SEMINARSKI RAD

PATELARNI TENDINITIS(SKAKAKO
KOLJENO)

UVOD

Skakako koljeno je bolni sindrom koji zauzima prvo

mjesto po uestalosti u gotovo svim sportovima u
kojima su prisutni esti skokovi, tranje, ili opruanja
koljenog zgloba sa velikim optereenjem. Tako npr. u
odbojci skakako koljeno predstavlja 28% svih sportskih
ozljeda, odnosno ak 40% vrhunskih odbojkaa ima
tegobe tijekom svoje sportske karijere. Nita bolje nije
ni sa koarkom, rukometom, skokom u vis, skokom u
dalj, troskokom, dizanjem utega, biciklizmom,
umjetnikim klizanjem, hokejom na ledu, ali ni
skijanjem, skijakim tranjem ili tenisom. Sve to
postavlja ovaj sindrom prenaprezanja na neslavno prvo
mjesto po uestalosti uope, to se ne odnosi samo na
profesionalni sport, ve i na rekreativce.

KLINIKA SLIKA
Osnovna je karakteristika ovog stanja bol u predjelu
koljena i to neposredno ispod ili iznad patele (ili ivera).
Funkcija patelle biti e jasnija zna li se poloaj koji
zauzima u koljenom zglobu. Ona je u stvari umetnuta
u tetivu velikog butnog miia (quadricepsa ili
etveroglavog miia natkoljenice) i slui mu kao
pomina toka uporita smanjujui tako trenje tetive pri
pokretu i olakavajui sam pokret. Prilikom velikih
optereenja dolazi do upalnih procesa upravo na
mjestima gdje se tetiva vee na patelu i tada to stanje
nazivamo skakakim koljenom.

Osim boli na pritisak i prilikom unja, tipina je bolnost

nakon dugog sjedenja sa koljenom u savijenom
poloaju, npr. u automobilu ili za vrijeme kazaline ili
kino predstave, pa se ta pojava zove znak
kinematografa.
Pored prenaprezanja kao najvanijeg faktora, na razvoj
skakakog koljena moe utjecati i postojanje X i O
nogu zbog nepravilnog prijenosa optereenja kroz tetivu
i patelu, zatim slabost nekih miia kuka i trbuha koji
imaju svoju ulogu u samom skoku, jer takvo stanje
dodatno poveava pritisak na tetivu quadricepsa. Isto je
tako rizini faktor i nedovoljna istegnutost ili skraenje
miia stranje loe natkoljenice, koji u tim okolnostima
pretstavlja dodatni otpor opruanju koljena. Tvrde

sportske podloge, kao i neodgovarajua sportska obua

mogu pridonjeti razvoju ovog bolnog sindroma. Sve ovo
govori o potrebi prevencije unutar trenanog procesa,
prije svega kroz redovito i kompletno istezanje, a zatim i
kroz jaanje proporcionalno slabijih miia koji sudjeluju
u skoku ili tranju, kao i o doziranju optereenja u
treningu, te osiguranju dovoljnog vremena za odmor i
oporavak. No, kada do ozljede i doe vrlo je vano
terapiju zapoeti odmah, jer je malo vjerojatno da e
ovaj sindrom, kao moda neki drugi, proi sam po sebi.

Dijagnostika
Dijagnoza skakakog koljena u najveeg se broja
bolesnika postavlja samo na osnovi iscrpnog razgovora i
pomnog klinikog pregleda.
Prilikom klinikog pregleda bolesnik lei na leima
ispruenih nogu, a lijenik potisne patelu prema stopalu
(dolje) i to tako to palcem jedne ruke pritisne na bazu
patele, a to pak podie vrak patele i omoguuje
detaljnu palpaciju vrka. Naravno, da se tijekom
klinikog pregleda lijenik koristi i drugim klinikim
testovima kojima procjenjuje stabilnost koljena, kao i

onima koji mu pomau da uoi i neka druga eventualna

oteenja koljena i to u prvome redu ozljede meniska
i/ili hrskavice. Od najvee pomoi za postavljanje
dijagnoze skakakog koljena je tzv.Bassetov znak.
Naime, bolesnik javlja bolnost prilikom palpacije vrka
patele kada je noga ispruena, a nakon to se noga
savije tako da je koljeno postavljeno u kut od 90 tada
je ta bolnost vrka patele znatno manja odnosno
najee je uope nema.
Nakon klinikog pregleda uvijek se ine i rendgenske
snimke koljena.
Za potpunu evaluaciju bolesnika potrebno je jo nainiti
i ultrazvuni pregled patelarne sveze te u nekim
sluajevima i magnetsku rezonancu koljena.

