0,5 odsto. (Wansquare)
`a dalekovoda koja bi povezivala
vjetrenja~e na Sjevernom moru i
Baltiku. Procjenjuje se da bi njena
izgradnja ko{tala tridesetak milijar-
"Japan Airlines" ide
di evra, a novac bi morali da daju i
energetski koncerni.
u bankrot i otpu{ta
"Ovaj projekat pokazuje da se
povezivanjem mre`a obezbje|uje
15.600 radnika
sigurno snabdijevanje, jer uvijek
ne gdje du va vje tar", izja vio je
evropski komesar za energiju An-
dris Pibalgs, koji smatra da bi zaje-
dni~ka mre`a mogla da predstavlja
osnovu jedinstvene energetske po-
litike u EU.
Izgradnja mre`e dalekovoda
doprinosi i pove}anju udjela struje
dobijene od vjetra, ~ime se sma-
njuje potreba za radom termoelek-
tra na, a ti me i emi si ja {te tnog
ugljen-dioksida. (Agencije) TOKIO - Posrnuli japanski la i oporavila uz pomo} dr`ave.
avio-prevoznik "Japan Airli- Prema planu rehabilitacije "Japan
nes" odlu~io je da otpusti 15.600 Airlines" }e radna mjesta gasiti to-
zaposlenih, {to ~ini tre}inu nje- kom naredne tri godine. Kompa-
Pesimisti~ne prognoze za britanski finansijski sektor gove radne snage, i odbije mili- ni ja u tom pro ce su o~e ku je
jarde dolara vrijedne ponude za podr{ku dr`ave u vidu 3,3 milijar-
Banke strahuju od slabljenja oporavka partnerstvo pristigle od ameri-
~kih konkurenata "Delta Airli-
de dolara i otpis ve}ine svojih du-
gova.
LONDON - Britanske banke strahuju da ju da }e obim njihovog poslovanja ponovo pasti na nes" i "American Airlines". "Delta Airlines" je nudila mili-
bi krhak oporavak finansijskog sektora mogao najni`i nivo iz 2009. godine kada im je globalna fi- Najve}a japanska vazduhoplo- jardu dolara za "Japan Airlines",
posustati tokom narednih nekoliko mjeseci. nansijska kriza zadala te`ak udarac. Ukazuju pri- vna kompanija, suo~ena s ogro- dok je "American Airlines", koji
"Rast u britanskom sektoru finansijskih usluga tom na niz faktora, uklju~uju}i povla~enje mnim du go vi ma i po slo vnim je u djelimi~nom partnerstvu s ja-
u zadnjem tromjese~ju pro{le godine bio je slabiji u{te|evine iz sigurnog uto~i{ta pri najve}im banka- gubicima, odlu~ila je da zatra`i panskim avio-prevoznikom, uz-
nego {to se o~ekivalo", ocijenili su u kvartalnom iz- ma u investicione proizvode u potrazi za vi{im pri- bankrotstvo da bi se, pod za{titom vratio ponudom od 1,4 milijarde
vje{taju Udru`enje britanske industrije (CBI) i kon- nosima i u `elji da se iskoristi uzlet na berzama. suda od povjerilaca, reorganizova- dolara. (AP)
sultantska kompanija "PricewaterhouseCoopers". Istra`ivanje, ipak, nudi i tra~ak optimizma, {to
Banke upozoravaju da }e rast pla- govori da se najcrnje prognoze za nadolaze}i peri-
smana prema gra|anima i kompanijama u idu}ih
nekoliko mjeseci biti zako~en nakon marta, {to }e
od mo`da ne}e obistiniti. UniCredit
dovesti do smanjenja prihoda i dobiti.
"Banke ne o~ekuju da }e se obim poslova
Banke ne o~ekuju da
}e se obim poslova odr`ati u
se pla{i krize u
odr`ati u idu}a tri mjeseca, a ne prognoziraju ni po-
bolj{anje profitabilnosti uprkos daljem smanjenju idu}a tri mjeseca Gr~koj i Dubaiju
tro{kova", dodaje se u izvje{taju. "Ne o~ekujemo da }e uzlet u aktivnostima bri- MILANO - Italijanska banka UniCredit mogla bi se suo~i s poslje-
Upitani za poslovnu izvedbu u posljednja tri tanskog finansijskog sektora, zabilje`en proteklih "Postojani optimizam kompanija dicama trenutnih finansijskih kriza u Gr~koj i Dubaiju.
mjeseca pro{le godine, 32 odsto menad`era je ka- {est mjeseci, biti nastavljen i u 2010. godini. Kom- u podru~ju pru`anja finansijskih usluga u pogledu Banka je u prospektu za dokapitalizaciju objavila da bi trenutni do-
zalo da je zabilje`en rast obima poslovanja, dok ih panije i banke ponovno bilje`e pad poslovanja, a op{te poslovne situacije, pobolj{anje profitabilnosti i ga|aji u tim zemljama mogli imati negativan efekat na prihode koji proi-
je 28 odsto ustvrdilo da su aktivnosti smanjene. Ra- dalje pobolj{anje profitabilnosti ne o~ekuju ni to- sporije zatvaranje radnih mjesta su pozitivne strane zlaze iz trgovanja i transakcija na tr`i{tima kapitala. UniCredit planira da
zlika izme|u te dvije grupe je smanjena na ~etiri kom naredna tri mjeseca", kazao je glavni ekonom- sprovedenog ispitivanja", kazao je Mekaferti navo- prikupi ~etiri milijarde evra svje`eg kapitala, a me|u ulaga~ima su libij-
odsto u odnosu na septembarski izvje{taj kada je taj ski savjetnik CBI Jan Mekaferti. de}i da u teku}em tromjese~ju o~ekuju minimalan ski dr`avni fond "Libyan Investment Authority" i Centralna banka Libije,
jaz iznosio sedam procenata. Banke su najte`e pogo|ene i strahu- gubitak radnih mjesta. (Agencije) koji ve} dr`e 4,9 odsto akcija italijanske banke. (Bloomberg)
24 vupsbl!12. 1. 2010. Ekonomija

"PetroChina"
Konsultantska kompanija
"Ernst & Young" objavila poredak
giganata po tr`i{noj kapitalizaciji

najvrednija na planeti Deset najvrednijih

svjetskih kompanija
Tr`i{na vrijednost
Kompanija (milijardi dolara)
1. "PetroChina" 353
2. "Exxon Mobil" 323
3. "Microsoft" 270
4. ICBC 269
5. "Wal-Mart" 203,7
6. China Construction Bank 201,5
7. "BHP Billiton" 201,2
8. HSBC 199,2
8. "Petrobras" 199,2
10. "Google" 196,7

lijardi dolara. Na osmom mjestu liste je britanska bankarska grupacija

Finansijske kompanije u 2009.
najvi{e izgubile na snazi, pa se
na listi nalazi samo 16 banaka i
drugih finansijskih firmi
NJUJORK - Kineski naftni gigant "PetroChina" najve}a je
svjetska kompanija po tr`i{noj vrijednosti, navodi se u najnovijoj
studiji konsultantske kompanije "Ernst & Young".
Posljednjeg dana pro{le godine tr`i{na vrijednost "PetroChine"
iznosila je 353 milijarde dolara, dok su se na drugo i tre}e mjesto liste
plasirali ameri~ki naftni gigant "Exxon Mobil" sa vrijedno{}u od 323
milijarde dolara i softverska kompanija "Microsoft" ~ija je tr`i{na ka-
pitalizacija iznosila 270 milijardi dolara.
^lan Izvr{nog odbora njema~ke filijale "Ernst & Jo-
unga" Hendrik Holveg izjavio je da su SAD tokom pro{le godine izgu-
bile mnogo na zna~aju u okviru globalne privrede.
"^ini se da su Evropa i dr`ave u razvoju uspjele da odvoje svoje
privrede od razvoja situacije u Sjevernoj Americi i zamijene SAD na
mjestu globalnog zamajca ekonomskog rasta", ocijenio je Holveg.
Finansijske kompanije su tokom 2009. najvi{e izgubile na snazi,
pa se na listi 100 najve}ih kompanija po tr`i{noj vrijednosti u svijetu
nalazi samo 16 banaka i drugih finansijskih firmi, dok ih je godinu ra-
nije bilo 27. Najbolje pozicionirana finansijska kompanija je Industrial
& Commercial Bank of China, koja je zauzela ~etvrtu poziciju na listi
s tr`i{nom vrijedno{}u od 269 milijardi dolara. Dvije stepenice ni`e je
China Construction Bank, a njena vrijednost na tr`i{tu iznosi 201,5 mi-
HSBC, koja sa vrijedno{}u od 199,2 milijarde dolara to mjesto dijeli sa
brazilskom naftnom kompanijom "Petrobras".
Holveg, ipak, vjeruje da trenutna slabost finansijskog sektora ne}e
dugo potrajati.
"^im se rije{e operativni problemi banaka, taj sektor }e
SAD tokom ponovo dobiti na va`nosti na svjetskim berzama", rekao je on.
pro{le Me|u deset najvrednijih svjetskih kompanija jo{ su ameri~ki trgo-
godine vinski lanac "Wal-Mart" sa 203,7 milijardi dolara, {to je bilo dovoljno
izgubile za peto mjesto. Na sedmoj poziciji je australijska rudarska kompanija
mnogo na "BHP Billiton" sa tr`i{nom vrijedno{}u od 201,2 milijarde dolara. De-
zna~aju u seta je ameri~ka informati~ka kompanija "Google" ~ija je tr`i{na vrije-
globalnoj dnost 196,7 milijardi dolara. Ukupna tr`i{na vrijednost deset najve}ih
privredi kompanija iz 2009. iznosi 2,4 biliona dolara ili tre}inu vi{e nego 2008.
godine. Taj iznos je, ipak, ni`i od ukupne vrijednosti na kraju 2007. go-
dine od 3,1 bilion dolara. (Agencije)

Tunis arapska
zemlja s
najvi{im
standardom
TUNIS - Tunis je i ove godine
progla{en arapskom zemljom s
najvi{im standardom.
Ta sjevernoafri~ka dr`ava je
dobila 59 od maksimalno 100
poena, odnosno tri boda vi{e ne-
go 2008. godine. Iza Tunisa su
se plasirali Jordan i Kuvajt sa 55
poena, a Liban, Maroko i Ba-
hrein su dobili po 54 boda. Tunis
je u istra`ivanju irske kompanije
"International Living" osvojio Prilago|avanje bugarskog
86 poena za bezbjednost, 73 po-
ena za kvalitet zdravstvene nje- agro-sektora zahtjevima EU

Strogi zahtjevi
ge, 85 bo do va za kli mat ske
uslove i 65 poena za tro{kove
`ivota. (Agencije)

Skuplje gase 67 firmi

cigarete i
alkohol za
puniji bud`et
ATINA - U Gr~koj od danas
poskupljuju cigarete za 70, a al-
kohol za 20 odsto, kako bi se
obezbijedila dopunska sredstva u
bud`etu za izlazak zemlje iz
ekonomske krize.
Od pove}anja akciza na ciga-
rete o~ekuje se prihod u bud`etu
od 930 miliona evra, a od pove-
}anja cijena alkoholnih pi}a 70
miliona evra godi{nje. Nakon
poskupljenja cigarete, koje su do
sada ko{tale 3,20 evra, prodava-
}e se po cijeni od 3,61 evro, fla{a
viskija bi}e skuplja za 0,91 evro,
gr~ka rakija 0,41 evro, a pivo od
0,002 do 0,009 evra. (Agencije)
SOFIJA - Bugarska zatvara 67 firmi za preradu mesa, mlijeka i mli-
je~nih proizvoda, koje nisu uspjele da ispune stroge evropske zahtjeve,
iako je Evropska unija vi{e puta prolongirala rok do kojeg su ti kapaci-
teti trebalo da dostignu evropske standarde.
"Od ukupno 585 bugarskih firmi iz ovog sektora zahtjeve je ispunilo njih
518 me|u kojima je 330 proizvo|a~a mesa i mesnih prera|evina i 188 mli-
jeka i mlije~nih proizvoda", saop{teno je iz bugarskog Ministarstva poljopri-
vrede.
Brisel je zahtijevao da do
Bugarskim firmama
kraja 2009. godine 585 bu-
garskih proizvo|a~a mesa,
istekao rok da ispune stroge
mlijeka i sira modernizuje
higijenske zahtjeve i uvedu proizvodne pogone, ispune
kontrolu kvaliteta proizvoda
stroge higijenske zahtjeve i
uve du kon tro lu kva li te ta
proizvoda. To prakti~no zna~i da roba posjeduje kod, uz pomo} kojeg bi, u
slu~aju nepravilnosti, brzo bio provjeren proizvo|a~ i farma od koje je ku-
pljena sirovina.
Evropska komisija odobrila je bugarskim farmerima, od kojih proizvo|a~i
mesa i mlijeka kupuju sirovine, da svoje proizvodne kapacitete usklade s
evropskim do 2011. godine. U Bugarskoj postoji oko 80.000 registrovanih
farmera. (Srna)
12. 1. 2010. vupsbl 25
26 vupsbl!12. 1. 2010.
Reporta`a
Vojnici, policajci i po{tari ne brinu o izboru odje}e
Uniforma za ponos
Vojnici, policajci i po{tari obavlja-
ju zahtjevne, ponekad i opasne za-
datke, ali u svakodnevnom `ivotu
imaju bar jednu olak{icu, uniforme,
koje su u Srbiji po~eli da nose u 19.
vijeku i od tada do danas ne moraju
da razmi{ljaju {ta }e da obuku za
odlazak na posao. Pripadnici tih slu-
`bi ostali su prepoznatljivi po svo-
jim uniformama iako su kroj, boja,
izgled i materijali od kojih se one
prave vi{e puta mijenjani kroz isto-
riju.
Ne pos to ji zva ni ~ni kri te ri jum na
osnovu kojeg su odabrane boje za uni-
forme. Po{tanske i policijske uniforme
u Srbiji danas se razlikuju od uniformi
koje njihove kolege nose u drugim ze-
mljama, dok su vojne uniforme skoro
identi~ne svuda u svijetu.
"Srpski vojnici, takozvani regula{i,
uniformu su prvi put 'obukli' 1809. go-
dine, za vreme Prvog srpskog ustanka
i sastojala se od cilindri~ne kape, do-
kolenica i prekr{tenih kai{eva", rekla
je Marijana Joveli}, kustos za zbirku
uniformi Vojnog muzeja.
Uniforme su se menjale na osnovu
"ustrojenija", propisa i uredbi, kojima
su bile utvr|ene karakteristike i izgled
vojnika i oficira, ali su na promjene
uticale i "modne" tendencije. Za izgled
uniformi vojnika nerijetko je bio pre-
sudan politi~ki trenutak i svaka dinas-
ti ja ima la je li ~ni pe ~at, pa su ta ko
Kara|or|evi}i bili "prepoznatljivi" po
plavoj, a Obrenovi}i po zelenoj boji
uniformi.
Me|utim, prekretnica u razvoju voj-
ne uniforme nastupila je 1908. godine,
kada je uvedena prva sivomaslinasta
uniforma, koja se "provla~ila" u svim
vojskama, od Kraljevine Srbije, peri-
oda JNA, do danas.
"Mo der na voj na uni for ma ba {ti ni
elemente srpske tradicije i na specifi-
~an na~in ~uva nacionalni identitet, ali
je u potpunosti u skladu s uticajima
evropskog zapada", objasnila je Jove-
li}eva.
Prve `enske Kroj i oblik sada{nje uniforme nije
uniforme u se zna~ajno mijenjao od 1989. godine,
po{ti, kada je dobila posebne oznake, dr`a-
s duga~kim vni grb na kapama i kop~ama.
suknjama i "Kada je re~ o policiji, prete~a njiho-
strukiranim ve uniforme bila su crna odela, koja su
kaputima, od 1327. godine nosili oni koji su na
uvedene su putevima branili gra|ane od nasilnika.
1900. godine Uniforme policijskih slu`benika iz pe-
rioda Prvog srpskog ustanka su kara-
kteristi~ne, pantalone su bile {iroke,
umes to da na{ njeg opa sa ~a no sio se
pojas, gde se moglo staviti oru`je, ru-
~no izra|ene kubure, a no{enje kape je
bilo obavezno", rekao je Dejan @iva-
ljevi}, pomo}nik na~elnika Uprave po-
licije u MUP-u.
Prekretnica u No ve uni for me, ko je pri je sve ga
razvoju vojne odlikuje moderan kroj i funkcional-
uniforme nost, policijski slu`benici posljednji
nastupila je put su dobili prije osam godina i nji-
1908. godine, hov izgled sli~an je onima koje su se
kada je nosile devedesetih godina pro{log vi-
uvedena prva jeka.
sivomaslinasta "Po{tari su 'uniformisani' 1837. godi-
uniforma ne, a prve uniforme, izra|ene po uzoru
na ruske, bile su sive, a njihov sastavni
deo, pored duga~kih kaputa i mundira,
bile su sablje", objasnila je Ljiljana
\or|evi}, kustos PTT muzeja.
Prva izmjena uslijedila je 1850. go-
dine, kada su po{tari dobili teget uni-
formu, sa zelenom ruskom kragnom i
reljefnim grbom kne`evine Srbije na
dugmadima. Ipak, to su bile ceremoni-
jalne uniforme.
Prve `enske uniforme u po{ti, sa du-
ga~kim suknjama i strukiranim kaputi-
ma, uvedene su 1900. godine, kada je
donijet i ukaz kojim po{tari i pismono-
{e dobijaju uniforme s kratkim kaputi-
ma, ~i zma ma, pan ta lo na ma, i
obaveznom ruskom kapom s grbom i
simbolom po{te. (Agencija)
Po
Zatvoren najpoznatiji
njujor{ki restoran
ve~era u
Pripremio: Boris \URI]
osjetioci su zadnji put 1. januara mogli naru~i-
P
vati hranu u poznatom njujor{kom restoranu
"Zelena taverna". Ovaj restoran poznat po svo-
jim tifani muralima, iskrivljenim ogledalima,
ali i po vrhunskoj hrani, godinama je bio kultno
Restoran je mjesto Njujorka, koje je svake godine privla~ilo
otvoren 1934. veliki broj turista, ali i lokalnog stanovni{tva.
Restoran je otvoren 1934. godine u Central parku, u vrijeme
godine u Central Velike depresije, ali sada je nai{ao na velike probleme koji su
parku, u vrijeme kulminirali njegovim zatvarenjem prvog januara. Ipak, ljubitelji
taverne u koju je ~esto navra}ao D`on Lenon i svirao klavir, ne-
Velike depresije, }e potpuno zaboraviti svoje omiljeno mjesto, po{to }e unutra{-
ali sada je nai{ao njost restorana biti rastavljena i dijelovi postavljeni na aukciju.
Starinski lusteri, tifani murali od matiranog stakla, ogledala,
na velike bakarni vjetrometri, srebrni svije}njaci i ostali dijelovi su samo
probleme koji neke od stvari koje }e biti prodavane na aukciji.
Enterijer najvi{e privla~io pa`nju: Gotovo
su kulminirali 1.000 ljudi je do{lo da jede posljednji put u tom restoranu uprkos
njegovim niskim temperaturama i hladnom vjetru koji je duvao na zapa-
dnoj strani Menhetna, gdje je i smje{ten ovaj restoran. Zadnji put
zatvarenjem su se unutar njega na{li gosti svih godi{ta i nacionalnosti, kako
prvog januara. lokalnih ljudi tako i turista. Oni su {etali kroz niz soba restorana
od kojih je svaka kreirana u druga~ijem stilu, kao {to je npr.
Ljubitelji ne}e "Kristalna soba" koja podsje}a na ku}e aristokrata sa Menhetna.
potpuno Jedan od posjetilaca, Sendi Mekelvi iz Noksvila, u Tenesiju,
ka`e da je zadnji put ovdje bila prije deset godina.
zaboraviti "Bilo je ljeto i organizovana je svadba u sobi 'Gazebo'. Bila
svoje omiljeno sam tako impresionirana. [teta {to se restoran mora zatvoriti",
rekla je Mekelvijeva.
mjesto, jer }e Restoran je godi{nje posje}ivalo oko 500.000 ljudi, odnosno
dijelovi svako ve~e je ugo{}avao oko 1.400 posjetilaca.
Mnogi poznati jeli u toru za ovce: Na mjestu
unutra{njosti na kojem se nalazi restoran nekada je postojao tor za ovce koje
restorana su se napajale na Ov~ijoj ledini. Godine 1934. Robert Mozes,
gradski komesar za parkove u Njujorku, je po~eo restauraciju
biti postavljeni Central parka i tako je na mjestu tora napravljen restoran. Svoju
na aukciju slavu u Njujorku, ali i {irom SAD, je stekao sedamdesetih godina
pod upravom Vornera Leroja.
"Zelena taverna" je bila omiljeno mjesto prominentnih glu-
maca, muzi~ara, politi~ara i pisaca. Me|u njegovim redovni gos-
ti ma, po red Le no na, bi li su Grejs Ke li i Fi ore lo la Gar di ja,
 Reporta`a 12. 1. 2010. vupsbl 27

Unutra{njost
je bogato
ure|ena
starinskim
lusterima
i muralom

Restoran je
u velikoj
mjeri
odredio
na~in
dana{njeg
`ivota u
ameri~kom
metropolisu

osljednja
"Zelenoj taverni"
poznati gradona~elnik Njujorka.
U maju 2008. restoran i investiciona grupa "Vestfild grup"
najavili su planove za osnivanje druge "Zelene taverne" u San
Francisku, koja bi trebalo da se prostire na povr{ini od 3.700 me-
tara kvadratnih. Ipak, ovaj plan nije bio ostvaren po{to se taverna
na{la u centru skandala sa svojim radnicima. Predstavnici resto-
Me|u
njegovim
rana su morali isplatiti 2,2 miliona dolara za isplatu tu`be za se-
redovnim
ksualnu i rasnu diskriminaciju koju je protiv njih digla Komisija
gostima,
za ravnopravnost u zapo{ljavanju, po{to je zaklju~eno da je u
pored sklopu restorana postojalo uznemiravanje `ena i radnika manjin-
Lenona, bili skih nacionalnih grupa. Ovo je jednim dijelom doprinijelo da
su Grejs Keli gradske vlasti ne produ`e ugovor o zakupu prostora.
i Fiorelo Hostesa Karli Martinez ka`e da je restoran na zadnji dan
la Gardija, imao 830 rezervacija za ru~ak i 1.300 za ve~eru. Sli~na situacija
poznati je bila i sa proslavom Nove godine kada su sva mjesta bila ras-
gradona~elnik prodata. Koliko je ovaj restoran bio popularan me|u stanovnici-
Njujorka ma Njujorka govori i podatak da je pres-konferencija na kojoj je
najavljeno zatvaranje restorana bila popunjena do zadnjeg mjes-
ta.
D`enifer Oz Leroj proglasila bankrot: "Pro-
Na zadnji
ces bankrota nije jo{ zavr{en i zvani~no zatvaranje restorana je dan je bilo
predvi|eno za 14. februar. Na{ restoran je uvijek bio gotovo pun, 830
ali odr`avanje same zgrade je veoma skupo, a tu je i ugovor o rezervacija
za ru~ak
zakupu koji je upravo istekao i mi ga nismo mogli produ`iti", i 1.300
rekao je Majkl Desiderio, izvr{ni direktor restorana. za ve~eru
Odluku da proglasi bankrot je donijela D`enifer Oz Leroj,
nakon {to grad nije htio da produ`i ugovor o zakupu. Njen otac
Vorner Leroj, preuzeo je vo|enje restorana po~etkom sedamdese-
Restoran je tih godina pro{log vijeka i nakon toga je ulo`io deset miliona do-
godi{nje lara u kreiranje fantasti~nih prizora, {to je predstavljalo ne~uvenu
posje}ivalo sumu novca u to doba. Vorner je bio sin producenta Mervina Le-
oko 500.000 roja, koji je producirao legendarni film "^arobnjak iz Oza" kojeg
ljudi, su u novinama "Njujork tajms" opisali kao "ludog nau~nika".
odnosno Arlan Etinger, predstavnik aukcijske ku}e "Gernsiz" rekao
svako ve~e je je da ovo predstavlja tu`ni kraj jednog perioda, koji je u velikoj
ugo{}avao mjeri odredio na~in dana{njeg `ivota u ovom ameri~kom metro-
oko 1.400 polisu. Ipak, on o~ekuje da }e mnogo ljudi biti zainteresovano za
posjetilaca `ivopisni sadr`aj koji je bio sastavni dio restorana.
"D`on Lenon je bio redovni gost ovdje, svirao je klavir i ko-
ristio je 'Zelenu tavernu' da bi proslavljao svoje ro|endane. Do
sada nam se ve} javio ~ovjek sa Bliskog istoka koji ka`e da je
zainteresovan za pet velikih lustera koji su ukra{avali restoran",
obja{njava Etinger.
 28 vupsbl!12. 1. 2010.
Svijet
Al Kaida prijeti da }e Vijesti
ubiti francuskog taoca Liban
FOTO NN
DUBAI - Sjevernoafri~ki ogra-
nak Al Kaide zaprijetio je ju~e da
}e pogubiti francuskog taoca uko-
liko ~lanovi te organizacije koji su
zato~eni u zatvoru u Maliju ne bu-
du oslobo|eni u roku od 20 dana.
"Mud`ahedini su odlu~ili da oba-
vijeste vlade Francuske i Malija o
svom jedinom uslovu od ~ijeg ispu-
njenja zavisi osloba|anje francuskog
taoca Pjera Kamaa, a to je pu{tanje
na slobodu sve ~etvorice na{ih ~la-
nova koji su prije nekoliko mjeseci
uhap{eni u Maliju", navela je Al Ka-
ida u islamskom Magrebu na je-
dnom islamisti~kom veb sajtu.
Ta grupa je poru~ila da }e za 20
dana, ra~unaju}i od nedjelje, "obje
Petoro mrtvih
u udesu helikoptera
FOTO AFP
SIJUDAD MEKSIKO - Pet osoba, me|u kojima jedan od najbogati-
jih poslovnih ljudi u Meksiku, poginulo je kada se helikopter u kojem
su se nalazili sru{io na obodu Sijudad Meksika, saop{tile su ju~e vlasti.
"Nesre}a se dogodila u nedjelju nave~e, a me|u poginulima su biznismen
Me|u poginulima
jedan od najbogatijih
poslovnih ljudi u Meksiku
je u toku. Saba, istaknuti ~lan jevrejske zajednice u Meksiku, ulagao je no-
vac u mnogobrojne oblasti, uklju~uju}i tekstil, nekretnine, trgovinu i tele-
komunikacije. (AFP)
Dje~aci spasli davljenika
Ewp!kj!db! ptnp!hp!ej|!okb!lb! qsp!hmb!|f!ob! tv! {b
if!sp!kf!ob!lpo!|up!tv!tqb!tmj!•p!wkf!lb!lp!kj!tf!eb!.
wjp!v!ejw!mkjn!nps!tljn!wp!eb!nb!ob![mb!uopk!pcb!mj
Lwjo!tmfo!eb/!
vlade biti u potpunosti odgovorne za
`ivot francuskog taoca".
Kama je otet 25. novembra u Ma-
liju, a Al Kaida je preuzela odgovor-
nost za njegovu otmicu, kao i jo{
troje [panaca.
Tra`e osloba|anje
svojih ~lanova
iz zatvora u Maliju
Al Kaida u islamskom Magrebu,
ranije poznata kao Salafisti~ka grupa
za propovijedanje i borbu, preuzela
je odgovornost za brojne napade u
Al`iru i drugim zemljama regiona.
(Agencije)
Mojzes Saba i dvoje ~lanova
njegove porodice", izjavio je lo-
kalni tu`ilac Antionio Grandos.
Policija vjeruje da je pilot nis-
ko letio zbog magle i da je uda-
rio u zgradu, a istraga o nesre}i
Djeca bez obrazovanja
V!Sv!nv!oj!kj!kf!up!lpn!qp!tmkf!eokji!qfu!hp!ej!ob
qsp!d f!o bu! ekf!d f! lp!kb! of! qp!i b!} b!kv! |lp!mv
vuspt!usv!•fo-! peop!top! twb!lp! qf!up! ej!kf!uf! of
jef!v!|lp!mv/
Ju{~enko
dijeli poljupce
_FS!LB!TJ! .! Vlsb!kjo!tlj! qsfe!.
tkf!eojl! Wj!lups! Kv|!•fo!lp! mkv!cj
af!ov!v!vlsb!kjo!tlpk!usb!ej!dj!pobm!.
opk!op|!okj!lp!kb!nv-!v!tlmb!ev!t
vlsb!kjo!tlpn! usb!ej!dj!kpn-! ov!ej
imkfc! {b! wsj!kf!nf! gft!uj!wb!mb! gpml
nv!{j!lf!v!hsb!ev!_fs!lb!tj/!
Gft!u j!w bm! tf! pesab!w b! vp•j
qswf! svo!e f! qsfe!t kf!e oj!• lji
ga|ao
j{cp!sb! v! Vlsb!kj!oj-! lp!kb! ~f! cj!uj
izraelske pesab!ob!28/!kb!ov!bsb/
avione
BEJRUT - Libanska vojska
ga|ala je ju~e ~etiri izraelska
borbena aviona koji su u{li u Zavr{ena istraga o slu~aju
vazdu{ni prostor Libana, izja-
Otmi~ar
vio je portparol vojske.
Izraelski avioni tipa fantom,
koji su letjeli na maloj visini
iznad ju `nog dije la Li ba na,
ga|ani su oko 70 puta. Izrael-
ske vlasti isti~u da je neopho-
dno da nji ho vi avi oni
prelije}u teritoriju Libana ka-
nije imao
ko bi se pratilo krijum~arenje
oru`ja libanskog Hezbolaha.
(Agencije)
Novi napad
na crkvu
u Maleziji
FOTO NN
KUALA LUMPUR - Jo{ je
jedna crkva napadnuta ju~e u
Maleziji, deveta u zadnjih pet Mjesto u kojem je
dana. ona bila zatvorena
Na pad se do go dio u je ku
rasprave koja se u zemlji vodi od svoje desete do
o tome mogu li nemuslimani osamnaeste godine
koristiti rije~ "Alah" i koja je
istra`eno je i u
uzro ko va la naj no vi ju po li ti -
~ku nestabilnost, ugro`avaju- njemu se nalazila
}i ugled Malezije kao stabilne
dr`ave s muslimanskom ve}i- DNK isklju~ivo
nom. Napadi na crkve unijeli otmi~ara Volfganga
su ne mir me |u hri{ }an sku
manjinu u Maleziji i zategnuli Priklopila
odno se s ve }in skim mu sli -
man skim sta no vni{ tvom.
(Agencije)
Umjesto
vela nose
hirur{ke
maske
KAIRO - Ve}i broj egipat-
skih studentkinja na univerzi-
te tu u Ka iru po ~eo je no si ti
hirur{ke maske kako bi zaobi-
{le Vladinu zabranu potpunog Nata{a
Kampu{
pokrivanja lica na ispitima.
Vlada, odnosno Ministarstvo
obrazovanja, zabranu je doni-
jela u oktobru, obrazlo`iv{i je
slu~ajevima u kojima su se i
studenti i studentkinje pokri-
ve nih li ca pred stav lja li kao Obama ne}e slati
trupe u Jemen
drugi kandidati. (Agencije)
Barak "Ne namjeravam da po{aljem kopnene
Obama trupe u te regione. Imam namjeru da zajedno s na{im
me|unarodnim partnerima u problemati~nim oblastima
{irom svijeta osiguram bezbjednost ameri~kih gra|ana",
rekao je Obama za magazin "Pipl".
Vjeruje da je centar
aktivnosti Al Kaide na granici
Pakistana i Avganistana
U posljednje vrijeme porasla je zabrinutost u vezi s
VA[INGTON - Ameri~ki predsjednik Barak teroristi~kim aktivnostima u Jemenu, ali i u Somaliji,
Obama izjavio je da ne namjerava da {alje trupe u koja se nalazi na pomorskom putu ka naftnim poljima
Jemen ili Somaliju. Bliskog istoka.
U intervjuu ~ije je dijelove objavio ~asopis "Pipl", a Ame ri ~ki zva ni ~ni ci naveli su da su
koji }e u cjelini biti objavljen u petak, Obama je rekao uvjereni da je 23-godi{nji Nigerijac koji je poku{ao da
da i dalje vjeruje da se centar aktivnosti Al Kaide nalazi aktivira eksploziv u avionu na liniji Amsterdam - Detro-
u podru~ju na granici Pakistana i Avganistana. it 25. decembra bio obu~avan u Jemenu. (Agencije)

kidnapovanja djevoj~ice u austrijskom [trashofu
Nata{e Kampu{
sau~esnike
BE^ - U slu~aju otmice Nata{e Kam-
pu{, koja je deset godina dr`ana u zato~eni{-
tvu, nema sau~esnika, glavni je zaklju~ak
istrage, ~iji su rezultati predstavljeni u Palati
pravde u Be~u.
Nata{u Kampu{ (21) je, kada je imala 10
godina, oteo Volfgang Priklopil i dr`ao je osam
godina zatvorenu u podrumu svoje porodi~ne
ku}e u [trashofu nedaleko od Be~a.
[ef be~kog dr`avnog tu`ila{tva
Verner Plaj{l rekao je da se isklju~uje mogu-
}nost postojanja vi{e po~inilaca, odnosno sa-
Gvajana i Martinik odbili ve}u autonomiju
Stanovni{tvo
se izjasnilo na
referendumu
12. 1. 2010. vupsbl 29
Opozicija Po`ar progutao
obrijala glave 100 ku}a
TF!VM!.!Kv!aop!lp!sfk!tlj!pqp!{j!. HV!WB!IB!UJ! .! Wb!usp!hbt!dj! qp!lv!.
dj!p oj! qp!t mb!o j!d j-! t! pcsj!kb!o jn |b!wb!kv! eb! pcv{!eb!kv! wb!usf!ov! tuj!.
hmb!w b!n b-! qsp!u ft!u v!kv! jt!q sfe ij!kv! v! qp!e sv!• kv! Ovo!n b!u j-! v
qbs!mb!nfo!ub! v! Tf!vmv/! Pqp!{j!dj!. cmj!{j!oj! obg!uof! sb!gj!of!sj!kf! v! Hv!wb!.
pof!qbs!uj!kf!tf!qsp!uj!wf!qmb!op!wj!. ib!u j!kv-! v! jo!e jk!t lpk! qsp!w jo!d j!kj
nb!Wmb!ef!eb!j{!hsb!ef!qp!tmp!wof Btbn/!Qsf!nb!{wb!oj!•ojn!qp!eb!dj!.
{hsb!e f! vnkft!u p! qmb!o j!s b!o ph nb!qp!abs!kf!vhb!|fo!{b!ewb!tb!.
benj!o jt!u sb!u j!w oph! dfo!u sb/ ub-! up!lpn! lp!kji! kf! j{!hps!kf!mp! 211
Efnpotusbouj! tv! op!t j!mj! usbo!. lv!~b/!Ep!qp!ab!sb!kf!ep!|mp!vtmkfe
tqb!sfo!uf!t!ob!uqj!tpn!#Tb!•v!wbk!. dv!sf!okb!j{!obg!uof!sb!gj!of!sj!kf/
np! psj!h j!o bm!o j! qmbo! {b
benj!ojt!usb!uj!woj!dfo!ubs#/
Vijesti
Funkcioneri
pobjegli sa
dr`avnim
milijardama
PEKING - Hiljade kines-
kih funkcionera pobjeglo je
iz zemlje sa nekih 50 mili-
jardi dolara dr`avnih para u
d`epovima, pokradenih to-
kom ekonomskog uzleta ze-
mlje u protekle tri decenije,
sa op {ti lo je ju ~e ki nes ko
vrhovno tu`ila{tvo.
{u Kampu{, pa se poslije toga sakrila, a onda je Koriste}i usluge kriminal-
Ku}a u kojoj u drugom bijelom kombiju vidjela dva mu{kar- nih bandi u drugim zemlja-
je deset ma, biv {i zva ni ~ni ci su
godina bila u ca.
zato~eni{tvu Sljede}a sporna ta~ka je ta {to je Otmi~ar ~esto bili u stanju da operu
Priklopil sa svojom `rtvom oti{ao, poslije otmi- Volfgang no vac, ku pe ne kre tni ne i
Priklopil dobiju la`ne li~ne isprave.
ce, u {umu i tamo je o~igledno ~ekao na nekoga
i pri tome je naveo da }e Nata{u predati drugim kao njegovu `ivotnu saputnicu. Razvijene dr`ave, uklju~u-
osobama. To je bio njegov plan, koji je na~i- ju}i SAD i Australiju, pos-
Onda je telefonirao (ili se samo pravio da nio jo{ krajem 1997. i po~etkom 1998. godine. tale su "uto~i{te za one koji
telefonira) i rekao: "Ne dolaze". Budu}i da je bilo ve} kasno da na|e sebi supru- se kriju". (AFP)
Obja{njenje je da je Priklopil `elio da upla- gu, on je na~inio plan kako da je stvori. Namje-
{i djevoj~icu, pa se pravio da nije sam. On je
pri~ao i da }e tra`iti od Nata{inih roditelja 17
ra mu je bila da otme jedno dijete i da ga vaspita
kao svoju `ivotnu saputnicu.
Papa osudio
miliona {ilinga za otkup. samit u
Istraga je pokazala da je, nasuprot navodi- Kopenhagenu
ma Ludviga Adamovi}a, predsjednika Evaluci- Ispitano 110 osoba,
one komisije, specijalno izgra|en podrum bio 30 saslu{ano kao svjedoci VATIKAN - Poglavar Ri-
ve} izgra|en prije otmice. U njemu su postojali mokatoli~ke crkve papa Be-
sanitarni ~vor, ventilacija i lavabo. Namje{taj je Ovo su podaci, koje su istra`ioci dobili od ne dikt [e sna es ti ju ~e je
Priklopil montirao kasnije sukcesivno zajedno s Ernsta H., poslovnog prijatelja Priklopila. kri ti ko vao ne us pjeh svjet -
u~esnika Volfganga Priklopila. Nata{om Kampu{. Tokom istrage je isklju~ena mogu}nost da skih li de ra da usvo je nov
On je ukazao da je 110 osoba ispitano, 30 Kasnije, kada je bila tinejd`erka je Ernst H., sau~esnik ili neko ko je znao o tome sporazum o klimatskim pro-
saslu{ano kao svjedoci i 9.000 radnih sati istra- Nata{a je smjela da prati Priklopila i na jednom sve, ali Priklopil mu je priznao sve pred samo- mjenama, rekav{i da svjet-
`ivano. izletu - skijanju. Zbog takvih detalja bila je u ja- ubistvo. ski mir za vi si od
Mjesto u kojem je Nata{a Kampu{ vnosti povedena rasprava da je mogu}e da je Na dan bjekstva Nata{e Kampu{ iz zato~e- odgovornog ~uvanja Bo`jeg
bila zatvorena od svoje desete do osamnaeste Kampu{ova bila dobrovoljno kod svog kidna- ni{tva 23. avgusta 2006. godine, Priklopil se na- djela.
godine istra`eno je i u njemu se nalazila DNK pera i da se navodno i svojom voljom vra}ala {ao s Ernstom H. Papa je u obra}anju amba-
isklju~ivo Priklopila. poslije poku{aja bjekstva. [ef dr`avnog tu`ila{tva Tomas sa do ri ma akre di to va nim u
Razrije{en je i iskaz jedinog svjedoka Me|utim, istina je da je ona stalno ~ekala Milbaher je vodio zavr{ne istrage i procjenjivao Vatikanu kritikovao "politi-
otmice. Jedna, tada dvanaestogodi{nja u~enica, na mogu}nost da pobjegne, kada Priklopil ne sve ukaze. To nije bio slu~aj s istragama koje su ~ki otpor" usvajanju novog
navela je da je vidjela dva otmi~ara. Me|utim, bude oprezan. Priklopil je vjerovao da }e dje- sprovedene 1998. godine, kada se nije pratilo sporazuma na samitu u Ko-
ona je prvo vidjela Priklopila kako otima Nata- vojka zaboraviti na otmicu i da }e sebe vidjeti ukazivanje na Priklopila. (Agencije) pen ha ge nu u de cem bru
2009. godine i izrazio nadu
da }e budu}i pregovori uro-
diti plodom. (Agencije)
FOR DE FRANS - Stanovnici francuskih
ETA
teritorija na Karibima Gvajana i Martinik veli-
uspostavlja
kom ve}inom su na referendumu odr`anom to-
Francuski departmani bazu u
kom vi ken da odba ci li mo gu }nost {i re
autonomije, saop{tile su ju~e vlasti. Gsbo!dvt!lj! ef!qbs!unb!oj! tv! vqsb!wof Portugalu
Godinu dana nakon {to su organizovani pro- kf!e j!o j!d f! v! Gsbo!d vt!l pk/! Pwb! {f!n mkb! jnb MADRID - Baskijska se-
testi zbog pove}anja cijena na ostrvu Gvadalupe, vlv!qop!211!ef!qbs!unb!ob!pe!lp!kji!tv!•f!uj!sj paratisti~ka grupa ETA po-
koji su se pro{irili i na Martinik i Gvajanu, na re- v!qsf!lp!nps!tlpn!ej!kf!mv/!Ef!qbs!unb!oj!tf!ej!. ku {a va da uspos ta vi
ferendumu je ponu|en izbor za glasanje za pro- kf!mf!ob!453!plsv!hb/! logisti~ku bazu u Portugalu,
mjene kojima bi poslanici lokalnog parlamenta Ef!q bs!u nb!o pn! qsfe!t kf!e b!w b! qsf!g flu jer je pod sve ve}im pritis-
imali ve}a ovla{tenja, iako to nije bilo glasanje za lpkfh! jnf!o v!k f! Wmb!e b-! uf! nv! qp!n bav kom francuske policije, ja-
sticanje nezavisnosti. qpuqsf!gf!luj!j{!twb!lf!qpu!qsf!gf!luv!sf/!Ef!qbs!. vili su ju~e {panski mediji.
unbo! kf! mp!lbm!ob! {b!kf!eoj!db! lp!kpn! vqsbw!mkb Pre ma jav lja nju me di ja,
tlvq!|uj!ob!jmj!hf!of!sbm!op!wj!kf!~f!lp!kb!tf!cj!sb policija sumnja da ETA `eli
Dva regiona suo~ena s ob!|ftu!hp!ej!ob/ da oformi mre`u skloni{ta i
ozbiljnim ekonomskim problemima skladi{ta naoru`anja u Por-
79,3 odsto u Martiniku bilo je da se odr`i trenutna tu ga lu ka ko bi pri pre ma li
Francuski predsjednik Nikola Sar- situacija. na pa de u [pa ni ji. ETA je
kozi predlo`io je u junu da se bira~i na referendu- Dva regiona, koja imaju punopravni sta- du`e vrijeme veliki dio svo-
mu izjasne o tome da li `ele da lokalne vlasti tus francuskih departmana i samim tim su dio je infrastrukture i ve}inu ru-
dobiju ve}a ovla{tenja, poput onih koja imaju ne- Evropske unije, suo~ena su s ozbiljnim ekonom- kovodstva smjestila na jug
FOTO AFP
ke druge francuske teritorije, kao {to je Nova Ka- skim problemima uklju~uju}i pove}anje cijena i Francuske, gdje je pod sve
ledonija, arhipelag u Tihom okeanu. stope nezaposlenosti, ali su tako|e dobili i znatnu ja ~im pri tis kom po li ci je.
Me|utim, skoro 70 odsto glasa~a u Gvajani i finansijsku pomo} od Pariza. (Agencije) (Agencije)
30 vupsbl!12. 1. 2010. Svijet
Sjeverna Koreja tra`i izmjenu u vezi s okon~anjem Korejskog rata

Pjongjang za
mirovne ugovore FOTO NN

Spomen-podru~je
podignuto u znak
sje}anja na `rtve
Prijedlog iznesen Korejskog rata
uz obrazlo`enje
da bi zvani~no
progla{enje
mira sa SAD bilo
mogu}e u
zamjenu za pomo}

SAD zahtijevaju da Pjongjang

okon~a svoj nuklearni program

PJONGJANG - Sjeverna Koreja se ju~e
zalo`ila za potpisivanje mirovnog ugovora
koji bi zamijenio sporazum o primirju kojim
je okon~an Korejski rat (1950 - 1953).
Pjongjang je i ranije iznosio sli~an prijedlog,
uz obrazlo`enje da bi zvani~no progla{enje mira
sa SAD doprinijelo napretku u me|unarodnim
pregovorima o okon~anju sjevernokorejskog nu-
klearnog programa u zamjenu za pomo}.
Korejski rat, koji je trajao od 1950. do 1953.
godine, okon~an je primirjem, a ne mirovnim
sporazumom.
U Korejskom ratu, u kojem su po-
ginula tri miliona ljudi, na strani Juga su u~es-
tvovale SAD i druge zapadne zemlje, a na strani
Sjevera Kina.
Ameri~ke snage koje su se borile na Korej-
skom poluostrvu potpisale su sporazum o pri-
mirju sa Sjevernom Korejom i Kinom, ~ime je
okon~an rat.
Dvije Koreje su, tehni~ki, i dalje u ratu, a u
pograni~noj oblasti je razmje{teno vi{e od milion
vojnika.
"Ukoliko treba da bude izgra|eno
povjerenje izme|u Sjeverne Koreje i SAD, od
klju~nog je zna~aja najprije zaklju~iti mirovni
ugovor kojim bi bilo okon~ano ratno stanje, gla-
vni uzrok neprijateljskih odnosa", ocijenilo je
sjevernokorejsko Ministarstvo spoljnih poslova.
U saop{tenju se dodaje i da bi otklanjanje
prepreka diskriminacije i nepovjerenja, kao {to
su sankcije, moglo u kratkom roku da rezultira
nastavkom multilateralnih pregovora.
Dvije Koreje Pjongjang je prije nekoliko sedmica
su, tehni~ki, izrazio spremnost da prestane da bojkotuje pre-
i dalje u ratu govore u kojima u~estvuju dvije Koreje, Kina,
Japan, Rusija i SAD.
SAD su poru~ile da razgovori o mirovnom
sporazumu mogu da po~nu ~im Sjeverna Koreja
okon~a svoj vojni nuklearni program. (Agencije)

