1.

USITNJAVANJE I GRANULOMETRIJA
1.1USITNJAVANJE
Usitnjavanje je, sa energetskog stanovi{ta, veoma
va`na operacija, pri kojoj se tro{e velike koli~ine energije, te
je od zna~aja da se upoznaju i eksperimentalno ispitaju
osnovne pretpostavke i mehanizmi usitnjavanja.
Stepen redukcije je osnovno mjerilo kod usitnjavanja
materijala, a predstavlja omjer dimenzije najve}ih komada
materjala prije usitnjavanja i dimenzije najve}ih komada
materijala poslije usitnjavanja:
nred=dul/diz
Na osnovu stepena redukcije izvr{ena je slijede}a
klasifikacija aparata za usitnjavanje:
1. aparati za grubo usitnjavanje, imaju n red=5-10
2. aparati za fino usitnjavanje, imaju nred=50-100
Energija potrebna za usitnjavanje raste eksponencijalno sa
smanjenjem dimenzija ~estica, pa se materijal nikad ne
usitnjava na dimenziju manju od predvi|enje. Da bi se
udovoljilo ovom uslovu, materijal se prije i poslije
usitnjavanja podvrgava klasiranju po veli~ini zrna, a
industrijski aparati za usitnjavanje naj~e{}e imaju u samoj
konstrukciji uklju~ene re{etke ili sita, kako bi se dovoljnjo
usitnjen materijal odmah odveo iz aparata.
1.2.GRANULOMETRIJA
Klasiranje po veli~ini zrna provodi se prosijavanjem, tj.
raspodjeljivanjem sipkog kolektiva na vi{e frakcija (klasa
krupno}e). Povr{ina sita je perforirana na otvore odre|enih
dimenzija, sipki materijal klizi preko povr{ine, tako da
krupnije ~estice zaostaju, a sitnije prolaze. Klasa koja
zaostaje na situ ozna~ava se sa "+", a ona koja prolazi sa "-".
(Sl.1)

U svakoj, pa ~ak i naju`oj klasi krupno}e, nalaze se

~estice razli~itih dijametara. Njihov odnos je veoma va`an
pokazatelj, te se stoga kod ~vrstih sipkih materijala
primjenjuje granulometrijska analiza.
Princip granulometrijske analize sastoji se u prosijavanju
srednjeg uzorka materijala na nizu ili seriji sita, od kojih je
svako slijede}e "finije", tj. ima manji dijametar otvora.
Naj~e{}e primjenjivana serija sita je DIN-ova, a veli~ina
otvora sita se pove}ava, idu}i od najfinijeg prema
najgrubljem situ serije.
Po zavr{enom prosijavanju, te`ina frakcije zaostale na
svakom situ se izva`e, a dobijeni podaci predstave tabelarno
i grafi~ki.
Aparatura za granulometrijsku analizu

Laboratorijski aparat za granulometrijsku analizu je

kolekcija sita DIN-serije (1), sa tresilicom (2). Tresilica je
pogonjena elektromotorom, koji preko ekscentra pokre}e
nosivu plo~u i izaziva vibracije. Tresilica je snabdjevena sa
dvije vertikalno postavljene nosive {ipke (3), sa utorima za
protezanje poklopca (4).
Sita (1) su izra|ena od `i~anog tkiva, smje{tenog u
metalne okvire, na kojima je ozna~en dijametar otvora sita.
Metalni otvor sita konstruisan je tako, da pri slaganju
kolekcije sita ~vrsto nalije`u jedno na drugo, a pri
sastavljanju kolekcije sita se sla`u odozgo nadolje, polaze}i

od sita sa najve}im prema situ sa najmanjim dijametrom

otvora. Sa donje strane kolekcija se zatvori predlo{kom za
prikupljanje najfinije frakcije (5) i polo`i na tresilicu, a na
gornje sito se sipa uzorak. Kolekcija se zatvori poklopcem (4)
i ~vrsto pritegne zatvara~em (6). Aparat se priklju~i na
mre`u, prekida~em (7) uklju~i tresilica, a regulatorom (8)
podesi intenzitet vibracija tresilice. Aparat se stavlja izvan
pogona obrnutim redoslijedom.
Izvo|enje vje`be
1. Od usitnjenog uzorka ~etvrtanjem se izdvoji srednji
uzorak od 100 g. za granulometrijsku analizu.
2. Granulometrijska analiza izvodi se na zadanoj kolekciji
sita, slo`enih prema veli~ini otvora. Uzorak se sipa na
gornje sito. Kolekcija se zatvori i u~vrsti, a tresilica
pusti u rad. Uobi~ajeno vrijeme prosijavanja je 5-10
min.
3. Ostaci na sitima, uklju~uju}i najfiniju frakciju u
predlo{ku, ta~no se odva`u, a podaci o te`inama
frakcija (klasa krupno}e) unesu se u tabelu.
Primjer: Metodom sitovne analize tretirana je masa od
m=200 g i dobijeni slede}i rezultati (prkaza}emo ih
tabelarno):
broj
frakcij
a
1
2
3
4
5
6

otvor
sita[mm]
5
4
3.15
2.5
0.9
-

klasa
krupno}e[m
m]
+5
-5+4
-4+3.15
-3.15+2.5
-2.5+0.9
-0.9

te`ina te`inski
[g]
[%]
95.2
27.5
24.5
17.3
13.5
8

47.6
13.75
12.25
8.65
6.75
4

kumulativ
no
[%]
47.60
61.35
73.60
82.25
89.00
93.00

Nakon sitovne analize, na osnovu dobijenih rezultata,

konstrui{e se kumulativni granulometrijski dijagram.
Kumulativni dijagram za prethodno mjerenje prikazan je na
slijede}oj slici: