Professional Documents
Culture Documents
Primjena Tehnologije Zavarivanja U Izradi Kotlovskih Postrojenja PDF
Primjena Tehnologije Zavarivanja U Izradi Kotlovskih Postrojenja PDF
UVOD
1.1 UVOD U KOTLOVSKA POSTROJENJA
Osnovni je zadatak kotlovskog postrojenja transformacija kemijske energije goriva u
toplinsku energiju radnog fluida, a u pravilu mu je glavni dio parni kotao protoni sustav za
transformiranje energije. U podruju izgradnje energetskih, toplinskih i procesnih sustava
problemi gradnje parnih kotlova ine zasebno podruje.
Osnovna namjena parnog kotla je proizvodnja vodene pare tlaka veeg od
atmosferskog koja se moe koristiti za dobivanje mehanikog rada, za grijanje i za
industrijske procese ili za kombinirano proizvoenje mehanikog rada i topline.
Na slici 1.1 je prikazano mjesto parnog kotla u pretvorbi energije. Parni kotao je dio
kompleksnog energetskog, procesnog ili toplinskog sustava u kojem se kemijska energija
goriva pretvara u energiju vodene pare. Vrste energija koje se javljaju u parnim kotlovima
prilikom pretvorbe energije su:
Kemijska energija goriva ija koliina ovisi o kemijskom sastavu goriva,
Toplinska energija dimnih plinova koji nastaju procesom izgaranja,
Energija vodene pare traenih karakteristika (tlak, temperatura),
Toplinske energija vode ako se radi o toplovodnim kotlovima.
Nedostatak i nedovren razvoj teorijskih osnova primijenjenih u gradnji parnih kotlova
na podruju strujanja fluida, izmjene topline, vrstoe specijalnih materijala, poznavanja
izgaranja goriva, te uporaba iskustvenih veliina i podataka za gradnju parnih kotlova umjesto
provjerenih teorijskih osnova doveo je do gradnje razliitih tipova parnih kotlova, razliitih
uina i svojstava pare (parametara pare). Brzi razvoj parnih kotlova ima za posljedicu mnoga
rjeenja koja nisu dokraja ispitana.
1
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
IZVORI ENERGIJE
POTENCIJALNA/KINETIKA
ENERGIJA
Vodeni resursi
KEMIJSKA
ENERGIJA
NUKLEARNA
ENERGIJA
Fosilna goriva
Nuklearna goriva
PARNI KOTAO
Loite kotla
(proces izgaranja)
TOPLINSKA ENERGIJA
DIMNIH PLINOVA
NUKLEARNI
REAKTOR
TURBINA
MEHANIKA ENERGIJA
GENERATOR
ELEKTRINA ENERGIJA
Slika 1.1 Pretvorbe energije i parni kotao
Spomenuto stanje u gradnji parnih kotlova posljedica je injenica:
koriste se razliite vrste goriva (kruta, tekua i plinovita), razliitih kemijskih
sastava, to stvara tekoe u primjeni jedinstvenih tipova parnih kotlova;
istraivanja kompleksnih uvjeta i procesa izgaranja raznih vrsta goriva razliitih
sastava jo nisu zavrena;
pitanja optimiranja uvjeta strujanja fluida i izmjene topline, te postavljanja
optimalnog prorauna veliine ogrjevnih povrina treba teorijski i raunski rijeiti,
te sistematizirati za pojedine vrste parnih kotlova;
2
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
zbog izgaranja sve loijih goriva javljaju se novi, tei uvjeti regulacije i
automatizacije;
zbog povienja radnih tlakova i temperatura pregrijanja pare upotrebljavaju se
kvalitetnije vrste konstrukcijskih elika (prelazi se od feritnih elika na austenitne
elike), a potrebno je provesti pogonska ispitivanja toplinskih i mehanikih
svojstava materijala tijekom deset pa i vie godina da bi se pouzdano utvrdile
doputene granice deformacija i naprezanja materijala za izradu cijevi, komora,
bubnja i drugih dijelova parnih kotlova;
pitanja korozije, troenja i oteenja kao i pitanja oneienja ogrjevnih povrina na
strani vode i pare, kao i na strani dimnih plinova, postaju sve sloenija zbog sve
viih radnih tlakova i temperatura i sve ire primjene goriva s velikim postotkom
sumpora i mineralnih tvari;
nova rjeenja u razvoju termoenergetskih postrojenja, povezivanje procesa vodena
para-plin i upotreba loita parnog kotla pod tlakom, stvaraju niz novih pitanja
izgaranja, strujanja fluida i prolaza topline.
Novija podruja u razvoju energetskih postrojenja,(npr. koritenje nuklearne energije),
uvjetuju druge karakteristike gradnje parnih kotlova i otvaraju niz novih problema.
Razvoj gradnje parnih kotlova, zbog poveanja potrebnih koliina elektrine energije i
tenje za to ekonominijim energetskim postrojenjem, uvjetuje gradnju jedinica velikih uina
s istodobnim poveanjem parametara proizvedene vodene pare (tlak, temperatura).
Osnovni parametri parnih kotlova, koje mogu dati uvid u njihov razvoj, a koji se
pokuavaju normirati, odnosno uklopiti u odreene granice jesu:
D - uin (kapacitet) parnih kotlova, kg/s
p - tlak u parnom kotlu, Pa
tpr - temperatura pregrijane pare, C.
gp korisnost parnog kotla, %
1000
900
800
700
600
500
400
300
200
100
1900 10
20
30
40
50
60
godina proizvodnje
70
1900 10
20
30
40
50
60
godina proizvodnje
70
Slika 1.2 Razvoj parnih kotlova prema osnovnim parametrima od 1900. do 1970.
(Ladislav Kreuh GENERATORI PARE)
3
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
40
30
20
10
1900 10
20
30
40
50
60 70
godina proizvodnje
90
80
70
1900 10
20
30
40
50
60
godina proizvodnje
70
Slika 1.3 Razvoj parnih kotlova prema osnovnim parametrima od 1900. do 1970.
(Ladislav Kreuh GENERATORI PARE)
Postoje etiri etape razvoja parnih kotlova s konvencionalnim gorivom i 5. etapa s
nuklearnim gorivom (parni kotao prelazi u ovoj etapi u izmjenjiva topline).
1. etapa: poetak gradnje parnih kotlova u vrijeme oko 1900: runo loenje na
nepominim reetkama; parni kotlovi s velikim sadrajem vode; za potrebe veih
uina grade se nizovi ili baterije parnih kotlova; parametri kotlova iznose: tlak pare ~
1,5 MPa, temperatura pregrijanja pare do 250 C.
2. etapa: gorivo izgara u sloju na mehanikim reetkama, tj. reetkama s pogonom za
pokretanje. Osnovni predstavnici ove etape jesu parni kotlovi sa sekcijama
(sekcionalni) i strmocijevni parni kotlovi; parametri iznose: tlak pare do ~ 4 MPa i
temperatura pregrijanja pare do 450 C; vrijeme gradnje od 1900. do 1925.
3. etapa: u razvoju parnih kotlova osim izgaranja u sloju uvedeno je i izgaranje goriva u
prostoru odnosno izgaranje pomou ugljena samljevena u mlinovima. Zbog potpuno
novih uvjeta izgaranja ugljene praine, loite je dobilo odreeni oblik i nia
volumenska optereenja nego pri izgaranju ugljena u sloju. Parametri pare iznose: tlak
4
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
Kod veih jedinica parnih kotlova upotrebljava se kao karakteristina veliina maksimalni
trenutni uin, koji je za oko 10% vei od maksimalnog trajnog uina ali je doputeno trajanje
takvog uina samo 30 minuta.
Q B Q0
T T2
100 = 1
100 ,% .
QB
T1
(1.1)
6
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
A12331
100 ,%
A123ca1
za pregrijanu paru:
A123451
100 ,%
A1234da1
< tC
tR =
tR
Zvonimir Ungvari
9
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
10
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Is. isparivai
B. bubanj
E. ekonomajzer
Pl. plamenik
L. zagrija zraka
Slika 1.8 Ozraeni parni kotao("uro akovi"- TEP d.o.o.)
11
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
U posljednje vrijeme sve se manje proizvode kotlovska postrojenja koje kao gorivo koriste
ugljen(TE "Plomin II"), a sve se vie prave kotlovi - spalionice smea.
Jedan od takvih postrojenja je prikazano na slici1.9.
1-dovoz smea eljeznicom
2-vaganje/kontrola smea
7b-pranje sa vodom
7c-katalizator
13-komadno mjesto
14-spremnik za
3-razdvajanje smea
4-odvodnja smea
5-spremite smea
6-kotlovnica
7-prostor za proiavanje dimnih plinova
7a-elektrofilter
suenje zraka
15-silos i odlagalite
otpadnih estica
16-drutvene
prostorije
17-staro postrojenje
12
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Brodski kotao tipa Integral koristi se za proizvodnju zasiene pare i ugrauje se na brodovima
raznih tipova, a najee na motorne tankere. Para iz ovih kotlova koristi se za razne namjene
na brodu, a na tankerima i za grijanje tereta. Takav kotao je prikazan na slici 1.10.
13
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
kontrolna vrata, zaklopke, otvore za nadgledanje, razne lijevane dijelove itd. Fina armatura
obuhvaa bitne dijelove za sigurnost pogona i rada jedinice(manometri, termometri, ventili
itd.)
Zvonimir Ungvari
17
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
18
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
19
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
Danas se u kotlogradnji vri normizacija prema euro normama (EN), ali u nekim
sluajevima se jo uvijek koriste DIN norme. U Evropskoj Uniji se uvode novi propisi koje se
odnose na dijelove pod tlakom (PED pressure equipment directive). Normizacijom se
postie da elike pod istom oznakom imaju isti sastav i ista mehanika svojstva. Materijali se
oznaavaju prema normi EN 10027 koja je uglavnom preuzeta od DIN normi.
Legirani elici kao materijal za tlane i ostale dijelove parnog kotla imaju prednosti jer
zbog primjesa mogu podnositi vee naprezanje na vlak. Imaju i poboljana neka druka
svojstva, kao npr. otpornost na starenje. Postoji razlika izmeu visoko i niskolegiranih elika.
Granicu meu njima oznauje postotak legirnih primjesa; ako udio svih primjesa (legirnih
dodataka) prelazi 5% elik se ubraja u visokolegirane.
U normi EN 10028 su opisana svojstva plosnatih proizvoda od razliitih elika za posude
pod tlakom. To su: nelegirani i legirani vatrootporni elici, hladnovueni elici legirani s
niklom, normalno areni finozrnati elici pogodni za zavarivanje, toplovaljani finozrnati
elici, nehrajui elici. U tablici 2.1 dan je kemijski sastav elika prema EN 10028-2.
Mehanika svojstva elinih plosnatih proizvoda prema normi EN 10028-1 dana su u tablici
2.2. Trajna granica istezanja za 1 % plastine deformacije i vremenska vrstoa za plosnate
proizvode prema EN 10028 dana je u tablici 2.3.
21
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Tablica 2.1. Kemijski sastav elika namijenjenih za plosnate proizvode u kotlogradnji (prema
EN10028)
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
22
Mat.
1.0345
1.0425
1.0481
1.0473
1.5415
1.5414
1.6311
1.6368
1.7335
1.7336
1.7380
1.7375
1.7362
1.7703
1.7767
1.4903
Naziv
P235GH
P265GH
P295GH
P355GH
16Mo3
18MnMo4-5
20MnMoNi4-5
15NiCuMoNb5-6-4
13CrMo4-5
13CrMoSi5-5
10CrMo9-10
12CrMo9-10
X12CrMo5
13CrMoV9-10
12CrMoV12-10
X10CrMoVNb9-1
Vrsta elika
0,025
0,025
0,015
0,020
0,015
0,020
0,015
0,015
0,020
0,80
1,20
0,40
1,00
0,40
0,65
0,40
0,80
0,30
0,80
0,30
0,60
0,30
0,60
0,30
0,60
0,30
0,60
0,25
0,50
0,35
0,50
0,80
0,50
0,30
0,50
0,10
0,15
0,50
0,08
0,18
0,17
0,08
0,14
0,10
0,15
0,10
0,15
0,11
0,15
0,10
0,15
0,08
0,12
0,015
0,90
1,50
0,17
0,025
0,40
0,90
0,020
0,025
1,10
1,70
1,00
1,50
0,025
0,90
1,50
0,40
0,35
0,12
0,20
0,025
0,80
1,40
0,15
0,23
0,60
0,10
0,22
0,025
0,60
1,20
0,40
0,40
0,08
0,20
P
max.
Mn
0,20
0,40
0,35
Si
0,20
0,16
0,005
0,005
0,005
0,005
0,010
0,010
0,005
0,010
0,010
0,010
0,005
0,010
0,015
0,015
0,015
0,015
S
max
.
0,040
0,010
0,040
0,015
0,02
0,02
0,20
0,02
Al
0,030
0,070
0,012
0,012
0,012
0,012
0,012
0,012
0,012
0,020
0,012
0,012
0,012
0,0,012
0,012
0,012
0,012
8,00
9,50
2,75
3,25
2,00
2,50
4,00
6,00
2,00
2,50
2,00
2,50
1,00
1,50
0,70
1,15
0,30
0,20
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
Cr
0,30
0,25
0,20
0,30
0,25
0,30
0,30
0,30
0,50
0,80
0,20
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
Cu
Maseni udijeli u %
0,85
1,05
0,90
1,10
0,90
1,10
0,45
0,65
0,90
1,10
0,90
1,10
0,45
0,65
0,40
0,60
0,25
0,50
0,45
0,60
0,45
0,60
0,25
0,35
0,08
0,08
0,08
0,08
Mo
0,06
0,10
0,07
0,07
0,015
0,045
0,020
0,020
0,020
0,020
Nb
0,30
0,25
0,25
0,30
0,30
0,30
1,001,
30
0,400,
80
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
0,30
Ni
0,03
0,03
0,03
0,03
0,03
0,03
Ti
0,18
0,25
0,20
0,30
0,25
0,35
0,02
0,02
0,02
0,02
0,02
0,003B
0,015Ca
0,002B
0,015Ca
Cr+Cu+Mo+Ni:
0,70
Napomena
Vrsta elika
Naziv
P235GH
P265GH
P295GH
P355GH
16Mo3
18MnMo
4-5
Broj mat.
1.0345
1.0425
1.0481
1.0473
1.5415
1.5414
Toplin.
stanje
pri
isporuci
NT
QT
20MnMoNi
4-5
1.6311
QT
Granica
elast.
Debljina
Vlana
vrstoa
ReH
MPa
mm
min.
16
235
16< t 40
225
40< t 60
215
60< t 100
200
100<t150
185
350480
150<t250
170
340480
16
265
16< t 40
255
40< t 60
245
60< t 100
215
100<t150
200
400530
150<t250
185
390530
16
295
16< t 40
290
40< t 60
285
60< t 100
260
100<t150
235
440570
150<t250
220
430570
16
355
16< t 40
345
40< t 60
335
60< t 100
315
490630
100<t150
295
480630
150<t250
280
470630
MPa
Produenje
kod
kidanja
Radna ilavost
J
min.
A10
na temp. u C
%
min.
-20
+20
360480
24
27
34
40
22
27
34
40
21
27
34
40
20
27
34
40
22
31
20
27
34
40
18
27
40
50
410530
460580
510650
16
275
16< t 40
270
40< t 60
260
60< t 100
240
430560
100<t150
220
420570
150<t250
210
410570
60
345
60< t 150
325
150<t250
310
480620
40
470
590750
40< t 60
460
590730
60< t 100
450
100<t150
440
150<t250
400
440590
510650
570710
560700
23
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Vrsta elika
Broj
mat.
Naziv
Toplin.
stanje
pri
isporuci
ReH
MPa
mm
min.
40
460
40< t 60
440
60< t 100
430
600760
NT ili QT
100<t150
420
590740
QT
150<t200
410
580740
16
300
16< t 60
290
60<t100
270
440590
NT ili QT
100<t150
255
430580
QT
150<t250
245
420570
1.6368
NT
13CrMo4-5
1.7335
NT
13CrMoSi5-5
1.7336
QT
NT
10CrMo9-10
1.7380
NT ili QT
QT
12CrMo9-10
1.7375
NT ili QT
NT
X12CrMo5
1.7362
QT
NT
13CrMoV9-10
1.7703
QT
NT
12CrMoV12-10
1.7767
QT
X10CrMoVNb
9-1
Debljina
Vlana
vrstoa
NT
15NiCuMoNb
5-6-4
Granica
elast.
NT
1.4903
QT
MPa
Produenje
kod
kidanja
Radna ilavost
J
min.
na temp. u C
%
min.
-20
16
27
34
40
31
27
27
34
27
34
40
18
31
17
27
18
27
40
70
20
27
34
40
18
27
34
40
18
27
34
40
18
27
34
40
+20
610780
450600
60
310
510690
60<t100
300
480660
60
400
510690
60<t100
390
500680
100<t250
380
490670
16
310
16< t 40
300
40< t 60
290
60<t100
280
470620
100<t150
260
460610
150<t250
250
450600
250
355
540690
60
320
510690
60<t150
300
480660
150<t250
300
450630
60
455
600780
60<t150
435
590770
150<t250
415
580760
60
455
600780
60<t150
435
590770
150<t250
415
580760
60
445
580760
60<t150
435
550730
150<t250
435
520700
480630
19
20
Zvonimir Ungvari
Norma EN 10029 sadri opis tolerancija oblika, mjera i mase toplovaljanih elinih
limova iznad 3mm debljine.
Toplovaljani proizvodi od nelegiranih konstrukcijskih elika se koriste na mjestima koji
nisu izloeni visokim temperaturama i agresivnim medijima. Tehniki opis ovih limova dan je
u EN 10025.
Vatrotporni elici i legure nikla opisani su u EN 10095.
Mehanika svojstva i kemijski sastav kovanih dijelova od elika za tlane posude dani su
u EN 10222-2.
Vrsta elika
Naziv
P235GH,
P265GH
Broj
mat.
1.0345,
1.0425
P295GH,
P355GH
1.0481,
1.0473
16Mo3
1.5415
Temp.
Tehnika granica
elastinosti za 1 %
plast. def. u Mpa
za
Vremenska vrstoa
u MPa za
104
105
104h
105h
2105h
380
390
400
410
420
430
440
450
460
470
480
380
390
400
410
420
430
440
450
460
470
480
490
500
450
460
470
480
490
500
510
520
530
164
150
136
124
113
101
91
80
72
62
53
195
182
167
150
135
120
107
93
83
71
63
55
49
216
199
182
166
149
132
115
99
84
118
106
95
84
73
65
57
49
42
35
30
153
137
118
105
92
80
69
59
51
44
38
33
29
167
146
126
107
89
73
59
46
36
229
211
191
174
158
165
148
132
118
103
91
79
69
59
50
42
227
203
179
157
136
117
100
85
73
63
55
47
41
239
208
178
148
123
101
81
66
53
145
129
115
101
89
78
67
57
48
40
33
206
181
157
135
115
97
82
70
60
52
44
37
30
217
188
159
130
105
84
69
55
45
142
127
113
100
86
75
291
266
243
221
200
180
161
143
126
110
96
84
74
298
273
247
222
196
171
147
125
102
25
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Vrsta elika
Naziv
Broj
mat.
18MnMo
4-5
1.5414
20MnMoNi
4-5
1.6311
15NiCuMoNb
5-6-4
13CrMo4-5
13CrMoSi5-5
10CrMo9-10
1.6368
1.7335
1.7336
1.7380
Temp.
Tehnika granica
elastinosti za 1 %
plast. def. u Mpa
za
4
10 h
105h
421
407
380
353
325
295
263
229
196
165
141
132
290
272
251
225
194
402
385
368
348
328
304
274
242
212
179
147
370
348
328
304
273
239
209
179
154
129
109
91
76
343
330
300
265
230
196
166
140
118
98
79
69
240
211
373
349
325
300
273
245
210
175
139
104
69
285
251
220
190
163
137
116
94
78
61
49
40
33
260
226
195
167
139
115
96
76
62
50
39
32
26
306
286
264
241
219
196
313
300
278
212
179
169
122
99
62
50
40
35
31
221
205
188
170
152
135
201
186
169
152
136
120
10
425
430
440
450
460
470
480
490
500
510
520
525
450
460
470
480
490
400
410
420
430
440
450
460
470
480
490
500
450
460
470
480
490
500
510
520
530
540
550
560
570
392
383
360
333
303
271
239
207
177
150
127
118
314
302
272
240
207
176
148
124
103
84
64
54
324
315
306
295
281
265
239
212
180
145
108
245
228
210
193
173
157
139
122
106
90
76
64
53
294
279
263
245
227
206
180
151
120
84
49
191
172
152
133
116
98
83
70
57
46
36
30
24
240
219
200
180
163
147
209
200
185
141
119
113
81
66
41
33
27
23
21
166
155
145
130
116
103
450
460
470
480
490
500
510
520
530
540
550
560
570
450
460
470
480
490
500
u MPa za
10
Vremenska vrstoa
2105h
Zvonimir Ungvari
Vrsta elika
Naziv
Broj
mat.
10CrMo9-10
1.7380
12CrMo9-10
1.7375
Temp.
13CrMoV
9-10
1.7362
1.7703
10
510
520
530
540
550
560
570
580
590
600
400
410
420
430
440
450
460
470
480
490
500
510
520
132
119
107
94
83
73
65
57
50
44
460
470
480
490
500
X12CrMo5
Tehnika granica
elastinosti za 1 %
plast. def. u Mpa
za
510
520
530
540
550
560
570
580
590
600
610
620
625
400
410
420
430
440
450
460
470
480
490
500
510
520
530
540
550
107
96
87
83
78
70
56
50
44
39
35
31
27
24
21
18
16
14
13
Vremenska vrstoa
u MPa za
4
10 h
90
78
68
58
49
41
35
30
26
22
176
156
138
122
108
96
85
75
68
61
382
355
333
312
293
276
259
242
225
208
191
174
157
10
105h
118
103
90
78
68
58
51
44
38
34
313
289
272
255
238
221
204
187
170
153
137
122
107
2105h
105
91
79
68
58
50
43
37
32
28
147(475C)
139
123
108
94
81
71
61
53
47
41
36
32
27
430
414
397
380
362
344
326
308
290
272
255
237
221
204
188
173
383
365
346
327
309
290
271
253
235
218
201
184
169
144
126
108
27
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Vrsta elika
Naziv
12CrMoV
12-10
X10CrMoVNb
9-1
Broj
mat.
1.7767
1.4903
Temp.
C
400
410
420
430
450
460
470
480
490
500
510
520
530
540
550
500
510
520
530
540
550
560
570
580
590
600
610
620
630
640
650
660
670
Tehnika granica
elastinosti za 1 %
plast. def. u Mpa
za
10
10
Vremenska vrstoa
u MPa za
4
10 h
430
414
397
380
362
326
308
290
272
255
237
221
204
188
173
289
271
252
234
216
199
182
166
151
136
123
110
99
89
79
70
62
55
105h
2105h
383
365
346
327
309
271
253
235
218
201
184
169
144
126
108
258
239
220
201
183
166
150
134
120
106
94
83
73
65
56
49
42
36
246
227
208
189
171
154
139
124
110
97
86
75
65
57
49
42
35
-
28
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Vrsta elika
Naziv
Debljina
stijenke
Broj
mat.
mm
100
150
200
250
300
350
400
450
500
550
600
P195GH
1.0348
16
175
165
150
130
113
102
94
P235GH
1.0345
60
198
187
170
150
132
120
112
108
P265GH
1.0425
60
226
213
192
171
154
141
134
128
20MnNb6
1.0471
60
312
292
264
241
219
200
186
174
15Mo3
1.5415
60
243
237
224
205
173
159
156
150
146
8MoB5-4
1.5450
16
368
368
368
368
368
368
368
14MoV6-3
1.7715
60
282
276
267
241
225
216
209
203
200
197
10CrMo5-5
1.7338
60
240
228
219
208
165
156
148
144
143
13CrMo4-5
1.7335
60
264
253
245
236
192
182
174
168
166
10CrMo9-10
1.7380
60
249
241
234
224
219
212
207
193
180
11CrMo9-10
1.7383
60
323
312
304
296
289
280
275
257
239
25CrMo4
1.7218
60
315
305
295
285
265
225
185
20CrMoV13-5-5
1.7779
60
575
570
560
550
510
470
420
370
15NiCuMoNb
5-6-4
1.6368
80
422
412
402
392
382
373
343
304
X11CrMo5+I
1.7362
+I
100
156
150
148
147
145
142
137
129
116
X11CrMo5+NT1
1.7362
+NT1
100
245
237
230
223
216
206
196
181
167
X11CrMo5+NT2
1.7362
+NT2
100
366
350
334
332
309
299
289
280
265
X11CrMo9-1+I
1.7386
+I
60
187
186
178
177
175
171
164
153
142
120
X11CrMo9-1+NT
1.7386
+NT
60
363
348
334
330
326
322
316
311
290
235
X10CrMoVNb9-1
1.4903
100
410
395
380
370
360
350
340
320
300
270
215
X20CrMoV11-1
1.4922
100
430
415
390
380
360
330
290
250
29
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
vrstoa svih elika opada s porastom temperatura pa se granice upotrebe pojedinih vrsta
materijala - elika odreuju ovisno o stupnju legiranja. Izbor vrste elika koji dolaze u obzir
za dijelove pod tlakom ovisi u prvom redu o temperaturi kojoj je podvrgnut materijal u
pogonu. Legirani elici s obzirom na strukturu su:
feritno legirani elici,
austenitno legirani elici,
duplex elici (feritno austenitni elici),
martenzitno legirani elici (npr. X20CrMoV12 1).
U temperaturnom podruju zasiene pare i ispod nje najee zadovoljavaju ugljini
elici. Kod visokih tlakova i velikih dimenzija dijelova, cijevi, komora i slino upotrebljavaju
se legirani materijali da bi debljine stijenki bile u doputenim granicama mogue tehnoloke
obrade. Npr. za bubnjeve vanjskog promjera 1400-2000 mm i stijenki 80-120 mm dolaze
manganski elici a iznad toga upotrebljavaju se molibdenski i krom-molibdenski elici.
zagrijai vode:
do temperature zasienja
isparni sustav:
Materijal
C-elici (lijev samo kod
srednjih tlakova)
temperatura zasienja
bubnjevi i sabirnici
C-elici, Mn-elici
temperatura pare:
330430
430460
460540
540550
550600
(i vie)
C-elici
Mo-elici
Cr-Mo-elici
visokolegirani Cr-elici
austenitni Cr-Ni-elici
Tablica 2.5 Pregled materijala konstruktivnih elemenata tlanog dijela parnog kotla [1]
Elementi pregrijaa, ako temperatura pare ne prelazi 350-430 C najee se grade od
ugljinih odnosno manganskih elika (feritno legirani elici). U podruj viih temperatura
pregrijanja upotrebljavaju se ugljini elici s dodatkom molibdena koji znatno povisuje
vrstou na viim temperaturama i ne smanjuje ilavost materijala. Uz dodatak drugih
elemenata za legiranje, naroito kroma, silicija, vanadija i ostalih, ugljini se elici
upotrebljavaju i za podruje pregrijane pare do 540 C (kao npr. 15Mo3; 13CrMo4-4;
10CrMo9-10). Kod temperatura pregrijane pare viih od 540 C moraju se upotrebljavati
visokolegirani materijali, ugljini elici s kromom, molibdenom i vanadijem, kao npr. elik
X20CrMoV12-1. Kad temperatura pregrijane pare prelazi 550 C u obzir dolazi upotreba
samo austenitnih elika, struktura kojih je odreena udjelom nikla. Gornja granica upotrebe
30
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
2.2Proizvodni postupci
U kotlogradnji se primjenjuju gotovo sve konvencionalne strojarske tehnologije, a
najee:
31
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
32
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
33
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Za rezanje razliitih cijevi, profila, otkivaka i sl. pod kutom 90, koriste se pile na
kojima se automatski mogu namjestiti duljine reznog komada. Primjer takve pile za rezanje
prikazan je na slici 2.4.
Zvonimir Ungvari
35
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Za tancanje nosivih ploica nosivih cijevi kotla i drugih ploica, ili prosijecanje otvora
razliitih oblika koristi se ekscentar prea. Na preu se stavljaju razliiti alati ovisno o
eljenim oblicima. Primjer nosive ploice prikazan je na slici 2.8, a ekscentar pree na slici
2.9.
Zvonimir Ungvari
37
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
38
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
Temperatura, T, C
Postotak deformacije, %
5%
15Mo3
13CrMo44
10CrMo9-10
X20CrMoV12-1
530-620
600-700
650-750
720-780
> 5%
do
30%
60
60
60
60
> 30%
60
60
60
60
Zvonimir Ungvari
=DC
AC
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
zavarivanja. Pitolj se dri blago nagnut dok se rubovi ne rastale, zatim se doda ica (7) u
kupku i otali potreban dio ice. Ponovno se priblii pitolj i grije talinu dok se rubovi i
dodatak ne rastale. Shema TIG postupka prikazana je na slici 2.17.
Elektrini luk je vrlo miran i lijepo se moe pratiti proces taljenja i stapanja materijala,
to omoguava kvalitetnije zavarivanje korijenskih zavara. Jakosti struje zavarivanja su u
rasponu od 40 400 A. Promjeri elektroda kreu se od 0,5 do 4 mm. ice dodatnog materijala
moraju biti metalurki i povrinski iste jer u talini nema mogunosti proiavanja zbog
inertne atmosfere luka. Promjeri ice dodatnog materijala su od 0,5 do 8 mm. Kao dodatni
materijal moe se koristiti i trake lima. istoa spajanih povrina takoer utie na kvalitetu
zavarenog spoja.
TIG-om se moe zavarivati u svim poloajima gotovo sve metale i legure osim onih
koji sadre lako hlapljive komponente. Argon je neotrovan plin, tei od zraka, istiskuje kisik.
44
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Slika 2.18 CNC stroj za automatsko suelno zavarivanje cijevi TIG postupkom
3. Elektroluno zavarivanje pod zatitom praka (EPP) je modernija varijanta REL
postupka sa kojom se postie vea produktivnost. To je automatizirani postupak zavarivanja i
na kvalitetu zavara neovisi runa spretnost zavarivaa ve pravilno podeavanje parametara
zavarivanja (jakost i napon struje, brzina zavarivanja).
Elektrini luk se uspostavlja pomou visokofrekventnog generatora koji se ukljuuje
samo u djeliu sekunde, neposredno pred zavarivanje. Nakon uspostavljanja elektrinog luka,
visokofrekventni generator se iskljuuje, ica za zavarivanje kontinuirano dolazi u elektrini
luk, tali se i sudjeluje u formiranju zavarenog spoja.. Proces se odvija pod zatitnim prakom.
Luk stabilno gori ispod sloja praka, koji zadrava bljesak i dimove. Sastav praka je slian
kao i kod obloge elektroda (REL), samo za razliku od REL postupka postoji mogunost
kombinacija razliitih ica i praka, dok je kod obloene elektrode taj izbor izvrio proizvoa
elektrode. Praak za zavarivanje se nasipa iz spremnika iznad mjesta zavarivanja. Sloj praka
je visok nekoliko centimetara i potpuno prekriva elektrini luk. Ispod sloja praka nastaje
kaverna, obloena troskom, u kojoj stabilno gori elektrini luk. Metalne kapi ne izlijeu iz te
upljine, nego se deponiraju u zavar. Shema postupka prikazan je na slici 2.19.
45
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
46
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
47
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
Slika 2.23 Stroj za automatsko zavarivanje ploica za nosive cijevi MIG/MAG postupkom
49
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
51
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Proizvodni broj
Works No.
Osnovni podaci / Base dana
Norma
Standard
TRD
Materijal
Material
Dimenzije
Sizes
T,C
Toplinski dijagram
t, h
Toplinski izvor
Heat source
Pe
Furnace
Kontrola temperature
Temperature control
Termopar
Thermocouple
Tp
15
Vt
C/h
150
25
min
75
Tt
580
T2
600
V2
C/h
15025
Th
300
Izvan pei
52
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
53
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
54
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
55
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Na membranskim zidovima postoje razliiti otvori (za gorionike, revizorni otvori, prolazi
komora, mjerna mjesta itd., slika 4.6) koji se izrauju isijecanjem dijela membranskog zida i
sueonim spajanjem savijenih cijevi.
56
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
57
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Cijevi ije su stjenke debljine manje od 14,2 mm se zavaruju "V" zavarom (slika 4.10) a
cijevi stjenke vee ili jednake od 14,2 mm se zavaruju "U" zavarom (slika 4.11).
Zvonimir Ungvari
Slika 4.12 Detalj lijeba za zavarivanje razliitih debljina stijenki manjih od 14,2 mm
Slika 4.13 Detalji ljebova za suelno zavarivanje cijevi stijenki veih ili jednakih 14,2mm
59
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
60
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Cijevi koji vre raspodjelu vode i pare radi pravilne cirkulacije u svim dijelovima kotla se
nazivaju komore. Komora se spaja sa membranskim zidom preko prikljuaka (slika 4.15).
61
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
Zvonimir Ungvari
U cijevima kotla ne smije biti prisutan zrak. Prilikom punjenja kotla vodom, mora se
izvesti odzraivanje. Na komoru se stavljaju prikljuci za odzraku i odvodnju zaostale vode
prilikom pranjenja kotla. Izgled lijeba za zavarivanje prikljuka odzrake i odvodnje je
prikazan na slici 4.20.
64
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Slika 4.21 a
Slika 4.21 c
Slika 4.21 b
Slika 4.21 d
65
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Slika 4.21 e
Slika 4.21 g
Slika 4.21 f
Slika 4.21 h
66
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Slika 4.22 a
Slika 4.22 c
Slika 4.22 b
Slika 4.22 d
67
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Slika 4.23 a
Slika 4.23 b
Slika 4.24 a
Slika 4.24 b
Zvonimir Ungvari
eonom ravnom dancu donjih komora pregijaa pare i zagrijaa vode. elo komore se zatvara
tako da se prvo ugradi blenda unutar komore na udaljenosti 40 mm od kraja. Zatim se
zavaruje ravno dance bez rupe. Po tom dancu "udarai" udaraju u svrhu stresanja nakupine
estica na cijevima. Nain zavarivanja i izgled lijeba za zavarivanje prikazan je na slici 4.25.