Lijeenje
Neoperativnim lijeenjem smanjuje se lokalni upalni
proces, u akutnom stanju prekida se sportska aktivnost,
prva 3 dana daje se krioterapija(uklanja bol, smanjuje
edem, hematom) uz kompresivni zavoj i noga u
povienom poloaju, nesteroidni protuupalni lijekovi,
trljanje ledenim oblozima 20min.
Nakon 3 dana metoda kontrasta toplo-hladno u
omjeru 3:1 (toplina pospjeuje cirkulaciju i ubrzava
cijeljenje-laser uz elektroterapiju). Poinje se s
vjebama istezanja i jaanja ekstenzorne muskulature,
vjebe na dasci za balans, noenje koljenske poveska,

vjebe za kardiovaskularni sustav, vj. Izdrljivosti-snage,

fleksibilnosti.
Tijekom posljednjih desetak godina se kao vrlo uspjena
metoda neoperacijskog lijeenja skakakog koljena
pokazalo provoenje ekscentrikih vjebi. Za razliku od
koncentrikih vjebi kod kojih se polazite i hvatite
miia pribliavaju kod ekscentrikih vjebi tijekom
kontrakcije dolazi do produljivanja miia, tj. polazite i
hvatite miia se udaljavaju. Vano je istaknuti da se
tijekom izvoenja ekscentrike vjebe ine vrlo
polagane kretnje koje se provode i uz bolnost u koljenu
te da se optereenje poveava dodavanjem dodatnih
teina.
Iako se ekscentrike vjebe mogu initi na ravnoj
povrini, ipak se se bolji rezultati dobivaju ako se
ine na kosoj podlozi. Upravo zato ih je najbolje initi
na platformi koja je izraena tako da kut izmeu plohe
na kojoj se stoji i ravne povrine poda iznosi 25.
Tijekom izvoenja ekscentrikih vjebi moe se osjetiti
bolnost ili pak nelagoda u koljenu, ali ona ne smije biti
tolika da onemoguuje izvoenje vjebi. itava teina
tijela mora biti na nozi koja se lijei zbog skakakog
koljena i koja je postavljena na kosu podlogu, a koja je
potpuno ispruena. Druga, "zdrava" noga treba pritom
biti u zraku i na nju se ne oslanja. Iz tog se poloaja vrlo
polako ide u uanj i to do poloaja u kojem natkoljenica
i potkoljenica ine pravi kut. Od osobite je vanosti
naglasiti da to sputanje u uanj treba trajati bar dvije
sekunde. Kada se dosegne taj poloaj sputa se zdrava
noga na podlogu i na nju se prenese sva teina tijela i
"preko" nje se vraa u poetni poloaj i to uobiajenom

brzinom, tj. za taj dio vjebe nije od vanosti da se

izvodi polako. Nakon toga se ponovno prebacuje teina
tijela na "bolesnu" nogu koja se postavlja na kosu plohu
i moe se ponoviti vjeba. Savjetuje se initi
svakodnevno 3 serije po 10 ponavljanja i to dva puta
dnevno tijekom prva dva tjedna lijeenja. itav ciklus
traje dvanaest tjedana, a nakon prva dva tjedna
savjetuje se i nadalje provoditi vjebe dva puta dnevno,
ali po 3 serije i to po 15 ponavljanja. Nakon etiri tjedna
vjebanja moe se i poveati optereenje i to na nain
da se u ruksak koji osoba tijekom izvoenja vjebi ima
na leima stavlja teina (do 5 kg). Optereenje se
dodaje samo ako se osoba tijekom izvoenja vjebi ne
ali na pojavu boli. Nakon "mikrociklusa" od dva tjedna
ponovno se moe poveati optereenje za jo 5 kg za
idui "mikrociklus" od dva tjedna, ali isto tako to se
optereenje moe i smanjiti ukoliko dolazi tijekom vjebi
do ponovne pojave boli.
Moe trajati nekoliko mjeseci neoperativno lijeenje.
Operativno lijeenje se provodi kod ireverzibilnih
promjena ili kod prekida tetive kvadricepsa i patelarnih
sveza.

Danas se od procedura fizikalne terapije u

najveem broju sluajeva primjenjuje
izvantjelesna terapija udarnim valom

(engl. Extracorporeal Shock Wave Therapy ESWL), a izvjeuje se i o dobrim rezultatima nakon
primjene injekcija sa sklerozirajuim sredstvom pod
kontrolom ultrazvuka koje imaju za cilj smanjiti uoenu
pojaanu vaskularizaciju bolnog podruja patelarne
sveze.
Kirurko je lijeenje skakakog koljena obino posljednji
in, odnosno ono se primjenjuje kada se nije postiglo
poboljanje neoperacijskim nainom lijeenja. Opisani
su se brojni kirurki naini lijeenja. Isprva su se zahvati
inili samo otvorenom metodom, od buenja
zahvaenog pola patele, preko resekcije neartikularnog
dijela zahvaenog pola patele do izrezivanja
promijenjenog dijela patelarne sveze (engl.open
patellar tenotomy). Danas se sve ee kirurko
lijeenje ini artroskopski, a zahvati koji se tako ine kao
cilj mogu imati ili ienje patelarne sveze ili
odstranjenje dijela vrka patele ili oboje.