Sjever Njema~ke
odsje~en od svijeta
Izrael }e
graditi zid
prema Egiptu
Po~eli pregovori
BERLIN - Sni-
jeg je ju~e pres-
tao da pa da u
JERUSALIM - Izraelski pre-
mi jer Be nja min Ne ta nja hu
odobrio je planove za izgradnju
o ujedinjenju Kipra bitnim pitanjima kao {to su bezbjednost i vlasni{tvo.
ve }em di je lu Ostrvo podijeljeno
Njema~ke, ali su bezbjednosne barijere du` gra- 35 godina Okosnica nove runde pregovora trebalo bi da budu
pu te vi do vi {e nice s Egiptom da bi "smanjio raspodjela vlasti, ekonomija i pitanja u vezi s Evrop-
mjes ta na kraj - priliv ilegalnih useljenika i ek-
njem sje ve ru stremista u zemlju". Okosnica nove runde pregovora
Njema~ke i dalje U saop{tenju iz Netanjahu- raspodjela vlasti
ne pro ho dni po - ovog kabineta navodi se da je
slije velike me}a- to strate{ka odluka koja treba
ve za vikend. da obezbijedi "jevrejski i de- skom unijom. Pravo na vlasni{tvo }e, tako|e, biti na
Od svijeta je odsje~eno vi{e sela na ostrvu Femarn u Balti~kom moru, mokratski karakter Izraela". dnevnom redu.
jer do sada jo{ nije bilo mogu}e da se na pristupnim putevima uklone Barijera }e biti izgra|ena du` NIKOZIJA - Gr~ki i turski lideri na Kipru za- Sjednice }e biti odr`ana u zvani~noj rezi-
visoki smetovi. dva dijela izraelsko-egipatske po~eli su ju~e maratonske pregovore kako bi u 2010. denciji {efa Misije Ujedinjenih nacija na Kipru Taje
I dalje je te{ko dostupno i vi{e drugih naselja na krajnjem sjeveru ze- gra ni ce, ne da le ko od gra da godini do{li do sporazuma o ujedinjenju ostrva po- Bruk Zerihouna, u tampon zoni koja ostrvo razdvaja na
mlje, u saveznim pokrajinama Meklenburg-Predpomeranija i [lezvig- Eilata, kao i na ivici pojasa Ga- dijeljenog ve} 35 godina. sjeverni dio koji je okupirala turska vojska i ju`ni dio
Hol{tajn. Lokalne vlasti su saop{tile da }e svi putevi biti u potpunosti ze, gdje se dodiruju teritorije Predsjednik Kipra Demetris Hristofias i Mehmet koji je u Evropskoj uniji.
ra{~i{}eni tek za nekoliko dana. Na vi{e autoputeva, posebno na sjeve- dvije zemalje. Procjenjuje se da Ali Talat, lider Turske Republike Sjeverni Kipar, koju je Kipar je podijeljen nakon invazije koju je izvela
ru, vozila zaglavljena u snijegu ometaju saobra}aj. }e izgradnja ko{tati oko 270 priznala jedino Ankara, sasta}e se {est puta - 11,12, 13, turska vojska na sjeverni dio ostrva 1974, odgovoriv{i
Na putevima {irom Njema~ke policija je za vikend registrovala vi{e miliona dolara i da }e trajati 25, 26. i 27. januara. na dr`avni udar gr~kih nacionalista koje je tada podr`a-
od 2.000 udesa, u pokrajini Sjeverna Rajna Vestfalija su poginule dvije dvije godine. (Agencije) Hristofias i Talat su se ve} {ezdesetak puta vla hunta na vlasti u Atini `ele}i da ostrvo pripoji
osobe. (Agencije) sastali u posljednjih 15 mjeseci, ali se jo{ spoti~u u vezi s Gr~koj. (AFP)

Najpoznatija svjetska skijali{ta
Mondenski centri u
zimskim mjesecima
Sent Moric
skom katoli~kom svecu. Ovo maleno mjesto se smjesti-
lo neposredno uz granicu s Italijom. Jo{ davne 1864.
godine u ovom mjestu rodila se ideja o zimskom turi-
zmu, te se s pravom mo`e nazvati kolijevkom skija{kog
turizma. Anegdota ka`e kako je jedan od prvih hotelije-
ra u tom podru~ju Johan Badrut ponudio opkladu ~e-
tvorici britanskih ljetnih turista da se vrate zimi i ako
im se ne svidi, Badrut }e pokriti sve tro{kove. Ali, ako
budu zadovoljni, pozvao ih je da budu njegovi gosti ko-
liko god to za`ele. Britanci su tako do{li 1864. godine,
Anegdota ka`e kako je
jedan od prvih hotelijera u tom
podru~ju Johan Badrut ponudio
opkladu ~etvorici britanskih ljetnih
turista da se vrate zimi i ako im se ne
svidi, Badrut }e pokriti sve tro{kove.
Britanci su tako do{li 1864. godine,
a ostali su ~ak do Uskrsa
a ostali su ~ak do Uskrsa.
Lokacija: Hsb!cvo!efo-!\wbk!dbs!tlb Sent Moritz je, osim po luksuznim hotelima, po-
Skijali{ta: Gvs!u|f!mbt-!Lps!wb•-!Lps!wj!mkb-!Nbs!hvot!j znat i po brojnim i raznovrsnim zimskim sportovima,
poput pola i kriketa na ledu, karlinga, boba i mnogih
]b!wp!mf!{b
drugih, ali i kao prvo alpsko mjesto s golf igrali{tem.
Manifestacije: Qswp!fwspq!tlp!qswfo!tuwp!v!vnkf!. Ovo je tako|e i prvo mjesto koje je odlu~ilo patentirati
i za{tititi svoje ime i logo.
uoj!•lpn!lmj!{b!okv-!qswb!cpc!uslb-!qswj!hpmg!uvs!ojs-!ewpkf
{jn!tlf!pmjn!qjk!tlf!jhsf Prvo evropsko prvenstvo u umjetni~kom klizanju
ent Moric je turisti~ki i zimski centar u je odr`ano u ovom mjestu 1882, a prvi golf turnir 1889,
S
Engadin dolini u [vajcarskoj. Ona se prva bob trka je odr`ana 1890. i do 1896. Sent Moric je
nalazi u distriktu Malohi, u kantonu postao prvi grad u Alpama koji je uveo elektri~ne tram-
Graubunden. vaje.
Sent Moric je prvi put spomenut Godine 1906. konji~ka trka je odr`ana na snijegu i
oko 1137, a grad je nazvan po Sent na ledenom jezeru, a prva skija{ka {kola u [vajcarskoj
Morisu, kopskom pravoslavnom i rim- je osnovana u ovom gradu 1929. Godine 1928. Sent
Aspen
nas je popularni skija{ki centar, u kojem godi{nje bude
nekoliko hiljada skija{a iz cijelog svijeta, jer su na nje-
mu odli~ni uslovi za skijanje.
Pravljenje skija{ke arene 1946. zavr{eno je gra-
dnjom lifta i najdu`eg spleta `i~ara u to vrijeme. U svo-
joj ~etvrtoj sezoni Aspen je ugostio Svjetsko prvenstvo
u skijanju, prvo koje je odr`ano van Evrope.
Pristup planini je drasti~no promijenjen 1986. in-
stalacijom gondole "Srebrna kraljica", koja se vertikal-
no penjala na planinu, a imala je nekoliko brzina. Ona
je bila jedna od dva prevoza, zajedno sa `i~arom "Mala
Nel", koja je vozila iz grada do Gondola Plaze.
^etiri velike planine nude
odli~an izbor za sve vrste skijanje
iako se staze uglavnom preporu~uju
odraslim skija{ima. Snoubord je
dozvoljen na tri brda. Najdu`a staza je
4,8 km, a snijega ima tokom ~itave zime
^etiri velike planine nude odli~an izbor za sve
Lokacija: Lp!mp!sb!ep-!TBE vrste skijanje iako se staze uglavnom preporu~uju odra-
slim skija{ima. Snoubord je dozvoljen na tri brda. Naj-
Planine: Btqfo!qmb!oj!ob-!Ibk!mbo!et-!Top!vnbt-!Cb!. du`a staza je 4,8 km, a snijega ima tokom ~itave zime.
ufs!njml-!Btqfo!hps!kf Na`alost, skijali{te nema zelenih staza, tj. staza za po-
Manifestacije: Twkfu!tlj!lvq!v!tlj!kb!okv-!top!vcps!. ~etnike.
Skijali{te se sastoji od ~etiri polja, a ima staza svih
ejoh-!fl!tusf!nop!tlj!kb!okf
stepena te`ine. Pogodan za po~etnike je Batermilk, za
spen planina je skija{ka arena smje- napredne korisnike je Snoumas, a oni koji vole ekstre-
A
{tena u Pitkin okrugu, u Koloradu, mno skijanje, vo`nja na obroncima planine 80.555.899.
malo iznad istoimenog grada. Ona Ukupno je na raspolaganju oko 500 km staza.
je po pu lar no tu ris ti ~ko mjes to u Aspen planina ima 75 staza. Njegova najvi{a `i~ara
SAD. 11210 ide na noge, a njena je najdu`a vo`nja tri milje.
Aspen je osnovan 1879. zbog Ve}ina ljudi skija na vrhu ove planine, jer u tom dijelu
rude srebra u njegovoj blizini, a da- je najbolji snijeg.
12. 1. 2010. vupsbl 31
(4) Pripremio: Davor PAVLOVI]
Moric je bio doma}in Zimskih olimpijskih igara, a bio
je doma}in ZOI i 1948. Ugostio je jo{ preko 30 svjet-
skih {ampionata u bobu i preko 40 skija{kih maratona.
Tako|e je bio doma}in i mnogim drugim takmi~enjima.
Sent Moric se prote`e na 28,7 km kvadratana i bo-
gat je jezerima, {umama i poljima. Okru`en je planina-
ma sa svih strana. Zapravo je sredi{te regije Engadin,
koja se sastoji od nekoliko skijali{ta, te obuhvata vi{e
od 99 km skija{kih staza, tri vrha vi{a od 3.000 m, 56 Svako
gondola i ostalih `i~ara, s najdu`om no}nom stazom u
[vajcarskoj, te najvi{im vrhom u ovom dijelu Alpi na skijali{te
koji sti`e gondola. Furt{elas, Korva~, Korvilja, Mar- je na
guns i \a vo le za za pra vo su odvo je na ski ja li {ta i,
na`alost, ne postoji poveznica skijama. Najve}e od svih svoj
skijali{ta u Engadin regiji je Korvilja. Na oko osamde- na~in
setak km staza prevozi vrlo moderan sistem `i~ara. Sta-
ze su iz vrsno po ve za ne, a ugla vnom su crve nog
posebno,
karaktera, uz poneku crnu ili plavu. ali ipak
Ovo je mjesto gdje su vo`ena ~etiri svjetska skija- neka
{ka prvenstva i Svjetski kup. Splet `i~ara vodi}e vas na
neo~ekivana mjesta, iz {umskih predjela, sve do suro- odska~u
vih, gle~eru nalik, predjela najvi{eg vrha Piz Nair na po svojim
3.057 m, na kojem je ure|en restoran i vidikovac. Piz
Nair ujedno je poznat i po najstrmijem startu u discipli- kvalitetima.
ni mu{kog spusta ikad. Staza broj 4, na kojoj se voze Najbolja
trke Svjetskog kupa, smje{tena je u samoj sredini skija-
li{ta, ispod gornje stanice gondole Sinjal. Kad je zatvo- me|u
re na zbog trka, ski ja li {te bi bi lo od sje ~e no na dva njima
dijela, pa su se zato [vajcarci dosjetili i ispod staze pro-
kopali splet tunela.
su ona u
Sent Moric je prikazan u filmu o D`ejmsu Bondu Evropi,
1964. "Goldfinger" kao ski-centar, a tako|e je prikazan dok se
i u filmu "Samo za tvoje o~i". U noveli Jana Fleminga
"U slu`bi Njenog veli~anstva" negativac Blofeld koristi pojedina
Piz Gloria, centar na planini, kao bazu za svoje operaci- nalaze u
je. Prava Piz Gloria se nalazi u drugom kraju [vajcar-
ske. Americi i
Japanu.
Poznata
skija{ka
Aspen Hajlands je otkrio 1958. Vip D`ons. Kada takmi~enja
ga je donirao Harvardu, on ga je prodao hjustonskom se odr`avaju
biznismenu D`eraldu Hajnsu za 18,3 miliona dolara.
Kasnije je postao dio Apsen ski-centra. na njima,
Najpoznatiji je po ekspertskim terenina, a posebno ali i turisti
se isti~e Bowl, koji nije bio zavr{en do 2002. Ono {to
najvi{e privla~i skija{e ovdje su velike i zahtjevene sta- redovno
ze, koje nude puno uzbu|enja iskusnijim skija{ima. rekreativno
Gornji dio planine je dostupan samo pje{ke, jer ne pos-
toje `i~are. dolaze da
Najpoznatija je G zona koja se nalazi prema Aspen se skijaju. U
planini. Ju`no se nalazi Y zona u kojoj se mo`e voziti
snouket. Nove izmjene ura|ene 2006. pobolj{ale su te- Francuskoj
ren i omogu}ile ve}u sigurnost i lak{i prilaz skija{ima. je to Val d'Izer,
Sno umas ima 79 sta za. Nje go va naj vi {a `i~a ra
11835 ide na noge, a njegova najdu`a vo`nja je ~etiri
u Austriji
milje. Kicbil i
Aspen gorje ima 81 stazu. Poznato je po odli~nim Insbruk,
stazama za skijanje stabla, nekoliko dvostrukih crnih
freefalls i neobi~no dobro njegovanim padinama. Sno- u Italiji
oket skijanje je dostupno na zadnjoj strani u Aspenu. Kortina
Aspen je tako|e popularan kod holivudskih zvijez-
da, a ve}ina njih ima svoje vlastite ku}e ili vikendice. d'Ampeco,
Postoji veliki izbor smje{taja, luksuznih restorana, u [vajcarskoj
barova, diskoteka, klubova i jo{ mnogo toga. Trenutno
u Aspenu `ivi oko 6.000 ljudi. Sjeverozapadno od sela St. Moritz,
nalazi se aerodrom. a u Americi
Kultura je reflektovana u posvetama rudarima koji
su `ivjeli i radili u mjestu, kao i mnogobrojnim memo- Aspen
rijalima poznatim li~nostima poput D`ona Denvera i
Hantera S. Tompsona.
Poznati novinar je htio o~uvati posljednju oazu mi-
ra na ameri~kom zapadu time {to se ~ak i kandidovao
za lokanog {erifa.
Aspen se spominje u nekoliko filmova, a najpozna-
tiji je iz 1993. "Aspen Extreme".
(Nastavi}e se)
 32 vupsbl!12. 1. 2010.

Kreativno dru{tvo "Vidius" iz

Kultura
Mjesec
"Zemlja
pri~a o
KRAJ PRI^E italijanskog
neorealizma
Pi{e: BANJALUKA - Izlo`ba "Godi-
Tanja STUPAR-TRIFUNOVI] ne neorealizma - smjernice itali-
janske fotografije (1945 - 1965)"
bi}e otvorena ve~eras u 19 ~asova
Na{e "nove" godine u Muzeju savremene umjetnosti
(MSU) RS u Banjaluci.
Smjena stare i nove godine uvijek je prilika za neki rezime u stilu {ta je Ova izlo`ba, ~iji je kustos Sarita Scena }e se sastojati
bilo, a sa druge strane i vrijeme razmi{ljanja i kreiranja planova za ono Vujkovi}, posjetiocima }e pru`iti od nekoliko podijuma
{ta }e biti. "Sveti" januar polako odmi~e; ko je na{ao poklone ispod jelke, jedinstvenu priliku da se upoznaju
na{ao je, a ko nije neka ~eka idu}u godinu. sa cjelinom italijanskog neoreali-
Recesija se prika~ila uz sva de{avanja u na{oj zemlji. I dok druge zemlje zma u fotografiji posredstvom vi{e
polako izlaze iz nje, mi umjesto dosada{nje krize u kojoj smo godinama `i- od 200 fotografija 30 autora, ~iji
vjeli ma{emo i dalje njenim zastavama. Kriza je dobila novo ime recesija, nastanak i razvoj prati i razvoj ne-
tako da se za nas ni{ta nije promijenilo. Kako je recesija zavukla svoju du- orealizma u italijanskoj filmskoj
ga~ku ruku svugdje, ni kultura nije bila po{te|ena. Kad od malo uzme{ produkciji.
puno, dobije{ ni{ta. To je RT RS, koji je partner MSU RS
matematika, to nije kultu- u ovom projektu, na svom progra-
Puno toga se de{avalo, ra. Sva sre}a pa u kulturi mu }e od 16. januara emitovati
a malo toga se istinski ne va`e matemati~ke zako- najpopularnije filmove tog vreme-
desilo, jer jo{ brkamo nitosti. Poznato je da kul- na. Svi filmovi od 18. januara po-
kvantitet i kvalitet turnjaci uglavnom ne nedjeljkom, srijedom i petkom
barataju matematikom, pa bi}e emitovani i u MSU RS, a bi}e
je svima lak{e, i njima i onima koji im odre|uju bud`et. Za ljude koji se organizovano i nekoliko predava-
bave kulturom po`eljno je, pa i neophodno, da su kreativni, da od ni{ta nja o italijanskom neorealizmu.
prave ne{to. Na{ narod bi rekao da od gov... prave pitu i da to ne ide, ali Izlo`bu "Godine neorealizma"
pustimo na{ narod; on je bezobrazan. Kulturnjaci su dokazali da pite ipak MSU RS i RT RS organizuju sa
ima, a sad koliko je jestiva, to je stvar ukusa. Puno toga se de{avalo, a Foto-galerijom "Lang" iz Samo-
malo toga se istinski desilo. Jo{ brkamo kvantitet i kvalitet. Krijemo kole- bora, Centrom vizualnih umje-
ktivne neuspjehe iza pojedina~nih uspjeha. Nemamo slobodnih umjetnika tnosti "Batana" iz Rovinja,
jer taj status ne postoji, slikari nam predaju po seoskim {kolama, pisci Hrvatskim dru{tvom likovnih
nam prate pija~ne barometre, a knjige nam pi{u politi~ari i popovi. I ako umjetnika iz Zagreba, Muzejom
pogledamo malo prija{nje godine, ~ini}e nam se da su one lo{e kopirana savremene umetnosti Vojvodine iz
jedna te ista godina jedna preko druge i tako opet i opet i opet. Da, uz ma- Novog Sada i Kulturnim centrom
la pobolj{anja, istina je, tehnika napreduje. Sada imamo fotokopir aparat Beograda. Izlo`ba, koja je vlasni{-
u boji, sve izgleda malo ljep{e, ali su{tina je, na`alost, ista. tvo RAF-a, Italijanskog saveza fo-
tografskih udru`enja iz Torina i
Fotografskog arhiva Toskane iz
Prata, bi}e otvorena do 31. janu-
Prona|eni novi ara, a njome MSU RS ujedno sve-
~ano obilje`ava i datum svog
grobovi graditelja osnivanja - 13. januar 1971. godi-
ne. D.Z.
Keopsove piramide Nagrada za
FOTO BETA

KAIRO - Egipatski arheolozi
prona{li su nove grobnice gradi-
telja Keopsove piramide, saop-
{tio je egi pat ski mi nis tar
kulture Faruk Hosni.
Arheolo{ki tim, pod vo|stvom
direktora egipatskog odsjeka za
antikvitete Zahija Havasa, "prona-
{ao je novu grupu grobnica iz pe-
ri oda 4. di nas ti je (2649-2513.
prije nove ere)", naveo je u saop-
{tenju Hosni i dodao da je rije~ o
"radnicima koji su gradili veliku
piramidu".
Prvi grobovi graditelja Keopso-
ve piramide prona|eni su 1990.
godine.
"Novo otkri}e zna~ajno je zbog
toga {to demantuje sve {to je re~e-
no o tome da su piramide izgradili
podjarmljeni radnici i potvr|uje
ne is ti ni tost vje ro va nja da su ih
gradili robovi", naveo je Havas.
Dokaz toga je, objasnio je, ~i-
njenica da se grobovi nalaze u ne-
posrednoj blizini piramide i ~ak
su okrenuti prema njoj.
"Da je rije~ o robovima njihovi
grobovi ne bi mogli da se nalaze u
toj oblasti", dodao je Havas.
Prvi grobovi
graditelja prona|eni
su 1990. godine
Egipatski zvani~nik je kazao da
postoje dokazi da su ugledne egi-
patske porodice svakodnevno sla-
le 11 teladi i 23 ovce za prehranu
radnika, a zauzvrat nisu pla}ale
poreze.
Prema njegovim rije~ima, u iz-
gradnji najve}e egipatske pirami-
de u~es tvo va lo je do 10.000
radnika. (Beta)
Stoji~inovi}
-Nikoli}evu
BANJALUKA - Jovanka Stoji-
~inovi}-Nikoli} je dobitnica Go-
di{nje nagrade za najbolju knjigu
u 2009. godini, saop{tio je `iri u
sastavu Miljko [indi}, Branko
Milanovi} i Aleksandra ^vorovi}.
Stoji~inovi}-Nikoli}eva je na-
gra|ena za knjigu poezije "Tamno
oko ulice", u izdanju Udru`enja
knji`evnika Srpske (UKS), Podru-
`nica Banjaluka, a nagradu dodje-
ljuju grad Banjaluka i UKS.
Sve~ano uru~enje nagrade bi}e
odr`ano 22. januara u 19 sati u
Kulturnom centru Banski dvor u
Banjaluci. T.S.T.
Obama
naj~itaniji
TUZLA - Naj~itanije knjige u
protekloj godini u Tuzli su "Snovi
moga oca" Baraka Obame i "Kad
je bio juli" Nure Bazdulj-Hubijar.
Prema podacima Narodne i uni-
verzitetske biblioteke "Dervi{ Su-
{i}", nakon Obame, slijede Haled
Hoseini ("Hiljadu sjajnih sunaca"),
Orhan Pamuk ("Bijela tvr|ava"),
Den Braun ("Ta~ka prevare") i Pa-
ulo Koeljo ("Brida").
Od doma}ih autora, nakon Nure
Bazdulj-Hubijar, slijede Safeta
Obho|a{ ("Trbu{na plesa~ica"),
Bekim Sejranovi} ("Nigdje niot-
kuda"), Aleksandar Hemon ("Pro-
jekt Lazarus") i Miljenko Jergovi}
("Freelander"). (Fena)
Dragana ZEC
Predstava se priprema BANJALUKA - Udru`enje "Vidius - kreativno
dru{tvo" iz Banjaluke intenzivno radi na pripremi
prema adaptiranom svoje prve scenske izvedbe "Zemlja Amazonija" u
tekstu sklopljenom od autorskoj projekciji Dragana Te{anovi}a.
Prema rije~ima Te{anovi}a, koji je i jedan od osni-
"Policajaca" Slavomira va~a ovog dru{tva, "Zemlja Amazonija" je adaptacija
Mro`eka i "@enskih dva teksta.
"Predstava se priprema prema adap-
razgovora" Du{ana tiranom tekstu sklopljenom od 'Policajaca' Slavomira
Radovi}a Mro`eka i '@enskih razgovora' Du{ana Radovi}a uz ne-
Za "Cell 211" 16 nominacija Thief" Fernanda Truebe, nominovanim u devet katego-
"Cell 211"
rija, i "The Secret in Their Eyes" Huana Hosea Kampa-
nele, koji je "zaradio" osam nominacija.
Film "Gordos" Danijela San~esa Arevala dobio je
osam, a "The Consul of Sodoma" Singfrida Monleona
{est nominacija.
"Prekinuti zagrljaji" Pedra Almodovara nominova-
ni su u pet kategorija.
"Prekinuti zagrljaji"
Pedra Almodovara nominovani
su u pet kategorija
MADRID - Zatvorska drama "Cell 211" Dani- Za nagradu za najbolju glumicu na-
jela Monsona dobila je 16 nominacija za {panske fil- dmeta}e se Penelopa Kruz za "Prekinute zagrljaje", Ma-
mske nagrade "Goja". ribel Verdu za "Tetro", Rej~el Vajs za "Agoru" i Lola
Film Alehandra Amenabara o drevnom Egiptu Duenas za film "Me Too".
"Agora" nominovan je u 13 kategorija za nagrade koje Nominacije za najboljeg glumca dobili su Argenti-
}e biti dodijeljene 14. februara u Madridu. nac Rikardo Darin za film "Dancer and the Thief", Luis
Ta dva filma nadmeta}e se za prizna- Tosar za "Cell 211", Hordi Mola za "Consul of Sodo-
nje za najbolji film sa ostvarenjima "The Dancer and the ma" i Antonio de la Tore za "Gordos". (Beta)
 Kultura 12. 1. 2010. vupsbl 33
Banja Luke predstavlja svoj prvi projekat Vijesti

Amazonija",
Pe~uj
kulturna
prijestonica
PE^UJ - U Pe~uju je ju~e
zvani~no ozna~en po~etak go-
dine tokom koje }e taj ma|ar-
ski grad bi ti je dna od
evropskih prijestonica kulture.

totalitarizmu
Prvi ma|arski grad koji je
ponio tu titulu tokom godinu
dana }e biti evropska kulturna
prijestonica zajedno s njema-
~kim Esenom i turskim Istan-
bulom. Lokalne vlasti o~ekuju
da }e oko 550 manifestacija u
zva ni ~nom i ne zva ni ~nom
programu posjetiti oko milion
posjetilaca.
Iscjeljuju}i Najve}i dio manifestacija
potencijal bi}e odr`an tokom ljeta, a me-
umjetnosti:
Dragan |u njima je i "Muzi~ki kara-
Te{anovi} van Pe ~uj-Esen-Is tan bul",
FOTO ARHIVA najavljen za kraj juna. Od 9.
do 25. jula najavljen je pozori-
{ni festival, kao i gostovanje
Gorana Bregovi}a. (Agencije)

{to dopisanih scena. Prema istom tekstu je igrana 1997.
godine, kao izvedba tada{njeg Banjalu~kog novog po-
zori{ta", ka`e Te{anovi}.
U komadu koji predstavlja pri~u o
su{tinskoj totalitarnosti svakog dru{tvenog ure|enja,
univerzalnosti oru|a svake vlasti koja mijenja ljudskost
ljudi sa dobrim namjerama, o strahovima i njihovoj pri-
mitivnosti, te pone{to i tragikomi~nosti me|upolnih
odnosa, nastupa}e osam glumaca kojima gluma nije
osnovno zanimanje, uz u~e{}e jo{ desetak ljudi u orga-
nizaciono-tehni~koj podr{ci.
Na sceni }e svoj prvenac igrati: Sanda Kosti}, Nina
Otkrivena
ku}a iz
kamenog
doba
TEL AVIV - Ru{evine ku}e
iz ka me nog do ba, od pri je
8.000 godina, prona|ene su
prilikom izgradnje stambenog
kompleksa u predgra|u Tel
Aviva, saop{tila je izraelska
kancelarija za antikvitete.
"Ku}a iz neolitskog perioda
najstarija je ikada prona|ena u
regionu Tel Aviva", kazala je
arheolog Ajelet Dajan. "To je
prvi put da imamo dokaze o
[trki}, Borislav Kajtuz i Nina Kuljanac, a uz njih }e oni~kog karaktera u trajanju od nekoliko mjeseci, vi{e tako drevnom prisustvu neno-
nastupati i scenski ne{to iskusniji: Beren`er Dambrin, puta godi{nje, stvori prostor za kreativno stvarala{tvo madske populacije u ovom re-
Mirko Ponjevi}, Sini{a Te{anovi} i Du{an Joki}. ljudima koji nisu po svojoj osnovnoj profesiji okrenuti gionu."
"Probe predstave, zahvaljuju}i saradnji lijepim umjetnostima. Arheolozi su u predgra|u
sa Studentskim pozori{tem, trenutno radimo u prostori- "Na kraju svakog studijskog projekta re- Ramat Aviv otkrili ru{evine
jama Doma omladine", isti~e Te{anovi}, dodav{i da je zultat bi trebalo da bude multimedijalna scenska izve- zdanja povr{ine preko 125
premijera planirana za kraj januara, ali da }e o prostoru dba napravljena po standardima postavljenim dovoljno kvadratnih metara, koje ~ine
u kojem }e se odr`ati jo{ razmisliti. visoko da teatarska publika do`ivi na{u, u osnovi ama- tri prostorije koje su, kako se
Uz bogatu muzi~ku podlogu nastalu dijelom `ivom tersku grupu kao vrijednu uva`avanja. Ovo sa uva`ava- vjeruje, koristile razli~ite po-
izvedbom sudionika predstave, ali ipak vi{e kori{tenjem njem ne navodim kao na{u `elju da se takmi~imo sa rodice. (Beta)
sekvenci Mocartovog "Rekvijuma", uz etno i d`ez moti- vrhunskim profesionalcima u na{oj sredini, nego kao
ve, te kostime koji su djelo kreativnog dizajnerskog ti- `elju da na{ rad i dru`enje ne ostane na nivou diletanti- Tinejd`eru
ma "Vidiusa", jo{ jedna zanimljivost predstave je i zma", isti~e Te{anovi}. dirigentska
Prvi put scena koja se sastoji od nekoliko podijuma postavljenih Prema njegovim rije~ima, drugi cilj Udru`enja je
}e nastupiti unutar gledali{ta. Va`no je dodati da prostor u kome }e povezan sa iscjeljuju}im potencijalom umjetnosti. palica
Sanda se predstava izvoditi ne}e biti klasi~na pozori{na sala, "Ov dje prven stve no mislim o poziti- NJUJORK - Simfonijski or-
Kosti}, nego prazan prostor veli~ine oko 250 kvadratnih metara. vnom uticaju na same u~esnike ovakvih kreativnih radi- kestar u Sijetlu izabrao je se-
Nina [trki}, Ovo kreativno dru{tvo je osnovano polovinom onica, koji bi se trebali osje}ati potpunije i vedrije u damnaestogodi{njeg Britanca
Borislav 2009. godine, a trenutno okuplja dvadesetak ljudi razli- dana{nje stresno vrijeme, bave}i se stvarala~kim radom, Aleksandera Prajora za pomo-
Kajtuz i ~itih profesija koji ~ine ekipu koja radi na prvom proje- ali i na drugi vid potencijalnog rada koji je jo{ rijedak na }nika gostuju}ih dirigenata od
Nina ktu, pozori{noj predstavi "Zemlja Amazonija". na{im prostorima. To su razli~iti oblici psihoterapeut- januara do jula 2010. godine.
Kuljanac Osnovna pokreta~ka zamisao udru`e- skih metoda u koje je uklju~ena umjetnost kao {to su Ovo je prvo profesionalno
nja je da se kroz aktivnosti koje bi bile studijsko-radi- muzikoterapija, psihodrama i sli~no", ka`e Te{anovi}. anga`ovanje mladog dirigenta
i kompozitora koji je debito-
vao u Velikoj Britaniji u mar-
tu 2007. go di ne di ri gu ju }i

D`oni Dep sutra na Me}avniku BEOGRAD - Kulturna oaza proslavlje- li~ini; to je mnogo bolje od Klintonove biste u
Nacionalnom simfonijskom
orkestru u Barbikenu. Od tada
je dirigovao i vi{e velikih or-
FOTO ARHIVA

nog reditelja Emira Kusturice na mokro- na{oj Pri{tini. kestara u Evropi.

gor skom brdu Me }a vnik od su tra }e bi ti
centar velikog filmskog svijeta, kada sti`e
specijalni gost 3. me|unarodnog festivala
"Kustendorf" - glumac D`oni Dep.
Dep bi he li kop te rom tre ba lo da sle ti u
Drvengrad, a ako vrijeme bude lo{e sti}i }e
d`ipom.
Prvi put u `ivotu Dep }e biti u prilici da
sa svo jim do ma }i nom Kus tu ri com do ~e ka
Pravoslavnu novu godinu ispred crkve svetog
Save, na raskr{}u ulica Ive Andri}a i D`oa
Stramera u Drvengradu.
Kusturica ka`e da }e na ovogodi{-
njem "Kustendorfu" biti iznevjerena dosada{-
nja tradicija sahranjivanja lo{ih holivudskih
filmova na otvaranju festivala.
"Sada `ivimo `ivot, isklju~ivo najbolje iz
Amerike.
Otkri}emo Depovu statuu u prirodnoj ve-
Tog predsjednika morali su da uveli~aju "Biti dio dirigentskog tima
ne kog ve li kog or kes tra od
{est puta da bi dobili neki efekat", rekao je
fundamentalnog je zna~aja
Kusturica. za profesionalni razvoj mla-
Kusturica navodi da Dep nije imao nika- dih dirigenata, mada svi ne-
kvih posebnih zahtjeva jer dolazi kod njega, u ma ju ta kvu pri li ku u ta ko
njegovu ku}u. mladom uzrastu", istakli su u
upravi simfonijskog orkestra
u Sijetlu.
Kusturica navodi
Prajor, prapraunuk ruskog
da Dep nije imao
nikakvih posebnih zahtjeva glumca i reditelja Konstantina
Stanislavskog, svira klavir od
svoje tre}e godine, a kompo-
Program "Retrospektiva velika- nuje od osme. Upravo je za-
na", posve}en D`oniju Depu, po~e}e u ~etvrtak, vr{io ~et vrtu go di nu na
14. januara, prikazivanjem Kusturi~inog filma Kon zer va to ri ju mu u San kt
iz 1993. godine "Arizona dream", a do 19. janu- Peterburgu. Komponovao je
ara i spu{tanja zavjese u bioskopu "Prokleta vi{e od 40 djela, me|u kojima
avli ja" pu bli ka }e vi dje ti De po ve fil mo ve simfonije, opere i jedan rekvi-
"Edvard Makazoruki" i "Doni Brasko". (Srna) jem. (Agencije)
34 vupsbl 12. 1. 2010.

Sarajevo Odluka o ve}em

obimu zdravstvenih
prava u KS predvi|a
Stambeno zbrinjavanje Breka i Dobrinja brojna olak{anje
srpskih povratnika bez struje za pacijente
Stanovnici koji struju dobijaju
Op}ina Novo Sarajevo realizi- deno je u saop}enju. sa trafo-stanice Breka 3 ne}e
ra projekat sanacije tri stambe- Za ovaj projekat izdvojeno je imati elektri~ne energije danas
ne jedinice za povratnike srpske 50.000 KM, gdje je op}ina Novo od devet do 14 sati.
nacionalnosti, saop}ili su ju~e iz Sarajevo u saradnji sa Ministar- U periodu od devet do 15 sati
pres-slu`be ove op}ine. stvom za izbjeglice i humanitar- danas }e bez struje biti trafo-sta-
Ocijenili su da }e u okviru zaje- nom organizacijom "Hilfswerk" nice Pendi~i}i, Ilivice, Nebo~aj,
dni~kih projekata odobrenih od potpisala protokol o sufinansira- Dobro{evi}i, Gra~anica, Dobri-
strane Komisije za izbjeglice i ra- nju, za {ta je op}i na iz dvo ji la nja 57, Balibegovi}i, Ljubini}i,
seljenih osoba BiH do}i do rje{a- 35.000 KM, a Ministarstvo preko Trnovo i Podlugovi, saop{tili su
va nja pro ble ma stam be nog "Hilfwerka" 15.000 KM. iz "Elektrodistribucije" Saraje-
zbrinjavanja za povratnike i inter- "U toku je i realizacija projekta vo.
Naglasili su da danas, zbog
no raseljena lica srpske nacional- koji je vezan tako|er za sanaciju
izvo|enja neophodnih radova
nosti. stambenih jedinica za povratnike
na odr`avanju energetskih pos-
"U toku su radovi na sanaciji tri sprske nacionalnosti, za {ta je ve} trojenja, struje ne}e imati trafo-
stambene jedinice, za interno rase- izdvojeno 200.000 KM", nagla{a- po dru ~ja Do bri nja 34 i 37 u
ljene osobe i to dvije u neboderi- vaju iz pres-slu`be op}ine Novo periodu od 8.30 do 10 sati.
ma u Ulici Kemala Kapetanovi}a i Sarajevo. Prema saop}enju iz "Elektro-
u Ljubljanskoj na broju 2b", nave- A.R. distribucije", danas od 10 do
11.30 sati struje ne}e biti na tra-
fo-podru~jima Dobrinja 25 i 33,
Trebevi} dobija struju od 11.30 do 13 sati na trafo-
podru~jima Dobrinja 26 i 27, a
Postavljanje instalacija za uvo|enje elektri~ne energije na Trebevi- u terminu od 13.30 do 14.30 sati
}u privodi se kraju, a vrijednost ove investicije je 750.000 KM, rekao na trafo-podru~ju Dobrinja 55.
nam je Ibrahim Had`ibajri}, na~elnik op}ine Stari grad. A.R.
On je objasnio da je za ovaj projekat sredstva u iznosu od 550.000 KM
izdvojila "Elektroprivreda BiH", a da su po 80.000 KM izdvojile op}ina
Stari grad i Kanton Sarajevo.
"Ove godine planirana je i rekonstrukcija vodovodne mre`e na Trebevi-
Servisne
}u. Op}ina Stari grad iz bud`eta je za ovaj projekat izdvojila 60.000 KM, informacije

Nema vi{e
jedan dio sredstava izdvojit }e Kanton Sarajevo, a jedan dio op{tina Isto-
~ni Stari grad", rekao je Had`ibajri}.
M.L. Policija
122
Važniji telefoni Ob!qp!esv!•kv!NVQ.b!LT!v
qsp!uf!lmb!35!tb!ub!fwj!efo!uj!sb!.
ob!tv!usj!qsf!ls|b!kb;!sb!{cpk!. Mirsada LINGO
oj|!u wp-! uf!| lb! lsb!} b! j
Bfsp!espn!Tb!sb!kf!wp 39:.211 p|uf!~f!okf!uv!}ji!tuwb!sj/!Fwj!. Odluka o utvr|ivanju ve}eg obima zdrav-
Cb!lj!kf 644.874 efo!uj!sb!op!kf!kf!eop!ob!tjm!oj!. stvenih prava na podru~ju Kantona Sarajevo,
Cpm!oj!db!#Lp!|f!wp# 555.911 •lp!qp!ob!|b!okf!uf!ob!qbe!ob Dosada{nja praksa bila koju je pripremilo Ministarstvo zdravstva, a pri-
Ej!nokb!•bs 769.666 pwmb!|uf!ov!ptp!cv!v!ws|f!okv hvatila Skup{tina KS, omogu}it }e niz olak{ica
#Fmfl!usp!ejt!usj!cv!dj!kb#!.!lwb!sp!wj 191131244 qp!tmp!wb!tj!hvs!opt!uj!j!kf!eob je da se nalazi ponavljaju kako za zdravstvene osiguranike tako i za zdrav-
HSBT!Jo!gp.dfo!ubs 3:4.294 tbp!csb!~bk!ob!of{!hp!eb/! i time se neracionalno stvene ustanove na podru~ju kantona. Ministar
zdravstva Kantona Sarajevo Mustafa Cuplov is-
KLQ!#Sbe#
Lbo!up!obm!ob!jo!tqf!ldj!kb
769.149
774.95:
Hitna pomo} tro{e finansijska taknuo je ju~e kako su ovom odlukom kona~no
#Qp!lpq# 753.554 124 sredstva. Ovom praksom ut vr|e ni kri te ri ji i mje ri la za ugo va ra nje po
osno vi oba ve znog zdrav stve nog osi gu ra nja sa
#Sb!ejp.ub!ltj# 2626
Flj!qf!Ij!uof!qp!np!~j!jnb!mf
i pacijenti su se svim zdravstvenim ustanovama na podru~ju KS.
#Tb!sb!kf!wp.tubo#
Uf!mf!gpo!tlf!jo!gps!nb!dj!kf
553.691
2293
tv!622!jo!ufs!wfo!dj!kb-!pe!•f!hb bespotrebno izlagali "Ovaj propis sistemski }e regulirati finansiranje
zdravstvene za{tite u Sarajevskom kantonu uteme-
#Up!qmb!of# 761.:8:
tv!89!cj!mf!lv!~of!qp!tkf!uf/ ponovnim medicinskim ljeno na ugovorima koje }e Zavod zdravstvenog
Uv!sjt!uj!•lj!jo!gps!nb!uj!woj!dfo!ubs 643.717 Porodili{ta procedurama, osiguranja Kantona Sarajevo zaklju~ivati sa zdrav-
#Wp!ep!wpe# 752.573
rekao Cuplov stvenim ustanovama. Smatramo da }e na ovaj na~in
Bvup!cvt!lb!tub!oj!db 324.211 285-287 biti osigurana i racionalnija potro{nja sredstava oba-
Cpm!oj!db!#Qpe!isbt!up!wj#
Fl!tqsf!toj!qp!|ubo!tlj!tfs!wjt
555.454
2528
250-259
Lb!ob!mj!{b!dj!kb 779.36: V!qp!sp!ej!mj!|uj!nb!kf!sp!}f!op
NVQ
Pq~b!cpm!oj!db!Tb!sb!kf!wp
QUU!lwb!sp!wj
775.322
396.211
:88
27!cf!cb;!|ftu!ekf!•b!lb!j!21
ekf!wpk!•j!db/
Vatrogasci
Nepotrebne gu`ve
pri kupovini kupona
#Tb!sb!kf!wp!hbt# 383.:91
Uf!mf!hsb!nj 2313 123
#Wf!mf!qf!lb!sb# 759.616
Flj!qf!wb!usp!hb!tb!db!v!qsp!uf!.
Wf!uf!sj!obs!tlb!tub!oj!db 553.414
lmb!35!tb!ub!jnb!mf!tv!|ftu!jo!. Velika gu`va ju~er je zabilje`ena na GRAS- Had`i}ima.
Qpnp~!pwjtojdjnb!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 1730238.862
ufs!wfo!dj!kb/ ovom prodajnom mjestu ]umurija zbog prodaje Pen zi one ri ~i ja pen zi ja izno si do 500
1720459.151
penzionerskih kupona, koja je po~ela u subotu, KM karte mogu kupiti na prodajnim mjestima La-
9. januara i traja}e do petka, 15. januara. tinska }uprija, Ned`ari}i i Ilid`a, a penzioneri ~ija
Iz GRAS-a isti~u da nema potrebe za stvaranje penzija iznosi vi{e od 500 KM kupone mogu uzeti
ovo li kih gu `vi, jer ovo pre du ze }e ima do vo ljno
prodajnih mjesta. Iz GRAS-a isti~u da
Zbog ~ega redovno "Molili smo penzionere da idu kupiti karte za
ne odvoze sme}e iz kontejnera? ima dovoljno prodajnih mjesta
prevoz na prodajna mjesta koja se nalaze u blizini
njihovog mjesta stanovanja, ali oni uporno svi idu
Sme}e redovno odvozimo, na nekim
lokacijama i dva puta dnevno. Problem je
na dvije-tri lokacije i to stvara veliku gu`vu", ka`u na ]umuriji, Alipa{inom mostu, Ned`ari}ima i Ili-
{to gra|ani bacaju sme}e mimo kontejnera. u GRAS-u. d`i.
A imali smo i prijave kad smo rano ili Na po mi nju da su prodajna mjesta ra- "Apelujemo jo{ jednom na penzionere da nema
kasno odvozili sme}e. spore|ena po visini penzija. potrebe da stvaraju gu`ve, jer GRAS ima 11 pro-
Penzioneri ~ija je penzija do 400 KM kupone dajnih mjesta i radno vrijeme je od sedam do 15 sa-
Ahmed \ipa, {ef Informativne mogu kupiti na ]umuriji, Ba{~ar{iji, Otoci, ^engi} ti", ka`u u GRAS-u.
Nusret HUSKI], penzioner slu`be KJKP "Rad" vili, Dobrinji, Ilid`i, Vogo{}i, Alipa{inom mostu i M.L.
 Sarajevo 12. 1. 2010. vupsbl 35

Vodi~
KINA
BQP!MP
Hsb!}b!ojo!pqb!toji!
ob!nkf!sb
Sf!aj!kb;!Hf!sj!Hsfk
Vmp!hf;!Eaf!sbse!Cb!umfs!j
Eapo!Lps!cfu
)31!i*

DJ!OF!NB!DJUZ
Bwb!ubs
Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
Vmp!hf;!Tfn!Wps!ujo!hupo-!
Nj!|fm!Sp!esj!hf{-!
Tj!hps!oj!Wj!wfs
)24/56-!28-!31/26i*

Bs!uvs!j!Nbm!ub!{b!esp!wb!
ptwf!ub
Sf!aj!kb;!Mvl!Cf!tpo
tjo!isp!oj!{j!sb!op
)22/61-!25-!j!27/21!i*

\fs!mpl!Ipm!nt
Sf!aj!kb;!Hbk!Sj!•j
Vmp!hf;!Eabe!Mpv-!Sp!cfsu
Eb!voj
)24/11-!26/41-!29-!31/41!i*

Lpn!qmj!lp!wb!op!kf
Sf!aj!kb;!Ofo!tj!Nb!kfst!
Vmp!hf;!Nf!sjm!Tusjq-!
Bmfl!Cpm!ewjo!j!Tujw!Nbs!ujo
)29/26-!31/56!i*

Kv!mjf'Kv!mjb
Sf!aj!kb;!Op!sb!Fgps
Vmp!hf;!Nf!sjm!Tusjq!j!Fk!nj
Bebnt
)2:/41!j!33!i*

Sp!lf!sj!df

duplih nalaza
Odluka, ~ije bi sprovo|enje
trebalo po~eti na Sf!aj!kb;!Upe!Hsbg
prolje}e, predvi|a i kra}a Vmp!hf;!Bmj!Nj!•bm!lb!j!
~ekanja na preglede Wb!of!tb!Ibe!hfot
FOTO S. PINJAGI]
)23/56-!27/41!j!29/56!i*

veznog zdravstvenog osiguranja", rekao je Cuplov.
Do da je ka ko }e ova odluka, kona~no,
racionalizirati potro{nju u zdravstvu jer je utvr|ena
obaveza zdravstvenih ustanova, posebno bolni~ke
zdravstvene za{tite, da prihvataju, odnosno priznaju
ljekarske i druge nalaze izdate u ni`im nivoima
zdravstvene za{tite.
"Dosada{nja praksa bila je da se nalazi ponav-
ljaju i time se neracionalno tro{e finansijska sred-
stva. Ovom praksom i pacijenti su se bespotrebno
izlagali ponovnim medicinskim procedurama. To
ne}emo dozvoliti, jer to je uzimanje duplog novca
pacijentima za istu zdravstvenu uslugu", objasnio je
Cuplov.
Ocjenjuje da domovi zdravlja imaju iste vrhun-
ske aparate za snimanje plu}a, srca, bubrega...
"Imaju i specijaliste kao klini~ki centri. Zbog
~ega bi onda na{e gra|ane, pacijente izlagali du-
plim zra~enjima i tro{kovima. To ovom odlukom
Pcmb!•op!tb!~vg!ub!nb
Sf!aj!kb;!Gjm!Mpse!j!Lsjt!up!gfs
vi{e ne}e biti mogu}e", istakao je ministar zdrav- knji `i ca ma mo }i i}i na pre tra ge sa ovje re nom Nj!mfs
stva Kantona Sarajevo. zdravstvenom knji`icom i u privatne zdravstvene Tjo!isp!oj!{j!sb!op
Precizirao je kako ova odluka predla`e i to da ustanove s kojima bude potpisan ugovor. )22-!24-!j!26!i*
~ekanje na pregled bude smanjeno na jedan mje- "Tokom januara Vlada i Skup{tina KS morat
sec, s obzirom na to da postoje}a iskustva ukazuju }e usvojiti finansijski plan Zavoda zdravstvenog Af!ob!wsf!nfo!tlph!qv!uoj!lb
da se na pojedine usluge sada ~eka i do pet mjese- osiguranja KS i nakon toga raspisat }emo tendere i Sf!ej!ufmk;!Sp!cfsu!\wfo!ulf!
ci. vjerujem da bi na prolje}e mogli po~eti sa sprovo- Vmp!hf;!Fsjl!Cb!ob-!Sfk!•fm
Sa ovjerenim "Dugo se ~ekalo na neke nalaze, posebno srca. |enjem ove odluke", rekao je Cuplov. Nf!lb!ebnt!j!
knji`icama To je {teta i gubljenje vremena, jer privatne zdrav- Iz JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo Spo!Mj!wjo!htupo
pregledi }e stvene ustanove na podru~ju na{eg kantona imaju ka`u da }e im nova odluka Ministarstva zdravstva )29/61-!32!i*
biti mogu}i i vrhunsku aparaturu i vrhunske stru~njake. Raspi- KS umnogome olak{ati posao.
u privatnim sat }emo tendere na kojima }e jednako mo}i kon- Ministar zdravstva podsjetio je kako je ranije
zdravstevnim ku ri sa ti ja vni i pri va tni zdrav stve ni se ktor. Ko PREDSTAVE
potpisivanje ugovora sa apotekama iz privantog
ustanovama ponudi bolje uvjete, taj }e dobiti posao", najavio je sektora urodilo plodom, te da odli~no funkcionira- Ob!sp!eop!qp!{p!sj!|uf!
Cuplov. ju ugovori. Tb!sb!kf!wp
Obja{njava da }e Zavod zdravstvenog Napomenuo je da pacijenti na podru~ju Sara- Tb!np!vcj!db
osiguranja KS i Ministarstvo zdravstva KS potpi- jevskog kantona mogu podi}i lijekove putem re- Sf!aj!kb;!Fewbse!Nj!mfs
sati ugovore sa tim zdravstvenim institucijama, ta- cepta u vi{e od 60 apoteka, a gotovo polovina ovih )2:/41!i*
ko da }e osi gu ra ni ci, pa ci jen ti sa ovje re nim apoteka je u privatnom sektoru.
Lb!nfs!oj!uf!bubs!66
Cph!qp!lp!mkb
Sf!aj!kb;!Nj!sb!mfn![v!q•f!wj~

Gu`ve zbog rupa na mostu

)31!i*

IZLO@BE
[F!NBMK!TLJ!
A. RAZI] mo znati koliko }emo morati izdvojiti sredstava za rekonstru- NV![FK
kciju mostova. Mi se nadamo da }emo zavr{iti u ovoj godini, #Mj!wbok!tlp!qp!mkf!
Most u Ulici Azize [a}irbegovi} na Dolac Malti pun ali po~etak radova ovisit }e i od novca koji }e Vlada Kantona .fwspq!tlb!lvm!uvs!ob!
je rupa zbog ~ega je odvijanje saobra}aja usporeno, a ne- Sarajevo izdvojiti", obja{njavaju iz Direkcije za ceste KS. cb!|uj!ob#
rijetko se stvaraju i gu`ve. Napominju da }e most na Dolac Malti si-
Iz Direkcije za ceste Kantona Sarajevo ka`u da je ovaj gurno biti u fazi rekonstrukcije jer je dosta o{te}en, a i pred- IJT!UP!SJK!TLJ!NV![FK
most od velikog zna~aja, jer je veza sa tranzitom gdje se ka- stavlja jednu od najprometnijih dionica u gradu. #Pq!lp!mkf!op!Tb!sb!kf!wp#
mionima prevozi dosta robe. Isti~u da taj teretni saobra}aj "Ukoliko ne bude dovoljno sredstava za sva ~etiri mosta, #CjI!lsp{!tup!mkf!~b#
zna~ajno optere}uje most. o~ekujemo novac za rekonstrukciju jednog i sanaciju drugog
"Ovaj most treba {to prije sanirati. Svaki dan prelazim VNKF!UOJ!_LB!HB!MF!SJ!KB!
preko mosta i strah me za novi auto da ne{to ne razvalim kad Sf!usp!tqf!luvn
Svaki dan prelazim preko mosta i
naletim na rupu. A mogu misliti kako je tek onima kojima je J{mp!acb!sb!ep!wb!Bnf!mf!
strah me za novi auto da ne{to ne razvalim
auto star i do 20 godina", rekao je Sarajlija Aldin Huski}. Ib!eaj!nf!mkj~
kad naletim na rupu, rekao Huski}
FOTO S. PINJAGI]

Direkcija za ceste KS raspisala je tender za

izradu projektne dokumentacije za obnovu ~etiri kolska mos- LP!MF!HJ!KVN!BS!UJT!UJ!LVN
ta i to za Rustempa{in most na Ilid`i, most na Dolac Malti, mosta. Shodno dokumentaciji odabrat }emo mostove koji su #Cp!aj~!j!Wbt!lst!ob!tub!sjn
Topal-Osman pa{e i Hamdije ^emerli}a. Na osnovu projek- najo{te}eniji", rekao je Adem Zolj, direktor Direkcije za ceste •ft!uju!lb!nb#
tne dokumentacije Direkcija za puteve KS odredit }e koji Kantona Sarajevo. Bvups;!Tf!obe!Ip!ep!wj~
most je prioritet. On ka`e da }e firma "Euroasfalt" biti anga`ovana za re- J{mp!acb!vnkf!uoj!•lji!tmj!lb
Iz Direkcije za ceste ka`u "Sezona gra|evinskih radova po~inje 15. marta. Nadamo konstrukciju mostova, koja ina~e odr`ava sve mostove i ulice Bvups;!Ov!tfu!Qb!|j~
da }e most na Dolac Malti biti saniran se da }e projektna dokumentacija biti zavr{ena dotad, gdje }e- za koje je zadu`ena Direkcija za puteve KS.
 36 vupsbl!12. 1. 2010.

Zbog spore procedure

Banjaluka Dvije
Trotoar ~eka Rok za

obe}ane
programe
bolje dane 31. januar
FOTO M. RADULOVI]

Odjeljenje za dru{tvene djela-

Trotoar ispred zgrade Dr`avne
agencije za istrage i za{titu (SI-
PA), odnosno preko puta Rebro-
va~ke crkve, djelimi~no je ura|en
i predstavlja problem za kretanje
mje{tana, naro~ito u vrijeme pa-
davina.
Prema rije~ima Danire Pipi}, ko-
ordinatora za analitiku i odnose s ja-
vno{}u u Odjeljenju za komunalne i
stambene poslove i poslove saobra-
}aja, u narednom periodu nije plani-
rana izgradnja trotoara.
Iako je ranije najavljivano da }e
se krajem decembra 2009. na sjed-
nici Skup{tine grada, pored bud`eta,
usvojiti i programi ure|enja gra|e-
vinskog zemlji{ta i zajedni~ke ko-
munalne potro{nje za 2010. godinu,
te da }e tada biti poznato koji }e se
radovi obavljati, ure|enje staze nije
u planu.
"Programom zajedni~ke komu-
nalne potro{nje za 2010. godinu nije
predvi|ena izgradnja trotoara u Uli-
Programom
zajedni~ke komunalne
potro{nje za 2010.
nije predvi|ena
izgradnja trotoara
ci Stepe Stepanovi}a, kod zgrade
SIPA. Usvojeni su programi ure|e-
nja gra|evinskog zemlji{ta i zaje-
dni~ke komunalne potro{nje, koji }e
biti objavljeni u 'Slu`benom glasni-
ku' grada", rekla je Pipi}eva.
V.V.
tnosti uputilo je poziv za dos-
tavljanje programa iz oblasti
likovnog, pozori{nog, muzi-
~kog, filmskog i audio-vizuel-
Porodici ]urguz
nog stva ra la{ tva za 2010. isklju~ena i struja
godinu, saop{teno je iz Odsjeka FOTO V. STOJAKOVI]
za odnose s javno{}u Adminis-
trativne slu`be grada.
Navode da je poziv upu}en
ustanovama kulture, umjetni-
~kim asocijacijama, udru`enji-
ma gra|ana, organizatorima i
autorima programa iz oblasti
kulture koji djeluju na teritoriji
grada i `ele da se finansiraju iz
bud`eta.
"Predlaga~i pojedina~nih pro-
grama svoje prijedloge popu-
nja va ju na pro pi sa nom
obrascu", ka`u u Odsjeku za
odnose s javno{}u i dodaju da je
rok za dostavljanje prijedloga
programa 31. januar.
N.S.
Servisne
informacije
Policija
122
V!DKC!Cb!okb!mv!lb!fwj!efo!uj!sb!.
op!kf!ptbn!lsj!wj!•oji!e!kf!mb;
qfu!qsp!wbm!oji!lsb!}b-!ewj!kf!lsb!.
}f!j!kf!eop!j{!lb!uf!hp!sj!kf!pt!ub!.
mp/!Kb!woj!sfe!j!njs!ob!sv!|fo!kf
ewb!qv!ub-!tb!usj!qsf!ls|b!kb/!Sj!. Sa{a KLJAJI] Isti~e da postupak dobijanja gra|evinske dozvole
kf•!kf!p!kf!eopn!hsv!cpn!wsj!kf!. za fizi~ka i pravna lica obi~no traje kra}e od dvije go-
}b!okv!j!ewj!kf!uv!•f/!Ef!tj!mp!tf Osam porodica sa ~etvoro i vi{e djece zbog spo- dine.
qfu!tbp!csb!~bk!oji!of{!hp!eb/ re procedure dobijanja gra|evinske dozvole ve} dvi- Porodice koje ~ekaju na izgradnju ku}a su u veoma
Kf!eob!kf!tb!qp!tmkf!ej!db!nb!qp je godine ~eka na izgradnju obe}anih domova. te{koj situaciji, ve}ina ih pla}a kiriju ili `ive u neuslo-

Mati~ni ured mj!db-!v!lp!kpk!tv!usj!mj!db!mb!l|f

Ro|eni
Danilo Maksimovi}, sin Milenka i Ranke; Veljko Bro}eta, sin Predra-
ga i Biljane; Danilo Pejakovi}, sin Dragana i Mirjane; Goran Kaurin,
sin \or|e i Marijane; Rado{ Sjenica, sin Dragana i Tatjane; Andrej
Klindi}, sin Nele; Nikolina Kosovac, k}i Milana i Bo`ene; Aleksandar
Bilanovi}, sin Predraga i Aleksandre; Milan Lepir, sin Nikole i Draga-
ne; Pavle Dabi}, sin Radmila i Mirjane; Ena Ukmar, k}i Darija i Jele-
ne; Helena [kori}, k}i Slavi{e i Danijele; Strahinja Manojlovi}, sin
Miodraga i Tatjane; Dolores Rudnicki, k}i Dra{ka i Karmele; Marija
Novakovi}, k}i Darija i Nevene; Sergej i Filip [kori}, sinovi Pravomi-
qp!wsj!kf!}f!ob/
Sredstva i zemlji{te za izgradnju osam ku}a obe-
zbijedili su grad i Ministarstvo za porodicu, omladinu i
sport RS.
Hitna pomo} Procedura u ovom slu~aju traje neobi~no
dugo i jo{ nije ubrzana, uprkos mnogobrojnim apelima
124 porodica i Udru`enja porodica sa ~etvoro i vi{e djece.
V!tub!oj!dj!Ij!uof!qp!np!~j!qsf!. "Najvi{e vremena je izgubljeno na dobijanje izvoda
hmf!eb!op!kf!:8!pesb!tmji!qb!dj!. iz gruntovnih knjiga. Potpuno je nelogi~no da neko od
kf!ob!ub!j!27!ekf!df/!Pcbw!mkf!op nadle`nih koji su inicirali cijeli projekat ne mo`e na-
kf!29!lv!~oji!qp!tkf!ub/ lo`iti da se procedura ubrza", ka`e Jovan Ratkovi},
predsjednik Udru`enja.
Porodili{te
342-142
FOTO NN
vnim objektima.
Jedanaesto~lana porodica ]urguz iz Drago~aja bi
uskoro mogla da ostane bez ikakvog smje{taja, jer vla-
snik ku}e u kojoj `ive tra`i da se objekat oslobodi.
"Zamoli}emo gazdu da nam dozvoli
da ostanemo do prolje}a jer nemamo nikakvo drugo rje-
{enje osim da iza|emo na ulicu. Nadam se da }e obe}a-
na izgradnja ku}e po~eti {to prije i to je jedino ~emu se
mo`emo nadati. U porodici niko ne radi, tako da `ivimo
od dje~jeg dodatka koji iznosi 180 KM. Najve}i pro-
blem nam je {to je dvoje djece bolesno", ka`e Du{ka

ra i Milke; Barbara Tramo{ljika, k}i Dra`enka i Tatjane; Sergej Mi-

ljkovi}, sin Vladimira i Dragane; Pavle Simi}, sin Darka i Nata{e. V!qp!sp!ej!mj!|uv!ob!Qb!qsj!lpw!dv
sp!}f!op!kf!ef!wfu!cf!cb;!•f!uj!sj
Vjen~ani ekf!•b!lb!j!qfu!ekf!wpk!•j!db/

Goran Savi}, in`. gra|evinarstva, i Ljiljana \or|evi}, dipl. pravnik; Vatrogasci

Mladen Lazi}, automehani~ar, i Iva Bari{i}, turisti~ki tehni~ar; Tin
Naumovi}, kv. voza~, i Marina @ivkovi}, farmaceutski tehni~ar; Sla- 123
vi{a Koprena, ekonomski tehni~ar, i Snje`ana \ukanovi}, dipl. ekono- Wb!usp!hb!tob!kf!ej!oj!db!oj!kf!jnb!.
mista. mb!jo!ufs!wfo!dj!kb/

Da li je obezbije|en
besplatan obrok za u~enike
u Poljoprivrednoj {koli?

Besplatan obrok obezbije|en je

za 30 u~enika na{e {kole koji poti~u
iz socijalno ugro`enih porodica.
Foto-vijest
Rupa na kolovozu u Ulici bra}e Pi{telji}a, duga~ka oko dva metra i
Ljiljana BO[KOVI], {iroka jedan metar, nekoliko dana je predstavljala opasnost po u~esnike
Nenad STANI[I], radnik zamjenik direktora Poljoprivredne {kole u saobra}aju. "Zakrpljena" je tek ju~e, u poslijepodnevnim satima.
 Banjaluka 12. 1. 2010. vupsbl 37
dobijanja gra|evinske dozvole Vodi~

godine ~ekaju
FILMOVI
QB!MBT

Qb!sb!ops!nbm!ob!bluj!woptu-!
ip!sps
Nbsl!Gsj!esjit-!Lfk!uj!Gj!ufs!tupo
Sf!aj!kb;!Psfo!Qf!mj

domove
)29-!2:/56-!33/41!i*

Deseto~lana porodica
Radosavljevi} pla}a kiriju
iako nema stalnih prihoda, a
zbog formalnih problema ne
dobijaju ni dje~ji dodatak
Bwb!ubs-!tqf!lublm!)4E*
Tfn!Wps!ujo!hupo-!
[p!Tbm!eb!ob-!Tuf!gbo!
Mboh-!Tj!hvs!oj!Wj!wfs!
Sf!aj!kb;!Eafk!nt!Lb!nf!spo
)24-!27/26-!2:/41-!33/56!i*

Lpn!qmj!lp!wb!op!kf-
sp!nbo!uj!•ob!lp!nf!ej!kb
Nf!sjm!Tusjq-!Tujw!Nbs!ujo-!
Bmfl!Cpm!ewjo
Sf!aj!kb;!Ofo!tj!Nf!kfst
)28/41-!31-!32/41!i*

IZLO@BE
CBO!TLJ!EWPS
WF!MJ!LJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO

]urguz, majka devetoro djece, i nagla{ava da oni nisu
u stanju da pla}aju kiriju.
Ova porodica u istoj ku}i `ivi posljednje dvije go-
dine, a struja im je isklju~ena pola godine nakon uselje-
nja po{to raniji stanari nisu izmirili dug.
"Radnici 'Elektrodistribucije' nisu
imali razumijevanja i tra`ili su da im platimo tu|i dug u
iznosu od 5.500 KM. Veoma je te{ko `ivjeti bez struje,
ali su i ostali uslovi `ivota veoma lo{i zbog toga {to je
ku}a stara i tro{na", ka`e ]urguzova i isti~e da joj naj-
gore pada {to sav ve{ za 11 ~lanova porodice mora pra-
ti ru~no u hladnoj vodi.
Deseto~lana porodica Radosavljevi} iz Zalu`ana
pla}a kiriju iako nema stalnih prihoda, a zbog formal-
nih problema ne dobijaju ni dje~ji dodatak.
"Nadam se da }e obe}ana izgradnja uskoro po~eti
Primorani jer pored svih `ivotnih tro{kova moramo pla}ati i kiri-
na `ivot u ju. Djeca i ja smo ro|eni u BiH, ali ne dobijamo dje~ji
neuslovnim
objektima dodatak zbog toga {to je moj suprug dr`avljanin Srbi-
je. Cijela procedura dobijanja dokumentacije za izgra-
dnju ku}e traje zaista predugo, tako da se stalno
moramo maltretirati i ~ekati po kancelarijama. Pro-
blem su nam stvarale i neke slu`be jer nisu htjele da
Najvi{e priznaju popuste za tro{kove dobijanja dokumentacije,
vremena koje ina~e u ime nas snosi op{tina", ka`e Sandra Ra-
izgubljeno dosavljevi}, majka osmoro djece.
na dobijanje Za dobijanje potrebne dokumentaci-
izvoda iz je zadu`ene su same porodice, a zbog spore procedure
gruntovnih ve}ina porodica jo{ nije uspjela dobiti sve neophodne
knjiga dozvole.
Osmo~lana porodica Muji} iz Vrbanje sa nes-
trpljenjem o~ekuje izgradnju novog doma u Debeljaci-
J{mp!acb!jlp!ob!
nb!obt!uj!sb!Hsb!ebd
ma jer pla}aju kiriju u iznosu od 100 KM, a niko u po-
rodici nije zaposlen.
"Najvi{e vremena smo, kao i ostale porodice, iz-
gubili u gruntovnici, koja i pored intervencije iz op{ti-
ne, koja je uslijedila nakon na{ih `albi, nije ubrzala
rad. Pozitivno iskustvo smo imali u katastarskoj slu`bi,
koja je svoj dio posla obavila za svega mjesec dana",
ka`e Seada Muji}.
U Admi nis tra ti vnoj slu `bi grada
tvrde da su obezbijedili dio sredstava za izgradnju
osam ku}a za vi{e~lane porodice.
"[est porodica ~eka urbanisti~ku dozvolu, jedna
gra|evinsku dozvolu, dok jedna porodica jo{ ~eka na NB!MJ!J[MP!ACF!OJ!TB!MPO
izvod iz gruntovnih knjiga. ^im bude obezbije|ena
potrebna dokumentacija grad }e ustupiti obezbije|ena Np!sbw!tlb! lv!~b! v! Cb!okb!mv!dj-
sredstva", ka`u u Administrativnoj slu`bi. bvup!sb Cp!aj!eb!sb!Qf!usp!wj!~b

NV![FK!SF!QV!CMJ!LF
TSQTLF

N. SALAPURA
Vrbas potkopao asfalt "Odmah smo obavijestili gradske vlasti da
#Pe!qsb!jt!up!sj!kf!ep!
tb!wsf!nf!oph!ep!cb#-!
tubm!ob!j{mp!acf!ob!qpt!ubw!lb
J{mp!acb#Kb!tf!op!wbd#

nam prijeti opasnost i da nam se put uru{ava. Vi-

Stanovnici Lipova~ke ulice, koja se nalazi dljivi su tragovi pucanja asfalta", ka`e Stankovi-
u naselju Lazarevo na obali Vrbasa, suo~eni }eva i dodaje da se nada da nivo Vrbasa vi{e ne}e
su sa problemom koji im je u nedjelju nave~e rasti.
napravila nabujala rijeka stvoriv{i klizi{te i Iz Administrativne slu`be grada
potkopav{i ulicu. su rekli da su ekipe Odjeljenja za stambene poslo-
Dragica Stankovi} zabrinuto gledaju}i u am-
bis ka`e da ne pamti da se ne{to sli~no desilo na
ovom mjestu. Dragica Stankovi} ka`e
"Moja majka, koja sada ima 90 godi- da ne pamti da se ne{to sli~no
na, ka`e da nivo Vrbasa na ovom dijelu nije bio desilo na ovom mjestu
J{mp!acb!gp!up!hsb!gj!kb!
ovoliki za njenog `ivota. Ovuda, ina~e, prolaze Usft!lb!wj!df
samo putni~ki automobili i kamioni tek kada ne- ve i poslove saobra}aja iza{li na teren i postavili
kome voze drva, ali ne znam ho}e li nam u utorak trake i znakove upozorenja koji zabranjuju kreta- NV![FK!TB!WSF!NF!OF
mo}i odvesti sme}e", ka`e ona. nje jednom stranom ulice. VNKF!UOPT!UJ
Prema njenim rije~ima, problem je nastao "Sa~eka}emo da se voda povu~e, pa }emo
Voda odnijela
kada je voda po~ela nositi stabla, a za njima i ze- vidjeti kolika je {teta i na koji na~in je sanirati", sa sobom Gp!up!hsb!gj!kb!jub!mj!kbo!tlph!
mlju, tako da prijeti velika opasnost za prolazni- rekao je Milenko [aji}, portparol Administrativne stabla i zemlju of!psf!bmj!{nb
ke, posebno no}u. slu`be grada. FOTO A. ^AVI]
)Puwb!sb!okf!v!2:!i*
38 vupsbl!12. 1. 2010.

065 758 000

Oglasi
Po{aljite BESPLATNI
SMS
poruku na
MALI OGLASI
telefon: 061 629 608 Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

Tu`nim srcem javljamo rodbini, prijateljima i kom{ijama da je 11.1.2010. u 61. godini preminula na{a draga Tu`nim srcem javljamo rodbini i prijateljima da je u nedjelju 10.1.2010. u 79. godini preminuo na{ dragi

STOJA VOJNOVI]-PASTIR MATO (Tome) MATOVINA

Sahrana }e biti obavljena 12.1.2010. u 13 ~asova na Novom groblju u Banjaluci. Sahrana }e se obaviti u utorak 12.1.2010. godine u 13 ~asova u groblju "Sveti Ivo", Trapisti.
O`alo{}eni: sinovi Aleksandar i Dragan, suprug Milorad, sestre Miroslava, Radenka i Gagana, snahe @ana i O`alo{}eni: supruga Savka, sinovi Mile i Dragan, k}erke Olga i Sne`ana, brat Ivica, sestre Jela, Anka i Marica,
Ivana i ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji. unu~ad, praunu~ad te ostala mnogobrojna rodbina i prijatelji.
B^ B^

Ku}e
PRODAJA
- Prodajem dvije ku}e s poslovnim prosto-
rom 400 m2 na jednoj parceli, licem okrenu-
te prema glavnom putu, Put srpskih
branilaca 95, Dervi{i, Banjaluka. Telefon:
065/467-412, 065/686-290. BK
- Prodajem ku}u P+1+Pk, sa oko 220 m2
stambenog prostora na 300 m2 zemlji{ta, naselje
Paprikovac. Telefon: 063/904-603. BK
- Prodajem u Lakta{ima ure|enu namje{tenu
ku}u prizemnicu 12x10,5 m i gara`u, na 650 m2
zemlji{ta, novogradnja, centralno grijanje,
odmah useljiva. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 11x15 m (Su+P+1+Pk), sa
oko 500 m2 stambenog prostora, novogradnja,
nedovr{ena, na 520 m2 zemlji{ta, kod {kole u
[argovcu. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i,
Banjaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2,
dvije gara`e, jednosoban stan 36 m2, dva troso-
bna stana po 81 m2, 700.000 KM. Telefon:
065/523-796, 065/511-147. BK
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u
Kne`ici (struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam
za odgovaraju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-
088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s
mansardom u Trnu, iza "Perutnine", na placu
cu 400 m2, Lau{, Kara|or|eva 399. Telefon:
0049747116927, 051/282-284. BK
- Prodajem hitno i povoljno ku}u u ^elincu,
Ulica Zdravka ^elara bb. Telefon: 066/876-839.
BK
- Prodajem dvije devastirane ku}e u Fo~i, Do-
nje polje, odli~na lokacija, oku}nica i gara`a.
Telefon: 033/636 244, 061/703-280. BK
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu, uredna
dokumentacija, sva infrastruktura na placu, bli-
zu bolnice. Telefon: 065/371-300, 051/303-903.
BK
- Prodajem imanje (ku}a s centralnim grija-
njem, pomo}ne zgrade, 300 vo}aka, devet du-
numa zemlje), Donje Motike, Bla`evac,
Banjaluka. Telefon: 051/307-514, 051/303-038,
065/180-753. BK
- Prodajem vilu ({est soba, dvije kuhinje, dva
kupatila, pet balkona, gara`a) u Vranjicu kod
Trogira, 80 m od mora. Telefon: 051/303-038,
065/180-753, 051/307-514. BK
- Prodajem povoljno ku}u u Banjaluci. Tele-
fon: 065/631-613. BKM
- Prodajem ku}u u Lakta{ima, novogradnja,
povoljno. Telefon: 065/631-613. BKM
PLA]ENE
- Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (po-
slovni prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Te-
lefon: 065/764-079. BK
- Prodajem ku}u 11x9 m u Sanskom Mostu
(P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-
468. BK
- Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2.
Telefon: 065/520-623. BK
- Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri
sprata i restoran u prizemlju, dvije gara`e),
450.000 evra ili mijenjam za objekat u Beogra-
du. Telefon: 065/623-901, 051/380-571. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na
atraktivnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon:
065/541-558. BK
- Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od
Banjaluke (asfalt, struja, gradska voda, telefon),
vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet
placeva po 500 m2. Telefon: 065/510-196,
051/429-608. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na
placu 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000
KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko
NEZAVISNE
220 m2 stambenog prostora, na Paprikovcu,
250.000 KM. Telefon: 065/682-591. BK
- Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje
u Debeljacima. Telefon: 065/850-418. BK
- Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci.
Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije ga-
ra`e, centralno grijanje, na placu 500 m2,
120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa
gara`om i grijanjem, plac 330 m2, 330.000 KM.
Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u
8,5x9,5 m (P+1+M) novogradnja, plac 500 m2
(voda, struja, septi~ka), 70.000 KM. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u blizini "Sirana" ve}u sre|enu ku-
}u. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem pod Star~evicom ku}u 10x9
(P+1+M) novogradnja, samo pokrivena, plac
700 m2, struja, voda. Cijena 170.000 KM. Tele-
fon: 066/165-323. BK
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored gla-
vnog puta, spratnicu 10x10 m, prizemlje, poslo-
vni prostor i jednosoban stan, plac 1.000 m2.
Cijena 120.000 KM. Telefon: 065/671-420. BK
- Prodajem ku}u na sprat, Pobr|e, plac oko
700 m2. Telefon: 065/371-611. BK

500 m2. Telefon: 065/779-394. BK

- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu
male oglase i ~itulje mo`ete
u Sarajevu predati:
NOVINE IZDAVANJE

3.300 m2 u Mahovljanima. Telefon: 0043/66-

svojim ~itaocima daju - Izdajem novosagra|enu namje{tenu ku}u,
[UMARSKI FAKULTET mogu}nost objave Ul. Novaka Piva{evi}a, odli~na lokacija. Tele-
45-486-580, 065/761-497. BK
(Zagreba~ka 20/3) fon: 065/510-196, 051/420-190. PK
- Prodajem ku}u na sprat u centru grada. Tele-
fon: 061/858-517. BK INTERNACIONAL BESPLATNE - Izdajem namje{tenu dvori{nu ku}u 47 m2
(jednosoban stan), sve odvojeno, po~etak Ulice
- Prodajem ku}u (dva odvojena stana), dvori-
{na zgrada - ljetna kuhinjam i WC, dvori{te
PRESS
(autobuska stanica, ^ITULJE Vida Nje`i}a, naselje Ada. Telefon: 065/878-
690. BKM
1.000 m2 i gara`a. Telefon: 061/858-517. BK Lukavica) u kojoj se objavljuje
smrt najbli`ih
- HITNO! Prodajem ku}u 9x8,5 m u Mahov- POGREBNO DRU[TVO POTRA@NJA
(dimenzije 120x85 mm)
ljanima, nova gradnja, 40.000 KM, mo`e i na "SVETI MARKO"
rate. Telefon: 065/761-497. BK (Ulica vojvode Sve druge objave i formati - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i troso-
Radomira Putnika) se napla}uju po cjenovniku. ban namje{ten stan u Banjaluci ili Lakta{ima.
- Prodajem ku}u (prizemlje i tri sprata) na pla- Telefon: 051/580-020. BK

Vikendice
PRODAJA
- Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Tele-
fon: 065/671-420. BK
Stanovi
PRODAJA
- Prodajem jednosoban stan 36 m u Mej-2
danu, 7. sprat. Informacije na telefon:
065/075-495. BK
- Prodajem dvosoban stan 53 m2, 1. sprat, u
Obili}evu. Telefon: 065/580-888. BK
- Prodajem jednosoban stan 40 m , 4. sprat,
2
centar, Ulica vojvode Mom~ila. Telefon:
063/904-603. BK
- Prodajem jednosobne stanove 49 m2, VP i 48
m2 1. sprat, novogradnja, lift, useljivo, naselje
@ute zgrade. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en useljiv dvosoban stan 61
m2, 3. sprat, lift, centar, naselje S. Matavulja. Te-
lefon: 063/904-603. BK
- Prodajem ure|en, namje{ten dvosoban stan
55 m2, 4. sprat, novogradnja, lift, odmah useljiv,
Kozarska ulica. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, prizemlje,
naselje Obili}evo. Telefon: 063/904- 603. BK
- Prodajem ure|en i useljiv trosoban stan 89
m2, 4. sprat, lift, centar, naselje Pentagon. Tele-
fon: 063/904-603 BK
- Prodajem trosoban stan 93 m2, 3. sprat, lift,
centar, naselje Dolac. Telefon: 065/511-121. BK
- Prodajem ure|en i namje{ten ~etvorosoban
stan 71 m2, 3. sprat, naselje Obili}evo. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem useljiv trosoban stan 91 m2, 1.
sprat, novogradnja, naselje Krajina. Telefon:
065/511-121. BK
- Prodajem stan 49 m2 u Novoj varo{i, Banja-
luka. Telefon: 065/510-918. BK
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-
504. BK
- Prodajem stan 75 m2, Ul. \. \akovi}a, Hise-
ta, Banjaluka. Telefon: 061/968-856. BK
- Prodajem dvosoban stan na Hisetama, 1.
sprat (ni{a, trpezarija, dvije sobe, dva balkona,
dva hodnika, kupatilo, ostava, podrum, pogled
na dvije strane). Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem dvosoban stan 62 m2 u Boriku, 1.
sprat. Telefon: 061/858-517. BK
- Prodajem useljiv, klimatizovan stan 40 m2,
centr. grijanje, 1/1, podrum oko 9 m2. Telefon:
065/355-029, 066/782-684. BK
- Prodajem sre|en dvosoban stan u Boriku,
povoljno. Telefon: 065/219-368. BK
- Prodajem stan 78 m2 + podrum, 4. sprat, Uli-
ca Milana Tepi}a. Telefon: 065/894-672,
065/620-276. BK
- Prodajem vi{e stanova u Zagrebu. Telefon:
00385 915 831 351. BK
- Prodajem jednosoban stan 46 m2, 1. sprat,
gara`a, u centru Banjaluke. Telefon: 051/302-
724. BK
Oglasi
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru
Banjaluke, zvati od 12 do 17 ~asova. Telefon:
065/520-038. BK
- Prodajem nov stan 55 m2 na Pobr|u, kod Gi-
mnazije, vlastito parking mjesto, 109.000 KM.
Telefon: 051/310-994. BK
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 065/631-
613. BKM
- Prodajem stan 75 m2, monta`ni objekat (ba-
raka samica) na placu 520 m2. Telefon: 065/817-
380. BKM
- Prodajem useljiv trosoban stan 70 m2, novo-
gradnja, kod "Lesnine", povoljno. Telefon:
065/562-426. BKM
- Prodajem nove useljive stanove 43, 47, 55,
60, 61 i 70 m2, povoljno. Telefon: 065/562-426.
BKM
- Prodajem renovirane useljive jednosobne
stanove 30, 31, 40 i 44 m2, povoljno. Telefon:
065/562-426. BKM
- Prodajem useljiv dvosoban stan 47 m2, novo-
gradnja, kod "Lesnine", povoljno. Telefon:
065/562-426. BKM
- Prodajem jednosoban stan 37 m2, novogra-
dnja, namje{taj, u @utim zgradama, povoljno.
Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem dva dvosobna stana po 61 m2, Uli-
ca Stepe Stepanovi}a, kod {kole, 2.000 KM/m2.
Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem stanove i apartmane u Herceg No-
vom (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230.
BK
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Tele-
fon: 065/495-065. BK
- Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~e-
vica. Telefon: 065/677-569. BK
- Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3.
sprat. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan
75 m2, novogradnja, 3. sprat, lift. Telefon:
065/516-927. BK
- Prodajem na Rebrovcu o~uvan useljiv dvo-
soban stan 62 m2, 4. sprat. Telefon: 066/165-
323. BK
- Prodajem gotove stanove svih veli~ina i sta-
nove u izgradnji, na vi{e lokacija. Telefon:
066/165-323. BK
- Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran
i luksuzno namje{ten stan 56 m2, prizemlje, ga-
ra`a, 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice
Cerovi}a. Telefon: 065/632-976. BK
- Prodajem u "pentagonu" renoviran troiposo-
ban stan 100 m2, 6. sprat, parking mjesto. Mo`e
zamjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-
927. BK
- Prodajem u Ul. majke Jugovi}a (kod studen-
tskog doma) nov dvosoban stan, 66 m2, 4. sprat,
lift. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem u Aleji sv. Save trosoban stan 82
m2 + {upa 5 m2, dva balkona, 5. sprat, lift, novo-
gradnja. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem na Star~evici, kod restorana
"Ognji{te", trosoban stan 73 m2, 1. sprat, potpu-
no renoviran. Telefon: 066/165-323. BK
12. 1. 2010. vupsbl 39
- Prodajem na Rebrovcu jednosoban stan u iz- - Izdajem vi{e opremljenih stanova u Banjalu-
gradnji 41 m2, 1. sprat, useljiv u septembru ove ci. Telefon: 065/631-613. BKM
godine. Telefon: 065/371-611. BK
- Izdajem samcu manji namje{ten stan u ku}i,
- Prodajem na bulevaru trosoban stan 75 m2, 2. centralno grijanje, parking, naselje Ko~i}ev vi-
sprat. Telefon: 066/165-323. BK jenac. Telefon: 066/265-127. BKM
- Prodajem renoviran ~etvorosoban stan 83 - Izdajem namje{ten stan 40 m2, Bra}e Jugovi-
m2, 3. sprat, na po~etku Star~evice, kod brvnare }a 70, Obili}evo, zvati od 10 do 18 ~asova. Te-
"Aleksandrija". Telefon: 065/371-611. BK lefon: 062/181-603. BK
Sobe
ZAMJENA
- Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki- IZDAVANJE
}a za trosoban u istom. Pla}am razliku u kva-
- Izdajem studentima sobe u Rosuljama, ka-
draturi. Telefon: 065/518-563, 065/656-384. BK
blovska TV i Internet. Zvati radnim danom od 8
- Mijenjam dvosoban stan 66 m2, 2. sprat, kod do 16 ~asova. Telefon: 051/213-590. BK
{kole, Nova varo{ za stambeni objekat u izgra-
- Izdajem sobu (dva le`aja), povoljno. Telefon:
dnji (pokriven) u gradu. Telefon: 051/303-038,
065/173-130. BK
065/180-753, 051/307-514. BK
- Izdajem djevojkama dvokrevetnu sobu (upo-
treba kuhinje). Telefon: 051/464-274. BK
KUPOVINA
- Izdajem jednokrevetne sobe (poseban ulaz,
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci. kuhinja, kupatilo, c. grijanje), Star~evica, 150
Telefon: 065/518-283. BK KM, re`ije ura~unate. Telefon: 065/644-976,
065/444-840, 061/599-687. BK
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci,
prednost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK - Izdajem namje{tenu sobu s kupatilom u Obi-
li}evu. Telefon: 065/513-795. BK
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM.
Telefon: 065/920-434. BK - Izdajem studentkinji krevet u dvokrevetnoj
sobi (poseban ulaz, upotreba kuhinje i kupatila,
- Kupujem manji stan do 40 m u Beogradu,
2
centralno grijanje), centar grada. Telefon:
stara gradnja. Telefon: +381642293239. BK
065/585-524. BKM
Apartmani
IZDAVANJE
- Izdajem nov nenamje{ten jednosoban stan PRODAJA
45 m2, centralno grijanje, kod "Tempa". Telefon:
066/329-189, 066/722-153. BK - Prodajem apartman na Vla{i}u, povoljno. Te-
lefon: 065/631-613. BKM
- Izdajem polunamje{ten jednosoban stan, po-
seban ulaz, naselje ^esma u Banjaluci. Telefon:
051/359-060, 066/752-365. BK Poslovni prostori
- Izdajem namje{ten jednosoban stan kod re-
PRODAJA
brova~ke crkve, centralno grijanje. Telefon:
066/140-654. BK - Prodajem poslovni prostor 68 m2, prizemlje,
novogradnja, upotrebna dozvola, useljivo, nase-
- Izdajem dvosoban namje{ten stan (centralno
lje Obili}evo. Telefon: 063/904-603. BK
grijanje) kod `eljezni~ke stanice u Br~kom. Te-
lefon: 049/360-066, 065/394-527. BK - Prodajem poslovni prostor 80 m2, prizemlje,
novogradnja, upotrebna dozvola, useljivo, nase-
- Izdajem nov stan 37 m2, uz ugovor, naselje
lje Centar. Telefon: 065/511-121. BK
@ute zgrade, Banjaluka. Telefon: 065/425-569.
BK - Prodajem poslovni prostor 150 m2, prizemlje,
kancelarije, skladi{te, upotrebna dozvola, uselji-
- Izdajem poslovnim ljudima nov stan 48 m2 vo, naselje Obili}evo. Telefon: 065/511-121. BK
kod hotela "Meriot", Banjaluka, pla}anje una-
prijed. Telefon: 051/213-557. BK - Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike sa-
KUPON ZA MALE OGLASE
Kupon za BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
besplatne
male Vidovdanska (stara autobuska stanica
kod biletarnice)
oglase i robna ku}a "Boska"
po{aljite (pored {altera Razvojne banke)
po{tom ili
dostavite SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
li~no na
adresu: TEKST OGLASA:
DO 15
RIJE^I
40 vupsbl!12. 1. 2010.
moljepljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Po-
vr{ina objekta 3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Te-
lefon: 065/896-422. BK
- Prodajem halu, Trn-Kla{nice, povoljno. Tele-
fon: 065/631-613. BKM
- Prodajem objekat i razra|enu pekaru, povo-
ljno, Banjaluka. Telefon: 065/631-613. BKM
- Prodajem poslovni prostor u funkciji, Rovi-
ne, kod Gradi{ke. Telefon: 065/652-915,
065/847-957. BKM
IZDAVANJE
- Izdajem poslovni prostor 100 m2 u Ulici
Skendera Kulenovi}a. Telefon: 051/465-078. BK
- Izdajem kancelariju 20 m2,1. sprat, u poslo-
vnom centru Hani{te. Telefon: 065/511-121. BK
- Izdajem ekstra ure|en, namje{ten poslovni
prostor (kancelarija, ordinacija...) 60 m2 u prize-
mlju, naju`i centar. Telefon: 063/904-603. BK
- Izdajem ure|en prodajni poslovni prostor
100 m2, upotrebna dozvola, naselje Centar. Tele-
fon: 065/511-121. BK
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od
centra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-
352-34-73. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem
centru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
- Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke,
vi{e parking mjesta. Telefon: 065/514-410,
051/217-916, 051/218-011. BK
- Izdajem povoljno poslovni prostor 18 m2 u
tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa.
Telefon: 065/450-530. BK
- Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu
prodajnog centra "Centrum" Lakta{i. Komple-
tna mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-
422. BK
- Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora
u Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kan-
celarija 16 m2, mokri ~vor, dvije kancelarije 22
m2, mokri ~vor. Telefon: 065/517-980. BK
- Izdajem namje{ten stambeno-poslovni pros-
tor 70 m2 u centru grada. Telefon: 065/817-000,
051/211-701. BK
- Izdajem lokal 36 m2, prizemlje, Jevrejska uli-
ca, novi zanatski centar. Telefon: 065/168-680,
065/481-905. BK
- Izdajem poslovni prostor 40 m2 i kancelarije
Oglasi
42 m2 u Novoj varo{i. Telefon: 066/819-345,
066/847-036. BK
- Izdajem prostor u centru - za apoteku, pekaru
ili kancelariju. Telefon: 051/310-994. BK
- Izdajem dvije opremljene kancelarije, Star~e-
vica. Telefon: 065/631-613. BKM
- Izdajem namje{tene registrovane dvije kan-
celarije, Ul. Milo{a Duji}a 37, povoljno. Tele-
fon: 065/911-700. BKM
- Izdajem registrovan kancelarijski poslovni
prostor 110-210 m2 u Banjaluci, glavna ulica,
kod zgrade Vlade, ogra|en parking, klima, cen-
tralno grijanje, alarm, upotrebna dozvola. Tele-
fon: 065/666-435. BKM
POTRA@NJA
- Knji`ara "Litera" tra`i u zakup poslovni
prostor do 30 m2 u u`em centru Banjaluke. Tele-
fon: 065/620-717. BK
Placevi
PRODAJA
- Prodajem dva placa u ^esmi, kod auto-pra-
onice "Dado". Telefon: 065/931-125. BK
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz
Duboki potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem vi{e placeva u ^esmi. Telefon:
066/184-131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod
broja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK
- Povoljno prodajem placeve u Debeljacima.
Telefon: 065/227-475. BK
- Prodajem 4.300 m2 zemlji{ta, dozvoljena
gradnja poslovnog objekta, naselje Lazarevo,
kod "Petrolove" benz. pumpe. Telefon: 065/511-
121. BK
- Prodajem parcele od 700 do 1.000 m2 za gra-
dnju u naselju Prije~ani, uz potok, Brusina. Tele-
fon: 065/511-121. BK
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, stru-
ja i voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvo-
la) u Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK
- Prodajem plac 623 m2 u Karanovcu, uz
Vrbas. Telefon: 065/978-775. BK
- Prodajem povoljno placeve kod motela
"Brvnara", Gornje Motike. Telefon: 065/789-
138. BK
- Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra
K. I br. 39, Petri}evac, zvati poslije 20 ~asova.
Telefon: 00385-12-451-994. BK
- Prodajem plac 4.800 m2 u ^esmi. Telefon:
0045 41110982. BK
- Prodajem plac 470 m2 kod igrali{ta u Drago-
~aju. Telefon: 065/462-366. BK
- Prodajem dva odvojena placa {est i sedam
dunuma u Karanovcu. Telefon: 066/242-599. BK
- Prodajem 11 placeva (17 dunuma), Ul. No-
vaka Piva{evi}a, Banjaluka, 2,5 km od glavne
po{te. Telefon: 065/510-196, 051/420-190. PK
- Prodajem 5.200 m2 {ume i 5.000 m2 zemlje
za doma}instvo (asfalt, struja, voda), 1,5
evra/m2. Telefon: 051/306-425. BK
- Prodajem parcelu 2.100 m2 kod toplane, po-
voljno. Telefon: 065/631-613. BKM
- Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole
u Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon:
065/606-531. BK
- Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima.
Telefon: 065/842-942. BK
- Prodajem 50 hektara vi{enamjenskog zemlji-
{ta u Slatini. Telefon: 065/481-600. BK
- Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu,
papiri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK
- Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Ja-
blanu. Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK
- Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a,
Kasindolska ulica (priklju~ak za plin i kanaliza-
ciju). Telefon: 065/455-753. BK
- Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume
kod aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/du-
num. Telefon: 051/282-644, 00381112272103.
BK
- Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, obje-
kat 5x8 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa
iskopano, nasuto, uvaljano, 70 m od glavnog
puta), Kobatovci, Lakta{i. Telefon: 065/740-
381. BK
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50
m (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani.
Telefon: 065/964-377. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima,
Prnjavor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779.
BK
- Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili
placevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon:
065/363-203, 051/533-941. BK
- Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici
bra}e Mileti}a, iznad Desne Novoselije. Tele-
fon: 051/427-393. BK
- Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-
420. BK
- Prodajem pored autoputa, kod "]ambele"
30.000 m2 zemlje, 100 evra/m2. Telefon:
065/371-611. BK
- Prodajem u Motikama kod {kole 1.650 m2
zemlje pored potoka (dva placa), cijena 30.000
KM. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem dva placa po 600 m2 u Trnu i pored
Vrbasa u Karanovcu. Telefon: 065/516-927. BK
- Prodajem povoljno placeve u Debeljacima.
Telefon: 066/358-920. BK
TV i video tehnika
PRODAJA
- Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzi-
vnije televizore (digital, 100 Hz, slika u slici...).
Telefon: 051/216-969. BK
Automobili
PRODAJA
- Prodajem reno 19 benzin-plin 1.7, MP3, no-
ve gume, oprema, 3.850 KM. Telefon: 085/842-
923. BK
- Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom
stanju. Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem opel korsu 1.7 dizel, g. p. 2000. Te-
lefon: 065/430-796. BK
- Prodajem reno modus star tri godine. Tele-
fon: 065/572-572. BK
- Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p.,
ABS, servo, centralna, el. podiza~i. Telefon:
065/785-860. BK
- Prodajem dehatu {erada, '86. g. p. Telefon:
065/988-231. BK
- Prodajem sitroen BX, g. p. '92, benzinac 1.6,
registrovan. Telefon: 065/941-970. BK
- Prodajem reno lagunu 1.9 karavan, g. p.
2003, bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Tele-
fon: 065/579-306. BK

- Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, 980
evra. Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi-
{te, pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vi-
dovi}", 63 kW, nosivost 1.200 kg, oprema
serijska, 25.000 KM. Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, re-
gistrovan do februara 2010. Telefon: 065/561-
138. BK
- Prdajem micubi{i karizmu 1.6 GLX, '99. g.
p., plin, alarm, sva oprema, registrovana do sep-
tembra 2010, 8.700 KM. Telefon: 065/957-312.
BK
- Prodajem KIA sorento, 2005. godi{te, sva
oprema. Telefon: 065/265-315,
+381658981240. BKM
- prodajem ford orion dizel 1.6, '87. g p., 1.550
KM i ford sijeru 1.8 b, '90. g. p., registrovan,
2.100 KM, Banjaluka. Telefon: 062/124-525.
BKM
Auto-dijelovi
- Prodajem volvo 440-460 u dijelovima. Tele-
fon: 065/218-600. BK
Li~ni kontakt
- Prirodna plavu{a, nje`ne gra|e, `eljela bi da
joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugo-
dne trenutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-
776. BK
- Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do
vrhunca strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-
776. BK
Posao
- Hitno potrebna konobarica za rad u kafe-ba-
ru u Obili}evu. Telefon: 065/222-395. BK
- Potrebna mla|a radnica za rad u kafi}u u
krugu firme, Dubica. Telefon: 065/968-420. BKM
- Ozbiljna `ena sa iskustvom ~uvala bi djecu u
svom toplom domu, okolina @utih zgrada. Tele-
fon: 65/983-737. BK
- Ozbiljna `ena brinula bi o starijim osobama,
mogu}i dogovori i u vezi sa smje{tajem. Tele-
fon: 65/983-737. BK
Usluge
- Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima
u zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa ram-
pom. Telefon: 065/317-840, 051/313-116. BK
- Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efi-
kasno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banja-
luka. Telefon: 065/561-138. BK
- Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije,
namje{taja, le`aja i roletni, stakli stolariju. Tele-
fon: 051/281-470, 065/562-149. BK
- Popravljam okvire nao~ara svih vrsta, brzo i
kvalitetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon:
051/318-227. BK
- Profesor engleskog jezika - ~asovi i instru-
kcije, prevodi tekstova i dokumenata, sudski tu-
ma~-prevodilac. Telefon: 065/938-401. BK
- Brusim i lakiram brodski pod. Telefon:
Oglasi
065//178-743, 065/785-769. BK
- Luksuzno opremljen dom za starije osobe uz
cjelodnevnu medicinsku njegu. Telefon:
065/582-191, od 9 do 14 ~asova. BK
- Popravke, presvla~enje i tapaciranje namje-
{taja, prevoz i garancija. Telefon: 065/526-824.
BK
- Usluge pe~enja - ro{tilj, prasetina, jagnjetina,
riba i kotli}, za ve}e koli~ine dostava. Telefon:
65/526-824. BK
- Elektri~ar vr{i zamjenu dotrajale elektro-
opreme, popravlja stare i ugra|uje nove elektro-
instalacije. Telefon: 065/418-878. BK
- Vodoinstalater nudi usluge, garancija na
obavljeni posao. Telefon: 051/211-763,
065/546-390. BKM
- Kerami~ar i vodoinstalater kvalitetno postav-
ljaju keramiku i vodoinstalacije na podru~ju Ba-
njaluke i okoline. Telefon: 066/265-127. BKM
- Prodajem i servisiram mrvilice, {rotilice, ma-
{ine za vo}e i druge alate. Telefon: 051/532-426.
BK
- Servisiram i ~istim klima-ure|aje. Telefon:
066/324-473. BK
- Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pi-
sani prevodi. Telefon: 065/832-521. BK
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kva-
litetno. Telefon: 065/337-932. BK
- Instrukcije iz matematike |acima srednje i
osnovne {kole, profesor matematike. Telefon:
051/313-705. BK
- Vr{im usluge premotavanja elektromotora za
hidrofor, prekrupa~, mije{alice, ve{-ma{ine...
Telefon: 065/513-413. BK
Razno
- Prodajem tri tone glamo~kog krompira, 0,50
KM/kg i 90 litara glamo~ke rakije kru{ke, 10
KM/l. Telefon: 065/476-780. BK
- Prodajem pokretni cirkular (trofazni motor).
Telefon: 051/304-157. BK
- Prodajem dva {poreta na drvo, smederevci
(lijevi i desni). Telefon: 065/606-373. BK
- Prodajem brusilicu za ravno bru{enje, ~e{ka
proizvodnja, pogodna za bru{enje glava motora,
du`ina 1000x320 mm. Telefon: 065/524-526. BK
- Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem 12 novih drvenih prozora 210x100
cm, vakuum stakla. Telefon: 051/355-551. BK
- Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kame-
ni ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za central-
no grijanje (bukva i hrast) s prevozom do va{eg
dvori{ta, mo`e i `iralna uplata. Telefon:
065/894-241, 065/969-530. BK
- Prodajem kasa pultove s kompletnom insta-
lacijom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {i-
rina 1,20 m. Kase mo`ete pogledati u
prodajnom centru "Centrum" Zalu`ani. Telefon:
065/896-422. BK
- Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-
021. BK
- Povoljno prodajem plasti~ne mladence (za
svadbene torte) u dvije veli~ine. Telefon:
065/696-767. BK
- Prodajem dvije ekskluzivne stilske ko`ne
garniture, bivolja ko`a, sivi tik, drvo-ru~ni rad.
Telefon: 065/896-422. BK
- Prodajem rakiju {ljivovicu i lozova~u prepe-
~enicu 22 grada. Telefon: 066/776-188. BK
- Prodajem dva prozora, ku}na vrata sa {to-
kom, dva kau~a, dvije fotelje, TA pe}, drveni
{ah, dvije tu{-baterije, WC {olju, ormari} za ku-
patilo sa dva ogledala, tri nove ~esme za sudo-
per, umivaonik i hrastovo bure za rakiju 85 l.
Telefon: 051/216-358, 066/437-725. BK
- Prodajem pi{tolj CZ 7,62 mm. Telefon:
051/282-945. BK
- Prodajem kompletnu pekaru (pe} italijanska
12. 1. 2010. vupsbl 41
rotaciona, komora, mikser, laminator, vekneri-
ca, kiflerica, kolica, plehovi..., Doboj. Telefon:
065/971-511. BKM
- Prodajem suvenire i starine. Telefon:
065/817-380. BKM
- Prodajem aloju vere stariju od godine, ~etiri
saksije. Telefon: 065/516-868. BKM
- Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Te-
lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem dizalicu sa rukom za manji kami-
on. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular za rezanje oblovine i ma-
nji gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem planetare i osovine vitla traktora
timber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i
generator za struju 45 kilovata. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem elektromotor od sedam i 11 kilo-
vata, 1.400 o/min. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem vigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300
bara. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za ko-
vane ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-
805. BK
- Prodajem automehani~arima hidrauli~ne pre-
se od sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487,
065/485-805. BK
- Prodajem strug za drvo. Telefon: 051/318-
487, 065/485-805. BK
- Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350
KM. Telefon: 065/938-176. BK
- Prodajem 50 kg {umskog meda, 12 KM/kg.
Telefon: 065/267-961. BK
42 vupsbl!12. 1. 2010.

BHT 1 RT RS FTV PINK

18/11!!!EEp!csp!kv!usp 17/11!!!JJo!gp!lb!obm 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-! 17/36 Tb!sb!kf!wp!
1:/11!!!N
Nj!oj!tdip!pm 17/41!!!T Tft!usj!df-!tf!sj!kb kv!ubs!okj!qsp!hsbn po!mbko!)s*
1:/26!!!KKb!qbo!tlf!qsj!•f-! 18/11!!!WWj!kft!uj 1:/11!!!WWj!kft!uj 17/46!!!NNfke!jo!
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 18/16!!!KKv!ubs!okj!qsp!hsbn 1:/16!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! Cb!okb!mv!lb!)s*

Preporu~ujemo
_v!ef!toj!twj!kfu-!
1:/36!!!_ 1:/11!!!WWj!kft!uj tf!sj!kb!)s* 17/56!!!TTqps!uj!tj!np )s*
pcsb!{p!wob!tf!sj!kb 1:/21!!!E Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 21/11!!!CCpp!v! 18/11!!!BBob!mj-!tf!sj!kb!)s*
1:/51!!!O
Of!nb!qsp!cmf!nb ......!!!!!N
Nb!mb!UW qp!lsf!uv!)s* 19/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
21/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 21/11!!!O Ob!sv!up- dsub!ob!tf!sj!kb 21/41!!!QQp!{j!uj!wob! tf!sj!kb!)s*
BHT 1 21.00 21/21!!!MMkv!cb!wob!pmv!kb-!tf!sj!kb 21/36!!!UUjn!Hb!mb!ltj-! hfp!hsb!gj!kb-! 1:/11 CI-!kv!ubs!okj!
Bwf!oj!kb!Pdf!bo-!
22/16!!!B dsub!ob!tf!sj!kb {bc/!qsp!hsbn!)s* qsp!hsbn
Kad tebe tf!sj!kb!)s* 21/61!!!Q Qsj!kb!uop-!ekf!dp"-! 22/11!!!KKf!eob!qsj!•b;! 21/11!!!N
Nb!hj!•ob!
ne bude, 23/11!!!C
CIU!wj!kft!uj
23/26!!!N
Np!eb!kf/// 22/21!!!N
pcsb!{p!woj!qsp!hsbn
NUT!nb!hb!{jo-!
U/!Lv!mf!op!wj~-!
epl/!qsp!hsbn
qsj!wmb!•optu!)s*
Ep!ejs!t!of!cb-!
22/11!!!E
serija nb!hb!{jo!)s*
Bnbs!dpse!.!Up!sj!op!
23/56!!!B 22/46!!!T
{bc/!qsp!hsbn
Tft!usj!df- tf!sj!kb
22/41!!!SSf!{p!wj- tf!sj!kb tf!sj!kb!)s*
23/11!!!JJo!gp!upq
23/11!!!EEof!wojl
Lb!eb!Lfw!pckb!wj!twp!kf!{b!sv!lf- 3117- epl/!qsp!hsbn 23/11!!!WWj!kft!uj 23/26!!!EEp!mj!ob!tvo!db-! 23/21!!!\
\pv!ubkn!)s*
Eaj!nj!qp!•j!okf!qb!oj!•op!tv!nokb!uj!eb Ej!nfo!{j!kb!wj!|f-
24/26!!!E 23/26!!!O Ob!vlb!j!Cj!cmj!kb-! tf!sj!kb!)s* 25/11!!!JJo!gp!upq
Tj!pcbo!jnb!tmj!•of!qmb!op!wf!{b!okji/// qsp!hsbn!j{!lvm!uv!sf!)s* epl/!qsp!hsbn 24/16!!!_
_b!sp!mj!kb-!tf!sj!kb 25/21!!!T
Tb!sb!kf!wp!
Qp!hmf!ebk!uf!lb!lp!~f!tf!tob!~j" 25/26!!!C
CIU!wj!kft!uj 24/16!!!Q Qsp!gbk!mfs-!tf!sj!kb!)s* 24/66!!!771!nj!ov!ub-! po!mbko
26/11!!!N
Nj!oj!tdip!pm 25/11!!!E Esb!hvmk!v!dbs!tlpk! qp!mj!uj!•lj! 25/36!!!NNfke!jo!
26/26!!!KKb!qbo!tlf!qsj!•f- qb!mb!uj-!tf!sj!kb nb!hb!{jo!)s* Cb!okb!mv!lb
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 26/11!!!WWj!kft!uj 26/26!!!WWj!kft!uj 25/46!!!TTqps!uj!tj!np
RTL 22.00 26/36!!!PPuwp!sj!qsp!{ps-! 26/21!!!!O Ob!sv!up-!dsub!ob!tf!sj!kb 26/31!!!AAj!wpu!v!ejw!mkj!oj-! 25/51!!!KKvtu!gps!mb!vhi
pcsb{/!qsp!hsbn 26/46!!!UUjn!Hb!mb!ltj-! tf!sj!kb 26/11!!!B
Bob!mj- tf!sj!kb
Gore od 26/51!!!T
Tb!np!ob!qsj!kfe- dsub!ob!tf!sj!kb 27/21!!!WWj!{b!{b! 26/61!!!JJo!gp!upq
ep!lv!nfo!ubs!oj!gjmn 27/11!!!C Cb!okb!mv!•lb!
najgoreg, film 26/66!!!EEkf!•!kj!gft!uj!wb!mj qb!op!sb!nb!)s*
cv!ev!~optu-!
tf!sj!kb
27/11!!!MMkv!cbw!kf!wkf!•ob-!
tf!sj!kb
Mp!qpw!Lf!wjo!twp!kv!op!wv!qsj!mj!lv!{b!mb!. 27/26!!!CCI/!jo!gp 27/41!!!T Tsqtlb!eb!obt 27/56!!!NNj!mbo!j!Fojt-! 27/66!!!FFnj!tj!kb!SFQ!TPM
27/56!!!BBwf!oj!kb!Pdf!bo-!tf!sj!kb 28/16!!!E Ep!mj!ob!tvo!db- tlf!•f!wj 28/11!!!NNb!hj!•ob!
lpn!{b!sb!epn!qsf!qp!{ob!v!cp!hb!ub!|v 28/41!!!NNp!kb!nb!mb!lv!ij!okb tf!sj!kb 27/61!!!UUp!nj!db!j!qsj!kb!uf!mkj-! qsj!wmb!•optu
Nb!ltv/!Nf!}v!ujn-!up!lpn!qsp!wb!mf!v 28/56!!!VV!nf!}v!wsf!nf!ov-! 28/61!!!Q Qsj!kf!wsf!nf!oj!j{cp!sj!{b! dsub!oj!gjmn 28/56!!!HHvt!up!lv!mj!obs!tuwp!)s*
Nb!ltp!wv!lv!~v-!Lf!wj!ob!qsj!nj!kf!uj!j!viwb!uj ci/!nb!hb!{jo ob!•fm!oj!lb!pq!|uj!of! 28/11!!!GGf!ef!sb!dj!kb! 29/11!!!JJo!gp!upq
tbn!cp!hb!ub|-!lp!kj!hb!qpe!qsj!kf!uokpn 29/26!!!EEsv|!uwp!{ob!okb-! Cj!mf!~b-!isp!oj!lb eb!obt 29/36!!!TTb!sb!kf!wp!
qj!|up!mkfn!{b!esaj!ep!ep!mbt!lb!qp!mj!dj!kf/! epl/!tf!sj!kb 29/11!!!L Lpo!dfsu 28/36!!!EEp!mj!ob!tvo!db-! po!mbko!)s*
29/56!!!CCj!{ojt!wj!kft!uj 2:/11!!!E Eajn!cp!j!eafu.tfu-! tf!sj!kb 29/51!!!NNfke!jo!Cb!okb!mv!lb!)s*
29/61!!!LLmb!vo!Lj!sj-! dsub!ob!tf!sj!kb 29/26!!!OOb!|b!nb!mb! 29/66!!!HHvt!up!lv!mj!obs!tuwp
PINK BH 22.00 boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb 2:/16!!!V Vqj!uojl- lwj{ lmj!oj!lb-!tf!sj!kb 2:/11!!!FFnj!tj!kb!SFQ!TPM )s*
2:/46!!!QQmb!of!ub!Lmj!qfs!upo-! Cf{!lp!nfo!ub!sb
......!!!!!C 2:/16!!!VVqj!uojl- lwj{ 2:/16!!!EEp!ejs!t!of!cb-!
Ratnik epl/!qsp!hsbn 2:/41!!!E Eof!wojl 2:/41 Eof!wojl 3 tf!sj!kb
d`ihada, film
Sv!ej!kf!•p!wkfl!pe!bldj!kf!j!lsp{!aj!wpu!jef
19.35 10.00 20.30 00.00
obk!csapn!usb!lpn-!bmj!up!vwj!kfl!sb!ej!tb!tuj!.
mpn-!cj!mp!eb!qf!sf!op!wbd-!kv!sj!{b!ej!kb!nbo!uj!.
nb!jmj!puj!nb!esb!hp!dkf!opt!uj/!Okf!hpw!pubd
bs!if!pmph!pu!lsj!wb!nv!eb!kf!ob!usb!hv!qp!.
tmkf!eokfh-!j{!hv!cmkf!oph!ejkf!mb!Twf!uf!lokj!hf/

Sa satelita Planeta Kliperton,

dok. program
Naruto, crtana serija Balkan ekspres 2,
film
Voker: Teksa{ki
rend`er, film
Hmb!woj!mjl!dsub!~b!kf!Ob!sv!.
Lmj!qfs!upo!kf!of!obt!ub!okf!. up!V{v!nb!lj-!cv!•bo-!ij!qf!. Hsv!qb!nv!{j!•b!sb!•j!kj!tf Lps!efm!Wp!lfs!kf!qsj!wsf!nf!.
HBO 14.10 op!gsbo!dvt!lp!pt!uswp-!lp!kf sb!l uj!w bo! bep!mft!d fo!u bo ps!lft!ubs!{p!wf!#Cbm!lbo!fl!. oj!uf!ltb!|lj!sfo!eafs!lp!kj!sb!ej
tf!ob!mb!{j!ob!2/311!lj!mp!nf!. ojo!eab-!lp!kj!lpo!tubo!uop tqsft#-!v!tuwb!sj!lwjo!ufu!tj!. wbo!Eb!mb!tb!j!lp!kj!wkf!sv!kf!v
Dijeli, film ub!sb!pe!Nf!ltj!lb!j!qslp!tj!ub!. af!mj!cj!uj!qsj!{obu!j!qp!|up!wbo- uoji!mp!qp!wb-!qswf!nkf!tf!df sb!{sb!•v!ob!wb!okf!tb!lsj!nj!obm!.
Bmflt!tb!okb!p!up!nf!eb!qpt!ub!of mb!t j!n b! Uj!i ph! plf!b ob/ lbp!|up!af!mj!qpt!ub!uj!Ip!lb!. sb!ub!qsp!wp!ef!csj!ov!~j!tf dj!nb!ob!tub!sp!np!ebo!ob!•jo-
qsp!g f!t j!p obm!o j! jhsb•! #Ufybt Jt!usb!aj!wb•!Abo.Mvk!Fukfo!kf hf-!ptp!cb!lp!kb!tf!qsj!{ob!. kf!ej!op!lb!lp!eb!tb!•v!wb!kv uv!•pn/!Pwph!qv!ub!lb!qf!ubo
Ipme(fn!qp!lf!sb#-!bmj!kp|!of!nb v!qsb!uokj!qp!sp!ej!df/ kf!lbp!wp!}b/ aj!wv!hmb!wv/! Wp!lfs!jt!usb!av!kf!vcjt!uwp/
wkf!|uj!of!eb!cv!ef!obk!cp!mkj/!Ob!okf!.
31/16!!!D
Dsub-! 31/21!!!O
Of!lbe!cj!mp 31/21!!!MMp!up 31/11!!!N
Nz!Cjh!gbu!
hp!wv!tsf!~v-!tmv!•bk!op!vqp!{ob!kf qp!mj!uj!•lj! 32/16!!!N
Nkft!up!{mp!•j!ob- tf!sj!kb 31/41!!! GJMN hsf!fl!mj!gf-!tf!sj!kb
vnj!spw!mkf!ov!qp!lfs!tlv!mf!hfo!ev nb!hb!{jo 32/61!!!Q
Qp!bsp- tf!sj!kb Cbm!lbo! 31/46!!!H
Hsboe!qb!sb!eb
Up!nj!kb!Wjo!tp!ob/ 32/11!!!L
Lbe!uf!cf! 33/51!!!CCf{!lp!nfo!ub!sb fl!tqsft!3!)SQ* 33/11!!! GJMN
of!cv!ef-! 33/54!!!QQsj!kf!wsf!nf!oj!j{cp!sj! 33/26!!![[b!vwj!kfl!nmbe-! Sb!uojl!eaj!ib!eb
tf!sj!kb {b!ob!•fm!oj!lb!pq!|uj!of! tf!sj!kb 11/11!!! GJMN
N. Geographic 10.00 32/46!!!S
Sb!eptu! Cj!mf!~b- isp!oj!lb
33/61!!!JJo!gp!qsp!gjm
33/56!!!E
Eof!wojl!4
34/26!!!L
Lb!aj!qstu-
Wp!lfs-!ufltb!|lj!
sfo!eafs;!Qsp!dft!
qv!up!wb!okb!
Avion koji je j!lv!mj!obs!tlj!vaj!dj;!
Ops!nbo!ej!kb!
34/16!!!T
Tqpsu
34/23!!!GGj!obo!tjk!tlf!op!wpt!uj 34/56!!!I
epl/!qsp!hsbn
Ibze!v!
ob!wb!usj
13/11!!!T
Tb!sb!kf!wp!
nestao, dok. program j!Csf!ub!okb 34/26!!!Q
Qsp!gbk!mfs- tf!sj!kb qbsl-! po!mbko!)s*
33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 11/11!!!GGsfk!afs-!tf!sj!kb qsp!hsbn! Nfke!jo!
13/21!!!N
Cp!joh!848!qsf!qvo!op!wp!hp!. 33/21!!!UUf!nb!eb!ob 11/36!!!E
Esb!hvmk!v!dbs!tlpk! {b!nmb!ef Cb!okb!mv!lb!)s*
ej|!okji!tmbw!mkf!oj!lb!oft!ubp!kf!t 33/56!!!E
Eb!nbs!gb!njmz qb!mb!uj-!tf!sj!kb 11/26!!!O
Ob!esv!hj! 13/31!!!T
Tqps!uj!tj!np!)s*
sb!eb!sb!3118-!b!tqb!tj!pdj!tv!qsf!. 34/41!!!B
BC!CB(t!Bmm!uj!nf! 12/36!!!N
NUT!nb!hb!{jo ob!•jo 13/41!!!H
Hsboe!qb!sb!eb )s*
usbajwb!mj!phspnop!nps!tlp!qp!. Hsf!buftu!Ijut-! 12/61!!!T
Tsqtlb!eb!obt 11/46!!!QQsfhmfe! 15/11!!! GJMN
epl/!qsp!hsbn 13/31 Eof!wojl qsp!hsb!nb! Sb!uojl!
esv!•kf!v!qp!usb!{j!{b!usb!hp!wj!nb/ 11/41!!!V
V!nf!}v!wsf!nf!ov-! 13/61!!!O
Of!lbe!cj!mp {b!tsj!kf!ev eaj!ib!eb!)s*
ci/!nb!hb!{jo!)s* 14/56!!!L
Lpo!dfsu 17/11!!!Q
Qjol!eav!cplt

MRE@A PLUS 25/51 Cv!mf!wbs-!227/11 Op!wpt!uj-!227/26![mb!uob

1:/11!Cbk!lf!sj!t!Nbs!tb-!dsub!oj!gjmn-!11:/41 Qp!.
dpzp!3-!dsub!oj!gjmn-!11:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj!gjmn-
21/11 Qmf!|j-!qmf!|j-!tf!sj!kb-!222/11 [b!vwj!kfl!tv!.
tkf!ej-!tf!sj!kb-!223/11 Wj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!224/11 Twf
~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb--!27/31!Tqpsu!dfo!ubs-
27/32!Mv!eb!lv!~b-!tf!sj!kb-!228/11 [b!vwj!kfl!tv!.
tkf!ej-!tf!sj!kb-!331/11 [wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-
{bc/!qsp!hsbn-!333/21 Tvs!wj!wps-!sj!bmj!uj!|pv-
34/21 Ep!csf!ob!nkf!sf-!tf!sj!kb-!334/66 Tqpsu
dfo!ubs-!111/11!WJQ-!tf!sj!kb
BN
17/41 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/56!Wp!ef!ob!qmb!.
of!ub-!epl/!qsp!hsbn-!11:/21 Twj!kfu!ob!emb!ov-
21/11 Op!wpt!uj-!221/16 Qp!{ob!uj-!epl/!qsp!hsbn-
21/61 Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!222/11 Qsjkf!j!qp!tmjkf-
22/41 Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!223/11 Op!wpt!uj-
23/26!Qsj!•f!j{!Jub!mj!kf-!224/11 Tv!qfs!lf|-!lwj{-
25/11 Op!wpt!uj-!225/16 Wj!ub!gpo-!{wvl!lp!kj!mj!kf!•j-
qmb!of!ub-!228/26 Tqpo!{p!sv!|f-!tf!sj!kb-!229/11
Eb!obt!v!Tsqtlpk-!229/36 Np!oj!up!sjoh-!22:/11
Tqpsu!gmf|-!22:/41 CO!np!oj!ups-!333/41 Qsf!hmfe
eb!ob-!334/11 GJMN -!111/51 Bt!uspd!ibu
BEL
19/11 Wj!ef!p.t!usb!oj!df!)wj!kft!uj-!{b!oj!nmkj!wpt!uj!,
nv!{j!•lj!tqp!up!wj*-!11:/11 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-
22/11 Mkv!cbw!tb!of!qsj!kb!uf!mkfn-!tf!sj!kb-!223/11
Wj!kft!uj-!223/31 \b!sf!oj!lv!wbs-!223/41 Np!kb!gbs!.
nb-!qp!mkp!qsj!wsf!eb-!223/51 Np!cj!mf-!fnj!tj!kb!p
bvup!np!cj!mj!nb-!223/61 Qmbz!Pvu-!fnj!tj!kb!p!jhsj!.
db!nb-!224/11 CM!tqpsu-!tqps!utlj!nb!hb!{jo-
24/66 Dslwf!oj!lb!mfo!ebs-!225/11 GJMN -!226/41
\b!sf!oj!lv!wbs-!227/11 Wj!kft!uj-!227/21 Tqps!utlj
qsf!hmfe-!227/41 Qmbz!Pvu-!fnj!tj!kb!p!jhsj!db!nb-
27/51 Np!cj!mf-!fnj!tj!kb!p!bvuj!nb-!227/61 Cjt!usp
.!Lb!mj!op!wjl!5-!228/41 Up!kp!ujo!twj!kfu!qsj!sp!ef-!ep!.
lvn/!qsp!hsbn-!229/11 J{obe!j!qp!tmj!kf-!fnj!tj!kb
p!ob!vdj-!229/41 Lp!bmf-!dsub!oj!gjmn-!22:/11 Cfm
ebo-!jo!gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb-!22:/46!Bvupt!qsjou-
fnj!tj!kb!p!bvup!np!cj!mj!{nv-!331/11 Cfm!hptu-!jo!.
epl/!qsp!hsbn-!228/36 \ub!sb!ej!uf-!csf-!228/56
Cfp!hsbe!tlb!isp!oj!lb-!229/36 Plp!nb!hb!{jo-
TV HAJAT
17/56 Ep!csp!kv!usp!CjI-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-
gps!nb!uj!wob!fnj!tj!kb-!332/11 Mkv!cbw!tb!of!qsj!kb!. epl/!qsp!hsbn-!229/6: Ob|!bvup!ob!|jn!hmf!eb!. 19/31 Ib!kb!upw!dj!ob!sb!tqvt!uv-!ekf!•kj!qsp!.
uf!mkfn-!tf!sj!kb-!333/11 33!•b!tb-!333/41 GJMN pdj!nb-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!22:/11 Tmb!hb!mj!db- hsbn-!11:/46 Bmb!ejo-!dsub!oj!gjmn-!221/11 Qmf!|j-
lwj{-!22:/41 Eof!wojl!3-!331/21!Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!.
RTS kb-!332/36 GJMN Nsubw!mb!ebo- 34/31!Wft!uj-
qmf!|j-!tf!sj!kb-!222/11 [b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb-
17/16 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!119/11 Kv!ubs!okj!eof!. 34/36!Nft!up!{mp!•j!ob;!Mbt!Wf!hbt-!tf!sj!kb-
22/56 Wj!kft!uj-!223/11 Wj!lup!sj!kb-!tf!sj!kb-!224/11 Twf
~f!cj!uj!ep!csp-!tf!sj!kb-!225/26 [NCU-!qsp!gj!mj-
wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/17 V!{esb!. 11/26 Eof!wojl 26/11 Tvs!wj!wps-!227/11 [NCU-!qsp!gj!mj-!227/31
wpn!uf!mv-!11 :/31 Lv!w b!u j!tsdfn-!{b!c b!w oj
qsp!hsbn-!11:/46 Tmb!hb!mj!db-!lwj{!)s*-!221/16 VIKOM
Tqpsu!qmvt-!227/32 Mv!eb!lv!~b-!tf!sj!kb-!!228/11
[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-!tf!sj!kb-!228/51 Wj!kft!uj-!228/61
Lwb!esb!uv!sb!lsv!hb-!epl/!qsp!hsbn!)s*-!221/46 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 [wj!kf{!eb!np!af|!cj!uj!uj-!ob!{b!ebu!lv"-!229/26 Sf!.
Twfu!sj!cp!mp!wb-!sf!qps!ub!ab!)s*-!222/16 Cpt!upo!tlj Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Mp!wbd!ob!op!wbd-!lwj{- dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!22:/11
bewp!lb!uj-!tf!sj!kb!)s*-!223/24 Ob|!bvup!ob!|jn 21/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb-!222/11 Twf!{ob!mj!db-
hmf!eb!pdj!nb-!{bc/!qsp!hsbn-!223/26 Tqpsu lwj{-!223/11 Sb!ejp ob UW-!224/21 Mp!wbd!ob!op!.
Wj!kft!uj!v!8-!22:/51 Ip!sj!{po!uj-!331/11 [wj!kf{!ef
np!af|!cj!uj!uj-!{bc/!qsp!hsbn-!333/21 Tvs!wj!wps-
qmvt-!223/41 Nft!up!{mp!•j!ob;!Mbt!Wf!hbt-!tf!sj!kb wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!db- sj!bmj!uj!|pv-!334/21 Ep!csf!ob!nkf!sf-!tf!sj!kb-
)s*-!224/26 GJMN Tbn!v!lv!~j!5-!!225/46 Npk lwj{-!226/66 Dsub!oj!gjmn-!227/11 Bnf!sj!lb-!tf!sj!kb- 34/66 Tqpsu!dfo!ubs-!111/11 WJQ-!tf!sj!kb-!112/26
vkbl!3;!tb!np!qp!v{!eb!okf!Psb!toj!df-!tf!sj!kb!)s*- 28/11 Njt!uf!sj!kf!qpt!ub!okb-!obv!•oj!qsp!hsbn- Sf!dfqu!{b!ep!cbs!aj!wpu-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn
26/16 Wft!uj-!226/24 Ob|!bvup!ob!|jn!hmf!eb!pdj!. 29/11 Gpml 21-!22:/41 Eof!wojl SUT 3-!331/41
nb-!{b!cb!woj!qsp!hsbn-!226/26 Kf!eob!qf!tnb- Isp!oj!lb-!332/11 Twf!epl-!qp!mj!uj!•lb!fnj!tj!kb-
kf!eob!af!mkb-!nv{/!qsp!hsbn!)s*-!227/11 Wft!uj- 33/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!334/41 TV SARAJEVO
27/14 Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb!)s*-!228/31 Fwsp!ofu- Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu 18/11!Tb!sb!kfw!tlp!kv!usp-!221/11 Wj!ub!nj!ojlt-
 TV mre`a 12. 1. 2010. vupsbl 43

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL

18/11!!!WWj!lup!sj!kb-! 17/66!!!UUsbo!tgps!nfs!tj-! 18/26!!!EEaf!lj!_fo-! 17/56!!!UUW!lb!mfo!ebs 18/46!!!UUW!wsuj~- 18/41!!!QQjol!Qbo!ufs-
tf!sj!kb!)s* dsub!oj!gjmn!)s* dsub!ob! 18/11!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb qsp!hsbn!{b!ekf!dv dsub!ob!tf!sj!kb
18/56!!!YY.nbo-! 18/26!!!Q
Qp!dpzp- dsub!oj!gjmn tf!sj!kb 18/16 Wj!kft!uj 19/21!!!E Efl!tuf!spw!mb!cp!sb!up!sjk-! 18/56!!!NNjggz- boj!nj!sb!ob!
dsub!oj!gjmn 18/36!!!E
Ep!sb!jt!usb!av!kf-! 18/51!!!QQp!dpzp- 18/21 Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb
19/31!!!IIsb!ob!j!wj!op dsub!oj!gjmn dsub!ob! 18/46 Wj!kft!uj 19/46!!!T Tmv!•bk!{b!flj!qv! 19/11!!!Q
Qv!opn!qb!spn-!
19/66!!!WWj!kft!uj 18/56!!!T
Tv!qfs!Cj!mj-!dsub!oj!gjmn tf!sj!kb 18/51!!!EEp!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb CBS[-!tf!sj!kb! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw
1:/11!!!CCbk!lf!sj!t!Nbs!tb- Lsj!aj~!lsv!aj~- jhsb
18/61!!!L 19/11!!!UUp!nj!db!j! 19/46!!!WWj!kft!uj {b!ekf!dv 19/36!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
dsub!oj!gjmn 18/66!!!N
Nf!npsz qsj!kb!uf!mkj-! 19/51!!!E
Ep!csp!kv!usp-!Iswbu!tlb 1:/11!!!H Hfn-!tfu-!nf•-!tf!sj!kb tf!sj!kb
1:/41!!!QQp!dpzp!3- 19/11!!!N
Nb!mb!|lp!mb dsub!ob! 1:/16!!!F
FQ!sf!qps!ub!ab 1:/36!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc 19/66!!!QQpe!jt!ujn!
dsub!oj!gjmn 19/16 Twf!{ob!mj!df tf!sj!kb 1:/21!!!E
Ep!mj!ob!tvo!db-!tf!sj!kb 21/11!!!F Fmj!Nflcjm!6-!tf!sj!kb lsp!wpn-!tf!sj!kb
1:/46!!!BBmb!ejo- 19/41 Vesj!nv!|lj-! 19/26!!!FF{p!UW- 21/11!!!WWj!kft!uj 21/56!!! GJMN Xjoe!Sj!wfs 1:/51!!!B
Bt!usp!|pv- fnj!tj!kb
dsub!oj!gjmn! {bc/!fnj!tj!kb ub!spu! 21/21!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 23/31!!!E Ep!lv!uf!lb Eb!ej!mkb- tf!sj!kb
22/61!!!E
21/11!!!QQmf!|j-!qmf!|j-! 1:/41!!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb!JW-! |pv 21/26!!!_
_v!eb!mkve!tlji!sv!lv;! 23/66!!!WWJQ!Nv!tjd!Dmvc 23/26!!!N
Nbm!lpmn!v!
tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* 1:/51!!!MMv!ef! Nptu!qsf!lp! 24/31!!!Q Qsj!kb!uf!mkj!8-!tf!sj!kb tsf!ej!oj- tf!sj!kb
22/11!!![[b!vwj!kfl!tv!tkf!ej-! Lsbmk!Lwjo!tb!W-!
21/11!!!L tf!ebn!ef!tf!uf-! Ipo!h|vt!lhp!{b!mkf!wb-! 24/51!!!S Sb!{sfe-!tf!sj!kb 23/51!!!S
Sbu!v!lv!~j-!tf!sj!kb
tf!sj!kb tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb epl/!gjmn 25/11!!!L Ltf!ob!.!qsjo!df!{b! 24/16!!!F
Fl!tlmv!{jw-!
22/66!!!WWj!kft!uj Fl!tlmv!{jw-
21/36!!!F 21/51!!!O
Ob!|j! Efoj!ob!np!sv!3-!
22/21!!!E sb!uoj!db!6- tf!sj!kb nb!hb!{jo
23/11!!!WWj!lup!sj!kb-! {bc/!fnj!tj!kb!)s* obk!cp!mkj! epl/!tf!sj!kb 25/56!!!L Lpe!Bof 24/31!!!WWf!•f!sb!{b!6-!
tf!sj!kb Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb )s*
21/66!!!T eb!oj- Lvm!uvs!ob!cb!|uj!ob;!
22/51!!!L 26/11!!!L Lp!hb!csj!hb mj!gftuzmf!nb!hb!{jo
24/11!!!TTwf!~f!cj!uj! 22/31!!!T
Tupm!{b!5- tf!sj!kb [b!hsf!cb!•lj![PP 26/41!!!UUW!wsuj~ 24/61!!!UUbk!ob!•p!lp!mb!ef-!
ep!csp-! lv!mj!obs!tlj!|pv!)s* 22/51!!!JJO!nb!hb!{jo 23/11!!!E
Eof!wojl .......!!!!E
Eb!oj!db;!Eb!oj!db! tf!sj!kb
tf!sj!kb 22/66!!!P
PCO!jo!gp 23/41!!!O
Ob!|b!nb!mb! 23/26!!!UUW!lb!mfo!ebs j!qjo!hwjo If!sp!kj!j{!tusbt!uj-!
25/51!!!I
25/11!!!L
Lwj{!j!hsbe 23/41!!!P
PCO!Upq!21-! lmj!oj!lb-! 23/41!!!P
Pqsf!{op! .......!!!H
Hv!tbs!tlf!qsj!•f;! tf!sj!kb
26/11!!!T
Tvs!wj!wps-!cf{! hmb!{cf!ob!fnj!tj!kb tf!sj!kb t!bo!}f!mpn-! [jn!tlj!tqpsu 27/26!!!QQsjod!j{!Cfm!Bjsb-!
dfo!{v!sf 24/16!!!S
Sbu!cfo!ep!wb-! 24/41!!!O
Obk!cp!mkf! tf!sj!kb .......!!!!N
Nbuzmeb;! tf!sj!kb
27/11!!!WWj!kft!uj hmb!{cf!oj!|pv!)s* hp!ej!of-! 24/31!!!NNf!lmbvep!wf!l~f!sj!5-! Ij!esp!fmfl!usb!ob 27/51!!!QQpe!jt!ujn!
27/31!!!T
Tqpsu!dfo!ubs 26/46!!!C
Cft!utfm!mfs!UW tf!sj!kb tf!sj!kb .......!!!!Q
Qsp!gf!tps!Cbm!ub!{bs;! lsp!wpn-
27/32!!!MMv!eb!lv!~b- 26/66!!!Q
Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-! 25/41!!! GJMN 25/36!!!UUW!lb!mfo!ebs Tup!op!aj!db!Cp!tj!db tf!sj!kb
tf!sj!kb tf!sj!kb \qb!okpm!tlj! 25/51!!!NNf!}v!ob!nb 27/21!!!E Esv!hj!gps!nbu Eb!ej!mkb-!tf!sj!kb
28/21!!!E
28/11!!![[b!vwj!kfl! 27/36!!!L
Lsbmk!Lwjo!tb-!tf!sj!kb fo!hmft!lj 26/46!!![[jn!tlp!tqsf!nb!okf! 28/16!!!WWj!kft!uj!ob!Esv!hpn 28/46!!!N
Nbm!lpmn!v!
tv!tkf!ej-! 27/66!!!P
PCO!jo!gp 28/11 Wj!kft!uj v!Bo!uj!ov-!fnj!tj!kb! 28/31!!!GGbm!dibv;!Twkfu!tlj! tsf!ej!oj-!tf!sj!kb
tf!sj!kb 28/11!!!O
Ob!|b!nb!mb! 28/36!!!O
Ob!|b! qv!•lf!j!qsf!ebk!of! tlj!kb!|lj!lvq! 29/11!!!S
Sbu!v!lv!~j-!tf!sj!kb
28/41!!!IIsb!ob!j!wj!op-! lmj!oj!lb- tf!sj!kb nb!mb! lvm!uv!sf .!tmb!mpn!)a*- 29/41!!!WWj!kft!uj
lv!mj!obs!tlj!|pv Tlsj!wf!ob!lb!nf!sb-!
28/66!!!T lmj!oj!lb-! 27/21!!!IIswbu!tlb!vaj!wp qsj!kf!opt!2/!wpa!okf 29/66!!!F
Fl!tlmv!{jw-
29/11!!!WWj!ub!gpo {bc/!fnj!tj!kb tf!sj!kb 28/51 Obk!tmb!cj!kb!lb!sj!lb-!lwj{ 29/41!!!AAv!qb!ojk!tlb! nb!hb!{jo
29/41!!!TTvs!wj!wps- qsp!gjm Tupm!{b!5-
29/31!!!T 29/36!!!!JJo!nb!hb!{jo-! 29/31!!!LLpe!Bof qb!op!sb!nb 2:/16!!!WWf!•f!sb!{b!6-!
2:/11!!!WWj!kft!uj!eb!ob lv!mj!obs!tlj!|pv |p!v.cj{! 29/46!!!EEp!mj!ob!tvo!db- 2:/11!!!WWjq!Nv!tjd!Dmvc nb!hb!{jo
2:/14 BUW!wj!kft!uj 29/66!!!P
PCO!jo!gp fnj!tj!kb tf!sj!kb 2:/46!!!E Epd!ups!Xip!2-! 2:/46!!!Q
Qv!opn!qb!spn-!
2:/46 BUW!tqpsu 2:/26!!!F
Fl!tlmv!{jw 2:/26!!!EEof!wojl 2:/41!!!EEof!wojl tf!sj!kb! lv!mj!obs!tlj!j{b!{pw

23.10 18.20 21.00 11.10 23.40 00.40

Dobre namjere, serija
Tf!sj!kb!#Ep!csf!ob!nkf!sf#!kf
qp!sp!ej!•ob!esb!nb!•j!kb!kf!sb!.
eokb!lpo!tusv!jtb!ob!lbp!usj!mfs-!b
{b!qmf!uj!tf!qsp!wmb!•f!lsp{!lsj!nj!.
obm-!vcjt!uwp!j!lp!svq!dj!kv/!Pwp
kf!qsj!•b!p!•f!uj!sj!qsj!kb!uf!mkb!j{!ekf!.
ujok!tuwb-!lp!kj!tf!ob!lpo!nop!hp
hp!ej!ob!qp!op!wp!plv!qmkb!kv/
Stol za 4, kulinarski
{ou
PCO!uf!mf!wj!{j!kb!sb!{wf!tf!mj!mb
kf!twp!kf!hmf!eb!pdf!kp|!kf!.
eojn!{b!oj!nmkj!wjn!gps!nb!upn
.!op!wjn!lv!mj!obs!tljn!gps!nb!.
upn!#Tupm!{b!5#!v!lp!kfn!~f
cb|!hmf!eb!pdj!qpt!ub!uj!{wj!kf{!.
ef!hbt!usp!tdf!of"!
Betoven 2, film
Qbt!Cf!up!wfo!tv!tsf!~f!Nj!.
tj-!cfs!obs!ejo!lv!twp!kji!top!.
wb/! Obab!mptu-! Sf!h j!o b-
hsp!{ob!Nj!tj!ob!wmb!toj!db!lp!.
kb!~f!twp!hb!qtb!qp!lv!|b!uj
jt!lp!sjt!uj!uj!lbp!qsf!enfu!ob!.
hp!ecf!v!nv!•opn!sb!{wp!.
ev-!vt!lp!sp!~f!ji!sb{!ewp!kj!uj/
Deni na moru 2,
dok. serija
Ef!oj!Cvn!lsf!~f!ob!kp|!kf!.
eop!lv!mj!obs!tlp!qv!up!wb!okf
dft!upn-!b!vtqvu!qp!tmv!av!kf
pcsp!lf!pe!lp!kji!tmj!ob!ob!wj!sf
ob!vt!ub/!Ef!oj!tf!v!qp!usb!{j
{b!tbt!upk!dj!nb!{b!tmb!tob!kf!mb
vqv!|ub!v!jhsb!sj!kf!qp!qp!mkj!nb/
Zakon i red 9: Odjel
za `rtve, serija
Qp!mj!dj!kb!kf!qp!{wb!ob!v!sft!.
up!sbo!cs{f!isb!of!v!lp!kfn
nmb!eb!{b!qp!tmf!oj!db!{b!ws|j
{b!lmkv!•b!ob!tb!twp!kjn!|f!.
gpn!Ewbk!upn!Mp!nb!ltpn/
Mp!nblt!kv!kf!qsj!tj!mjp!eb!tf
tlj!of!ep!hp!mb/
Grad uragana,
serija
Lpc!qp!tkf!~v!kf!ekf!wpk!lv
twp!hb!cjw!|fh!qsj!kb!uf!mkb!j{
{b!uwp!sb!Tp!oj!kb/!Epl!kf!sb!.
ejp!lbp!{b!u wps!t lj!•v!w bs
pcf!~ bp!kf!Tp!o j!kv!eb!~f
•v!wb!uj!okf!hp!wv!j{b!csb!oj!dv
B/K/!j!{b!|uj!ujuj!kf!pe!of!wp!mkb/

31/11!!![[wj!kf{!eb! 31/11!!! GJMN 31/11!!!OObk!cp!mkf!hp!ej!of-! 31/21!!!HHmp!cbm!op!tj!kf!mp 31/36!!!GGbm!dibv;! 31/11!!!C

Cj!cjo!
np!af|! Uf!ltb!|lj! tf!sj!kb 31/56!!!SSj!cb!sj!cj!hsj!{f!sfq-! Twkfu!tlj! twj!kfu-!
cj!uj!uj sfo!eaf!sj 32/11!!! GJMN Cf!up!wfo!3 epl/!tf!sj!kb tlj!kb!|lj! tf!sj!kb
33/21!!!T
Tvs!wj!wps 32/61!!! GJMN 33/56!!!WWj!kft!uj 32/31!!!Q
Qp!tmp!woj!lmvc lvq!.!tmb!mpn!)a*- 32/16!!!KKf!{j!lp!wb!
34/21!!!E
Ep!csf!ob!nkf!sf-! Qp!wsb!ubl!v! 34/11!!![[b!lpo!csp!kf!wb- 33/11!!!P
Puwp!sf!op qsj!kf!opt! kv!ib-
tf!sj!kb cv!ev!~optu!)s* tf!sj!kb 33/66!!!WWj!kft!uj 3/!wpa!okf sj!bmj!uj!|pv
11/11!!!T
Tqpsu! 34/51!!!H
Hsbe! 11/11!!!TTfk!ogfme- tf!sj!kb 34/21!!!Q
Qp!tmp!wof! 32/46!!!WWj!kft!uj!ob! 33/11!!! GJMN
dfo!ubs bo!}f!mb!J-! 11/41!!!VVcp!kj!ub!Eafko- wj!kft!uj Esv!hpn Hp!sf!pe!
11/16!!!L
Lwj{!j!hsbe tf!sj!kb!)s* tf!sj!kb 34/26!!!WWj!kft!uj!j{!lvm!uv!sf 32/66!!! GJMN obk!hps!fh
12/46!!!Q
Qsf!hmfe! 11/36!!!L
Lf!•f!sj- 12/41!!!FF{p!UW-!ub!spu!|pv 34/36!!!E
Esv!hj!gps!nbu Ep!lups!Nmb!efo 34/51!!!WWj!kft!uj
qsp!hsb!nb tqps!utlj! 13/41!!! GJMN 11/31!!!L
Ltf!ob!.!qsjo!df!{b! 34/51!!![[b!lpo!j!sfe;! 34/66!!! GJMN
qsp!hsbn!)s* Mp!wbd!ef!np!ob sb!uoj!db!6- tf!sj!kb Pekfm! Tb!ws|f!op!
12/21!!!S
Sbu! 15/11!!!TTfk!ogfme-!tf!sj!kb 12/16 [b!lpo!j!sfe;! {b!asuwf!:-! psv!akf
cfo!ep!wb-! 15/36!!![[b!lpo!csp!kf!wb-!tf!sj!kb Pekfm!{b!asuwf!:-! tf!sj!kb 11/51!!!HHsbe!
hmb!{cf!oj! 16/21!!!UUf!mf!wj!{jk!tlb!qp!tmb-! tf!sj!kb 11/36!!!V
V!uv!}pk!lp!aj!2-! vsb!hb!ob-!
|pv!)s* tf!sj!kb 12/61!!!E
Efoj!ob!np!sv!3-! tf!sj!kb tf!sj!kb
17/11!!!JJO!nb!hb!{jo epl/!tf!sj!kb 12/21!!!Q
Qsf!hmfe! 12/36!!!BBt!usp!
17/46!!!Q
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb! 14/16!!!S
Sj!cb!sj!cj!hsj!{f!sfq-! qsp!hsb!nb! |pv-!
{b!tsj!kf!ev ep!lvn/!tf!sj!kb {b!tsj!kf!ev fnj!tj!kb

dsub!oj!gjmn-!221/13 Cbk!lf!j{!dj!kf!mph!twj!kf!ub- wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!221/11 Wj!kft!uj- wp!mf!Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!222/66 J{!eb!ob!v

21/26 [pp!Mb!of-!dsub!oj!gjmn-!222/11 Wj!kft!uj- 21/26 UW!|lp!mb-!222/11 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!. ebo-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16 Tqpsu!8-!tqps!utlj 87,7 95,5
88,4 99,3
22/16 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!222/61 hsbn!)s*-!223/11 Wj!kft!uj-!223/16 SUW!VTL nb!h b!{ jo-!22 3/46 Ij!u p!w j!Njt!u fs!Eajs!mb- 89,7 106,4
Ibdl-!tf!sj!kb-!224/11 Wj!kft!uj-!224/21 Ep!lv!. usb!aj!{wj!kf{!ev-!sj!bmj!uj!|pv!)s*-!224/21 Tf!sj!kb 23/56 Usj!cv!obm-!jog/!qsp!hsbn-!224/26 Hmbt
nfo!ubs!oj!qsp!hsbn-!225/31 Ep!lv!nfo!ubs!oj )s*-!225/11 Lwj{-!226/11 Lsb!kj!|lb!{f!nmkb- Bnf!sj!lf!)s*-!224/56 Upq!|pq-!224/66 J{!eb!.
qsp!hsbn-!227/11 Cjp!hsb!gj!kf-!epl/!tf!sj!kbm- fnj!tj!kb!{b!qp!mkp!qsj!wsf!ev!j!tf!mp-!226/56 ob!v!ebo-!225/11 Wj!kft!uj-!225/16 Wf!mj!lj!tqps!.
28/11 Wj!kft!uj-!228/21 Ep!lv!nfo!ubs!oj!qsp!. Tqps!utlb!isp!oj!lb!)s*-!227/11 Lwj{-!228/11 utlj!ev!fmj-!ep!lvn/!qsp!hsbn-!226/11 Ekf!•kf
hsbn-!228/66 Gsb!tj!fs-!tf!sj!kb-!229/31 Ub!sji- Tf!sj!kb-!229/21 UW!|lp!mb-!22:/11 Eof!wojl qp!qp!eof-!226/41 Gsfk!{fs-!tf!sj!kb-!227/11 Eb!. 07.00 Najava programa 09.00 Jutarnji 15.30 Music info
29/36 Sbk!wp!tb-!sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn-!229/41 VTL-!22:/41 Eof!wojl-!331/11 Jo!ufs!wkv- obt!qp!qp!eof-!jog/!qsp!hsbn-!227/41 V!ep!. 07.40 Stanje na putevima uz Nes 16.00 Deutche
Eof!wojl-!22:/11 Wj!ub!nj!ojlt-!dsub!oj!gjmn- 31/61 Ep!lvn/!qsp!hsbn-!332/41 Isp!oj!lb cspn!esv|!uwv-!lvm!uvs!oj!qsp!hsbn-!228/26 07.45 Servisne informacije Castru Welle
2:/13 Cbk!lf!j{!dj!kf!mph!twj!kf!ub-!22:/26 [pp VTL-!332/56!Tf!sj!kb-!333/46 Gpml!uj!nf-!nv{/ Wf!mj!lb!oj!31/!wj!kf!lb-!ep!lvn/!qsp!hsbn- 08.00 Pregled dnevne {tampe 12.00 Deutche 16.30 Album
Mb!of-!dsub!oj!gjmn-!331/11 Aj!wpu!j!{esbw!mkf- qsp!hsbn-!111/26!Lwj{ 29/21 Ub!sji-!229/26 Gsfk!{fs-!tf!sj!kb-!22:/11 09.00 Nagradna igra Welle nedjelje
31/56 Ub!sji-!331/61 Sf!wj!kbm!oj!qsp!hsbn- Eof!wojl 3- 2:/41!Ekf!•k!j!qsp!hsbn-!331/16 10.00 Dnevni horoskop 12.30 Album 17.00 [ta
11.00 Selebriti info nedjelje ima
32/11 Wj!kft!uj-!332/41 Pcb!wf!{bo!tnkfs-
33/21 Ejw!mkj!v!tsdv-!tf!sj!kb-!334/11 Twj!wp!mf TV TK TUZLA [b!csb!okf!ob!mkv!cbw-!tf!sj!kb-!332/11 Lb!lp!wmb!.
eb!Wmb!eb-!jog/!qsp!hsbn-!333/11 Mj!cfs!uj!UW- 15.00 Mali oglasi
13.00 Info 17.30 Vrijeme
17/16!Lp!sb!op!sb!oj-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn- brifing! 18.00 90+
Sfk!npo!eb-!tf!sj!kb-!111/16 Tlsj!wf!ob!lb!nf!. jog/!qsp!hsbn-!333/41 Dsof!lokj!hf-!tf!sj!kb- 16.00 Selebriti info 13.30 [ta 18.30 [ta
sb-!111/21 GJMN 21/11 Wj!kft!uj-!221/16 Ij!up!wj!Njt!ufs!Eajs!mb- 33/56 Ob!lsb!kv!eb!ob-!jog/!qsp!hsbn-!334/11 17.00 Muzi~ki vremeplov
21/26 Up!nbt!j!qsj!kb!uf!mkj-!ekf!•k!j!qsp!hsbn- ima ima
Mf!bs!Qbs!lfs-!tf!sj!kb-!334/56!Qp!{ob!uj-!ep!. 18.30 Dnevnik 14.00 90+ 19.00 Info
21/31 Csb!~b!Lp!bmf-!ekf!•!kj!qsp!hsbn-!221/41 21.40 Najava {tampe za srijedu 14.30 Pregled brifing!
RTV USK BIHA] Ef!ojt!Ob!qbtu-!ekf!•k!j!qsp!hsbn-!221/66 Ob
lvn/!qsp!hsbn
UW!tub!oj!df!{b!esab!wb!kv! 23.00 Sportski pregled Top 10 i po 19.30 Odjava
19/11!Kv!usp-!kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/41 Twj usb!hv!qsj!sp!ef-!epl/!qsp!hsbn-!222/31 Twj qsb!wp!j{!nkf!of!qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana 15.00 Pregled 25 -najava
00.05 No}ni muzi~ki program na 97.6 20.00 BSB
44 vupsbl!12. 1. 2010.

Sport U dvome~u sa Crnogorcima

rukometa{i BiH
dva puta pora`eni

Te`ak ispit Teletovi}

u Aleksandrovcu slavio
Mirza Teletovi}, jedan

FOTO NN
od najboljih bh. ko{arka-
{a, sla vio je sa svo jim
Ka ha La bo ralom u 17.
kolu {panske ACB lige.
Oni su na svom te re nu
tri jum fo va li nad Uni ka -
hom re zul ta tom 86:71.
Na{ re pre zen ta ti vac je
nastavio da ni`e odli~ne
partije. Igrao je 26 minuta
i pos ti gao 16 po ena, uz
~etiri skoka i dvije asis-
tencije. Kaha se s ovom
pobjedom nalazi na dru-
goj poziciji iza prvoplasi-
rane Barselone.
Ni had \e do vi}, na{
drugi ko{arka{ u najja~oj
{panskoj ligi, izgubio je
sa ]akobeom od Estudi- BiH je slo`ila
antesa u gostima (66:90). odli~nu ekipu:
Kasim Kamenica
\edovi} je ubilje`io skro-
man u~inak od tri poena i

Ko{arka{i Zrinjskog danas }e u
13. kolu Lige 12 BiH gostovati u
Aleksandrovcu. Mostarci su svje-
sni da ih ~eka te`ak zadatak, s ob-
zirom na to da Igoeka ne zna za
poraz na svom parketu.
No, "plemi}ima" nadu u iznena-
Zrinjski nanio
jedini dosada{nji
poraz Igokei
|enje daje ~injenica da su jedini po-
raz Igokei nanijeli upravo oni.
"Jako su dobra mom~ad. U odno-
su na ostale njihova najve}a pre-
dnost je {to svih 40 minuta igraju u
jakom ritmu i tako lome protivnika.
Zasjedao `iri za Izbor
sportiste Banjaluke
U Banjaluci je ju~e odr`ana prva sjednica stru~nog `irija za Izbor
sportiste grada za 2009. godinu.
Na prvom sastanku `iri je razmatrao i prihvatio sve prijedloge pristigle od
strane sportskih organizacija grada Banjaluka, a njih je bilo ukupno 58 u
svih osam kategorija.
Ra|a: Na
To nitko u na{oj ligi ne mo`e i zato
dva skoka.
su prvi. Imat }emo {ansu ako bude-
mo dr`ali taj ritam. Ako uspijemo Am.K.
ostati u egalu sve do zavr{nice, mo-
`emo se nadati pobjedi", rekao je Vasiljevi}
Mato Perajica, centar Mostaraca,
koji se nakon osam mjeseci stanke
pora`en
oporavio i zaigra}e u me~u sa Igo- Ekipa Kolososa, za koju Dejan MAKSIMOVI]
keom: nastupa bh. reprezentati-
"Fizi~ki sam skoro sto posto spre- Rukometna reprezentacija BiH pretrpjela je
vac Sa{a Vasiljevi}, izgu-
man. Radio sam cijelo vrijeme s poraz u oba prijateljska susreta sa Crnom Gorom.
bi la je u gr~kom
kondicionim trenerom Mariom Gli- Nakon {to su u Budvi u subotu izgubili sa 31:37, u
bi}em. Naravno, u ko{arka{kom di-
prvenstvu od favorizova- Crna Gora je izbjegla nedjelju u Baru izabranici Vojislava Ra|e pokazali
nog Olimpijakosa. Doma- su bolju igru i pretrpjeli poraz sa 28:29. Bez obzi-
jelu jo{ sam daleko od optimalne }i su bili uvjerljivi u 11. poraz isklju~ivo ra na negativne ishode susreta Ra|a smatra da je
forme. Mislim da mi treba jo{ mje-
sec dana da se uhodam u igru mo-
kolu, a rezultat je glasio zahvaljuju}i na{ tim na dobrom putu pred kvalifikacioni turnir
92:63. Uprkos porazu Va- za Svjetsko prvenstvo u [vedskoj 2011. godine.
m~adi i u februaru bi trebalo da
siljevi} je bio najefikasni- fantasti~nom Goranu Utakmica u Baru protekla je u potpuno izjedna~e-
budem onaj pravi", dodaje Perajica.
S.I. ji igra~ uta kmi ce. Na Stojanovi}u, rekao noj igri. Ipak, u prvom dijelu igre doma}ini su bili u
terenu je proveo 27 minu- konstantnoj prednosti od dva ili tri gola. Me|utim, na
ta, a za to vrijeme je uba- bh. selektor Vojislav odmor se oti{lo sa samo jednim golom vi{e na kontu
cio 18 po ena, uz ~e ti ri
asistencije.
Ra|a za veb Crnogoraca (15:14).
U nastavku je vi|ena jo{ ve}a borba i po-
sajt RS Crne Gore
Za razliku od Vasiljevi-
}a, pobjedu u ovom kolu
tpuna neizvjesnost do samog fini{a. Bh. rukometa{i su
u nekoliko navrata imali i minimalno vodstvo, ali ka-
ubilje`io je Nenad Mar- da su god bili u prilici da se odlijepe od Crnogoraca,
kovi}, koji sjedi na klupi to im nije polazilo za rukom. Prije svih u tome ih je
Panioniosa. Njegov tim je
u gostima slavio nad Iljsi-
akosom sa 84:71.

Pobjeda za spas
Kao i protekle godine nagrade }e biti podijeljene u sljede}im kategorija- Am.K.
ma, a to su najuspje{niji sportista, najuspje{nija sportistkinja, najtalentovani-
ji sportista, najtalentovanija sportistkinja, najuspje{nija mu{ka sportska
organizacija, najuspje{nija `enska sportska organizacija, najuspje{nija spor- Igman
doma}in
"studenata"
tska manifestacija i najuspje{niji sportista u sportu invalidnih lica.
Naredna sjednica `irija, na kome }e biti skra}ene liste kandidata u svim
kategorijama, bi}e odr`ana u petak u 11 ~asova. Slobodi
Sve~ano progla{enje najboljih sportista i sportskih organizacija u 2009. U 12. kolu bh. lige za
godini grada Banjaluka bi}e odr`ano 22. januara u Kristalnoj dvorani hotela ko{arka{ice ekipa Igmana A. KRVAVAC Sa druge strane, Jurij Zdovc, trener Olimpije i biv{i
"Bosna". danas do~ekuje Slobodu prvi strateg Bosne, bio je nezadovoljan dijeljenjem
G.K. iz No vog Gra da/Bo san - Ostvarili smo va`nu pobjedu u borbi za opsta- pravde na ovom me~u.
skog Novog, a utakmica nak u NLB ligi, rekao je Goran [ehovac, trener Bo- "Jako mi je drago {to sam ponovo u Sarajevu i dra-

Stonoteniseri po~inje u 16 sati. Parovi

u Banjaluci
U Banjaluci su proteklog viken-
da odr`ane kvalifikacije za Dr`a-
vno prvenstvo u stonom tenisu za
mla|e seniore i juniore u mu{koj
i `enskoj konkurenciji.
Isak Ab da gi} (Top stens 73),
Amar Korjeni} (Bosna) i Edin Ko-
nji} (Mladost Zenica) osvojili su
prva tri mjesta u konkurenciji mla-
|ih seniora, dok su Arijana Br~i}
(Bugojno), Dijana Marini} (Tele-
kom Tuzla) i Sanja Milojica (Prije-
dor) bi le naj bo lje u `en skoj
konkurenciji. Juniori \or|e Jakov-
ljevi} (Peru~ica), Armin Kova~
(Alad`a), Mirko Kova~ (Peru~ica)
ostvarili su plasmane na prva tri
mjesta, kao i Arijana Br~i} (Bugoj-
no), Sanja Milojica (Prijedor) i Na-
ta{a Filipovi} (Peru~ica).
Dr`avno prvenstvo BiH }e biti
odr`ano u aprilu u Bugojnu. Na
prvenstvu }e nastupiti 28 stonoteni-
sera koji su izborili plasman kroz
kvalifikacije, odnosno ~etiri takmi-
~ara koja }e u~estvovati na poziv
selektora na{e reprezentacije.
O.Z.
12. ko la: da nas: ^I -
TLUK: Bro tnjo 04 -
Br~ko dis trikt (18 sa ti),
BANOVI]I: RMU Bano-
vi}i - Jedinstvo (19.30),
ISTO^NO SARAJEVO:
Igman - Sloboda (16); su-
tra: BANJALUKA: Borac
ML IEFK - ^e lik (20).
Ter min su sre ta izme |u
Trebinja 03 i @eljezni~ara
bi }e na kna dno odre |en
zbog nas tu pa Sa raj ki u
Euro ku pu. Slo bo dna je
ekipa Tomislava.
Am.K.
sna ASA BH Telecoma, nakon nedjeljnog trijumfa
njegovog tima nad euroliga{em Union Olimpijom
(79:76).
"Studenti" su u produ`etku utakmice 15. kola regi-
onalne lige uspjeli iznenaditi favorita i ubilje`iti zlata
vrijedne bodove u borbi za opstanak u ovom takmi~e-
nju. Pored standardno dobre partije koju je u ovom me-
~u pru`io kapiten Suad [ehovi}, kao istinsko poja~anje
pokazao se bh. reprezentativac Milan Milo{evi}, koji je
svrstan me|u pet najkorisnijih igra~a kola sa 21 poenom
i 13 skokova.
"Prema mojoj ra~unici za spas treba nam
jo{ najmanje ~etiri ili pet pobjeda. Prije utakmice imali
smo mnogo problema. Igra~i nisu trenirali, {to se odra-
zilo na njihovu fizi~ku spremu, pa smo imali ne{to vi{e
izgubljenih lopti. Ipak, dali su sve od sebe i od srca im
~estitam. Trudi}emo se da u ostatku sezone na{e navija-
~e u~inimo sretnima", rekao je [ehovac.
go mi je da vidim da Bosna pobje|uje, ali ne na ovakav
na~in. Sve {to }u re}i da je ovo kra|a i da NLB nije re-
Milan Milo{evi} me|u pet
najkorisnijih igra~a 15. kola NLB lige
gularna liga. Svojim igra~ima mogu ~estitati na borbi i
tu~i koju su izdr`ali na parketu, ali smo ovdje pokrade-
ni", rekao je Zdovc.
Pored utakmice izme|u Bosne i Olimpije,
posljednji me~, ujedno i derbi 15. kola, u nedjelju su
igrali Cibona i Partizan u Zagrebu, a slavio je doma}in
sa 69:59.
Poredak: Cibona 28 bodova, U. Olimpija 25, Parti-
zan 25, Budu}nost 24, Zagreb 24, Zadar 23, Hemofarm
23, Crvena zvezda 22, Cedevita 21, Radni~ki 21, [iroki
Eronet 20, FMP 19, Helios 19, Bosna ASA BHT 18.
 Sport
Crna Gora 29 (15)
Bosna i Hercegovina 28 (14)
Ewp!sb!ob! #Up!qp!mj!db#! v! Cb!sv/! Hmf!eb!.
mb!db;!2/411/!Tv!ej!kf;!Oj!lp!mj~!j!Tupk!lp!.
wj~!)Tscj!kb*/!Tf!enfs!dj;!Dsob!Hp!sb!3
)3*-! Cp!tob! j! Ifs!df!hp!wj!ob! ./! Jt!lmkv!.
•f!okb;!Dsob!Hp!sb!21!nj!ov!ub-!Cp!tob
j!Ifs!df!hp!wj!ob!21!nj!ov!ub/!
CRNA GORA: Nj!kb!up!wj~-! Tup!kb!.
op!wj~! 36! pe!csb!ob-! Sb!l•f!wj~! 3-! N/
Qf!kp!w j~! 2-! Twj!u mj!d b! 2-! Nf!mj~! 3-! A/
Nbs!lp!wj~!6-!Ptnb!kj~!8!)2*-!Nswb!mkf!.
wj~!5-!Sp!hb!op!wj~-!J/!Nbs!lp!wj~!2-!Sv!.
ep!wj~! 5! )2*-! Lb!qj!tp!eb! 2-! Hscp!wj~-
A/! Qf!kp!wj~-! Cb!lj~-! Wv!kp!wj~! 2-! Ep!.
loj~/!Tf!mf!lups;!Lb!tjn!Lb!nf!oj!db/!
BO SNA I HER CE GO VI NA:
Hsb!ip!wbd-! \b!cb!op!wj~! 21! pe!csb!ob-
Ep!cp!sbd! 5-! Nbs!uj!op!wj~-! Wf!tf!mj!opw-
Ibs!nbo!ej~! 2-! Nb!mf!|f!wj~-! Tup!kb!op!.
wj~!9-!Ufs!{j~!6-!Up!sp!nb!op!wj~!8-!Ib!mjm!.
cf!h p!w j~-! Cv!mkv!h j!kb-! Qsdf-! Wf!mj~-
Kb!|lj~! 4-! Qj!kf!ump!wj~-! Qb!oj~-! Nf!}j~-
Wv!kp!wj~! 8! pe!csb!ob/! Tf!mf!lups;! Wp!kj!.
tmbw!Sb!}b/
Odbrana
bh. tima
dobro
funkcionisala
FOTO NN
12. 1. 2010. vupsbl 45
Vijesti
Jugi}
-Salki}eva
191. u dublu
Bh. teniserka Mervana Ju-
gi}-Salki} pala je sa 155. na
191. mjesto na WTA rang-
listi dubla (343 boda), a na
listi singla sa 289. na 291.
poziciju (154). Osim na{e
naj bo lje te ni ser ke na lis ti
singla su: Sandra Martino-
vi} (391. mjesto), Ema Bur-
gi} (648), Ja smi na
Kajtazovi} (826) i Neira Fa-
ti} (1.057).
Poredak prvih 10: Serena
Vilijams (SAD, 9.075 bodo-
va), Di na ra Sa fi na (Rus,
7.800), Svetlana Kuznjeco-
va (Rus, 6.141), Ka ro lin
Vo zni jac ki (Dan, 5.875),
Ele na De men ti je va (Rus,
5.505), Ve nus Vi li jams
(SAD, 5.126), Vi kto ri ja
Azarnka (Blr, 4.541), Jelena
Jankovi} (Srb, 3.965), Vera
Zvo na re va (Rus, 3.560),
Anje {ka Ra dvan ska (Polj,
3.450).
M.P.
[etki} 397.
na ATP listi

dobrom smo putu

spre~avao fenomenalni golman Goran Stojanovi}, ko-
ji je na kraju ubilje`io 25 odbrana. Susret je rije{en u
posljednjih desetak minuta. Crna Gora je uspjela po-
bje}i na 28:25 i tako rije{iti pitanje pobjednika. Do
kraja na{a selekcija preko Vuka{ina Stojanovi}a us-
pijeva ubla`iti poraz na kona~nih 28:29.
Se le ktor Vo ji slav Ra |a nakon dvo-
me~a sa Crnogorcima nije `elio dati komentar za "Ne-
Susret u
zavisne novine". No, uspjeli smo do}i do njegove
Baru, za
izjave zahvaljuju}i crnogorskim medijima.
razliku od
"U Baru smo odigrali mnogo bolje nego u Budvi,
ogleda u
i to u obje faze igre. Crna Gora je izbjegla poraz is-
Budvi, bio
klju~ivo zahvaljuju}i fantasti~nom Goranu Stojanovi-
dosta
}u. Mislim da smo na dobrom putu i da smo otprilike
neizvjesniji
slo`ili stvari onako kako smo zamislili za kvalifikaci-
oni turnir u Finskoj. Dosta smo hendikepirani jer na-
ma nedostaje golman Danijel [ari}, najbolji golman
ASOBAL lige, i sigurno da bi ukupna slika bila dru-
ga~ija da smo bili kompletni. Crnoj Gori ~estitam na
pobjedi i `elim joj puno sre}e u predstoje}im kvalifi-
FOTO NN
Bh. teniser Aldin [etki}
pao je za dvije pozicije na
ATP rang-listi i sada je 397.
sa 94 boda. Osim njega na
listi singla su Ismar Gor~i}
(593. mjesto), Sini{a Mar-
ko vi} (942), Mir za Ba {i}
kacijama, a nadam se da }emo i mi i oni u}i u bara`", je Kamenica u ju~era{njem razgovoru za "Nezavisne"
rekao je Ra|a za veb sajt Rukometnog saveza Crne i nastavio: (1.019), To mi slav Brki}
Gore. "Mislim da je BiH slo`ila odli~nu ekipu. Istina u (1.280), Da mir D`um hur
Sa druge strane, bh. trener Kasim Kamenica, ko- prvoj utakmici nismo im dozvolili da se naigraju, po- (1.663) i Fra njo Ra spu di}
jem su dvije utakmice sa BiH bile prve na klupi Crne sebno u drugom poluvremenu. Taj smo period odigrali (1.746). Najbolje rangirani
Gore, nije bio zadovoljan kao nakon ogleda u Budvi. fenomenalno i u izuzetno visokom ritmu. Me|utim, bh. dubl igra~ je Gor~i}, ko-
Ipak, bio je raspolo`en za razgovor. ve} u drugoj utakmici pri~a je bila potpuno druga~ija. ji zauzima 450. mjesto (113
"Osjeti se problem da igra~i pred odla- BiH je imala mnogo bolji protok lopte u napadu i bo- bodova), nakon {to je na-
predovao za jednu poziciju.
zak ku}i nisu u potpunosti na terenu. To se desilo i u lje je igrala u odbrani. No, nas je spasio golman Stoja-
Poredak 10 najboljih: Ro-
susretu u Budvi. Nismo uspjeli do}i do `eljenog ri- novi}, koji je bio perfektan i uspjeli smo do}i do jo{
d`er Federer ([va, 10.550),
tma, koji nas je u subotu krasio nekih 35 minuta. U jednog trijumfa. Nadam se da }e obje reprezentacije
Rafael Nadal ([pa, 9.310),
Baru je sve to bilo sporije, nismo imali pravi tonus, a zaigrati u bara`u", zavr{io je Kamenica.
No vak \o ko vi} (Srb,
osjetio se nedostatak Zorana Roganovi}a, jer @arko Na{i reprezentativci ju~er su se vratili iz Crne
8.310), Huan Martin del Po-
Markovi} nije uspio preuzeti teret jedinog ljevaka u Gore. Pripreme za kvalifikacioni turnir u Finskoj, koji
tro (Arg, 6.785), Endi Ma-
napadu. Pobjedu smo is~upali na mi{i}e, ali igrom ni- }e biti odigran od 15. do 17. januara, nastavi}e u Sara-
sam zadovoljan. Bilo nam je va`no da pobijedimo, jevu. Radi}e do 14. januara, kada je planiran polazak rej (V.Br, 6.780), Ni ko laj
kao i u prvom me~u, jer smo u ova dva dana radili si- za Skandinaviju. Protivnici BiH na kvalifikacionom Da vi den ko (Rus, 4.930),
mulaciju kvalifikacionog turnira u Italiji. Ostaje nam turniru bi}e Finska, Velika Britanija i Rumunija. Sa- Endi Rodik (SAD, 4.510),
da pripreme privedemo kraju, da osvje`imo ekipu, da mo prvoplasirana selekcija plasira}e se u bara` za Ro bin So der ling ([ve,
jo{ malo slo`imo kockice u takti~kom smislu", rekao Svjetsko prvenstvo 2011. godine u [vedskoj. 3.410), Fernando Verdasko
([pa, 3.300), @o Vil fred
Conga (Fra, 2.875).
M.P.

Postigao poene za produ`etak: Jovan Zdravkovi}
"Pivarima" triler
M. PREDRAGOVI] kod njih neki igra~i ispali sa pet prekr{aja", rekao je Bori-
Ostoji}
u Talinu
Damjan Ostoji}, reprezen-
slav D`akovi}, trener Borca, i dodao da je zadovoljan po- tativac BiH u umjetni~kom
Ko{arka{i Borac Nektara pobijedili su poslije bjedom, ali da igra mo`e biti mnogo bolja. klizanju i takmi~ar sarajev-
produ`etka ^elik u me~u 13. kola Lige 12 BiH, koji Marko Trbi}, trener ^elika, istakao je da je ovo ske Bo sne, pred stav lja }e
je imao triler zavr{nicu. Na kraju bilo je 98:94 "~etvrta ili peta utakmica u nizu koju su izgubili na isti na{u zemlju na Evropskom
(24:14, 16:17, 20:27, 28:30, 10:6) za "pivare". na~in" i dodao: seniorskom prvenstvu koje
Banjalu~anima je pripao po~etak nedjeljnog susre- "Borac je bolje otvorio me~. U drugoj ~etvrtini smo }e se odr`ati u Talinu (Esto-
ta. Predvo|eni Igorom Josipovi}em i Markom Jagodi- se stabilizovali i mnogo bolje odigrali drugo poluvrije- nija) od 20. do 24. januara.
}em Kurid`om imali su i 16 poena prednosti (32:16), ali me, do posljednje minute. Ostali smo bez tri igra~a iz U istom periodu u Drezde-
su se Zeni~ani vratili u me~. U 33. minutu prvi put su prve petorke zbog penala, tako da su djeca zavr{ila uta- nu (Njema~ka) odr`a}e se
poveli (63:62), a dvije minute prije kraja imali su 79:69. Evropsko seniorsko prven-
U penal zavr{nici doma}i su bili uspje{niji, vratili su se ^elik dva minuta prije kraja stvo za brzokliza~e na ko-
u susret, a sa tri poena Jovana Zdravkovi}a iz slobodnih utakmice vodio rezultatom 79:69 jem }e nas tu pi ti bh.
bacanja su izjedna~ili (88:88). Nakon faula Zdravkovi- reprezentativac Edin Bran-
}a, 1,5 sekundi prije kraja Aldin Dedi} nije realizovao kovi}.
nijedno slobodno bacanje, pa je igran produ`etak, koji je kmicu. Jedan od tih dje~aka je imao priliku da donese "Na {i su pred sta vni ci u
Borac dobio bez ve}ih problema. pobjedu, ali na`alost nije." dobroj formi uprkos ~inje-
Najefikasniji u Borcu bili su: Jagodi} Kurid`a (29 Grude su pobijedile Sutjesku rezultatom ni ci da ne ma ju ade kva tne
poena), Zdravkovi} (26) i Josipovi} (22), a va`ne poene 60:59. Ranije je ^apljina Lasta savladala Slobodu uslove za pripreme. Nada-
u zavr{nici postigao je Nikola Gaji} (5). U ^eliku su se (88:76), a Slavija je bila bolja od Hercegovca (96:78). mo da }e na predstoje}im
istakli Armin Avdibegovi} (26) i Muris Andelija (24). Ve~eras igraju SL IAT Leotar - Mladost (19 ~asova) i takmi~enjima ostvariti po-
"Posle vo|stva u prvoj ~etvrtini ishitrenim Igokea - Zrinjski HTM (19). mak na listi najboljih evrop-
{utevima i neodgovornom igrom dozvolili smo protivni- Poredak: Igokea 23 boda, Sloboda 21, ^apljina skih ta kmi ~a ra", re kao je
ku da uhvati ritam i posle je bilo te{ko igrati. Zahvaljuju}i Lasta 21, Hercegovac 21, Borac Nektar 20, Zrinjski Zikrija \onko, predsjednik
spletu okolnosti do{li smo do produ`etka. U produ`etku HTM 19, ^elik 18, Sutjeska 18, Grude 18, Slavija 17, KKK Bosna.
sam verovao da }emo da doma}em terenu pobediti jer su Mladost 16, Leotar 16. O.Z.
46 vupsbl!12. 1. 2010. Sport
Finale Kupa Republike Srpske za ko{arka{ice

"Malene" lako do krune

Ponosan sam na
svoje igra~ice i drago
mi je {to ovi trenutni
problemi nisu ostavili
trag na ekipi,
rekao trener Mladog
Kraji{nika

Vladimir GRBI]

Ko{arka{ice Mladog Kraji{nika ubjedljivo

su savladale Borac IEFK u finalu Kupa RS
(101:56), koje je odigrano u nedjelju u dvorani
"Obili}evo".
"Malene" su od po~etka krenule agresivno, sa
velikom `eljom da do|u do novog trofeja u svojoj
bogatoj istoriji. Serijom od 11:0 na po~etku me~a,
u~esnik regionalne lige pokazao je da je nepriko-
snoven u RS i da ne}e imati ve}ih problema da
do|e do nove titule. Ko{arka{ice Borca otpor su
pru`ile samo u tre}em periodu me~a, koji su dobi-
le rezultatom 26:16, ali u ostalom dijelu me~a dje-
lovale su izgubljeno, {to je i rezultiralo visokim
porazom.
Mi smo prili~no
neiskusna ekipa, ka`e Ljubi~i}
"Ponosan sam na svoje igra~ice i na rezultat
koji smo postigli, posebno zbog situacije u kojoj
se trenutno nalazimo. Jo{ jednom smo pokazali da
smo neprikosnoveni u RS i drago mi je {to ovi tre-
nutni problemi nisu ostavili trag na ekipi. ^estitam
protivniku na velikoj `elji koju su pokazali, ali je
o~igledno da moraju jo{ mnogo da rade da bi dos-
tigli nivo na kojem se mi nalazimo", rekao je Zo-
ran Mike{, trener Mladog Kraji{nika.
Iz Mladog Kraji{nika, zbog proble-
ma u kojima se nalaze, tra`ili su da utakmica bude
pomjerena, ali ~elnici Borca na to nisu pristali.
"O~ekivali smo korektniji odnos od strane
protivnika, jer smo mislili da }e utakmica biti odi-
grana 15. januara, ali nije bilo razumijevanja sa
Bor~eve strane. Mi smo u regionalnoj ligi izlazili u
susret hrvatskim klubovima i tako sebi ote`avali
situaciju po{to imamo ambicije da se plasiramo na
fajnal for. ^udno je {to se dva kluba iz istog grada
ne mogu dogovoriti o pomjeranju utakmice, ali se
nadam da }e se u budu}nosti odnos popraviti",
izjavio je strateg "malenih".
Pro ble mi ko ji su za de si li
"malene" nisu ostavili traga na njihovoj igri, iako
su u me~ u{le oslabljene neigranjem Tijane Rus i
Ljiljane Latinovi}, koje su napustile klub.
"Odigrali smo utakmicu s prakti~no pet igra-
~ica koje su ostale i htjele da igraju za ovaj klub
iako se klub nalazi u te{koj situaciji. Siguran sam
da }e im se ovo vratiti u nastavku njihove karije-
re. O~ekujemo dolazak dvije mlade igra~ice koje
}e da zamijene Tijanu i Ljiljanu, a radi se o Jeleni
Novi trofej u ]ulafi} i Biljani Tur~inovi}, koje dolaze iz Crne Vla di mir Lju bi ~i}, trener Borac
vitrinama Mladog Gore i nastupaju za reprezentaciju ispod 20 godi- IEFK-a, bio je veoma nezadovoljan igrom svojih
Kraji{nika na. Na{ cilj je da s najmla|om ekipom u reginola-
igra~ica, ali je i svjestan da je Mladi Kraji{nik u
FOTO NN
noj ligi ostvarimo plasman na zavr{ni turnir", ovom trenutku ja~i protivnik.
istakao je Mike{. "Ne}u da tra`im alibi, ali mi smo prili~no
neiskusna ekipa, s prosjekom godina 15. Lo{e
smo otvorili utakmicu i bilo je veoma te{ko da
M. Kraji{nik 101
se vratimo po{to nemamo neku iskusniju igra~i-
Borac IEFK 56 cu koja mo`e da ponese ekipu. Prvo poluvreme
je bilo katastrofa. Poku{ali smo da se vratimo u
Tqps!utlb!ewpsbob!#Pcj!mj!~f!wp#!v!Cb!okb!mv!dj/!Hmf!eb!mb!db!261/!Tv!ej!kf; tre}oj ~etvrtini, koju smo dobili, ali to nije bilo
Af!mklp!Qfu!lp!wj~-!Eb!wp!sjo!Tlfo!ef!sj!kb/!Sf!{vm!ubu!qp!•fu!wsuj!ob!nb;!3:;:- dovoljno. Nisam zadovoljan igrom, ali i ulazak u
36;25-!27;37-!42;8/ finale je veliki uspjeh. ^estitam Mladom Kraji-
NMB!EJ!LSB!KJ!\OJL; Ef!vsb!24-!Nj!lj~!35-!Tj!nj~-!Lb!qps!27-!Qb!wmj!|jo- {niku, koji je slavio zaslu`enu pobjedu", rekao je
Cp!sf!op!wj~!9-!Lof!af!wj~!5-!Wb!tp!wj~!39-!Sb!ep|!7-!Hsb!ov!mj~!3/!Usf!ofs; Ljubi~i}.
[p!sbo!Nj!lf|/ Kod "ma le nih", naj bo lje su
CP!SBD!JFGL;!Cp|!okbl!5-!Nj!mjk/!Eapn!cf!ub!9-!Boj!•j~-!Wv!lp!uj~-!Nj!mjd/ bile Adrijana Vasovi} sa 28 i Nata{a Miki} sa
24 postignuta poena, dok je kod pora`enih je-
Eapn!cf!ub!28-!Tuv!qbs!:-!]vs!}f!wj~!3-!Up!ep!sp!wj~!9-!Nbs!•f!ub!3-!Up!nb!.
dina "dvocifrena" bila Milica D`ombeta sa 17
|p!wj~!5-!Qp!qp!wj~!3-!Nbs!lp!wj~/!Usf!ofs;!Wmb!ej!njs!Mkv!cj!•j~/!
poena.

"Veziri" po~eli da rade
Na stadionu "Pirota" izvr{ena je
prozivka NK Travnik, koju je oba-
vio {ef stru~nog {taba Ned`ad Seli-
movi}, a na prvom okupljanju su
se pojavili gotovo svi prvotimci iz
jesenje polusezone.
Prozivci i prvom treningu oprav-
dano nisu prisustvovali Nurkovi},
Eri} i Saraj~i}, dok razloge nedolas-
ka Tabakovi}a i Hod`i}a ne znaju ni
u stru~nom {tabu, koji, osim Seli-
movi}a, ~ine Selver Lihovac i Islam
Torlak.
Na startu priprema vi|ena su i nova
lica, koja }e narednih dana biti na
probi, a to su Romano @ilo (Pula),
Seldin Zatagi} (^elik ) i Muhamed
Sejtanovi} (Radnik Bijeljina).
Senijad Ibri~i}
ostaje u Hajduku
Senijad Ibri~i}, reprezentativac BiH, dogovorio je sve uslove novog
ugovora sa splitskim Hajdukom.
Bh. internacionalac tako }e na "Poljudu" ostati do ljeta 2014. godine. Ibri-
~i} je ju~e obavio sastanak sa ~elnicima kluba, a novi ugovor trebalo bi da
potpi{e danas.
"Mo`emo biti potpuno zadovoljni
odzivom igra~a na prozivku, {to stva-
ra povoljnu klimu ped po~etak pri-
prema. U prvom ciklusu priprema
radi}emo po jedan trening, a potom
poja~ati tempo na dva puta dnevno",
najavio je Selimovi}.
@ilo, Zatagi} i
Sejtanovi} na probi
u Travniku
Na "Piroti" su u toku radovi na iz-
gradnji isto~ne tribine, koja bi trebalo
da ugosti navija~e Vele`a u prvom
prolje}nom kolu. (Agencije)
V.R.
Dejanovi}
u Banjaluci Crvena zvezda
do~ekuje Beneton
Dosada{nji golman doboj-
ske Sloge Pe|a Dejanovi}
po ja ~ao je re do ve Bo rac
M:tela. Iznenadnim odlas-
kom Mehmedalije Mulabdi- Oba tima su se kvalifikovala za drugu rundu takmi~e-
Aleksandar
}a u Tunis, Banjalu~ani su
ostali sa samo jednim ~uva-
rom mre`e Mariom Bla`evi-
Trifunovi} nja, a ovo }e biti borba za prvu poziciju. Duel u Italiji
Zvezda je dobila rezultatom 78:71.
"Pre rezultata, zanima nas na~in na koji }emo odigrati
}em, pa su hitno morali da
duel s Italijanima. Zadovoljan sam pristupom koji smo
potra`e jo{ jednog golmana. imali u prva dva me~a, a u me~u sa Benetonom o~ekujem
Izbor je pao na Dejanovi}a, a
da napravimo korak napred", rekao je Aleksandar Trifuno-
saradnja je dogovorena do
vi}, trener Zvezde, i dodao:
kraja sezone.
D.Pr.
U duelu sa Benetonom
Todorovi}eva o~ekujem da napravimo korak
napred, ka`e Trifunovi}
u Borcu
Jelena Todorovi} (20) je "Beneton nije tamo gde bi voleo da bude, ni u Italiji
no va ~la ni ca ba nja lu ~kog ni u Evropi, a za razliku od prve utakmice, njihov sastav je
Borca. Biv{a rukometa{ica pretrpeo promene. \entilea i Huki}a ne}e biti u timu, an-
trebinjskog Leotara igra na ga`ovali su Kelvina Riversa, koji je prvi put u Evropi i ko-
poziciji pivota. ji je bio interesantan i timovima iz ja~ih liga. Osim njega,
"Jelena je juniorska repre- tu je i Tajron Grent, igra~ koji je potpisao ugovor na mesec
zentativka BiH. Ima kvalitet,
dana i koji }e im pomo}i ispod ko{a."
a na njoj je da se dokazuje",
Parovi: Grupa A: Galatasaraj - Teramo (19 ~asova),
rekao je Rade Un~anin, tre-
ner Borca.
Na koji vremenski period
Alba - Azovma{ (19); Grupa B: Le Man - Valensija (19),
Hemofarm STADA - Trijumf (19); Grupa C: Hapoel Jeru-
salim - Aris (19), Zadar - [iauliai (19); Grupa D: Uniks
}e Todorovi}eva potpisati
ugovor sa banjalu~kim klu- Kazanj - Huventud (19); Telekom Bon - Be{ikta{ (19);
Grupa E: Spartak - Bilbao (19.30), Spirou Basket - Turk
bom, bi}e poznato narednih
dana. Pripreme za nastavak Telekom (19.30); Grupa F: [ole - Dinamo Moskva
(19.30), Crvena zvezda - Beneton (19.30); Grupa G: Tu-
sezone aktuelne {ampionke
su po~ele sino}. Ko{arka{i Crvene zvezde do~eka}e ve~eras rov - Gran Kanarija (19.30), Panelinios - Nansi (19.30);
(19.30) ekipu Benetona u susretu 6. kola F grupe Grupa H: Ventspils - Nimburk (19.30), Bijela - Brose Bas-
M.P.
Evrokupa. kets (19.30). (Agencije)

