Professional Documents
Culture Documents
TRETMAN VAZDUHA - 9 Predavanje PDF
TRETMAN VAZDUHA - 9 Predavanje PDF
VAZDUH
Vazduh je smea gasova (21% kiseonik, 79% azot).
Kada govorimo o zatiti vazduha, podrazumevamo da je to
vazduh u troposferi, na otvorenom.
Vazduh
10
11
Stupio na snagu:
Vai do:
min 55 drava
ine 55% zagaivaa
12
13
Samit u Kopenhagenu
14
Samit u Kopenhagenu
15
16
imisija
17
18
19
20
Ti_Pop_SEPA_06
23
24
26
Arhuska konvencija
To je meunarodno-pravni instrument za zatitu ivotne
sredine koja sadri 3 grupe pravila koja se odnose na:
- prava graana na dostupnost informacijama,
- prava graana da uestvuju u donoenju odluka o
ivotnoj sredini,
- pristup pravosuu u sluaju da su prethodna dva
prava naruena (pravna zatita).
Arhuska konvencija je usvojena 25. juna 1998. godine na
etvrtoj Konferenciji ivotna sredina za Evropu u
gradu Arhus (Danska). Cilj usvajanja Arhuske
konvencije je zatita prava svakog pojedinca,
sadanjih i buduih generacija na ivot u ivotnoj
sredini adekvatnoj njegovom zdravlju i blagostanju.
27
SITUACIJA U SRBIJI
29
30
Viedecenijski problem Srbije su etiri parametra: sumpordioksid, a, azotni oksidi i talone materije.
31
PALIC
46.0
PALIC
46.0
KIKINDA
SOMBOR
KIKINDA
SOMBOR
45.5
45.5
ZRENJANIN
N.SAD
VRSAC
B.Karlovac
45.0
SR.MITR.
44.5
LOZNICA
44.0
ZRENJANIN
N.SAD
Bor,BEOGRAD
koncentracija
V.GRADISTE
vea i 60 puta u
odnosuS.PALANKA
na
VALJEVO
C.VRH
evropske
propise
Kragujevac
CUPRIJA
POZEGA
ZLATIBOR
KRALJEVO
43.5
SR.MITR.
BEOGRAD
44.5
44.0
PEC
42.5
PRISTINA
20
20.0
40
20.5
60
80
DIMITR.
LESKOVAC
PEC
PRISTINA
VRANJE
PRIZREN
PRIZREN
42.0
42.0
19.5
NIS
KOPAONIK
43.0
42.5
VRANJE
.19.0
KRUSEVAC
SJENICA
DIMITR.
NEGOTIN
ZAJECAR
POZEGA
ZLATIBOR
KRALJEVO
43.5
LESKOVAC
C.VRH
Kragujevac
CUPRIJA
NIS
43.0
S.PALANKA
VALJEVO
ZAJECAR
KOPAONIK
V.GRADISTE
LOZNICA
NEGOTIN
KRUSEVAC
SJENICA
VRSAC
B.Karlovac
45.0
21.0
100
21.5
120
22.0
140
22.5
160
23.0
.19.0
19.5
20.0
20.5
21.0
10
12
21.5
14
22.0
16
18
22.5
20
23.0
22
32
33
dnevna koncentracija je
vea od dozvoljene oko
240 dana u godini
34
35
Kontrola kvaliteta
vazduha vri se
sistemskim merenjima
imisije preko mree
meteorolokih stanica,
ija brojnost zavisi od
broja stanovnika, broja
izvora emisije,
meterolokih parametara.
Najvie ih ima u
Beogradu (18), Novom
Sadu i Niu (16).
Mrea stanica za
kontrolu kvaliteta
vazduha
36
Zagaenje
vode
37/35
37
CDM projekti
Zanimljivosti
41
43