69
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
70
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
5. EKSPERIMENTALNI DIO
5.1.Uvod
Najvie optereeni dijelovi u kotlovskim postrojenjima u veini sluajeva su izraeni od
legirnog elika X20Cr MoV12 1. elik X20CrMoV12 1 je martenzitno feritni elik. Koristi
se za izradu dijelova od beavnih cijevi u kotlogradnji, gdje temp. prelazi 500C. Veoma je
dobro postojan na povienim temperaturama. Poeo se koristiti poetkom ezdesetih godina
prolog stoljea.
Otpornost na visoke temperature mu daje visoki sadraj kroma u eliku.
Doputeno naprezanje elika X20CrMoV12 1 se rauna prema formuli:
dop =
Rp0,2/T
1,5
, N/mm2,
Granica temperature za proraun prema granici razvlaenja Rp0,2 za ovaj materijal je oko
485C, a za vrstou loma pri puzanju nakon Rm/200000/T je oko 550C.
U ovom radu pratit e se ponaanje cijevi od materijala X20CrMoV12 1 prilikom
savijanja "na hladno".
5.2Ispitivanje uzorka
Uzorak koji se ispituje je cijev vanjskog promjera38 mm i debljine stjenke 7,1mm. Savija
se na stroju za hladno savijanje, slika 6.1.
71
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
72
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
73
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Slika 5.3 Mikroskopski prikaz unutarnje stjenke, tlane zone savijene cijevi
Ta vrsta pojave jo nije dobro ispitana ali se pretpostavlja da prilikom stlaivanja
kristalnih zrna, na granicama zrna gdje postoje nakupine karbida, dolazi do transkristalnog
klizanja zrna. Na tim mjestima klizanja se pojavljuju pukotine. Do te pojave se dolazi samo
pri odreenim stupnjevima deformacije.
Daljnjom mikroskopskom analizom se uoavaju pukotine i u vlanoj zoni. Oni nastaju
zbog razvlaenja materijala i pucanja veza izmeu kristala, slika 5.4.
74
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
75
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari
Zbog toga je vaan kvalitetan ustroj i rad odjela tehnologije zavarivanja. Tehnolozi
zavarivanja naglaavaju znaaj popisivanja, provoenja i dokumentiranja aktivnosti vezano za
zavarivanje i kontrolu zavarenog spoja. Na taj nain unapreuju i osiguravaju kvalitetan rad
zavarivaa.
Mogui problemi prilikom projektiranja i provedbe tehnologija zavarivanja se mogu
rijeiti ili ublaiti pomou:
kvalitetnih podloga,
koritenje odgovarajuih normi i propisa,
koritenje pomonih raunalnih programa,
stvaranje baze podataka PQR, WPS i koritenje istih,
prikupljanje i sistematiziranje potrebne literature,
sistematiziranje uobiajenih ljebova i postupaka koji se esto javljaju u
proizvodnji odreenih proizvoda i dr.
U proizvodnji se uvijek nastoji to vie iskoristiti raspoloiva oprema za zavarivanje.
Zbog toga se inenjer zavarivanja treba dobro upoznati sa mogunostima opreme za
zavarivanje, proizvodnog pogona, te osoblja koje sudjeluje u procesu proizvodnje. Uvijek
treba biti poznata informacija o zauzetosti opreme za zavarivanje kako bi se mogla kvalitetno
planirati proizvodnja.
Ostvarivanje kvalitetnog zavarenog spoja ovisi o:
projektantu koji mora voditi rauna o namjeni proizvoda, uvjetima eksploatacije,
vrsti lijeba, mogunosti pristupa zavarivaa do mjesta zavarivanja itd.,
inenjeru zavarivanja koji odluuje o postupku zavarivanja, vrsti dodatnog
materijala, odnosno propisuje WPS,
kontroli kvalitete (SOK) koja izdaje atest (PQR, WPAR) za odgovarajui WPS,
kontrolira zavarivaa i zavarene spojeve,
poslovoi zavarivanja koji objanjava WPS zavarivau,
zavarivau koji provodi postupak zavarivanja odnosno zavaruje.
Svaki od navedenih elemenata doprinosi da se na kraju dobije dobro zavareni spoj
(minimalno zahtijevana kvaliteta) i traena funkcionalnost zavarenog spoja.
Inenjeri zavarivanja pokuavaju sistematizirat uobiajene greke koje se javljaju u
proizvodnji. Odreuje se mjesto i nain nastajanja greaka zavarivanja. Na taj nain se u
budunosti izbjegavaju karakteristine greke i ubrzava se proizvodnja.
Problemi i potekoe kod projektiranja i provedbe tehnologije zavarivanja raspravljaju se
na strunim sastancima nakon zavretka pojedinih projekata (npr. gradnja mosta) ili
periodino (po kvartalima). Rezultat toga je izbjegavanje pojavljivanja istih greaka na novim
projektima, smanjivanje trokova i unapreenje kvalitete proizvoda.
Neupuenost nadreenih u probleme (zahtjeve) projektiranja i proizvodnje moe
usporavati proizvodni proces i dovesti do tehnolokog zaostajanja. Samo sa konstantnim
ulaganjem u modernizaciju opreme (strojevi, raunalni programi), i konstantnim
obrazovanjem kadra, moe se konkurirati na globalnom tritu.
76
Diplomski rad
Zvonimir Ungvari