U N/FS BiH tragaju za protivnikom u martovskom terminu
Mogu} rival iz regiona
U maju Engleska,
[panija, Holandija...
V!O0GT!CjI!sb!ef!j!ob!qsp!ob!mb!af!.
okv! qsp!uj!woj!lb! {b! qsj!kb!ufmk!tlv! vub!lnj!dv
lsb!kfn! nb!kb/! [cph! Twkfu!tlph! qswfo!tuwb
kp|!oj!kf!qp!{obu!ub!•bo!eb!uvn!{b!nbk/!J!{b
ubk!ufs!njo!j{!ci/!lv!~f!gv!ecb!mb!qp!tmb!mj!tv
qsj!kf!emp!hf! ob! of!lp!mj!lp! besf!tb/! Ub!lp! tv
np!hv!~j!qsp!uj!woj!dj!Fo!hmft!lb-!\qb!oj!kb-!Ip!.
mbo!ej!kb-!Ops!wf!|lb-!\lpu!tlb!j!\wbk!dbs!tlb/
Razmi{lja se o
utakmici protiv
Slovenije, koja
duguje uzvrat na{oj
reprezentaciji, zatim
Makedonije i Crne
Gore, sa kojom A tim
do sada nije odigrao
nijedan me~
Vedran RADENOVI]
Iako u N/FS BiH za 3. mart `ele osigu-
rati {to zvu~nijeg protivnika za prijatelj-
sku uta kmi cu A re pre zen ta ci je BiH,
ukoliko u tome ne uspiju mogu}i rival mo-
gla bi biti i jedna od selekcija zemalja regi-
ona.
Pot vrdio je ovo ju ~e Iljo Do min ko vi},
potpredsjednik Nogometnog/Fudbalskog sa-
veza BiH. Slovenija je du`na uzvrat na{oj re-
Su{i} `eli sastanak
sa Salihamid`i}em
V. RADENOVI]
Safet Su{i}, selektor fudbalske A reprezentacije,
mogao bi se u narednih nekoliko dana sastati s Hasa-
nom Salihamid`i}em, nekada{njim repezentativcem
BiH.
Popularni Pape, koji ve} desetak dana boravi u Sara-
jevu, ju~e je poku{ao telefonski kontaktirati prvotimca
Juventusa.
"Poku{avam da stupim u kontakt sa
Slihamid`i}em. Razgovarao sam sa njegovim ocem. On
mi je dao broj telefona, ali i jo{ neke informacije. Ukoli-
ko uspijem uspostaviti telefonski kontakt, mo`da se ve}
do petka s njim sastanem i u ~etiri oka. Ostajem pri tome
da ga `elim vratiti u bh. tim. Naravno, ukoliko nema ne-
kih administrativnih prepreka, jer sam dobio informaciju
da se zbog uzimanja njema~kog, odrekao dr`avljanstva
BiH. Narednih dana poku{a}u stupiti u kontakt i sa Sa-
{om Papcem i razgovarati na istu temu", kazao je Su{i}.
Ukoliko se sastane sa Salihamid`i}em, Su{i} }e se iz
Sport
prezentaciji, dok je bh. tim du`an Makedoni-
ji. Tako|e, u opciji je i utakmica sa reprezen- BiH je 2008.
tacijom Crne Gore. Prethodnih godina ~esto ukrstila koplja nam je da za debi Safeta Su{i}a na klupi bh.
s Makedonijom
se govorilo o me|usobnom ogledu BiH i Crne
FOTO NN
Gore, ali do sada nije odigran nijedan susret
A timova.
"Jo{ tra je pre pis ka i komuni- Sutra sastanak minkovi}.
kaciji sa brojnim nacionalnim federacijama, Predsjedni{tva
prije svega iz Evrope, vezano za organizaciju N/FS BiH i
prijateljske utakmice u FIFA terminu 3. mar- priprema za
ta. Na tom planu treba sve u~initi {to je prije sjednicu
mogu}e. Ne `elimo da nam se desi kao pret- Izvr{nog odbora odigra i da novi selektor tako dobije priliku
Hasan
Salihamid`i}
Italije uputiti u Njema~ku, gdje }e u petak gledati uta-
kmicu Bundes lige Bajer - Hofenhajm. Dan kasnije bi}e
na me~u [tutgart - Volfsburg.
"Do kraja mjeseca planiram se susresti i
vidjeti na djelu {est reprezentativaca, koji su nastupali u
bh. dresu i u pro{lom kvalifikacijama. Za vikend }u raz-
govarati sa bundesliga{ima Sejadom Salihovi}em, Veda-
dom Ibi{evi}em, Edinom D`ekom i Zvjezdanom
Misimovi}em. Potom idem u Francusku, gdje }u 20. ja-
nuara pratiti utakmicu Lans - Monpelje za koji igra na{
kapiten Emir Spahi}. Deset dana kanije gleda}u Mirale-
ma Pjani}a u dresu Liona", kazao je Su{i}.
Do kraja sedmice mogu} susret
selektora i prvotimca Juventusa
Selektor }e se u Sarajevo vratiti po~etkom narednog
mjeseca. S ~lanovima Predsjedni{tva N/FS BiH 7. febru-
ara prisustvova}e `rijebu grupa kvalifikacija za EP.
12. 1. 2010. vupsbl 47
da se li~no uvjeri u kvalitet igra~kog kadra s
Sredojevi}: kojim raspola`e. U ovom trenutku ne treba
puno razmi{ljati o finansijama. Najbitnije da
Moramo razgovarati Su{i}u osiguramo protivnika {to prije. Bolje
je ranije dogovoriti s nekim, na primjer iz re-
giona, nego ~ekati da li }e neka od atraktivnih
V!tusv!•opn!|ub!cv!sf!qf!{fo!ub!dj!kf!CjI-
evropskih ekipa potvrditi ili odbiti na{u ponu-
lb!lp!kf!kv!•f!kp|!kf!eopn!qpu!wsejp!Tv!|j~-!usf!.
du", isti~e Dominkovi}.
cbp!cj!pt!ub!uj!Cps!•f!Tsf!ep!kf!wj~/!Nf!}v!ujn-!usf!.
ofs!Mf!pub!sb-!lp!kj!ob!wp!eop!jnb!qp!ov!ev!eb!tf A kada je rije~ o ne{to ja~im protivnici-
v!Lj!oj!qsj!esv!aj!Nj!sp!tmb!wv!Cmb!af!wj!~v!j!Fo!wf!sv ma, iz N/FS BiH ranije su uputili prijedloge
Mv!hv!|j!~v-!kv!•f!oj!kf!np!hbp!qpu!wsej!uj!oj!pt!ub!. selekcijama Italije, [vedske, Danske, Austrije,
Gr~ke i Rusije. O odigravanju prijateljske uta-
obl-!oj!pemb!{bl!j{!ci/!uj!nb/
kmice, detaljima vezanim za potpisivanje ugo-
#Ep!cjp!tbn!jo!gps!nb!dj!kv!eb!nf!{b!tbsb!eoj!. vora s novim selektorom, ali i drugim va`nim
lb!af!mj!tf!mf!lups!Tv!|j~/!Np!sb!np!sb{!hp!wb!sb!uj pitanjima bi}e rije~i i na sjednici Predsjedni{-
qb!ufl!po!eb!~v!np!~j!eb!uj!wj!|f!jo!gps!nb!dj!kb#- tva, odnosno Izvr{nog odbora N/FS BiH.
lb!{bp!kf!Tsf!ep!kf!wj~/ "Sje dni ca IO bi }e odr`a na do
kraja ovog mjeseca, nakon ~ega }e biti i po-
tpisan ugovor sa Safetom Su{i}em. Prije IO,
ve} u srijedu trebali bismo odr`ati sastanak
Pred sje dni{ tva. Tom pri li kom ut vrdi }e mo
dnevni red sjednice IO i datum odr`avanja, te
podnijeti informaciju o razgovorima sa Su{i-
}em", istakao je Dominkovi}.
Selektor nije protiv
Oj!tf!mf!lups!Tv!|j~!of!nb!oj!|ub!qsp!.
ujw!eb!v!nbs!uv!sj!wbm!cv!ef!j{!sf!hj!pob/
hodnih godina da u zadnji ~as tra`imo proti- #Twb!lp!af!mj!|up!kb!•fh!qsp!uj!woj!lb-!qb!ub!lp
vnika ili propustimo odre|eni termin. @elja j!nj-!bmj!sb!{v!nmkj!wp!eb!kf!qsj!kf!asj!kf!cb!uf!af
ep!hp!wp!sj!uj!vub!lnj!dv-!kfs!twj!•f!lb!kv!eb!wj!.
tima obezbijedimo {to ja~u i atraktivniju eki-
ef!t!ljn!tv!v!hsv!qj/!Nf!}v!ujn-!of!nb!sb!.
pu. Naravno, u krajnjem slu~aju mo`e to biti i
neka manje va`na utakmica", kazao je Do- {mp!h b! {cph! lp!kji! of! cjtnp! pej!h sb!mj
qsj!kb!ufmk!tlv!vub!lnj!dv!j!t!of!lpn!pe!{f!nb!.
Potpredsjednik krovne ku}e bh. fudbala mkb!sf!hj!pob/!Twb!lb!vub!lnj!db!kf!pemj!•ob!qsj!.
nagla{ava da ne treba puno razmi{ljati o fi- mj!l b! eb! tf! wj!e f! jhsb!• j/! Of! tb!n p! poj
nansijskoj dobiti od prijateljske utakmice. obk!lwb!mj!uf!uoj!kj!j!qsp!wkf!sf!oj-!wf~!j!of!lj!op!wj
" B i t n o j e d a s e u ta k m i ca lp!kj!ep!tbeb!np!aeb!oj!tv!jnb!mj!qsj!mj!lv!eb
tf!ep!lb!av#-!jt!ub!lbp!kf!Tv!|j~/
Potpisali
Danas
prozivka
u Slaviji
Karad`a i Gavari}
Okupljanjem i prozivkom
danas u 12 ~asova po~e}e
pripeme fudbalera Slavije
Ugovor do kraja sezone sa tuzlanskom Slobodom potpisali su Stefan
Gavari} i Alvin Karad`a, koji su uz Semjona Milo{evi}a i Damira Smajlo-
vi}a zna~ajna poja~anja za tuzlanskog premijeliga{a.
Me|utim, novi trener Slobode Vlatko Glava{ do kraja sedmice najavljuje no-
iz Isto~nog Sarajeva za pro- vo poja~anje, a najbli`i dolasku na "Tu{anj" je napada~ Modri~a Maksime Du-
ljetni dio sezone u Premijer {ko Staji}.
ligi BiH. "Gavari}a i Karad`u veoma dobro poznajem i mogu re}i kako je rije~ o ve-
"Prema jesenjim u~inku oma dobrim nogometa{ima. Rekao sam kako mene ne zanima kvantitet nego
na dva fronta jasno je da su kvalitet, pa stoga i dovodimo samo provjerena imena. Do kraja sedmice ima}e-
cilj i ambicije Slavije polo- mo jo{ jedno konkretno poja~anje", ka`e Glava{. Nogometa{i Slobode danas
vi~no ispunjeni. imaju slobodan dan zbog obavljanja ljekarskih pregleda, a odmara}e i u subotu
U {am pi ona tu ni je i{lo kako bi spakirali kofere za sedmodnevni boravak na Zla~i. Nakon Zla~e slijedi
pla ni ra nim to kom i pred odlazak u Antaliju ili Medulin. D.S.
nama je borba za brzi bijeg
sa za~elja, ali smo aktivni i
u odbrani pobjedni~kog pe- Zapo~ele
hara Kupa BiH.
Bez obzira {to @eljezni-
~ar, Borac i Zrinjski imaju
pripreme prvaka
Nogometa{i Zrinjskog okupili su Pezu, koji je trenutno ~lan Hajduka, a
iste ambicije, mi smo sigur- se u nedjelju, a ju~er i slu`beno za- ve} ranije je bio posu|en Zrinjskom.
ni da }emo uspjeti izboriti po~eli pripreme za novu polusezo- "Nama }e najve}a poja~anja biti
izla zak na me |un aro dnu nu. povratak na{ih ranije ozlije|enih
scenu", ka`e Dragan Bjeli-
Ciljevi za aktualnog prvaka ostaju igra~a", rekao je Jovi}, misle}i na
ca, prvi saradnik trenera jasni - minimum je izboriti Europu, Damira D`idi}a, Mladena @i`ovi}a,
Milomira Odovi}a.
`elja osvojiti Kup, a san bi bio u Matu Dragi~evi}a i Danijela Stojano-
Prvih nekoliko dana pri-
Mostar donijeti duplu krunu. vi}a. Zrinjski bi kompletne pripreme
prema ekipa }e raditi u Isto-
Dragan Jovi} gotovo da ra~una na trebao odraditi u Mostaru, a protivni-
~nom Sarajevu.
isti kadar kao i jesenas. Oti{ao je tek ke za kontrolne utakmice tra`it }e u
Potom odlazi u \ev|eliju,
Vilijam Tabi, dok dolazaka za sada Hercegovini.
a u opciji za drugu fazu pri-
nema. Mostarci bi rado vratili Tonija S.I.
prema su Antalija ili neki
od gradova Crnogorskog
primorja.
Za razliku od jeseni danas
Elnos pobjednik
ne}e biti Dejana \ermano- Pobjednik 22. tradicionalnog novogodi{njeg turnira u malom fudbalu "Ko-
vi}a, Du{ana Danojevi}a, zarska Dubica 2010" je ekipa Elnosa iz Banjaluke. Ekipa Elnos je u finalu tur-
^edomira Paunovi}a i Sret- nira pobijedila prijedorsku ekipu Pekoteka Princ rezultatom 5:3. Najbolji igra~
ka Vu ksa no vi }a ko ji se turnira je Goran Zakori} iz Forte fleks-Br~ko gas osiguranja, koja je osvojila
oprostio od aktivnog igra- tre}e mjesto na turniru. Zakori} je i najbolji strijelac turnira, sa 16 golova, a za
nja. najboljeg golmana u seniorskoj kategoriji progla{en je Perica Topi} iz Pekoteke
G.I. Princ. Pored seniorske, odr`ani su me~evi u veteranskoj ali i mla|im kategorija-
ma. Na turniru je ukupno u~estvovalo 46 ekipa. D.Ko.
48 vupsbl!12. 1. 2010.
Odli~ni D`ejms
Lebron D`ejms, najkorisniji ko-
{arka{ NBA lige pro{le sezone, pos-
tigao je 41 poen i imao 10 skokova
u pobjedi Klivlenda nad Portlan-
dom od 106:94.
Klivlend je tako {esti put uzastopno
slavio nad Portlandom, u kome je na-
jefikasniji bio Brendon Roj sa 34 po-
ena.
Nju Orleans je u no}i izme|u ne-
djelje i ponedjeljka savladao Va{in-
gton rezultatom 115:110 za {estu
uzastopnu pobjedu. Najzaslu`niji za
trijumf bio je Kris Pol, koji je, osam
Nju Orleans
savladao Va{ington
rezultatom 115:110 za
{estu uzastopnu pobjedu
od 26 poena postigao u posljednja tri
minuta susreta. Pol je imao i 14 asis-
tencija, a istakao se i Predrag Stojako-
vi} sa 20 poena. Entoan D`ejmison je
ubacio 32 poena za Va{ington, koji je
Pakjao boksuje
s Klotijem
Bokser sa Filipina Mani Pakjao
titulu {ampiona u velter kategoriji
brani}e 13. marta u Dalasu, ali ne
u me~u sa Flojdom Mejvederom,
kako je prvobitno najavljeno, ve}
sa D`u{uom Klotijem.
Ovo je izjavio Pakjaov menad`er
Bob Arum. Dogovor sa Mejvedero-
vim timom propao je zbog nesugla-
sica o na~inu na koji bi bokseri bili
testirani na doping. Me~ Pakjaoa i
Klotija odr`a}e se na 1,2 milijardi
Vijera: Man}ini je
trener pobjednik
Francuski fudbaler Patrik Vijera tvrdi da u dresu svog novog kluba
Man~ester Sitija mo`e da pru`a bolje partije nego {to je to nekada ~inio
u Arsenalu.
"Zbog mojih godina i iskustva, mogu samo da budem bolji igra~ nego {to
sam bio dok sam igrao u Londonu. Imao sam tu sre}u da sam igrao u velikim
klubovima i s velikim igra~ima, jer uz svakog od njih uvijek napredujete i na-
u~ite ne{to novo. Prema tome, vra}am se u Englesku kao bolji igra~ nego {to
sam bio", rekao je Vijera, koji }e opet sara|ivati s Robertom Man}inijem, ko-
ji ga je trenirao u Interu:
"Man}ini je trener pobjednik! Vrlo je ambiciozan, pa je i u ovaj klub stigao
jer zna da s njim mo`e napraviti dobar posao. Postoji mnogo sli~nosti izme|u
Man}inija i Vengera, koji me vodio u Arsenalu. Obojica vole mnogo da rade
s igra~ima na terenu. ^injenicu da sam postao prvi fudbaler kojeg je Man}ini
doveo u Siti kao poja~anje mogu da prihvatim samo kao veliki kompliment."
bio oslabljen neigranjem suspendova-
nog Gilberta Arenasa. Aktuelni {am-
pioni Los An|eles Lejkersi savladali
su Milvoki rezultatom 95:77. Najefi-
kasniji je bio [enon Braun sa 19 po-
ena, a D`ordan Farmar i Endrju
Binam ubacili su po 17. Binam je
imao i 18 skokova (rekord karijere).
Najbolji strijelac Lejkersa Kobi Bra-
jant pogodio je ~etiri od 21 {uta iz igre
i me~ zavr{io sa 12 poena.
Boston je savladao Toronto
(114:107) uz prvi tripl-dabl u~inak
Rad`ona Ronda u sezoni (22 poena,
13 asistencija i 10 skokova). Ra{id
Valas je sa 29 poena bio najefikasniji
u Bostonu, a Kris Bo{ je zabilje`io 31
poen i 13 skokova za Toronto. San
Antonio je savladao Nju D`erzi
(97:85), ~emu su najvi{e doprinijeli
Emanuel \inobili (21 poen) i Tim
Dankan (14 poena i 17 skokova). Nju
D`erzi je pretrpio 34. poraz u 37 uta-
kmica ove sezone. LA Klipersi su sa-
vladali Majami rezultatom 94:84, uz
22 poena i 14 skokova Krisa Kama-
na. (Beta)
dolara vrijednom stadionu Dalas
Kauboja, u~esnika Prvenstva SAD u
ameri~kom fudbalu. Duel bi trebalo
da posmatra oko 50.000 gledalaca.
Arum je stadion osmotrio na uta-
kmici Dalasa sa Filadelfijom u no}i
izme|u subote i nedjelje, kada je
sjedio dva mjesta od biv{eg predsje-
dnika SAD D`ord`a Bu{a, koji je,
prema rije~ima bokserskog promo-
tera, kao i mnogi, izrazio `aljenje {to
se Pakjao ne}e boriti s Mejvederom.
"[teta {to se niste dogovorili s
Mejvederom, rekao mi je", kazao je
Arum.
"Ali, kakve veze ima? Svi ionako
`ele da vide Pakjaa", dodao je on.
Pakjao je pobijedio na 50 od 55
borbi, tri me~a je izgubio, a dva su
zavr{ena nerije{enim ishodom. Klo-
ti, dr`avljanin Gane sa prebivali{tem
u Njujorku, slavio je poslije 35 me-
~eva, a tri puta je pora`en. O~ekuje
se da }e i Mejveder boksovati 13.
marta, ali u "MGM grand garden
areni" u Las Vegasu. Spekuli{e se da
bi protivnik mogao da mu bude Poli
Malinja|i. (Beta)
Sport
Vijesti
Mihajlovi}:
Nisam
zaslu`io
isklju~enje
Si ni {a Mi haj lo vi}, srpski
stru~njak na klupi Katanije,
smatra da je neopravdano is-
klju~en na gostovanju njego-
vog kluba kod \enove.
Do ma }a eki pa sla vi la je
rezultatom 2:0, a Mihajlovi}
je isklju~enje zaradio pet mi-
nuta prije kraja me~a. Ali, to
nije bilo prvo isklju~enje za
gostuju}i tim. Sudija Roberto
Roseti pokazao je jo{ u 28.
minutu drugi `uti, odnosno
crveni karton \uzepeu Belu-
}iju zbog grubog prekr{aja.
"Istina je da sam se naljutio
zbog je dnog pre kr{a ja ko ji
nam nije bio dosu|en, ali ni-
kome nisam rekao ni{ta uvre-
dlji vo. Sto ga mi ni je ja sno
zbog ~ega sam isklju~en. Mi-
slim da sam imao pravo na
ljutnju, budu}i da sudija nije
dosudio o~igledni prekr{aj za
nas. Dopu{teno je nama tre-
nerima da nezadovoljno re-
agujemo na klupi ako nismo
zadovoljni nekom odlukom.
Nikome nisam rekao ni{ta lo-
{e i smatram da sam nepotre-
bno is klju ~en", ka `e
Mihajlovi}.
Mo|i: Murinjo
je obi~an
amater
Biv{i generalni direktor Ju-
ventusa Lu~ijano Mo|i, koji
je bio umije{an u veliku aferu
oko namje{tanja utakmica, i
da lje se sma tra kom pe ten -
tnim da komentari{e sve {to
se doga|a u italijanskom fu-
dbalu. Ovoga puta Mo|i se
obru {io na @o zea Mu ri nja,
trenera Intera.
"Portugalac je jedan veliki
sre}kovi}. On nije ni{ta osim
obi~nog amatera, riba na su-
vom koja se nalazi na klupi.
Isti je kao njegov predsjednik
Masimo Morati, s tim {to je
Murinjo samo bolji u komu-
nikaciji s medijima", rekao je
je Mo|i.
Ova njegova izjava sigurno
ne}e ostati bez odgovora, jer
je Murinjo znao da reaguje i
na mnogo manje napade.
Platini:
Poljska i
Ukrajina
su bile rizik
Pred sje dnik Evrop ske fu -
dbal ske uni je Mi {el Pla ti ni
izjavio je da je odluka da or-
ganizacija Prvenstva Evrope
bude dodijeljena Ukrajini i
Poljskoj bila rizi~na.
"Moramo imati na umu da
ni Ukrajina ni Poljska do sa-
da nisu organizovale ovako
velike doga|aje. Zbog toga je
sve ovo za nas bi la ve li ka
avantura, rekao bih ~ak i ri-
zik", rekao je Platini.
U decembru je Vroclav, je-
dan od gra do va do ma }i na,
raskinuo ugovor s kompani-
jom "Mostostal" zbog ka{nje-
nja ra do va na iz gra dnji
stadiona. Platini ipak vjeruje
da }e Vroclav biti spreman
na vrijeme i za sada ne ra-
zmi{lja da mu oduzme orga-
nizaciju.
Teniski turnir u Sidneju po~eo
velikim iznena|enjem
startovala
Slavlje Doki}eve
Bvt!usb!mj!kbo!lb!Kf!mf!ob!Ep!lj~!qp!cj!kf!ej!mb!kf
Csj!ubo!lv!Fmf!ov!Cbm!ub!•v!v!qswpn!lp!mv!331/111
ep!mb!sb!wsj!kf!eoph!uvs!oj!sb!v!Ip!cbs!uv/
Pob!kf!kv!•f!tmb!wj!mb!sf{vmubupn!7;5-!7;3-!b!v
esv!hpn!lp!mv!qsp!uj!woj!db!~f!kpk!cj!uj!J{sb!fm!lb!\b!ibs
Qfs-!lp!kb!kf!qpt!ubw!mkf!ob!{b!esv!hph!op!tj!pdb/
Sf!{vm!ub!uj!2/!lp!mb;!\b!ibs!Qfs!)J{s-!3*!.!Pmj!wj!kb!Sp!.
hpw!tlb!)Bvt*!7;4-!7;3-!Lbs!mb!Tv!bsf{!Ob!wb!sp
)\qb-!6*!.!Kb!sp!tmb!wb!\wf!ep!wb!)Lb{*!7;2-!7;3-
Afoh!]jf!)Lj!ob-!8*!.!Lkb!Lb!of!qj!)Ftu*!5;7-!7;4-
8;7!)5*-!Aj!tf!mb!Evm!lp!)Bsh-!9*!.!Nf!mjo!eb!Djol
)Nb}*!7;5-!7;3-!Tb!sb!Fsb!oj!)Jub*!.!Nf!mb!oj!Pejo
)TBE*!4;7-!7;4-!8;6-!Ub!nj!sb!Qb!|fl!)Bvu*!.!Sp!cfs!.
ub!Wjo!•j!)Jub*!7;5-!7;4-!Bmb!Lv!eskbw!df!wb!)Svt*!.
Flb!uf!sj!ob!Nb!lb!sp!wb!)Svt*!7;1-!7;1-!Ljs!tufo!Gmjq!.
lfot!)Cfm*!.!Tp!gj!Gfs!hv!tpo!)Bvt*!7;3-!7;3/
Srpkinja Jelena Jankovi}, osma teniserka svijeta,
pora`ena je u prvom kolu turnira u Sidneju od kvali-
fikantkinje iz Ma|arske Anje{ [avaj rezultatim 1:2.
Po setovima je bilo 5:7, 6:1, 7:5 za Ma|aricu, koja }e
u drugom kolu 600.000 dolara vrijednog turnira igrati s
Francuskinjom Aravan Rezai.
Na turniru u Sidneju Jankovi}eva je bila postavljena
za sedmog nosioca i to je bila posljednja prilika za pro-
vjeru forme uo~i Otvorenog prvenstva Australije, koje
po~inje 18. januara. Izuzetno slab servis ko{tao srpsku te-
niserku plasmana u drugo kolo. Ona je ~ak deset puta iz-
gubila gem na svoj servis (pet puta u tre}em setu), a u 10.
gemu tre}eg seta servirala je za me~. Me|utim, nije us-
Susret je prekunut pri rezultatu 3:3 u prvom setu. ^etrde-
setogodi{nja Kimiko Date Krum iz Japana eliminisala je
pjela da do|e do pobjede u svom prvom me~u u 2010.
godini.
Ruskinju Na|u Petrovu rezultatom 6:3, 5:7, 6:4.
Argentinac Leonardo Majer, koji je u
"Ovo je bio moj prvi me~ sezone, pa sam bila malo glavni `rijeb turnira u Sidneju (nagradni fond 372.500 do-
nervozna. Nisam se takmi~ila dva meseca, a i dugo nisam lara) u{ao iz kvalifikacija, plasirao se u drugom kolo na-
igrala s Anje{", rekla je Jankovi}eva poslije me~a. kon pobjede nad sedmim nosiocem Igorom Andrejevom.
Poraz na startu sezone nije previ{e uzne- On je Rusa pobijedio rezultatom 6:7 (7), 6:3, 7:6 (4).
mirio osmu teniserku svijeta. Francuz Gael Monfis odustao je od u~e{}a na turniru
"Neke stvari }u morati da ra{~istim. Moram da osta- u Sidneju, na kome je bio postavljen za prvog nosioca.
nem pozitivna i nadam se da }u biti spremna za Melburn Povla~enje s turnira 12. teniser svijeta obrazlo`io je po-
i po~etak Otvorenog prvenstva Australije", dodala je Jan- vredom desnog ramena, zbog ~ega je odlu~io da uzme
kovi}eva. nedjelju dana odmora kako bi se oporavio za prvi grend
Prvog dana takmi~enja jo{ su dva nosioca zavr{ila slem sezone u Melburnu.
takmi~enje. Bolja od Karoline Voznijacki iz Danske (~et- Rezultati 1. kola WTA turnira: Kimiko Date Krum
vrti nosilac) bila je Kineskinja Na Li, koja je slavila rezul- (Japan) - Na|a Petrova (Rusija) 6:3, 5:7, 6:4, Li Na (Ki-
tatom 2:6, 6:3, 6:2, dok je Ruskinja Vera Zvonareva (8) na) - Karolina Voznijacki (Danska, 4) 2:6, 6:3, 6:2, Vikto-
predala me~ sunarodnici Eleni Vesninoj zbog povrede. ri ja Aza ren ka (Bje lo ru si ja, 6) - Sa bi ne Li sic ki
"Petarda" Barselone
Leo Mesi
jorku (2:0), a ni Valensija nije imala pro-
blema na gostovanju kod posljednjeplasi-
(Barselona)
ranog Hereza (3:1). Ekipa sa "Mestalje"
je ubjedljivom pobjedom zadr`ala pri-
klju~ak za vode}im tandemom.
U derbiju za~elja Espanjol je sa-
vladao Saragosu, dok je Deportivo, na-
kon tri uzas to pna re mi ja, os tva rio
minimalan treijumf nad Osasunom i izbio
na ~etvrto mjesto. Malaga je morala da se
zadovolji bodom s Atletik Bilbaom, pa
ostaje u zoni ispadanja. Serija od tri uzas-
topne pobjede Hetafea okon~ana je u Hi-
honu, gdje je Sporting slavio rezultatom
1:0. Rezultati 17. kolo Primera: Deporti-
vo - Osasuna 1:0 (Rodrigez 49), Espanjol
- Saragosa 2:1 (Verdu 13, Markes 71 -
Vode}i timovi {panske Primere bili Hurtado 40 autogol), Malaga - Atletik
su sigurni u nedjeljnim me~evima 17. Bilbao 1:1 (Robson 48 - Ljorente 79),
kolu. Sporting Hihon - Hetafe 1:0
Barselona je, poslije kiksa u pro{lom (Himenes 39), Herez - Valensija 1:3
kolu protiv Viljareala i poraza u Kupu Real Madrid (Kalvo 25 - Mata 11, Silva 33, Mar}ena
kralja od Sevilje, ponovo pokazala svu i Valensija 69), Real Madrid - Majorka 2:0 (Iguain 8,
snagu. Leo Mesi je sa tri gola pokrenuo zabilje`ili Gra ne ro 50), Te ne ri fe - Bar se lo na 0:5
katalonsku ma{ineriju, koja je Tenerifama sigurne (Mesi 36, 45, 75, Pujol 44, Pedro 85).
napunila mre`u na Kanarskim ostvrima pobjede Poredak: Barselona 43, Real 41,
(5:0). Valensija 35, Deportivo 31, Sevilja 30,
Real Madrid je rutinski savladao Ma- Majorka 30, Hetafe 27...
 Sport 12. 1. 2010. vupsbl 49

Vijesti

Jelena Jankovi} Nica ispala

iz Kupa
Za iznena|enje u prvom
kolu Kupa Francuske pobri-

porazom
nuli su se fudbaleri tre}eli-
ga{a Plabeneka, koji su iz
daljeg takmi~enja eliminisa-
li Nicu.
Uz ubjedljiv trijumf Pari
Sen @ermena, bila je to uje-
dno i jedina pobjeda doma-
}ina u me~evima odigranim
u nedjelju, dok su sve ostale
uta kmi ce pri pa le gos tu ju -
}im timovima.
Ovo je bio Rezultati: Late - An`e 0:1,
Versaj - Bove 0:3, Bon{an -
moj prvi me~ Gengan 0:2, Plabenek - Ni-
sezone, ca 2:1, Trelisak - Olimpik
Marselj 0:2, Pari Sen @er-
pa sam bila men - Obervilije 5:0. Sino}
malo su igrali: Amijen - Okser.
nervozna.
Nisam se Voronjin
takmi~ila potpisao
dva meseca, za Dinamo
a i dugo Andrej Voronjin je ozva-
nisam igrala ni~io prelazak iz Liverpula
u Dinamo iz Moskve. Isku-
s Anje{, sni ukrajinski napada~ je s
rekla rus kim klu bom po tpi sao
ugovor na tri godine.
Jankovi}eva Voronjin se poslije pro{lo-
sezonske pozajmice u Herti
vratio na "Enfild", ali nije
uspio da se izbori za zna~aj-
niju minuta`u kod Rafe Be-
ni te za. Od 2007. go di ne,
Izbacila favorita: kada je iz Bajer Leverkuze-
Anje{ [avaj na pre{ao u Liverpul, Voro-
FOTO AFP
njin je za en gles ki klub
(Njema~ka) 3:6, 6:2, 7:5, Anje{ [avaj (Ma|arska) - Jele- odigrao 40 utakmica i posti-
na Jankovi} (Srbija, 7) 5:7, 6:1, 7:5, Vera Du{evina (Ru- gao pet golova.
sija) - Kejsi Delakva (Australija) 6:2, 6:2, Aravan Rezai Uspje{an Melcer
(Francuska) - Ana Lena Grenefeld (Njema~ka) 6:7 (3),
6:2, 6:2, Elena Vesnina (Rusija) - Vera Zvonareva (Rusi- Bvt!usj!kb!obd! Kjs!hfo! Nfm!. Behrami
ja, 8) 3:3 (predaja), Marija Hose Martines San~es ([pa-
nija) - Varvara Lep~enko (SAD) 6:3, 6:3, Flavija Peneta
dfs! )|ft!uj! op!tj!mbd*! qp!cj!kf!ejp! kf na meti
(Italija) - Samanta Stosur (Australija) 6:3, 6:1, Dominika
Jub!mj!kb!ob!Gb!cj!kb!Gp!okj!oj!kb!v!qswpn
lp!mv!uvs!oj!sb!v!Plmfo!ev/
"|avola"
Cibulkova (Slova~ka) - Timea Ba~inski ([vajcarska) 7:6 Nfm!d fs! kf! tv!t sfu! ob! tubs!u v Fu dba ler sre di ne te re na
(2), 6:1, Agnje{ka Radvanska (Poljska) - D`il Krajbas 466/611!ep!mb!sb!wsj!kf!eoph!uvs!oj!sb Vest Hem junajteda [vajca-
(SAD) 6:0, 6:4. ep!cjp!sf{vmubupn!6;8-!7;4-!7;3/! rac Valon Behrami nalazi se
Re zul ta ti 1. kola ATP turnira: Ri{ar Gaske na meti Man~ester junajte-
Ip!{f!Tub!ubn!tb!Op!wph![f!mbo!.
(Francuska) - Felisijano Lopes ([panija) 6:1, 6:4, Mar- da, prenose engleski mediji.
kos Bagdatis (Kipar) - Nik Lindal (Australija) 6:2, 7:5, eb!tb!wmb!ebp!kf!tv!ob!sp!eoj!lb!Eb!.
oj!kf!mb! Ljo!hb! Ubs!of!sb! sf!{vm!ub!upn Tre ner "crve nih |a vo la"
Andreas Sepi (Italija) - Marinko Mato{evi} (Australija) Aleks Ferguson namjerava
6:4, 6:4, Pablo Kuevas (Urugvaj) - Mi{el Lodra (Fran- 7;3-!8;6-!b!Csb!{j!mbd!Up!nb|!Cf!mv!.
•j! Nbs!lb! Lkv!ej!of!mj!kb! j{! \wbk!dbs!. da promijeni neke stvari u
cuska) 6:2, 7:6 (1), Potito Stara}e (Italija) - Frederiko @il svojoj ekipi i poja~a konku-
(Portugalija) 6:1, 6:4. (Agencije) tlf!sf{vmubupn!7;4-!7;4/ Jelena Jankovi} renciju u veznom redu, po-
gotovo nakon poraza u FA
kupu od Lidsa. Man~ester
}e Vest Hemu za Behramija

Milan "zgromio" Juventus

Ve li ki der bi ita li jan skog fu dba la
izme|u Juventusa i Milana, odigran u
okviru 19. kola Serije A u Torinu, pripao
je gostuju}oj ekipi.
"Rosoneri" su "zgromili" doma}ina, sla-
vili rezuultatom 3:0 i ostvarili prvi pobjedu
nad velikim rivalom poslije pet dugih godi-
na. Naime, posljednji put Milan je savladao
Juventus 2005. godine na "San Siru" rezulta-
tom 3:1, a u Torinu "rosoneri" su se poslje-
dnji put radovali u martu 2004. godine.
]iro Ferara ne}e
da napusti brod koji tone
Golove za Milan postigli su Nesta u 29. i Ro-
naldinjo u 72. i 87. minuti susreta.
Trener Juventusa ]iro Ferara
odbio je da podnese ostavku poslije utakmi-
ce, ali je rekao da }e ispo{tovati svaku odlu-
ku Uprave.
"Nisam taj koji donosi odluke. Moje je
da u~inim sve {to mogu da nas iz ove situaci-
Ronaldinjo
je ustupiti Gusu Hidinku.
(Milan, desno) Trener Milana Leonardo naglasio je da
je njegov tim zaslu`eno pobijedio i dodao da
"stara dama" nije imala sre}e:
"Ono {to se sa da de{ava Ju-
ventusu, nama se de{avalo u oktobru pro{le
godine. Fudbal ~ine male stvari, a Juventus
ve~eras nije imao sre}e. Rekao sam Ferari
nakon me~a da je ponekad potreban samo je-
dan 'klik' da sve do|e na svoje mjesto i da se
sve preokrene. Da mi nismo imali lo{e tre-
nutke, mo`da sada ne bismo bili ovdje gdje
jesmo. Volim vidjeti svoje igra~e da slave, ta
atmosfera u svla~ionici je prekrasna. To me
~ini presre}nim."
Vezista Milana Andrea Pirlo ka`e da se
"rosoneri" jo{ nisu odrekli titule i da zbog to-
ga trijumf nad Juventusom dobija na zna~a-
ju:
"Ova utakmica nije bila odlu~u-
ju}a, ali je bila va`na za nas kako bismo za-
dr`ali dobar ritam i nastavili potjeru za
je izvu~em, a odluke koje budu donesene pri- tam razo~arane navija~e, ali razo~arani smo i Interom. Nadamo se da }emo do gradskog
hvati}u bez pogovora. Nisam tip osobe koja mi, i mi `alimo zbog lo{ih rezultata", rekao je derbija smanjiti zaostatak, a onda }emo vi-
napu{ta brod koji tone, to nije moj stil. Shva- Ferara, koji }e mjesto na klupi najvjerovatni- djeti {ta }e se dogoditi."
po nu di ti oko {est mi li ona
funti, {to klub iz Londona,
usljed te{ke finansijske situ-
acije, vjerovatno ne}e mo}i
da odbije.
Ostavka
Hiksa Juniora
Sin suvlasnika Liverpula
Toma Hiksa Tom Hiks Juni-
or podnio je ju~e ostavku na
mjesto direktora tog engles-
kog fudbalskog kluba.
Bri tan ski me di ji pro {le
ne dje lje su obja vi li da je
Hiks Junior jednom navija-
~u Li ver pu la po slao mejl
pun psovki i uvreda umjesto
odgovora na pitanje o dugo-
vanjima kluba.
Liverpul ove sezone igra
ispod o~ekivanja, po{to se
nije plasirao u osminu fina-
la Lige {ampiona, a u en-
gleskom prvenstvu zauzima
tek sedmo mjesto sa 12 bo-
do va ma nje od vo de }eg
^elsija.
50 vupsbl!12. 1. 2010. Sport
Promjena trenera u Fudbalskom klubu Borac

Ostavka Stojni}a,
preuzima Mari}
UO FK Borac usvojio
ostavku Stojni}a
Vjerujem da }e Stojni} FOTO A. ^AVI]
ostati vojnik Borca i da
}e s druge pozicije u
klubu, s istim elanom,
nastaviti da u~estvuje
u stvaranju rezultata,
rekao [ipovac

Vladimir GRBI]

Velimir Stojni} vi{e nije {ef stru~nog {ta-

ba Borca po{to je ju~e podnio ostavku na to
mjesto, a banjalu~ki klub u prolje}noj sezo-
ni Premijer lige BiH vodi}e Zoran Mari},
biv{i trener Vojvodine.
Upravni odbor ovog kluba koji je na ju~e-
ra{njoj sjednici usvojio ostavku Stojni}a, naja-
vio je za danas (12 ~asova) promociju Mari}a
kao novog trenera "crveno-plavih".
UO ba nja lu ~kog premijerliga{a se
zahvalio biv{em treneru na dosada{njim rezul-
tatima. Radmilo [ipovac, direktor Borca, naja-
vio je da }e Stojni} ostati u slu`bi kluba, ali na
drugoj poziciji.
Mari} 14. trener
"Stojni} svome nasljedniku ostavlja mnogo
ja~i Borac nego {to je bio kada je on sjeo na
klupu. Zaslu`an je za dosada{nje rezultate i je-
dan je od najzaslu`nijih za bu|enje fudbalske
Banjaluke. Po~eo je jednu evropsku pri~u ja-
kog i mo}nog Borca. Vjerujem da }e ostati voj-
nik Borca i da }e s druge pozicije u klubu, sa
istim elanom, nastaviti da u~estvuje u stvaranju
rezultata s kojima }e se ponositi on sam, a i
Borac", rekao je [ipovac.
Dosada{nji trener, koji je klub do-
veo do drugog mjesta na tabeli sa samo bodom
zaostatka za jesenjim prvakom ([irokim Brije-
gom) i do polufinala kupa BiH, istakao je da je
odluku da se povu~e s tog mjesta donio samo-
voljno bez pritisaka sa strane.
Za klub je najbolje da
se povu~em, rekao Stojni}
"Za vas mnoge ovo je iznena|enje, ali vje-
rujte da smo unazad mjesec dana sagledavali
Star~evi} i Petri} opravdano odsutni
Muhamed Ibrahimbegovi}, sportski direktor FK Borac, ju~e je na Gradskom stadionu izvr{io prozivku fudbale-
ra na koje se ra~una u drugom dijelu sezone i u borbi za titulu u Premijer ligi, kao i osvajanje Kupa BiH. Prozivci nisu
prisustvovali Dragan Star~evi} i Bojan Petri} koji su izostali iz opravdanih razloga. Na spisku se nalazi 30 fudbalera, a
od toga }e samo 25 i}i na drugi dio priprema u Antaliju.
Spisak igra~a: Dragan Star~evi}, Jovo [manja, Marko Su{ac, Nikola Luburi}, Milan Stupar, Dra{ko @ari}, Josip
Crnjac, Vladimir Gra~anin, Aleksandar Raili}, Bojan Puziga}a, Bojan Petri}, Leonid ]ori}, Sini{a Gagula, Du{ko Sa-
kan, Nemanja Damjanovi}, Dario Gruji}, Toni Marki}, Oliver Jandri}, Perica Stan~eski, Stojan Vranje{, Sa{a Kajkut,
Sr|an Grahovac, Ognjen Damjanovi}, Marko Maksimovi}, Milo{ Babi}, Ozren Peri}, Nemanja Bilbija, Aleksandar Pe-
trovi}, Marko Mazalica, Mladen Boji} i Danijel \ori}.
kao je da na ovu odluku nije uticao Upravni stvari ne bih mogao da ostvarim i zato sam se
odbor kluba i da nije bilo neslaganja s igra~i- povukao. Mo`da }e moj nasljednik bolje posta-
ma. viti neke stvari i rije{iti probleme kojih }e si-
Na Gradskom
stadionu ju~e "Rezultati su pokazali da nije bi- gur no da bu de. Bo rac je svo jim re zul ta ti ma
je obavljena lo neslaganja s igra~ima, po{to se uspjeh ne pokrenuo lavinu i sada je sigurno da }e @elje-
i prozivka mo`e posti}i bez dobre atmosfere u svla~ionici. zni~ar, Sarajevo, [iroki Brijeg i drugi poku{ati
igra~a
Osjetio sam da bih zbog eventualnih kikseva da ga sprije~e u ostvarivanju ciljeva koje je
ekipe krivac bio ja. Procijenio sam da neke postavila Uprava", izjavio je Stojni} koji je do-
dao da mu sada slijedi malo odmora:
FOTO V. STOJAKOVI]

mnoge stvari i do{li smo do zaklju~ka da je u "Sada slijedi pauza, a poslije }u u

Pe!tf!{p!of!311303114/!lb!eb!kf!vkf!.
ej!okfo!gv!ecbm!v!CjI-!ob!lmv!qj!Cps!db!tkf!ej!mp
kf!•bl!24!usf!of!sb;![p!sbo!Tnj!mft!lj-!Tmp!cp!.
ebo!Lb!sb!mj~-!Tup!kbo!Nbm!cb!|j~-!Cps!•f!Tsf!.
ep!kf!wj~-!Oj!lp!mb!Sb!lp!kf!wj~-!Esb!hbo!Wv!l|b-
Tmb!wp!mkvc!Tup!kb!op!wj~-!Nj!ibk!mp!Cp|!okbl-!Tub!.
oj!tmbw!Lb!sb!tj-!Kp!tjq!Qfmd-!Nj!mp!njs!Pep!wj~-
Wmb!ep!Kb!hp!ej~!j!Wf!mj!njs!Tupk!oj~/!Eb!lmf-![p!.
sbo!Nb!sj~!~f!cj!uj!25/!tusb!ufh!lp!kj!~f!wp!ej!uj
cb!okb!mv!•lf!#dswf!op.qmb!wf#!pe!lb!eb!tf!jhsb
Qsf!nj!kfs!mj!hb!CjI/
ovom trenutku bolje za klub da se povu~em s dogovoru s Upravom prona}i rje{enje kako da
ove pozicije i da svoj doprinos u razvoju Borca pomognem klubu. Sigurno je da svakog ~lana
dam s neke druge ta~ke. Tako je u sportu, do|e Borca treba iskoristiti na pravi na~in i ja }u i
do razlaza u mi{ljenjima, zajedno smo zaklju~i- dalje ostati u njegovoj slu`bi."
li da je najbolje da tim po~ne normalno s ra- Muhamed Ibrahimbegovi}, sportski dire-
dom od po ~et ka ne go da s even tu al nim ktor Borca, zahvalio se Stojni}u na saradnji.
kiksevima u drugom-tre}em kolu bude stvore- "Bilo nam je ugodno raditi s njim i meni je
na lo{a atmosfera. Sada svi treba da podr`imo li~no bila velika ~ast. Nadam se da }emo i dalje
Borac da ostvari svoje ciljeve, a to je izlazak na sara|ivati i ovo je ~isto njegova odluka koju je
evropsku scenu. Na osnovu svega toga sam do-
donio u interesu Borca. Zahvaljujemo mu se na
nio odluku da se povu~em s ove pozicije, ali }u dosada{njim rezultatima", rekao je popularni
i dalje ostati uz klub", rekao je Stojni}. Fi{er i dodao da }e Stojni} biti jednako zaslu-
Sada ve} biv{i strateg "crveno-plavih" ista- `an za rezultate ostvarene na kraju sezone.

"Uljari" pale motore

Trener Modri~a Maksime Marko Stoji} ozna~io je ju~e po~etak pri-
prema za nastavak sezone. Prozivku su presko~ili Dragan Jolovi} i
Zdovc:
Ovo je kra|a
Trener ljubljanske Olimpije Jure
Prozivka u [irokom
Trener [irokog Brijega Toni Kara~i}, ju~er je }emo, ipak, nastaviti u Makarskoj, a ne u Turskoj kako
Vladan Kujund`i}, Milo{ Kuljanin }e na pozajmicu u dobojsku Slogu, Zdovc rekao je poslije poraza
Zlatko \ori} }e, vjerovatno, u Zvijezdu iz Grada~ca, a Vladimir Mi- obavio prozivku kojom je ozna~io po~etak pripre- je ranije bilo planirano. Ono {to `elim, to je da nas za-
svog tima na gostovanju u Saraje-
ljkovi} je uzeo ispisnicu i traga za novim klubom. Goran Gavri} bi}e ma za drugi dio prvenstva. obi|u ozljede", ka`e Kara~i}. Na "Pecari" se pojavio
vu protiv Bosne da NLB liga nije
posu|en nekom od lokalnih klubova, a Mladen Boji} je pre{ao u Bo- Na prvom okupljanju pojavili su se svi osim
regularno takmi~enje.
rac. Du{ko Staji} je na pragu njema~kog Alena a Ognjen Radulovi} je opravdano odsutnog Vagnera koji }e iz Brazila sti}i
"Za Sarajevo me vezuju samo Igra~i su `eljni rada
na probi u holandskom Venlu. Nikola Vasiljevi} zanimljiv je Alenu i potkraj tjedna. Poplave, koje su ovih dana pogodile [i-
lijepe uspomene i `ao mi je {to i lopte, ka`e Kara~i}
Kroaciji iz Sesveta. roki Brijeg i okolna mjesta sprije~ile su Kara~i}eve iza-
ovo moram da ka`em, ali protiv
"[ta je tu je, moramo se osloniti na postoje}i igra~ki kadar, {to bolje branike da pripreme po~nu u vlastitom kampu na
Bosne smo pokradeni, {to je veli-
pripremiti. Do kraja januara radi}emo kod ku}e, a onda }emo na dese- Mostarskom blatu. Stoga su nakon prozivke krenuli na jo{ jedan Brazilac, mladi defanzivni igra~ Lusiano Ksa-
ka sramota. NLB liga ne bi smjela
todnevne pripreme negdje u Crnu Goru", naglasio je Stoji}. trim-stazu. vijer Lisboa, a po~etkom idu}eg tjedna trebao bi sti}i i
da dopu{ta da se takve stvari de{a-
Na prozivku su do{li doskora{nji napada~ Vukovara Darko Mari} i "Igra~i su `eljni rada i lopte. Vaga je pokazala da Argentinac, Refurenco Hugo Martin Asensio. Od peto-
vaju. Mo`da }u zbog ovoga nas-
lijevi bek {ama~kog Borca Zoran Stankovi}. Tu je i Jovan Borojevi} nisu dobili na kilogramima i sada nas ~eka, uvijek naj- rice mladih igra~a koji su bili na posudbi u Posu{ju na
tradati, ali mi vi{e nije va`no. Liga
iz ni`erazrednog Pelagi}eva, a u "staro jato“ vratili su se Dra`en Lu- te`i, prvi dio priprema. Prvi dio odradit }emo u [iro- "Pecari" }e ostati tek Dino ]ori}, dok }e ostali ponovo
nije regularna i ovo nije prvi put
ki} iz Omladinca (Mionica) i Jovan Simi} iz Zvijezde (Kru{kovo Po- kom Brijegu. Planirano je odigrati sedam utakmica. na posudbu. Mario Pinjuh i Tomislav Tomi} }e u
da nam se de{avaju takve stvari.
lje). Istina, jo{ nismo dogovorili sve protivnike. Nakon tur- GO[K, a vratar Antonio Soldo i Stipe Milo{ u Imotski.
Prekipjelo mi je", rekao je Zdovc.
S.J. nira u [irokom Brijegu (od 5. do 7. velja~e) pripreme D.K.
 Sport 12. 1. 2010. vupsbl 51
Kup afri~kih nacija u fudbalu

Malavi ispra{io Al`ir

Al`irci potcijenili
fudbalere Malavija Uhap{ene dvije osobe
FOTO AFP

Qp!mj!dj!kb!v!Bo!hp!mj!vibq!tj!mb!kf!ewj!kf!ptp!cf
v! qsp!wjo!dj!kj! Lb!cjo!eb-! ewb! eb!ob! qp!tmj!kf! ob!qb!eb
ob!bvup!cvt!gv!ecbm!tlf!sf!qsf!{fo!ub!dj!kf!Up!hpb-!j{kb!.
wjp!kf!uv!aj!mbd!uf!qsp!wjo!dj!kf!Bo!up!ojp!Oj!up/!V!ob!qb!.
ev!lp!kj!tf!ep!hp!ejp!v!qf!ubl!v!Bo!hp!mj!qp!hj!ov!mj!tv
wp!{b•! bvup!cv!tb-! qp!np!~oj! usf!ofs! j! qps!uqb!spm! sf!.
qsf!{fo!ub!dj!kf!Up!hpb-!b!qp!wsjkf!}f!op!kf!ptbn!mkv!ej/
Sf!qsf!{fo!ub!dj!kb!Up!hpb!v!of!ekf!mkv!kf!puqv!up!wb!mb!j{
Bo!hp!mf/!Tj!op~!tv!usf!cb!mj!eb!jhsb!kv!qswv!vub!lnj!dv
ob! Bgsj!•lpn! lv!qv! ob!dj!kb! qsp!ujw! Hb!of-! b! blp! tf
of! qp!kb!wf-! cj!~f! ejt!lwb!mj!gj!lp!wb!oj/! #Pe! Gv!ecbm!tlf
gf!ef!sb!dj!kf!Up!hpb!oj!tnp!ep!cj!mj!oj!lb!lwv!jo!gps!nb!dj!.
kv-!oj!eb!~f!jhsb!uj-!oj!eb!of!~f/!Twf!|up!{ob!np!p
up!nf!qp!uj!•f!j{!nf!ej!kb/!Blp!jhsb!•j!Up!hpb!of!cv!ev
ob! uf!sf!ov-! okj!ipw! ujn! ~f! cj!uj! ejt!lwb!mj!gj!lp!wbo! tb
|bn!qj!pob!ub#-! sf!lbp! kf! qsfe!tub!wojl! {b! |ubn!qv
Bgsj!•lf!gv!ecbm!tlf!lpo!gf!ef!sb!dj!kf!)DBG*/

Kup afri~kih nacija u fudbalu samo {to je po-
~eo, a desila su se dva velika iznena|enja.
Nakon remija Malija i Angole u Grupi A, ju~e je
u okviru iste grupe Malavi deklasirao Al`ir sa 3:0 na
stadionu "11. novembar" u Luandi.
To je prva pobjeda Malavija na Afri~kom kupu
nacija u drugom u~e{}u reprezentacije iz dr`ave na
jugoistoku Afrike sa oko 14 miliona stanovnika.
Malavi je dominirao od po~etka me-
~a, a utisak je da su Al`irci potcjenjiva~ki u{li u duel.
U 17. minutu napada~ {vedskog Norkepinga,
26-godi{nji Mvafulivra Rasel na~eo je Al`ir, sjajno
isprativ{i akciju u kojoj je golman Al`ira nespretno
reagovao.
Na 2:0 povisio je odbrambeni fudbaler
Malavija Elvis Brajson Kafoteka, odli~nim udarcem
glavom, a kona~nih 3:0 postavio je Dejvid Banda.
Na tabeli Grupe A
vodi Malavi s tri boda
Dan ranije desilo se malo fudbalsko ~udo kada
je na otvaranju Kupa afri~kih nacija Mali u poslje-
dnjih 12 minuta nadoknadio ~etiri gola zaostatka pro-
tiv Angole. Doma}in je vodio s 4:0 poslije dva
pogotka Flavija i golova @ilberta i Manu~a iz penala,
a onda je Sejdu Keita u 78. smanjio na 4:1. Fredi Ka-
nute je u 87. minutu postigao novi gol, a Keita i Jata-
bare su u nadokandi vremena donijeli Maliju bod.
Na tabeli Grupe A vodi Malavi sa tri boda, po
jedan imaju Angola i Mali, a Al`ir je bez bodova.
Rezultati i parovi prvog kola:
Grupa A: Angola - Mali 4:4. Malavi - Al`ir
3:0, Grupa B: Obala Slonova~e - Burkina Faso (si-
no}), Gana - Togo (sino}), Grupa C (danas): Egipat -
Nigerija (17 ~asova), Mozambik - Benin (19.30),
Grupa D (sutra): Kamerun - Gabon (17), Zambija -
Tunis (19.30). (Agencije)
Trodnevna `alost
V!Up!hpv!kf!v!qp!of!ekf!mkbl!qp!•f!mb!usp!eof!.
wob!ab!mptu!{cph!qp!hj!cj!kf!•mb!op!wb!gv!ecbm!tlf!ef!mf!.
hb!d j!kf! uf! {f!n mkf-! lp!kj! tv! tusb!e b!mj! v! ob!q b!e v
tf!qb!sb!ujt!ub!v!Bo!hp!mj/![bt!ub!wf!~f!{b!up!v!ob!sf!eob!usj
eb!ob!v!Up!hpv!cj!uj!tqv!|uf!of!ob!qp!mb!lp!qmkb/!
Ob!qb!eb!•j!tv!sb!gbm!opn!qb!mkcpn!vt!nsuj!mj!usj!ptp!cf-
nf!}v!lp!kj!nb!j!ewp!kj!dv!esabw!mkb!ob!Up!hpb!.!qp!np!.
~oph!usf!of!sb!Bnf!mf!ufb!Bcb!mb!j!qps!uqb!sp!mb!sf!qsf!.
{fo!ub!dj!kf!Tuf!ob!Plmpb!Up!hpb/!Nf!}v!ptbn!sb!okf!oji
obk!uf!af!kf!sb!okfo!sf!{fs!woj!hpm!nbo!Lp!}p!wj!Pcj!mb!mf-
lp!kj!kf!pqf!sj!tbo!v!Kv!aopk!Bgsj!dj!j!tb!eb!tf!ob!mb!{j!v
tub!cjm!opn!tub!okv/!Ep!lup!sj!tv!jt!ub!lmj!eb!kf!kp|!sb!op
{b!qsp!hop!{f!eb!mj!~f!Pcj!mb!mf-!lp!kj!kf!qp!hp!}fo!v!ep!.
okj!ejp!mf!}b-!np!~j!j!eb!mkf!eb!tf!cb!wj!gv!ecb!mpn/

Djelimi~no
obla~no
V! CjI! tf! p•f!lv!kf! qsf!ufaop
pcmb!•op! wsj!kf!nf-! nkft!uj!nj!.
•op! t! lj!|pn-! b! ob! qmb!oj!ob!.
nb!tb!toj!kf!hpn/!Qp!of!hekf!j Afmklp!LPQBOKB!
v! ojajn! qp!e sv!• kj!n b! lj!| b BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
npaf! qsf!~j! v! tv!tokfajdv! jmj
toj!kfh/! Wkf!ubs! tmbc-! kv!hp!{b!.
qb!e oph! tnkf!s b/! Obk!w j!| b BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
eof!wob! ufn!qf!sb!uv!sb! lsf!ub!. hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
~f!tf!pe!4!ep!9-!ob!kv!hv!ep
22!tuf!qf!oj!Dfm!{j!kv!tb/
BIJELJINA
Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof!j!ofekfmkop!j{ebokf*-!

Srijeda Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!

Boesfb!CBTBSB!)vsfeojl!nbhb{job*-!
LIVNO SARAJEVO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,5pD Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ .2pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Csbolp!UPNJ^ )lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +3oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +4oC MOSTAR Nbkb!WVKJOJ^!)bhfodjkf*-
^etvrtak Hpsbo!LBSB^ )tqpsu*-
Bijeljina +4oC Jwbob!QBTUJS )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,4pD Biha} +4oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ 1 pD
Livno +9oC
Mostar +5oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Petak Zenica +5oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-
Nby/ ,5pD Trebinje +9oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu

,2pD
Njo/
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH
Pod uticajem stabilnijeg vremena, bez
izrazitih oscilacija, biometeorolo{ka
prognoza }e biti relativno povoljna.
Problemi kod osjetljivih osoba mogu}i
Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!nbslfujoh@of{bwjtof/dpn<!
Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
su zbog ni`ih temperatura i sjevernog Izqp!Bmqf.Besjb.Cbol!b/e/!Cbokbmvlb!663.111.11111:63.31<
strujanja vazduha. Zato bi trebalo po- \ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
svetiti ne{to vi{e pa`nje primjerenom
obla~enju.
 sport

Visente del Boske

IFFHS
izabrao Del Boske prvi,
Bla`evi} 17.
najbolje Radomir
Anti}
selektore u
2009. godini
izboru Instituta za fu- su ga uvrstili me|u konkurente za laskavo Visenteu del Boskeu priznanje

U
dbalsku statistiku i is-
to ri ju (IF FHS) u
Kelnu, Visente del Bos-
ke je progla{en za naj-
bo ljeg se le kto ra u
2009. godini.
^lanovi `irija iz 85 zemalja {irom svijeta
nisu imali lagan posao u izboru za najboljeg
selektora, a na kraju je strateg {panske sele-
kcije i najbolji klupski trener iz 2002. godine
po IFFHS-u slavio sa 185 osvojenih bodova,
34 vi{e od drugoplasiranog engleskog sele-
ktora Fabija Kapela i 36 vi{e od brazilskog
Karlosa Dunge, najboljeg selektora iz 2007.
godine.
Selektor Srbije Radomir Anti} se
plasirao na deveto mjesto, a tu poziciju dijeli
sa Gusom Hidinkom, strategom Rusije. Sada
ve} biv{i selektor reprezentacije Bosne i Her-
cegovine Miroslav Bla`evi} na{ao se na diobi
17. mjesta sa osam osvojenih bodova i jedini
je na spisku od 25 najboljih koji ne vodi vi{e
zemlju na ~ijem je ~elu ostvario rezultate koji
priznanje. Slovenac Matja` Kek je zauzeo 12.
mjesto, dok se hrvatski selektor Slaven Bili},
drugi u IFFHS-ovom izboru 2007. godine,
nije na{ao na spisku.
Me|u 25 najboljih selektora nalaze se po
tri Italijana, Argentinca i Nijemca, a samo
osam od ukupnog broja trenera nalazi se na
~elu neke strane reprezentacije.
Miroslav
Bla`evi}
}e biti uru~eno 1. februara na gala ve~eri u
Me|u 25 Londonu.
najboljih Najbolji selektori u 2009. godini: 1. Vi-
nalaze se sente del Boske ([panija) 185 bodova, 2.
po tri Fa bio Ka pe lo (En gles ka) 151, 3. Kar los
Italijana, Dun ga (Bra zil) 149, 4. Mar se lo Al ber to
Argentinca Bjelsa (^ile) 82, 5. Bob Bredli (SAD) 32, 6.
i Nijemca Bert van Marvik (Holandija) 28, 7. Otmar
Hi cfild ([vaj car ska) 23, 8. Oto Re ha gel
(Gr~ka) 18, 9. Radomir Anti} (Srbija) 17,
Gus Hidink (Rusija) 17, 11. Vladimir Vajs
(Slova~ka) 16, 12. Matja` Kek (Slovenija)
15, 13. Mar~elo Lipi (Italija) 14, 14. Joakim Selektor Srbije
Lev (Nje ma ~ka) 11, 15. Jong-Hun Kim Radomir Anti}
(Sjeverna Koreja) 9, Rabah Sadan (Al`ir) 9,
17. Miroslav Bla`evi} (Bosna i Hercegovi- plasirao se na deveto
na) 8, Morten Olsen (Danska) 8, \ovani mjesto, Slovenac
Trapatoni (Irska) 8, 20. Havijer Agire (Me-
ksiko) 7, Reinaldo Rueda Rivera (Honduras)
Matja` Kek na 12, dok
7, 22. [aibu Amodu (Nigerija) 5, Dijego Ar- stratega Hrvatske
mando Maradona (Argentina) 5, Gerardo
Danijel Martino (Paragvaj) 5 i Ri~ard Lojd
Slavena Bili}a nema
Herbert (Novi Zeland) 5. na spisku od 25 imena

FIA napravila izuzetak zbog [umahera

Prema pisanju njema~kih medija Mihael
[umaher }e od danas do ~etvrtka u {pan-
skom Herezu prvi otvoriti sezonu testiranja
u Formuli 1.
Iako je pre ma pra vi li ma Me |u na ro dne
automobilisti~ke federacije (FIA) voza~ima
Formule 1 zabranjeno testiranje do po~etka
februara, u slu~aju povratnika u {ampionat
napravljen je izuzetak. Tako }e sedmostruki
{ampion na stazu iza}i tri sedmice prije kon-
kurencije.
[umaher }e na piste Formule 1 ponovo
po~eti da se privikava u bolidu iz GP2 seri-
je, koja slu`i za regrutovanje voza~a u elitno
takmi~enje trka}ih automobila. Prema tvrd-
nji njema~ke izvje{tajne agencije DPA, nje-
go vi tes to vi u He re zu bi }e za tvo re ni za
javnost.
 Kletva Modeli koji se
"Plejbojevih" o~ekuju u
ze~ica ovoj godini

Umrle Br`i,
prije 50. ja~i i
ro|endana ekonomi~niji
strana 5 strane 6 i 7

Novac
ba~en u
vjetar

Priredila: Sandra VUKI]

ad najavljeni filmski hi-

K
tovi podbace na blagaj-
nama, ne radi se samo o
gubitku ogromne koli-
~ine novca. ^esto se,
osim ulo`enih sredsta-
va, na vjetru raspr{e i
o~ekivanja `eljne publike, a redite-
ljima, glumcima i producentima za-
lupe se pred nosom vrata budu}ih
hitova. Prisjetimo se najve}ih fil-
mskih proma{aja protekle decenije.
NASTAVAK NA STRANAMA 2 i 3

Najve}i filmski
proma{aji decenije
2 vupsbl!12. 1. 2010.
Film "Invazija" je zaradio
NASTAVAK SA STRANE 1
Za "Grindhouse" snage su udru`ili
Kventin Tarantino i Robert Rodrigez
Izgubiv{i ukupno 95 miliona
dolara, "Avanture Plutoa
Nasha" je film koji je
zabilje`io najve}i gubitak u
istoriji kinematografije
Od ulo`enih 100 miliona, film je zaradio samo 4,4 miliona dolara
15,1 miliona dolara
"The Spirit"
* Ukupno ulo`eno: 60 miliona dolara
* Ukupna zarada: 19,8 miliona dolara
Frenk Miler, kreativac koji je svijet po~astio stri-
povima "300" i "Sin City" te redefinisao "Batmana" i
"Daredevila" za modernu publiku, prihvatio se re`ira-
nja adaptacije stripa Vila Eisnera o superjunaku imena
"The Spirit" i opako je podbacio.
Na papiru se zvjezdana postava predvo|ena Sa-
muelom L. D`eksonom, Skarlet Johanson i Evom
Mendez ~inila kao sigurna karta za uspjeh, ali na fil-
mskom platnu rezultati su bili pora`avaju}i.
Ljubitelji stripovskog izra`aja Frenka Milera oka-
rakterisali su film kao pretjerano naki}en. Nakon vizu-
elnog iznena|enja "Sin Cityja", njegov svojevrsni
nastavak, barem {to se ti~e izgleda, izgubio je na se-
ksepilu, a obo`avaoci su poru~ili Frenku Mileru da se
vrati svom ishodi{nom mediju - stripu. Osim velikim
gubitkom na bioskopskim blagajnama, cijela pri~a oko
"The Spirita" rezultirala je i otkazivanjem Milerovog
sljede}eg rediteljskog aran`mana, obrade stripa o
"Bucku Rogersu".
"Grindhouse"
* Ukupno ulo`eno: 67 miliona dolara
* Ukupna zarada: 25 miliona dolara
Dvojac modernog Holivooda, Kventin Tarantino i
Robert Rodrigez, udru`io se kako bi udvostru~enom
kreativnom snagom publici priredio pravu bombu u ru-
hu posvete eksploatacijskim filmovima sedamdesetih.
Ali bomba se pokazala tek kao petardica koja na bios-
kopskim blagajnama nije povratila ni polovinu ulo`e-
nih dolara.
S obzirom na to da je originalna ideja o dva spoje-
na filma po cijeni jedne ulaznice dala toliko pora`ava-
ju}e rezultate, izvr{ni producent Harvej Veinstein
odlu~io je originalni "Grindhouse" razdijeliti u posebne
cjeline za evropsko tr`i{te, zato je publika mogla po-
gledati "Otporan na smrt" i "Planeta terora" odvojeno,
izbjegav{i trosatno mu~enje, {to se pokazalo dobrim
potezom i po pitanju zarade.
Iako postoji krug okorjelih obo`avalaca koji
"Grindhouse" di`u u nebesa, brojke ipak govore svoje,
a umalo su dale rezultat raskidom vjerne saradnje Ta-
rantina i Veinsteina. Nasre}u, Tarantino se pro{le godi-
ne iskupio svojim "Nemilosrdnim gadovima" nama-
knuv{i 120 miliona dolara ~iste zarade.
"Invazija"
* Ukupno ulo`eno: 80 miliona dolara
* Ukupna zarada: 15,1 milion dolara
Nikol Kidman nije mogla bolje zapo~eti proteklu
deceniju. Zaredala je hit za hitom po~ev{i s "Moulin
Rougeom" te nastaviv{i s pone{to uznemiruju}im, ali
intrigantnim "Uljezima" i "Satima", poru~uju}i podje-
dnako kriti~arima i publici da je Holivud pod njenim
nogama.
Ali, sljede}ih godina iste noge su se saplele na upi-
tne uloge, od "Stepfordskih supruga", preko "U naru~ju
vje{tice" do u "Evropi vrlo lo{e primljene Australije"
name}u}i pitanje jesu li glumi~in osje}aj za dobre ulo-
ge oteli s njenim izgledom kakvi kradljivci tijela? Da li
su kradljivci tijela upravo ono protiv ~ega se bori u "In-
vaziji"?
"Bojno polje Zemlja" progla{en
za jedno od najlo{ijih filmskih
ostvarenja
Upravo tako, u najve}em proma{aju pri izboru
uloga, lijepa australijska glumica na{la se usred invazi-
je vanzemaljaca koji `ele zavladati Zemljom u preradi
klasika "Invazija kradljivaca tijela". Za razliku od origi-
nala, sablasna premisa sa`eta u naslovu toliko je po-
dbacila da su u zadnji ~as stvar poku{ala spasti bra}a
Va~ovski, legendarni "Matriks" dvojac, smijeniv{i redi-
telja Hir{bijegela te snimiv{i dodatne scene, koje, na`a-
lost, filmu nisu osigurale uspjeh. Kad se sve sabere,
kona~an rezultat je bio vi{e nego pet puta manji od ulo-
`enih sredstava, a kad se taj podatak prevede na jezik

"Invazija" je izgubila vrtoglavih
65 miliona dolara
Film se pokazao kao potpuna katastrofa,
ne samo zaradom na blagajnama, nego i po
komentarima publike i kritike
filmske zarade, radi se o gubitku od vrtoglavih 65 mili-
ona dolara.
"Catwoman"
* Ukupno ulo`eno: 100 miliona dolara
* Ukupna zarada: 40 miliona dolara
Nakon {to je Mi{el Fajfer zasjenila Majkla Kejto-
na u Burtonovom filmu "Batman se vra}a", bilo je ja-
sno da je u skoroj budu}nosti osigurala samostalni.
"The Spirit" nije pro{ao kod publike kao "300" i "Sin City"
Travoltin nau~nofantasti~ni ep nije se ba{ proslavio
Ali, kad se neizbje`no napokon dogodilo, ugostiv-
{i zanosnu Hali Beri kao "@enu ma~ku", publika nije
mogla da ne razvije trenutnu alergiju na ma~ju dlaku.
Film se pokazao kao potpuna katastrofa, ne samo zara-
dom na blagajnama, nego i po komentarima publike i
kritike.
Niko povezan s filmom nije pro{ao bez o`iljaka.
Skrivaju}i ogrebotine od ma~jih kand`i, Hali Beri se
nakon tog filmskog iskustva pitala {ta joj je to trebalo
nedugo nakon osvojenog "Oscara" za "Monster's Ball".
Povrije|ena je nakon filma od{etala i [eron Ston, kojoj
se u tom trenutku karijera u~inila zavr{enom, {to pot-
vr|uje ~injenica da je jedini zapa`eni film koji je snimi-
la nakon "Catwoman" bio jednako lo{ nastavak
"Sirovih strasti". Ali najvi{e je samog sebe povrijedio
reditelj Pitof kojem otada Holivood nije pru`io drugu
{ansu.
"Bojno polje Zemlja"
* Ukupno ulo`eno: 75 miliona dolara
* Ukupna zarada: 21 milion dolara
Mo`da bi odre|eni poklonici krivce na{li me|u
duhovima sajentolo{ke religije, ali ko god je kriv, ~i-
njenica stoji da je Travoltin nau~nofantasti~ni ep "Boj-
no polje Zemlja" eksplodirao pri polijetanju.
Istini za volju, poznati holivudski glumac nije re`i-
rao film niti je napisao scenario, ali je zbog li~nih razlo-
ga odlu~io u~estvovati kao izvr{ni producent dav{i
velike pare kako bi se projekt ostvario. Naime, film je
nastao kao adaptacija knjige L. Rona Hubarda, oca sa-
jentologije, ~iji su sljedbenici Travolta i njegova supru-
ga Keli Preston.
Interesantno je da je Travolta novoste~enim kredi-
bilitetom nakon "Petpara~kih pri~a" zagovarao uspjeh
futuristi~kog filmskog bojnog polja obe}avaju}i da }e
biti "poput 'Ratova zvijezda', samo bolji".
12. 1. 2010. vupsbl 3
Stvarnost je bila otre`njuju}a. Gledaoci Hubarda
nisu do`ivjeli kao novog Mesiju te su "Bojno polje Ze-
mlja" proglasili jednim od najlo{ijih filmskih ostvare-
nja u istoriji, a reditelja Rod`era Kristijana uporedili s
Edvardom Vudom, koji je prihva}en kao najlo{iji redi-
telj zapadne kinematografije.
Film je obradio tek polovinu Hubardova izvorni-
ka, a rezultati na blagajnama i u rije~ima kriti~ara bili
su toliko pora`avaju}i da je studio "Warner Bros" odus-
tao od nastavka. Naime, film je osvojio devet nagrada
od deset nominacija, ali neugodnost je u tome {to su
sve osvojene nagrade bile "Zlatne maline". Da, to je
ona nagrada koja se dodjeljuje za sve najlo{ije u filmu.
"Avanture Plutoa Nasha"
* Ukupno ulo`eno: 100 miliona dolara
* Ukupna zarada: 4,4 miliona dolara
Edi Marfi je svojevrsno ~udo holivudskog {ou-bi-
znisa. Njegovih posljednjih pet filmova izgubilo je vi{e
od 250 miliona dolara, a on ne samo da i dalje dobija
poslovne ponude, nego i odre|uje visinu svog honora-
ra. Me|u spomenutim neuspje{nim jedan film se isti~e
~ak i iznad "Nemogu}eg Davea" ili '"Tate u akciji", a to
je svakako film "Avanture Plutoa Nasha".
Nakon dugih 14 mjeseci, za koliko je odgo|ena
premijera filma, publika je o~ekivala vizuelni spektakl i
vrhunsku zabavu, ali nau~nofantasti~na krimi-komedi-
ja zakazala je u svakom pogledu. Za nagradu svima
uklju~enima u projekt, "Avanture Plutoa Nasha" osvo-
jile su nominacije za "Zlatnu malinu" u kategorijama
najlo{ijeg filma, najlo{ije komedije u posljednjih 25
godina, najlo{ijeg glumca, najlo{ijeg reditelja te najlo-
{iji scenario.
Izgubiv{i ukupno 95 miliona dolara, "Avanture
Plutoa Nasha" je film koji je zabilje`io najve}i gubitak
u istoriji kinematografije.
4 vupsbl!12. 1. 2010.

D`eki ^en snima

mjuzikl o svom `ivotu Priredila: Sandra VUKI]
^en je priznao vi jez da akcionih fil -

Z
kako je veliki mo va i maj stor ni za
ljubitelj bo ri la ~kih vje {ti na
D`eki ^en, pi{e sce-
ameri~kih nario za film u kojem
mjuzikla otkad }e ispri~ati svoju `ivo-
tnu pri ~u i to s pje -
je bio dje~ak smom i plesom.
i da sada Kineski glumac D`eki ^en je priznao ka-
neumorno radi ko je veliki ljubitelj ameri~kih mjuzikla
otkad je bio dje~ak i da sada neumorno
na svom radi na svom mjuziklu u kojem `eli ispri-
mjuziklu u kojem ~ati svoju `ivotnu pri~u.
"Obo`avam film 'Moje pjesme, moji
`eli ispri~ati snovi'. Kad sam bio mali, nisam znao en-
svoju `ivotnu gleski i opet sam pogledao cijeli film",
ka`e D`eki.
pri~u Ro |en je 7. apri la 1954. go di ne u
Hong Kongu. Kada je imao sedam godi- imao kaskadere, ve} je sve opasne scene
na, roditelji mu se sele u Australiju da bi savladavao sam.
na{li bolje poslove, a on ostaje u Hong Solidnu popularnost u Holivudu ste-
Kongu, gdje poha|a kineski institut na kao je tzv. kung-fu komedijama: "Pijani
kojem u~i drevne borila~ke vje{tine, glu- Osta}e master", "Policijska pri~a", "Projekat A",
mu, ples i pjevanje. poznat "Zla tna {u ma", "Go spo din do bri mo -
Zahvaljuju}i {kolovanju na ovom in- po tome mak", "Mladi master" i mnogim drugim
stitutu, u narednih deset godina dobijao je {to ni u filmovima. U Hong Kongu je osnovao
sporedne uloge u nekim kineskim filmo- jednom sopstvenu kompaniju za filmsku produ-
vima. Kada je 1971. godine maturirao, filmu nije kciju, "Golden Way", a u Holivudu pro{i-
po~eo je da gradi svoju gluma~ku karije- imao rio njeno kasnije poslovanje. Pored toga,
ru. Najprije se pojavljuje kao statista i kaskadere, osnovao je i "Jackie Chan Stuntmen As-
kaskader u akcionim filmovima. Najza- ve} je sve sociation", vlastito kaskadersko udru`e-
pa`eniji uspjeh u tom periodu imao je u opasne nje, u okvi ru ko jeg li ~no tre ni ra
filmu "Pesnica gnjeva", u kom je glavnu scene kaskadere.
ulogu igrao Brus Li. Poslije iznenadne savladavao D`eki ^en ima jednog sina iz braka
smrti Brusa Lija, D`eki ^en je u filmskoj sam sa tajvanskom glumicom Lin Feng-^iao.
industriji posmatran kao njegov dvojnik i Nakon svega {to je do`ivio D`eki se
nasljednik. odlu~io i na korak dalje, odnosno prenije-
Lo Vei, re`iser koji je radio sa Bru- ti svoj `ivot na veliko platno.
som Lijem, dao mu je nekoliko uloga u D`eki ^en "Planiram snimiti film 'I Am Jackie
akcionim kung-fu filmovima. Me|utim, sam pi{e Chan: The Musical.' Imam vrlo zanimlji-
narednih godina, D`eki ^en po~inje da scenario vu pri~u za ispri~ati. Od toga kako sam
gradi sopstveni stil glume i distancira se za film u{ao u filmsku industriju pa sve do da-
od titule dvojnika Brusa Lija. Osta}e po- nas. Ali bi}e to zanimljiv i klasi~an mju-
znat po tome {to ni u jednom filmu nije zikl", otkrio je kung-fu majstor.

Naomi Kembel i Kejt Mos zajedno na odmoru

Supermodeli u`ivaju na Tajlandu Supermodel Naomi Kembel dane provodi

odmaraju}i se na Tajlandu, gdje su je fotografi
uhvatili kako se u zagrljaju svog de~ka, ruskog
milijardera Vladislava Doronjina, br~ka u moru.
Pored Doronjina, u dru{tvu crne pantere na{la se i
njena prijateljica, britanska manekenka Kejt Mos
i njen de~ko D`ejmi Hajnsom.
Ovih dana su se u medijima pojavili navodi
o tome kako se Naomi nalazi na rubu bankrota,
ali je sve to odlu~no demantovala njena PR slu-
`ba, tvrde}i kako su to samo medijska naklapa-
nja.
Bez obzira na sve, ~ini se da je Naomi neiz-
mjerno sre}na u zagrljaju Vladislava, u tolikoj
mjeri da je potpuno zaboravila na svoj izgled.
Kembelova je trenutno u pregovorima za
mjesto voditeljke vlastitog rijaliti {ou-programa
koji }e biti usko povezan s modnom industrijom,
te se mnogima u~inilo da se pokajala {to je prije
nekoliko mjeseci naprasno najavljivala odlazak s
modnih pista kako bi se posvetila ra|anju djece
ruskom milijarderu.
Da dva najpoznatija supermodela ne mare za
svoj izgled i da nisu uvijek tip-top dokazuju i ove
fotografije, a ako se malo bolje zagledate, vidje-
}ete gomilu celulita na zadnjici Kejt Mos.
Tako, drage djevojke i `ene, nemojte listati
~asopise i `eljeti njihova tijela. Skinite se u omi- Naomi neizmjerno sre}na u dru{tvu Vladislava, u tolikoj mjeri
ljeni kupa}i kostim i u`ivajte u svom tijelu. da je potpuno zaboravila na svoj izgled
 12. 1. 2010. vupsbl 5
Merilin Monro

Paula
Sladevski

Kletva
"Plejbojevih"
ze~ica Ana Nikol Smit

prije 50. ro|endana Priredila: Sandra VUKI] pularnosti dvadesetogodi{njakinje.

Paula Sladevski, djevojka koju je prije ne-
ko li ko da na ubio biv {i de ~ko,
trideset~etvorogodi{nji Kevin Klum, te kasnije
spalio i bacio u kontejner za sme}e u Majamiju
na Floridi, pridru`ena je popisu od vi{e od dva-
deset ljepotica koje nakon poziranja u pozna-
tom ~a so pi su "Plej boj" ni su do ~e ka le 50.
ro|endan.
Iako se o uzroku smrti dvadeset{estogodi{-
nje Paule jo{ naga|a, jer je njeno poluizgoreno
tijelo bilo tako jako ope~eno da su je policajci
mogli identifikovati samo putem zuba, pri~a o
Posljednja u nizu njoj po mnogo~emu nalikuje sudbini njenih
prethodnica.
umrlih ze~ica je Paula Najpoznatija `rtva "kletve 'Plejbojevih' ze-
Sladevski koja je ~ica" vjerovatno je Doroti Straten. Nju je upu-
cao posesivni suprug Paul Snider 1980, iste
prona|ena u kontejneru godine kada je pozirala za "Plejbojevu" ze~icu,
za sme}e u Majamiju koji se nije mogao pomiriti s novoste~enom po-
Nakon {to je ubio suprugu, Snider se na li-
cu mjesta ubio istim pi{toljem. Gotovo 30 godi-
na kasnije, jo{ jedna ze~ica je stradala od ruke
svo ga mu `a. Una ka `e no ti je lo
dvadesetosmogodi{nje Jasmine Fijore prona|e-
no je u avgustu 2009. godine u Buena Parku u
Kaliforniji nagurano u kov~eg. Njen suprug,
biv{a zvijezda rijaliti {oua Rajan Aleksander
Vi{e od 20 D`enkins, nakon {to ju je zadavio, raskomadao
ameri~kih joj je tijelo, odsjekao prste i i{~upao zube.
ze~ica umrlo Na kraju su je identifikovali putem serij-
je prije 50. skog broja na implantatima za grudi.
ro|endana Da postoji kletva "Plejbojevih" ze~ica po-
kazao je nesretan kraj jo{ nekoliko ljepotica ko-
je su se skinule za poznati ~asopis i umrle prije
svog 50. ro|endana. Ana Nikol Smit, 39 godina
i Merilin Monro, 36 godina, umrle su od predo-
ziranja tabletama. Iv Majer umrla je u dobi od
48 godina u sudaru dva aviona 1977. godine na
Tenerifima, D`ejn Mensfild je prije 35. ro|en-
dana ostala bez glave u sudaru s traktorom
1967. godine, a Star Stov je 1997. godine, dva-
deset godina nakon {to je krasila "Plejbojevu"
duplericu, prona|ena zadavljena u dobi od 40
godina. Sve u svemu, vi{e od dvadeset ze~ica
mla|ih od 50 godina umrlo je tokom nekoliko
zadnjih decenija.

Indira Radi} dobila

ponudu za "Eurosong" Nakon 230 godina
Folk pjeva~ica Indira Radi} dobila je, zasad neslu`benu, ponudu iz Bugar-
ske, u kojoj je jedna od najpopularnijih pjeva~ica, da se za ne{to vi{e od
mjesec dana takmi~i na nacionalnom izboru te zemlje za predstoje}i "Euro-
~etrnaestogodi{njak
song" u Oslu.
Pjeva~icu je navodno kontaktirao neko iz producentskog tima nacionalne
televizije Bugarske i predlo`io joj da spremi pjesmu za njihovo nacionalno
takmi~enje, na kojem svake godine sudjeluje ne{to vi{e od deset odabranih
na Kembrid`u
izvo|a~a.
An|elina
D`oli vi{e ne
reklamira
"St. John"
Modna marka "St. John"
odlu~ila je da njeno lice vi{e
ne}e biti An|elina D`oli,
koju }e na tom poslu zami-
jeniti mnogo nepoznatija ri-
|okosa Karen Elson.
Naime, slavna glumica,
humanitarka, najljep{a `ena Matemati~kom geniju Aranu Fernandezu kojem je sina i jedva ~eka da Aran bude, poslije Vilijama Pita
svi je ta i se rij ska maj ka, tek 14 godina ponu|eno je mjesto na Univerzitetu koji je tako|e po~eo studirati s 14 godina davne 1773.
mnogo je slavnija od odje}e Kembrid`. Ukoliko prihvati ponudu, bi}e najmla|i stu- godine, najmla|i diplomac na Kembrid`u. On se nada
koju je nosila u reklamama. dent na ovom univerzitetu u posljednjih 230 godina. da bi mu sin jednog dana mogao postati premijer ba{
"D`oli je zasjenjivala na{ Aran, koji ina~e `ivi s ocem u Sureju u Velikoj kao i Pit.
brend. Po`eljeli smo se ma- Britaniji, bio je briljantan na prijemnom ispitu pro{le Dje~ak bi u oktobru ove godine trebalo da krene
knuti od glumica. Moramo godine. Ostalo mu je jo{ da polo`i fiziku najvi{eg ste- na koled` "Fitzwilliam", gdje }e u potpunosti razviti
pokazati moderno gledi{te pena. svoj akademski potencijal i ljubav prema matematici.
'St. Johna'. Evoluirali smo", Ovaj test obi~no pola`u osamnaestogodi{njaci, ali "Matematika mi je bila najdra`i predmet otkad
re kao je {ef "St. Jo hna" je mali genijalac koji se obrazovao kod ku}e dokazao znam za sebe. @elio bih da rije{im Reimanovu hipotezu
Glen Mekeon za "Women's da je ne{to posebno. koja ve} 150 godina intrigira matemati~are {irom svije-
Wear Daily". Njegov otac Neil Fernandez ponosan je na svog ta", rekao je Aran Fernandez za "New York Times".
6 vupsbl!12. 1. 2010.

Modeli koji }e obilje`iti 2010. godinu

Br`i, ja~i i ekon

akon {to je pro{le godine u ve}ini

N
zemalja svijeta tr`i{te automobila
prepolovljeno, 2010. ne mo`e po-
~eti optimisti~no. Ipak, svjetska in-
dustrija i te kako je spremna za
nove izazove.
U krizi kupci se okre}u pro-
vjerenim brendovima i klasi~nim pogonima, a najva`niji
}e noviteti biti A1, d`ulijeta, C3, daster, fokus, meriva,
fluens i superb kombi, a glavna zvijezda sti`e iz Vol-
fsburga.
Polo osvojio nagrade: "Volksvagen" je u manje od
pola godine prodao pola miliona golfova, polo je osvojio
sve nagrade koje su se mogle osvojiti, a pasat se u po-

BMW-ov glavni adut je

nova serija 5, s ~ijom prodajom
}e po~eti od prolje}a
sljednjoj tr`i{noj godini prodaje kao prvog dana. Sve je
to dovelo "Volksvagen" na prvo mjesto me|u proizvo|a-
~ima automobila te potvrdilo kako se ulaganje u tehnolo-
giju i kvalitet proizvodnje dugoro~no najvi{e isplati.
Njema~ka je u~inila ogroman napor kako bi konsolido-
vala "Opel", a tome }e pomo}i nova astra. Kriza auto-
mobilsku industriju tjera na detaljno prestrukturisanje i
unapre|enje proizvodnje, a u borbu za kupce, u znatno
ote`anim uslovima, najbolje je i}i s novim modelima.
Predstoji nemilosrdna borba za svakog kupca, a oni se u
krizi okre}u klasi~nim rje{enjima. Hibridna tehnologija,
a pogotovo automobili na struju i vodonik, jo{ }e morati
da pri~ekaju.
Me|u desetak hibridnih modela najzanimljiviji }e
biti auris hibrid, jer }e nuditi sve {to i prius uz cijenu ni`u
za ~etvrtinu. Ali, zbog krize najvi{e }e se kupovati osno-
vne benzinske verzije.
"Alfa Romeo" priprema svoj dosad najozbiljniji
adut u klasi premijum kompakata - model |ulijeta koji s
ja~im adutima kre}e u napad na "Audi" A3 i BMW seri-
je 1. Premijera se o~ekuje u martu na salonu u @enevi.
Uz atraktivan dizajn i slavno ime glavni adut }e biti ben-
zinci sa 105 do 170 KS a najsna`niji model QV raspola-
ga}e sa 235 KS.
Nijemci sa novim modelima : "Audi" }e temeljno
obnoviti paletu, jer sti`e A1, luksuzni ro|ak pola. O~e-
kuje se i tre}a generacija najve}eg modela A8, a velike
nade pola`u u kupe-limuzinu A7 te R8 spajder.
BMW-ov glavni adut je nova serija 5, s ~ijom pro-
dajom }e po~eti od prolje}a, ali Bavarci }e predstaviti i
nove kupe i kabrio serije 3, te novi X3. Sti`u i dva elitna
hibrida, a na{im kupcima }e biti zanimljiviji novitet ka-
ravan serije 5, koji se o~ekuje krajem godine.
"[evrolet" velike nade pola`e u drugu generaciju
sparka, koji }e biti znatno ~vr{}i i atraktivniji, a "Sitroen"
se oslanja na drugu generaciju modela C3, koja je tehno-
lo{ki srodnik sa "Pe`oovom" 207 i pridru`uje se ve}
predstavljenom malom monovolumenu C3 pikaso. O~e-

Tur

Petica ve} prera|ena

Iako jo{ nije ni slu`beno predstavljena, nova genera-
cija BMW-ove petice ve} je pro{la kroz ruke tunera - ta-
ko je model 550i, firma "Racing Dynamics" osna~ila sa
~ak 620 KS.
Njema~ka firma objavila je svoje planove vezane uz
tjuning nadolaze}eg BMW-a serije 5, a paketi pobolj{a-
nja ve} su spremni za modele 550i te 535i. Serijski tvin-
turbo V8 osna`en je za 52 odsto, odnosno na 620 KS, a
podatak o pove}anju okretnog momenta nisu objavili.
Monstruozna snaga motora popra}ena je trka}im ko~ni-
cama koje podnose temperature od 800 stepeni Celzijusa,
kao i sportskim sistemom vje{anja te samoblokiraju}im
diferencijalom. Kazaljka brzinomjera zaustavlja}e se na
brojci 340 km/h, ~ime bavarska limuzina opasno zadire u
teritoriju superautomobila. Slabiji 535i oja~an je za 34
odsto, odnosno na 410 KS, a tu je i 530 Nm okretnog
Bavarska momenta - vi{e nego dovoljno za ubrzanje do stotke od
limuzina 5,3 sekunde. Dorade na eksterijeru, prikazane na zasad
opasno jedinoj fotografiji, otkrivaju novi zadnji difuzor, auspuh
zadire u sa ~etiri zavr{etka te atraktivne felge promjera 21 in~,
teritoriju dok }e unutra{njost biti oplemenjena detaljima od karbo-
superauto- na i plemenitog drveta. "Racing Dynamics" nije jedini
mobila tjuner koji se ve} dohvatio nove petice - svoje projekte u
pripremi imaju ruski tjuneri "TopCar" i "Cardi" te njema-
~ki "Lumma Design". Preliminarne podatke o snazi nisu
objavili, ali letvica je podignuta jako visoko.
Iako jo{ u fazi prototipa, egzoti~ni onuk sazan
bi}e proizveden u serijama od pet komada godi{-
nje, a ko{ta}e vrlo vi so kih, ne kon ku ren tnih
200.000 evra
Posljednjih godina, segment superautomobila Centralno
postao je bogatiji za vi{e od nekoliko novih igra~a. smje{teni
Zadnji u nizu dolazi iz Turske, a njegovo ime pre- motor
poznatljivo je isklju~ivo ljubiteljima brodova. Na- posu|en
ime, "Yonca ONUK" je cijenjena firma koja se je od
bavi proizvodnjom superbrzih, luksuznih jahti, a korvete LS7
njihov najnoviji projekt namijenjen je upotrebi na

nomi~niji
Me|u desetak hibridnih
modela najzanimljiviji
}e biti auris hibrid
kuje se i nostalgi~ni DS3, a krajem godine i potpuno no-
vi C4.
"Da~ija", pod "Renoovom" upravom nezaustavljivo
napreduje, a novi adut je kompaktni SUV daster, koji }e
ko{tati svega 13.000 evra. FIAT je u godini konsolidacije
predstavio temeljno obnovljenog punta, koji je izgubio
prefiks grande, ali je dobio neobi~an nastavak i postao
punto evo. Sve po formuli "male promjene - velika po-
bolj{anja".
"Ford" }e krajem godine predstaviti fokus tre}e ge-
neracije, {to }e biti jedan od najve}ih noviteta te novi
kompaktni monovolumen C-maks, a S-maksu i galaksiju
bi}e "zategnute bore".
"Honda" }e predstaviti kompaktni sportski model
CR-Z, a "Hjundaji" uvodi kompaktni SUV - iX35, u kla-
su uspje{nih tiguana i ka{kaija te najavljuje monovolu-
men na bazi i20 a KIA je ve} zaintrigirala na{e kupce
simpati~nim i funkcionalnim monovolumenom na grani-
ci ni`e i kompaktne klase - venga.
Nova klasa iz "Mercedesa": "Mercedes-Benz"
uvodi novu R-klasu, od koje se o~ekuje da bude us-
pje{nija od dosada{nje te novu generaciju kupe-limu-
zine CLS te E-klasu kabrio, a blagi redizajn o~ekuje i
S-klasu kupe i smart.
rski superautomobil
putevima. Dr Ekber Onuk potpisuje dizajn automo-
bila, koji je u pore|enju sa utiskom koji ostavljaju
brodovi, u najmanju ruku estetsko razo~aranje, naro-
~ito {to se ti~e zadnjeg dijela.
Centralno smje{teni motor posu|en je od korve-
te LS7, a svojih 512 KS i 635 Nm prenosi putem
petostepenog ru~nog mjenja~a na zadnje to~kove.
Podatak o ubrzanju nije objavljen, ali je re~eno kako
najve}a brzina prema{uje magi~nu brojku od 300
km/h. Ipak, najbitniji u cijeloj pri~i je odnos sna-
ga/masa, jer zbog {asije od karbonskih vlakana suva
masa vozila iznosi svega 1.000 kg. Na izbor }e naj-
vjerovatnije biti ponu|en i "Nisanov" 3,5-litarski V6
VQ34DE motor, opremljen turbopunja~em, sna`an
485 KS i 588 Nm. Bi}e uparen sa {estostepenim
"Opel" }e sve "nade i molitve" na ve}ini tr`i{ta, us-
mjeriti na astru ~etvrte generacije, koja }e krajem godine
dobiti i vrlo prostranu i privla~nu karavansku verziju.
"Pe`o" spreman dovodi kompaktni kupe RCZ, ko-
ji bi trebalo da konkuri{e {iroku, a "Reno" najve}e na-
de pola`e u limuzinsku verziju megana, pod nazivom
fluens, a sti`u i kupe-kabrio verzije megana i tvinga.
[lag na torti, me|u novitetima bi}e "Volksvagenov"
pasat sedme generacije, koji }e zasigurno biti glavni no-
vitet u 2010.
XTRAC 6012 mjenja~em, a uz dodatne zahvate na
{asiji, dr Ekber Onuk tvrdi da bi dijetom mogao ski-
nuti dodatnih 80 kg, stoga bi sazan te`io svega 920
kg, {to je 640 kg manje od ferarija 458 italija!
12. 1. 2010. vupsbl 7
"Audi" potvrdio A7
sports sedan i hibridni Q5
Proizvo|a~ iz Ingol{tada najavio je da }e se do kre}e hibridni Q5.
2015. godine portfolio "Audijevih" automobila Kompanija }e tako u dalji razvoj i optimizaciju
pove}ati sa sada{njih 34 na 42 modela. do 2012. ulo`iti 5,9 milijardi evra, a taj }e iznos
Konkretno, 2010. godine, sada ve} i ptice na do 2015. porasti na 7,3 milijardi evra. Od toga
grani znaju, sti`e najmanji audi A1. A8 kre}e u iznosa, 2,5 milijarde bi}e direktno utro{ene u pos-
slu`benu prodaju, a na tr`i{te sti`e i R8 spajder. U trojenje u Ingol{tadu gdje se proizvode A3 i A4 te
planu je i sedan izvedba modela A7, bazirana na A1, a 1,3 milijarde u postrojenje u Nekarsulmu od
sportbek konceptu, a po~etkom 2011. u prodaju kuda izlaze A6, A7 i A8.
"Mazda"
sprema
novi model
"Mazdina" gama sportskih
automobila uskoro bi mogla
dobiti novog ~lana porodice.
Poznato je ve} da naslje-
dnik mo de la RX-8 sti `e
2011. godine, u vidu reinkar-
nisane verzije modela RX-7
~ija je proizvodnja uga{ena
2002. godine. Me|utim, bri-
tanski ~asopis "Cars" objavio
je, i ponovo aktuelizirao, pri-
CTS-V kupe ~u o mazdi RX-9. Prve infor-
macije govorile su kako }e
spreman za Detroit 1,3L jedinica biti zamijenje-
na motorom obima 1,8 litara,
u prvom redu zbog reduko-
Prije ne{to manje od dvije godine ameri~ki "Kadilak" odlu~io je po- vanja obilne potro{nje ulja,
kazati njema~koj konkurenciji kako se pravi sportska limuzina. Ame- ali i benzina, 1,3L rotacionog
rikanci su razotkrili CTS-V - prvu serijsku limuzinu koja je pre{la motora.
stazu "Nirburgring" za manje od osam minuta, a i danas gotovo da ne- Ta kvo rje {e nje, tvrde u
ma serijskog automobila sa dva para vrata koji se s njim mo`e mjeriti. "Mazdi", u startu bi osigura-
Uprkos dominaciji po pitanju performansa, mo}ni "Kadilak" nije se lo 20 odsto manju potro{nju,
mogao pohvaliti zanimljivim kupeom u ponudi. Ovo }e se promijeniti a u pla nu je i {es tos te pe ni
nakon auto-salona u Detroitu jer }e nam tamo za koji dan, ni mjesec se kven ci jal ni mje nja~ sa
dana nakon {to su nam pokazali CTS-kupe, "Kadilak" predstaviti dvostrukom spojkom, sli~an
CTS-V kupe. onome u micubi{iju evo X.
CTS-V kupe se od limuzinskog CTS-V-a osim po liniji, tehni~ki go- Zhavaljuju}i ve}em obimu
tovo ni po ~emu ne razlikuje, tek mu je trag stra`njih to~kova {iri za motora, maksimalna izlazna
2,5 centimetra. Pod poklopcem se i dalje nalazi 6,2-litreni V8 sa 556 sna ga mo gla bi po ras ti do
KS uparen sa automatskim {estostepenim mjenja~em i zadnjim pogo- 350KS. Ako u "Mazdi" daju
nom koji automobil do stotke ubrzava za 3,9 sekundi te sve do elek- ze le no svje tlo za proi zvo -
tronski ograni~ene brzine od 250 km/h. dnju, RX-9 na putevima bi
Automobil u prodaju kre}e sredinom godine po zasad nedefinisa- mo gli da ga vi dimo ve}
noj cijeni. 2012.
Koncept pristupa~nog
automobila
Na autosalonu u Nju Deliju, "Tojota"
je predstavila koncept etios - mali, cije-
nom pristupa~ni model namijenjen ras-
tu}im, nerazvijenim tr`i{tima. Ve} je 90
odsto spreman za serijsku proizvodnju,
a u Indiji trebalo bi da se pojavi potkraj
godine, s cijenom od oko 6.500 evra, ~i-
me direktno cilja na maruti svift i ostale
tamo najprodavanije modele. Kupce }e
poku{ati privu}i prostranijom i kvalite-
tnijom unutra{njo{}u od sviftove, a bi}e
ponu|en u limuzinskoj i he~bek varijanti. Reza- tarski, a dizelska verzija zasad je stavljena na ~e-
njem proizvodnih tro{kova "Tojota" ne}e dovoditi kanje. Od kraja 2010, etios }e biti ponu|en na tr`i-
kvalitet u pitanje, ali za o~ekivati je slabiju zvu~nu {ti ma In di je, Ru si je i Ju `ne Ame ri ke, a
izolaciju, manje privla~ne, ali robusne materijale najvjerovatnije }e se proizvoditi u "Tojotinom"
za unutra{njost te samo osnovnu ponudu opreme. postrojenju u Indiji te godinu kasnije mo`da i u
U pripremi su dva DOHC benzinca - 1,2 i 1,5-li- Brazilu.
8 vupsbl!12. 1. 2010.

Reno megan
grandtur 1.9 DCI
Opravdava

egan grandtur je najfunkci- Karavanska verzija megana pravi je porodi~ni

M
onalniji model iz "Renoa", automobil, jer ima prostranu i dobro opremljenu unu-
naravno, ako ne ra~unamo tra{njost te funkcionalan, prili~no velik prtlja`nik.
se nik i grand se nik. Ovaj Megan grandtur nije rekorder po prostranosti. Po
model je produ`en, sa 429,5 osnovnoj postavci prtlja`nika to je oktavija kombi, sa
na 456 centimetara, a vi- 580 litara, a sa preklopljenim sjedi{tima najve}e tran-
si na je, zbog kro vnih sportne mogu}nosti ima "Pe`oov" 308 SW, sa ~ak
nosa~a, pove}ana sa 147 na 151 centimetar. 1.736 litara korisnog prostora. Ali, objektivno i ovo
Zadr`ana je solidna {irina od 181 cm. {to nudi ovaj model je zadovoljavaju}e. Pogotovo sa
Skladan zadnji dio: Francuski Megan bogatom opremom i dizela{em 1.9 dCi. Taj motor, sa
stru~njaci su po{teno odradili posao, jer nisu grandtur 130 KS pri samo 3.750 o/min, prava je mjera za ovaj
samo dodali zadnji sanduk na osnovnu for- automobil. I malo vi{e od toga, jer s preciznim mje-
mu, kao u slu~aju oktavije kombi i fokusa
ima sve nja~em sa {est stepeni osigurava ubrzanje do stotke u
turnier, nego su me|uosovinski razmak po- adute za samo 9,8 sekundi i brzinu ve}u od 200 km/h.
ve}ali sa 264 na 270,4 centimetara. Dobijen Dizela{ sa 1.870 ccm vu~e korijene od atmosfer-
je skladno zaobljen zadnji dio, kojim je
tr`i{ni skog dizela{a iz osamdesetih, a u turbodizelskoj ver-
osnovni megan postao skladniji i privla~ni- uspjeh ziji je pokretao i volvo S40 i V50.
ji. Najva`nije je da su zadnja sjedi{ta postala Dobre vozne osobine: Mada je zadnji
komfornija, a prtlja`nik je pove}an sa 405 na dio produ`en za 26,5 cm, karavanski megan je za-
526 litara, u osnovnoj konfiguraciji. Kad se dr`ao okretnost i vozne osobine osnovnog modela, a
zadnja sjedi{ta obore, iskoristivi prostor se dobra aerodinamika zaslu`na je za uvjerljive perfor-
pove}ava sa 1.162 na 1.595 litara. manse.

Porodi~ni "Opel"
meriva
Platforma

monovolumen
za merivu
sastavljena
je od
modifikovanih
elemenata
preuzetih s
korse, astre
i zafire

Mali monovolumen iz Ruselshaima podsje}a
na astru i insigniju, a sa zadnjim vratima koja se
otvaraju u suprotnu stranu te brojnim inovacijama,
prakti~nost podi`e na jo{ vi{i nivo.
Prema o~ekivanjima, nova meriva kre}e u serij-
sku proizvodnju tek uz manje razlike u odnosu na
atraktivni koncept predstavljen u @enevi 2008. U
`argonu zvana suicidalna, ali vrlo prakti~na zadnja
vrata, omogu}avaju vrlo lak pristup na zadnju klupu
te merivu ~ine pravom porodi~nom prijateljicom.
Otvaraju se u suprotnu stranu gotovo do 90 stepeni
dok automatika brine o sigurnosti i onemogu}ava
otvaranje vrata u vo`nji. Dizajn automobila vrlo je
prepoznatljiv i gotovo da se ne razlikuje od ranije
predstavljenog koncepta, a vidljiv je uticaj ve}ih mo-
dela iz game astre i insignije. Poznati fleks spejs sis-
tem je evoluirao te nudi jo{ ve}u varijabilnost -
zadnja sjedi{ta mogu se poma}i unazad, kako bi se
oslobodilo vi{e prostora za noge, a uz to su i potpuno
uklonjiva, {to ranije nije bio slu~aj. Vrlo je koristan i
sistem pomi~nih pretinaca, koji olak{ava kori{tenje
putnicima i na prednjim i na zadnjim sjedi{tima. Pla-
tforma za merivu sastavljena je od modifikovanih
elemenata preuzetih sa korse, astre i zafire, a ve}i su i
me|uosovinski razmak i trag to~kova, {to }e pobolj-
{ati upravljivost i stabilnost, ali i za{titu putnika od
sudara.
Za pokretanje je namijenjeno {est `ivahnih turbo
motora, poznatih iz astre, sa snagom u rasponu od 74
do 138 KS, dok je potro{nja goriva u prosjeku manja
za 15 odsto u odnosu na postoje}e motore. Slu`beno
predstavljanje zakazano je za `enevski salon u martu,
a na evropskim tr`i{tima meriva }e se pojaviti na lje-
to, sa po~etnom cijenom od 15.500 evra.
 12. 1. 2010. vupsbl 9

ulo`eno
Spreman lete}i automobil
O lete}im automobilima sanjari se ve} dugo, a ~i-
ni se da }e 2011. biti godina kada }e se mnogima,
koji su spremni istresti zna~ajnu sumu novca, taj san
pretvoriti u javu.
Pro{le godine smo vidjeli testne letove prvog na
svijetu lete}eg automobila iz "Terafugije", a ameri-
~ki proizvo|a~ koji nije pokleknuo ni pod naletom
finansijske krize tvrdi da njegovo posljednje prototi-
pno izdanje mo`e prevaliti do 700 kilometara u vaz-
duhu brzi nom od 185 km/h, odno sno na
standardnim saobra}ajnicama voziti do brzine od 70
km/h.
Mnogo impresivniji je podatak da su ameri~ki in-
`enjeri ovaj fascinantan miks automobila i aviona
uspjeli upakovati u vozilo koje bez problema stane
na automobilski parking mjesto ili u gara`u te se
transformi{e iz automobila u avion za svega trideset
sekundi, {to je vrijeme koje je potrebno nekim ka-
brioletima samo da otvore i zatvore krov.
"Terafugijin" cilj je stvoriti automobil koji }e pilo-
tima olak{ati svakodnevno letenje bez potrebe za
kori{tenjem vi{e vozila i njihovim skladi{tenjem.
Ameri~ka kompanija zasad prima narud`be za auto-
mobil u iznosu od 10.000 dolara, a o~ekuje se da bi
nakon isporuke krajnji vlasnici trebalo da izdvoje
jo{ 185.000 dolara.

"Mini" smislio novi Mali

elektri~ni
Za uvjerljivu elasti~nost zaslu`an je okretni mo-
ment od 300 Nm pri samo 1750 o/min.
Djelotvorne ko~nice: Osje}aj uvjerlji-
vih voznih svojstava poja~avaju djelotvorne ko~nice, na~in reklamiranja sportista
Upravlja~ je ugodan, mo`da mu malo nedostaje s nagla{eno sna`nim servo ure|ajem, {to je vrlina ve- Dobra reklama zlata
odziva sa puta i hod ru~ice mjenja~a za malo je predu- }ine "Renoovih" automobila. Dodatni bodovi se dobi- vrijedi, a jedan od naj-
ga~ak. Sve ostalo je vrlo dobro ili izvrsno. Podvozje jaju i za osje}aj uvjerljive sigurnosti. Ne samo zbog djelotvornijih na~ina za
pru`a dobar kompromis stabilnosti i udobnosti te se suvereno osvojenih pet zvjezdica po Euro-NCAP-tes- privla~enje pa`nje pu-
bez ve}eg problema i iznena|enja mogu posti}i soli- tu. Izrada je solidna i precizna, a i materijali su kvali- blike jeste - iznena|enje.
dni brzinski prosjeci ~ak i kad je megan grandtur po- tetni. "Mini" je tako u Am-
tpuno optere}en. Tada se dobro izbalansira te`ak Zadnja se sjedi{ta jednostavno mogu preklapati u sterdamu pobacao kutije
omjeru 60:40, {to pobolj{ava kombinovanje putni- s komadima ukrasnog
~kog i prtlja`nog prostora. U unutra{njosti ni{ta ne papira koje izgledaju
Podvozje pru`a dobar klepe}e, {to je bila boljka prethodnih serija. kao da je u njima neko-
kompromis stabilnosti i udobnosti Testni model stoji 23.200 evra, {to nije malo. Ali me za Bo`i} isporu~en Ideja o malom sportskom
osnovni megan grandtur, s dobrim benzincem 1.6 sa kuper, jedan od najpo- automobilu koji bi bio izu-
110 KS dostupan je za 16.400, {to je dobra cijena za pularnijih modela ovog engleskog proizvo|a~a. zetno brz, a istovremeno ja-
prednji dio, koji, kad je auto minimalno optere}en, pristojan komad auta. Prili~no jednostavna kampanja, ~ini se, uspjela je u naumu te je privukla ko malih dimenzija ro|ena
kod o{tre vo`nje izaziva potrebu za blagim dodava- No megan grandtur ima sve adute za tr`i{ni us- zna~ajnu pa`nju. "Mini" igra na najve}i adut svojih modela, a to je njihova je jo{ 1982. godine u veli-
njem upravlja~a. pjeh, uprkos krizi koja je francuske, italijanske, japan- veli~ina. kom zastoju u Los An|ele-
Ve}i me|uosovinski razmak osigurao je limuzin- ske i korejske modele vi{e pogodila od njema~kih i U svakom slu~aju, stru~njacima za marketing iz "Minija" treba ~estitati na su. Mno gi ne mo gu
sku prostranost na zadnjim sjedi{tima, a veliki zadnji ~e{kih. Ovo je automobil koji se kupuje razumom, a zanimljivoj ideji koja odska~e od uobi~ajenih metoda reklamiranja automo- vjerovati da mali sportski
otvor i segmentno preklapanje zadnjih naslona pove- ne srcem, jer pru`a sve {to prosje~nom voza~u, za po- bila. Kreativno razmi{ljanje }e se vjerovatno isplatiti kada budu ra~unali automobil koji je {irok samo
}ava funkcionalnost. rodi~ne i poslovne namjene treba. prodajne rezultate nakon praznika. pola normalne du`ine auto-
mobila mo`e biti dovoljno
stabilan, a kamoli da ima
"Audijeva" sportske performanse. Firma

Aveo u novom ruhu kontroverzna

"Commuter Cars" proizvela
je ovaj automobil i nazvala
ga tango T600. [irok je eks-

reklama tremno malih jedan metar,

vi sok 1,52, a du ga ~ak je
2,57 metara, pa je po tom
pitanju uvjerljivo manji i od
smar ta. Tan go T600 za
Sportski ubrzanje s mjesta do stotke
izgled treba ta~no ~etiri sekunde, a
upotpunjuje pokre}u ga dva elektromo-
zadnji tora na zadnjim to~kovima.
spojler, Elektromotori imaju iznos
centralno najve}eg okretnog momenta
smje{teni ~ak 711 Nm, kao i super
auspuh i sportski vajper.
devetnaestcolne Kao izvor elektri~ne ene-
aluminijumske rgije koriste se serijski spo-
felge jeni olovni akumulatori, pa
Kontroverzni reklamni spotovi U spotu vidimo ~ovjeka koji se je doseg ovog vozila samo
S dolaskom fieste na ameri~kom tr`i{tu se rasplam- snim sklopom koji podsje}a na ona {iroka te masivnim nisu rijetkost u automobilskom poku{ava ubiti na na~in da crijevo 80 km. Uz ugra|eni poseban
sala bitka za popularni B-segment. "[evrolet" nema na- usisnicama vazduha. Sportski izgled upotpunjuje zadnji svijetu a "Volksvagen" grupa po- pro vla ~i od iz du vnog sis te ma ure|aj za brzo punjenje od
mjeru prepustiti svoj dio kola~a konkurenciji, pa }e na spojler, centralno smje{teni auspuh i devetnaestcolne znata je po ~itavom nizu reklama svog audija A5 TDI do djelimi~no 200A mo gu }e je pra zne
salonu u Detroitu poku{ati redefinisati imid` koji njihov aluminijumske felge. I interijer je sportski nastrojen pa koje su na granici dobrog ukusa. otvorenog prozora. Nakon, pre- akumulatore napuniti do 80
aveo u`iva me|u ljubiteljima automobila. pa`nju plijeni kombinacija digitalno-analognih instru- Posljednji "Audijev" spot poi- tpostavljamo, vi{esatnog sna vo- odsto kapaciteta za samo 10
Provjerena formula kojom se konzervativan, samo- menata te ko`om presvu~eni i plavim koncem pro{iveni grava se idejom samoubistva. Za- za~ se bu di te je, na svo je minuta.
zatajan automobil mo`e pretvoriti u atraktivan i po`e- elementi poput ru~ice mjenja~a, ru~ne ko~nice, volana i sad ni je po zna to je li spot razo~aranje - jo{ `iv. Cijena tanga T600 u osno-
ljan jest predstavljanje njegovog sportskog, "hot he~" sjedi{ta. namijenjen televizijskom ogla{a- Kontroverzni video spot nije vnoj elektri~noj verziji je
izdanja. Znaju to i u "[evroletu", pa su nam za nadola- Performansi zasad nisu poznati, ali konceptni aveo vanju ili }e ga korisnici Interneta kratki vodi~ za eutanaziju ve} je oko 85.000 dolara, a verzija
ze}i salon automobila u Detroitu pripremili aveo RS u za pogon koristi 1,4-litreni turbopunjeni benzinski mo- mo}i pogledati samo on-line, ali "Audijev" cilj, kako saznajemo na sa prikolicom koja omogu-
konceptnom izdanju. tor sa 138 KS i 192 Nm okretnog momenta pomo}u ko- pitanje je koliko bi ga dr`avnih te- kraju, demonstracija da je ~ista }ava hibridni pogon ko{ta
Najzna~ajnije promjene ogledaju se u agresivnoj jeg bi sprint do stotke trebalo da traje kra}e od devet levizijskih agencija ionako odo- TDI tehnologija dobra za okolinu oko 121.000 dolara.
prednjoj masci s velikom re{etkom hladnjaka, svjetlo- sekundi, a maksimalna brzina iznosi oko 200 km/h. brilo za emitovanje. jednako kao i za voza~a.
10 vupsbl!12. 1. 2010.

Nau~ite sve o Suncu,

Kad te pi}e nadja~a
Ovaj klip je istovremeno
i smi je {an i tu `an, jer u
njemu mo`ete vidjeti pija-
ne ljude kako padaju, mu-
~e se da us ta nu i odr`e
ravnote`u, ali bezuspje{no.
Za{to ~ovjek sebi dozvoli
ovakvu sramotu? Vjerova-
tno ne mo`e da odoli. Po-
gledajte klip "The ultimate
drunk people compilation
video ever!!!" na YouTu-
beu i sami izvucite pouku.

Mudar plan
Ova reklama je zaista za-
nimljiva, a {to je najva`ni-
je, potpuno je razumljiva.
Naime, nakon {to je shva-
tio da bez bra}e i sestara
nema s kim da se igra, dje- Pripremio: Dragan SLADOJEVI]
~ak je skovao lukav plan,
koji je dao `eljene rezulta- unce je centralna zvijezda Sun-

te. Klip "Best tv commer-
ci al ever!!! Smart and
funny!!!" mo`ete pogledati
na YouTubeu.
Ludi padovi
Iako ve}inu smije{nih kli-
pova ~ine padovi, nikada ih
nije dosadno gledati. Ovaj
pod nazivom "Funny Acci-
dents - Incidenti Divertenti"
stvarno je riznica onih ludih
si tu aci ja, ko ji ma se akte ri
ba{ i ne ponose. Smije{no
je, mora se priznati, pa je sa-
mim tim i vrijedno pomena.
Potra`ite klip na YouTubeu,
ne}ete se pokajati.
S
~evog sistema oko koje kru`i
osam planeta i njihovi sateliti,
pet patuljastih planeta, asteroidi,
komete, meteori i ~estice kosmi-
~ke pra{ine.
U Suncu se nalazi oko 99,8
@ivotni vijek tipa zvijezda odsto mase Sun~evog sistema. Energija Sunca u vi-
u koje spada Sunce je oko du sun~eve svetlosti omogu}ava `ivot na Zemlji pu-
tem procesa fotosinteze, i uti~e na klimu i vrijeme
10 milijardi godina, a budu}i na Zemlji.
da je ono staro oko pet Sunce se sastoji od vodonika, helijuma i male
koli~ine ostalih elemenata, uklju~uju}i gvo`|e, nikl,
milijardi godina, nalazi se u kiseonik, silicijum, sumpor, magnezijum, ugljenik,
sredini svog `ivotnog ciklusa neon, kalcijum i hrom.
Nekada su ljudi smatrali Sunce druga~ijom vr-
Na dana{nji dan Umrla
Agata Kristi
Zabranjeno Aga ta Kris ti,
po zna ta bri tan -

OBHMB- TUVQ-
kloniranje u Evropi ska knji`evnica,
autor brojnih kri-
QSPMB[OB
V[FUPTU
QPTWF-
TBTWJN
_FUSEF.
TFU
HSFEB- WPEFOJ UF\LJ
QBQJOTLB AFOB!
QBMB_B!V LPKB!WS\J Na dana{nji dan 1998. uspjeli klonirati vi{e vrsta minalisti~kih ro-
QPUQP. MKVTLBS NFUBM
WPMKOPH
NJ\J^B
)UVS/* )SVT/* SBOK
SJNV BOBMJ[V godine 19 evropskih dr`a- `ivotinja, a godine 2001. ma na, umrla je
QPTVEB va potpisalo je dokument o Amerikanci su ~ak poku{a- na dana{nji dan
SVLB_JDB-
QSPTVMKB-
zabrani kloniranja ljudskih li klonirati ~ovjeka u ~emu, 1976. godine. S obzirom na to da je
\FSQF!. bi}a. na sre}u, nisu uspjeli. Jedna najpoznatiji svjetski pisac misterija, na-
OKB_B
Kloniranje je pojam koji tehnika koju nau~nici pri- zivaju je i "kraljicom zlo~ina". Tokom
OFNP!. u {irem smislu ozna~ava mjenjuju za dobijanje klo- svoje knji`evne karijere, koja je trajala
SBMBO
prirodni ili vje{ta~ki razvoj nova naziva se nuklearni vi{e od pola vijeka, napisala je 79 knji-
dvi je ili vi {e ge ne ti ~ki transfer. ga, od toga 66 kriminalisti~kih romana,
QF_FOB identi~nih }elija ili organizama. To je oblik Svijet treba brzo zabraniti kloniranje ljudi i i vi{e zbirki kratkih pri~a i drugih djela,
_JTUB
HMJOB bespolnog razmno`avanja razli~itih jedno- dopustiti samo izuzetke u strogo nadziranim koja su prodata do sada u vi{e od dvije
}elijskih i vi{e}elijskih organizama pri ko- istra`ivanjima u svrhu lije~enja bolesti poput milijarde primjeraka {irom svijeta i pre-
EPCSP
EJP
)FOH/* jem nas ta ju po tom ci ko ji su je dna ki dijabetesa ili Alzheimera, preporu~iju u UN - ve de na na vi {e od 50 je zi ka. Za bi -
NPMFLVMB HSBE! roditeljskom organizmu i me|usobno. ovoj studiji. lje`eno je da su je di no Bi bli ja i
V!JOEJKJ Sam pojam kloniranje poti~e iz 1963. go- Stru~njaci UN-ovog instituta za napredne [ekspirova djela do`ivjela ve}u prodaju
WSTUB!
LSBUJDB![B
QBQJHF dine, a stvoren je nakon {to je godinu dana studije rekli su da bi bez takve zabrane vlade od romana Agate Kristi. Njena drama
QPLPKOJ SB_VOP!. ranije britanski nau~nik D`on Gurdon uspio morale pripremiti zakonske mjere za za{titu "Mi{olovka" premijerno je izvedena u
WP!ETUWFOJ
SB_VO stvoriti jednu `abu. klonova od "potencijalnog zlostavljanja, pre- Londonu 25. novembra 1952. godine.
LBSMPWBD BTUBU U posljednjih nekoliko godina nau~nici su drasuda i diskriminacije".
MVNFO
HSBE!V 6/!J!2/!
\QBOJKJ WPLBM

FBTU
LPMVU!LSV!.
IB!)NO/*

N/!JNF
WBTJMJKF
TMPWP
Provjerite svoje znanje
Kad je nastala prva fotografija ^ije djelo je slika "Crveni vinograd"
QFUJ!
TUVQBOK J[B!#D#
EJKBUP!O.!
TLF!MKF!TU!.
HM/!HSBE
\WBK!DB!S!.
Prva fotografija na svijetu "Crveni vinograd" je slika
WJDF TLF razvijena je 1826. godine, a holandskog slikara Vinsenta
CBSJK njen autor je @ozef Nijeps, van Goga, koju je naslikao u
HSPNBEB
MFEB WSTUB
MVLB-!
francuski hemi~ar. novembru 1888. godine.
QPSJMVL Ova fo to gra fi ja je bi la Poznata je po tome {to je to
PUBD
)GSBO/*
stvorena pomo}u kamere jedina slika koju je umjetnik
KFEOBLP opskure, a vreme ekspozici- uspio da proda za `ivota.
TMPWB!J[B
#J#!J!#U# je bilo je oko osam ~asova. "Crveni vinograd" je prvi
HSBE!V! Sunce je za to doba prelazi- put izlo`en na zvani~noj izlo-
CJKFT-
TSEACB
FOHMFTLPK lo put od istoka na zapad i osvijetlilo je obje strane nadvorja. `bi grupe "Les XX", 1890.
QJPO Pionir fotografije, kako zovu Nijepsa, usavr{avaju}i litogra- godine u Briselu, i tada ju je prodala za 400 franaka Ana
fiju od 1813. do 1820. godine, prvi u svijetu uspio je da fiksi- Bok, slikarka impresionizma i ~lan grupe "Les XX". Tako|e,
WSI!OB!IJ.
NBMBKJNB
ra sliku dobijenu u mra~noj komori pomo}u plo~e prekrivene poznata i kao umjetni~ki mecena iz Brisela, Ana Bok je bila
osjetljivim slojem asfaltnog laka. sestra Eud`ina Boka, Van Gogovog prijatelja.
Eksperimentisao je litografijom i to ga je dovelo do toga Kasnije slika prelazi u ruke poznatog ruskog kolekcionara
SKF\FOKB!J[!QSP\MPH!CSPKB-!WPEPSBWOP;!BOB-!CJUJ- da se trudio da slike koje su dobijene pomo}u kamere u~i- Sergeja [~ukina, da bi danas bila vlasni{tvo Pu{kinovog mu-
MBTLBWBD-!FTUFUJLB-!LMBSJOFU-!TPMBOB-!BOJUB-!OJ-!JUBMP-!JKJ- ni trajnim. zeja u Moskvi.
SJLB-!BWB-!J[B[JWB_-!KFEJOJDB-!BMBT-!TJS/

nebeskom tijelu od kojeg Zemlja ima vi{estruku korist
stom objekta nego {to su zvijezde. Vladalo je, kako se
mislilo, danima, dok su zvijezde vladale no}ima.
Ali, unazad par vjekova, astronomi su do{li do
saznanja da je Sunce samo jo{ jedno od srednje starih
~lanova porodice zvijezda. I kao svaka druga zvijezda,
Sunce je smrtno.
Saznanje da je Sunce zvijezda dalo je jako veliki
zamah astronomiji. Prou~avaju}i Sunce, najbli`u zvi-
jezdu, nau~nici su nau~ili sve o tim svijetlim nebeskim
tijelima.
Obrnutim postupkom, dakle, prou~avanjem zvi-
jezda u svim njihovim raznolikostima, nau~nici su na-
u~ili o pro{losti i budu}nosti Sunca. Ta zvijezda je
temeljni izvor na{eg prehrambenog lanca.
Kada je Sunce nastalo, ono je omogu}ilo svjetlost
i toplotu potrebnu da Zemlja postane pristupa~no
mjesto. Kada se Sunce ugasi, na{a planeta ne}e vi{e
biti "gostoljubiva" za `ivot.
Ovan
Eb!obt!sb!{nj|!mkb!uf!p
mkv!cb!wj!j!p!up!nf!lb!lp!cj
cj!mp!mj!kf!qp!eb!wbn!tf
of!lp!opw!twj!ej!j!v|f!ub!v
wb|!aj!wpu/!Np!hv!~f!kf!eb!{b!jt!ub!qsj!nj!kf!uj!uf
of!lp!hb-!bmj!oj!|ub!wj!|f!pe!up!hb!tf!of!~f!ef!.
tj!uj/!Vlp!mj!lp!tuf!kv!•f!penb!sb!mj-!eb!obt!qp!.
lv!|b!wb!uf!eb!up!obt!ub!wj!uf-!b!blp!ojt!uf-
{b!nj|!mkb!uf!eb!np!af!uf!tf!cj!eb!eb!uf!pev!.
|lb!j!pef!uf!of!hekf!ob!penps/
Lav
Eb!obt!tuf!v!ept!ub
fnp!uj!wopn!sb!tqp!mp!.
af!okv/!_bl!~f!uf!cj!uj
tlmp!oj!eb!tf!ob!of!lp!.
hb!j!tb!ab!mj!uf/!Np!hv!~f!kf!eb!tuf!pt!uwb!sj!mj
wf!{v!t!of!ljn!lp!hb!kp|!ub!kj!uf!twp!kjn!qsj!kb!.
uf!mkj!nb/!Oj!kf!qsf!qp!sv•!mkj!wp!eb!tf!ub!lp!qp!.
ob!|b!uf!oj!qsf!nb!qsj!kb!uf!mkj!nb!oj!qsf!nb
qbs!uof!sv-!kfs!cjt!uf!tf!lb!toj!kf!np!hmj!ob!~j!v
ofp!csb!opn!hspa!}v!j{!hv!cjw!|j!qp!wkf!sf!okf
tb!pckf!tusb!of/
Strijelac
[b!o j!n b! wbt! of!l p
eb!mf!lp!qp!esv!•kf!j!sb!ep
cjt!uf!puj!|mj!j!qp!esp!coj!kf
hb!jtqj!ub!mj/!Of!ljn!Tusj!.
kfm!•f!wj!nb!kf!{b!jt!ub!v
j{!hmf!ev!eb!mf!lj!qvu-!epl
poj!esv!hj!p!jt!upn!kp|!nb!|ub!kv/!Vlp!mj!lp!tuf
{b!v{f!uj!p•f!lv!kf!wbt!p{cj!mkbo!sb{!hp!wps!tb
qbs!uof!spn-!np!hv!~f!p!wb!|jn!{b!kf!eoj!•ljn
qmb!op!wj!nb/!Lb!lp!hpe!eb!tuf!ob!vnj!mj!cj!~f
qp!wb!|fn/!
Uprkos napretku astronomije tokom zadnjih par
vijekova, na{e znanje o zvijezdama nije potpuno.
Nedavni napreci u astronomiji su udru`ili snage
sa "sna`nim" ra~unarima kako bi nam omogu}ili da
saznamo kako su zvijezde ro|ene, kako evoluiraju i
kako umiru.
Kada se Sunce ugasi,
na{a planeta ne}e vi{e biti
"gostoljubiva" za `ivot
Glavni impuls za nauku Sun~evog sistema do{ao
je kada su upotrebom radioaktivnog izotopa geolozi
ustanovili da su najstarije stijene na Zemlji stare oko
~etiri milijarde godina.
Ne{to kasnije, ista starost je ustanovljena na stije-
nama koje su donesene s Mjeseca, te na poznatom
Bik
Wb!n b! usf!c b! kf!e bo
lwb!mj!uf!ubo!cp!sb!wbl-!ub!.
•oj!kf!lwb!mj!uf!uop!esv!af!.
okf! tb! qp!s p!e j!d pn! j
sbt!qsbw!mkb!okf!p!lv!~ojn
qmb!op!wj!nb/!Of!|up!af!mj!uf!eb!sf!bmj!{v!kf!uf-!b
of!np!af!uf!tb!nj/!Usf!cb!wbn!qp!np~!j!qp!.
es|lb!wb!|ji!obk!nj!mj!kji/!Vlp!mj!lp!kf!pop!|up
~f!uf!pe!okji!usb!aj!uj!op!wbd-!cv!ej!uf!ub!luj!•oj!j
of!qsj!nkf!okvk!uf!vdkf!okj!wb!•lf!nf!up!ef/
Djevica
Oj!nb!mp!mbl!ebo!{b!Ekf!wj!df/
Csj!of!uf!{b!dj!kf!mp!•p!wkf!•bo!.
tuwp/!Qsj!uj!tov!uj!tuf!nj!tmj!nb!p
mp!|pk!flp!opn!tlpk-!qp!mj!uj!•lpk-
tp!dj!kbm!opk!tj!uv!bdj!kj-!b!of!np!af!.
uf!oj!|ub!eb!vsb!ej!uf!eb!cjt!uf!kf
j{!njkf!oj!mj/!J{!ckf!hb!wbk!uf!eb!hmf!eb!uf!wj!kft!uj!jmj
eb!•j!ub!uf!p!uf!|lp!~b!nb!v!{f!nmkj!j!twj!kf!uv-
kfs!eb!obt!qp!tf!cop!mp!|f!vuj!•v!ob!wbt/!Of
qsf!aef!sb!wbk!uf!tf-!up!wbn!of!~f!vcmb!aj!uj
nv!lf/
Jarac
Ob!qp!tmp!wopn!qmb!.
ov! kp|! wp!ej!uf! hmb!wov
sj!kf•/!V|mj!tuf!v!|upt!j
tb!eb! mb!hb!op! qsb!uj!uf
sb!eoj!sj!ubn/!Lbe!kf!sj!.
kf•!p!qbs!uof!sv-!nb!mp!tuf!tf!qp!wv!lmj-!bmj!up
of! {ob!•j! eb! tuf! j{!hv!cj!mj! jo!uf!sf!tp!wb!okf/
Ob!qspt!up-! tbe! jnb!uf! cj!uoj!kji! tuwb!sj! ob
vnv/!Tlmp!oj!tuf!of!hb!uj!wojn!nj!tmj!nb!j!tv!.
nokj!v!twf!|up!wbn!tf!tfs!wj!sb-!pqvt!uj!uf!tf
nb!mp/
12. 1. 2010. vupsbl 11
meteoritu s Marsa, i to nam pokazuje da se radi o~i- druge planete formirale u otprilike isto vrijeme kada i
gledno o starosti koja je sli~na kod svih planeta u Sun- Sunce, starost tih stijena nam govori da je Sunce for-
~evom sistemu. Uz pretpostavku da su se Zemlja i mirano prije pet milijardi godina.
Ova zvijezda pripada spektralnoj klasi G2V. G2
ozna~ava da je temperatura na povr{ini pribli`no
5.500 stepeni Celzijusovih, {to mu daje bijelu boju,
mada se Sunce ~ini `uto zbog atmosferskog rasipanja.
Ovo rasipanje daje okolnom nebu njegovu plavu boju.
Kada se Sunce nalazi nisko na nebu rasipa se jo{
vi{e svjetlosti, pa se ono ~ini narand`asto ili crveno.
Ova zvijezda je nekada smatrana malom i bezna-
~ajnom, ali danas je poznato da je ona svjetlija od 85
odsto zvijezda u galaksiji Mlije~ni put, od koje su ve-
}ina crveni patuljci.
@ivotni vijek tipa zvijezda u koje spada Sunce je
oko 10 milijardi godina, a budu}i da je ono staro oko
pet milijardi godina, nalazi se u sredini svog `ivotnog
ciklusa.
Olivier
Martinez
Pi{e: Dragana ZEC,
astrolog
Blizanci Rak
Vi!lb!lp!wbt!tb!np!twscf!ub!cb!. Jnb!uf!nb!mp!qp!uf!|lp!~b
oj"!Af!mj!uf!ob!qvu!b!oj!lb!lp!eb!pef!. gj!obo!tjk!tlf!qsj!sp!ef/!Obk!.
uf-!kfs!tf!tubm!op!of!|up!jt!qsj!kf!•j sb!ej!kf!cjt!uf!eb!twp!kv!uv!.
j{nf!}v!wbt!j!wb!|fh!dj!mkb/!Pwbk hv!{cph!of!•f!hb!|up!wbt Glumac Olivier Mar-
ebo!wbn!kf!v!{ob!lv!qj!tb!okb-!uf!mf!. kf!qsj!uj!tov!mp!pwji!eb!ob!j{mj!kf!•j!uf!kf!eopn tinez je ro|en 12. ja-
gp!oj!sb!okb-!qsj!•b!okb/!Jnb!~f!uf!up!mj!lp ep!cspn!lv!qp!wj!opn-!bmj!wbn!tf!of!eb-!kfs nuara 1966. godine u
pcb!wf!{b!eb!ob!lsb!kv!of!~f!uf!{ob!uj!oj!|ub!sb!. of!nb!uf!ep!wp!mkop!v!opw!•b!oj!lv/!Ojt!uf!cb| Francuskoj. Poznat je
ej!uf-!oj!lb!lp!sb!ej!uf-!b!qp!obk!nb!okf!{cph!•f!. qsj•!mkj!wj-!qp!nb!mp!tuf!tf!qp!wv!lmj!v!tf!cf!j postao nakon nekoliko
hb!twf!up!sb!ej!uf/!!Tnf!ub!wbn!hv!awb!j!cv!lb- obt!up!kj!uf!eb!j{!ckf!hof!uf!•j!ubw!twj!kfu/!Vuv!•f!. uloga u francuskim fil-
bmj!pe!up!hb!of!np!af!uf!qp!ckf!~j/! oj!tuf/ movima, koji su doveli
do uloge i u holivud-
skom spektaklu "Unfa-
ithful".
Vaga [korpija Glumom se po~eo ba-
Wb!h b!n b! cj! eb!o bt Eb!obt!tuf!tlmp!oj!eb!twj!. viti devedesetih godina
np!hbp!eb!tf!kb!wj!of!lp kfu! pcsb!e v!kf!u f! twp!kjn pro{log vijeka i ve} s
ob!lp!hb!ev!hp!oj!tv!oj tqf!d j!g j!• ojn!iv!n p!s pn/ prvom ulogom u filmu
"Un, Deux, Trois, Sole-
qp!nj!tmj!mf/!Np!aeb!of!lb Qb!{j!uf!eb!of!lp!hb!of!qf!.
il" je osvojio presti`nu
tub!sb!tjn!qb!uj!kb!kp|!nj!tmj dof!uf!jtv!wj!|f/!Ob!qp!tmp!wopn!qmb!ov!wbn "Cezarovu nagradu",
ob!wbt!jmj!wbt!pcsb!ev!kf!qp!{jw!qsj!kb!uf!mkb-!sp!. qsj!kf!uj!nop|!uwp!pcb!wf!{b!pe!lp!kji!tf!ob!. koja se dodjeljuje naj-
}b!lb!j{!jopt!usbo!tuwb/!V!twb!lpn!tmv!•b!kv- qspt!up!of!~f!uf!np!~j!pe!csb!oj!uj/!Jqbl-!kv!ob!. boljem mladom glum-
qsfe!wb!nb!kf!of!lp!j{of!ob!}f!okf/!Lbe!kf!p •lj!~f!uf!tf!j{cp!sj!uj!tb!twjn!of!eb!~b!nb-!b cu. Nakon toga uslijedio
qp!tmv!sj!kf•-!•j!oj!tuf!eb!tuf!qbs!uof!sb!{b!nj!. po!eb!~f!uf!qp!lv!|b!uj!eb!nb!mp!wsf!nf!ob je hit "Unfaithful" sa
kf!oj!mj!lbo!df!mb!sj!kpn/!Jtv!wj!|f!wsf!nf!ob!qsp!. qsp!wf!ef!uf!ejt!lv!uv!kv!~j!tb!|f!gp!wj!nb!p!wb!|pk Dajan Lejn 2002. godi-
wp!ej!uf!{b!sb!eojn!tup!mpn/ cv!ev!~opt!uj!v!gjs!nj/ ne, a potom se pojavio i
u filmovima "The Ro-
man Spring of Mrs Sto-
Vodolija Ribe ne", S.W.A.T. i "Taking
Lp!o b!• op! kf! j! lpe! wbt Wbt! csj!o f! wb| Lives". U privatnom `i-
ptwb!ovp!ebo!{b!mkv!cbw/!Sb!. qp!tbp/! Lbe! kf! p votu je bio povezan s
tqp!mp!af!oj!tuf!eb!qp!ej!kf!mj!uf mkv!cb!wj! sj!kf•-! twf mnogim slavnim `ena-
twp!kf!nj!tmj!j!af!mkf!t!qbs!uof!. kf! tkbk!op/! Twf! uf!•f! lb!lp! wj! {b!nj|!mkb!uf/ ma. Njegova veza sa
spn!j!eb!nv!qp!twf!uj!uf!wb!|f Wp!mj!uf! j! wp!mkf!oj! tuf-! |up! tf! ob! wb!nb! wj!ej/ Kajli Minog je okon~a-
qba!okf!eb!obt/!Of!lj!pe!wbt Qsp!cmfn!tv!wbn!tb!np!ob!hp!nj!mb!of!pcb!. na 2007. godine, a po-
sb!{nj|!mkb!kv!p!ekf!dj-!qb!kf!j!up wf!{f!j!sb!eop!wsj!kf!nf!lp!kf!wbn!oj!lb!lp!of tom su se na njegovoj
kf!eop!pe!qj!ub!okb!lp!kf!cj!tf pe!hp!wb!sb/! Jnb!uf! ob! vnv! esv!hf! tuwb!sj- listi na{le i Selma Hajek
np!hmp!ob!~j!ob!sf!qfs!up!bsv/!Wb!|b!tlmp!optu qb! ojt!uf! oj! obk!cp!mkf! lpo!dfo!usj!tb!oj-! |up te Mi{el Rodrigez. Bio
eb!|p!lj!sb!uf!of!p•f!lj!wb!ojn!j!eb!obt!cj!np!. ep!e b!u op! tuwb!s b! lpo!g v!{ j!kv! ob! sb!e opn je povezan i sa izrales-
hmb!ep!~j!ep!j{sb!ab!kb/ nkft!uv/ kim modelom Saraji
Givati i glumicom Pe-
nelopom Kruz.
 [ezdeset
{est miliona
dolara od filma
"[erlok Holms"
"Moulin Rouge" je
su najbolja
osveta Madoni. najbolji film decenije
Film "Moulin Rouge", u kojem glavne ali da je odluka bila na fanovima i gledaocima.
Gaj Ri~i, uloge tuma~e Nikol Kidman i Ivan Megregor, Na drugom je mjestu film o Batmanu
re`iser progla{en je najboljim filmom decenije, a "Princ tame", a na tre}em "No} glupih mrtva-
"Oscarom" nagra|en mjuzikl Baza Lurmana ca". Slijede ih "Prstenova dru`ina", prvi nasta-
odabralo je 150.000 fanova. vak trilogije "Gospodara prstena", dok se
Helen Kovli, direktorica kompanije "Lo- "Povratak kralja" iz iste trilogije smjestio na
ve Film", koja je provela istra`ivanje, smatra {esto mjesto. Me|u prvih deset su i "Gladija-
kako se "Moulin Rouge" i jo{ neki filmovi na tor", "Panov lavirint", "Pirati s kariba", "Don-
listi mo`da i ne mogu svrstati u istu kategoriju, nie Darko" i crtani film "Wall-E".

Majkl D`ekson
je ubijen
U vene mu je ubrizgana
pozama{na doza propofola, {to
ponovo baca sumnju na D`eksonovog
doktora Konrada Mareja
mrto vni ca Maj kla D`e kson napomenula da blisko sara|uju s losan|eles-

S
je procurila u javnost i doka-
zala ono u {to su mnogi su-
mnjali: kralj popa je ubijen.
Na kon smrti na D`e kso no -
vom tijelu su obavljene dvije
obdukcije, jedna 7. juna, na
kojoj ne stoji uzrok smrti, te druga, 31. av-
gusta koja ka`e da je D`ekson ubijen.
Navodno mu je u vene ubrizgana pozama-
{na doza propofola, {to ponovo baca sumnju
na D`eksonovog doktora Konrada Mareja, ko-
ji je otpo~etka pod pove}alom javnosti i istra-
ge.
Upravo zato ve} priprema obranu
na mogu}u optu`nicu, a pretpostavlja se da }e
ga teretiti za ubistvo iz nehaja, prenose svi
mediji.
Reagovala je i D`eksonova porodica te
kom policijom na ovom slu~aju.
"Majklova smrt se mora istra`iti i
ne}emo biti zadovoljni dok god se ne utvrdi
{to se ta~no dogodilo.
@e li mo da nam pre da ju te do ku men te",
prenio je portparol medijima.
Latoja D`ekson naglasila je kako je cijela
porodica uvjerena da Majklova smrt nije bila
slu~ajna.
"Majkl ne bi mogao izdr`ati toliki pritisak
i napor.
Na potpisivanje ugovara su ga prisilili le-
{i na ri ko ji su se uvi jek mo ta li oko nje ga i
upravljali njegovim novcem.
Istina je da je Majkl bio zavisnik,
ali zbog toga su krivi doktori koji su manipuli-
sali njim", tvrdi Latoja, koja se posvetila Maj-
klovoj djeci.

@izel Bund{en
najpla}enija
manekenka
na svijetu
Bra zil ka @i zel Bun -
d{en ~etvrtu godinu za-
re dom je naj pla }e ni ja
manekenka na svijetu, a
slijede je Hajdi Klum,
Kejt Mos, Adrijana Li-
ma i Ducen Kros.
Bund{enova je dosti-
gla rekordnu zaradu od
35 miliona dolara. Lje-
potica, ~ije se bogatstvo
procjenjuje na 150 mili-
ona dolara, proslavila se
kao za{titno lice mnogih
poznatih modnih bren-
dova, od Ralfa Lorena
do "Victoria's Secret".
@izel se pored "{etanje
po pisti" i slikanjem za brojne reklamne kampanje bavi i kreira-
njem - njene sandale ipanema jedan su od najprodavanijih brazil-
skih proizvoda u svijetu. Prethodna godina je za @izel bila uspje{na
URUJA[I - @ena u kimonu pozira sa "Diznijevim" likom uo~i godi{nje proslave Dana i na privatnom planu, udala se za Toma Brejdija, kvoterbeka Nju
punoljetstva u "Tokio Diznilendu" u gradu Uruja{i, koja ozna~ava prestanak djetinjstva. Inglanda, i rodila sina Bend`amina.
Nekih 1,27 miliona ljudi koji su napunili 20 godina slavili su {irom Japana punoljetstvo.