Professional Documents
Culture Documents
Teorija Mreže
Teorija Mreže
Teorija Mreže
1. UVOD
1. Objasnite na nekoliko primjera to znai tvrdnja da model neke naprave
posjeduje neka svojstva koja sama naprava ne posjeduje?
U modelu otpornika postoji trenutna promjena napona i struje to u
stvarnom sluaju ne postoji. Isto je i za modele kondenzatora i zavojnice.
U modelu kapaciteta postoji uskladitenje naboja, ali u kondenzatoru imamo i gubitke (R,
L).
2. U kojim bi sluajevima vrijedio KZS za efektivne vrijednosti struja grane neke
mree?
Vrijedio bi u istosmjernim mreama (gdje je Ief = Isr) i u izmjeninim mreama graenim od
istovrsnih elemenata (samo L ili samo C) tj. u kvazi-istosmjernim mreama.
3. Obrazloite vrijedi li KZN za Fourierove koeficijente napona grana neke mree?
a0
+ (ak cos kx + bk sin kx)
2 k =1
1
ak = f ( x) cos kxdx; k = 0,1,2,...
un =
bk =
f ( x) sin kxdx;
k = 0,1,2,...
1
1
Teorija Mrea - 2
6. U mrei prema slici a) izmjerena je struja kroz otpor R5=1 u iznosu 2A. Koliki
je napon na R1=2 iste mree otpora, ali uz premjeteni naponski izvor E=10V
kako je prikazano slikom b)?
a)
b)
u (t )i (t ) = 0
k =1
b)
a)
iR 5 = i2
Prvi pokus: u2 = E = 10V
u2 = 0V
Drugi pokus:
u2 = E = 10V
u1 = 0
Teorija Mrea - 3
E1 i1 + E2 i2 = E1 i1 + E2 i2
E1 i1 = E2 i2
i1 =
E2
i2
E1
~
u~k ik i
k =1
U k (0) I k (0) = 0
k =1
~
ik (t ) = I k (0) + ik (t ) . emu je jednak umnoak
b
U
k =1
U
k =1
(0) I k (0) , a
~
(0) ik ?
b
~
u~k ik = 0
b
~
U k (0) ik = 0 (Tellegen)
k =1
k =1
a), b) zakon ouvanja energije (to izvor privede, troilo mora potroiti), c) prvi pokus
istosmjerni poticaj, drugi pokus izmjenini poticaj po Tellegenu =0.
- p(t ) = P(0) + ~
p - zakon ouvanja snage na frekvenciji
P(0) = 0;
k =1
~p = 0 , (Tellegen)
k =1
u i
k =1
k k
= 0 gdje je sa
~
uk oznaen napon k-te grane prema slici a), a s ik struja k-te grane prema slici b).
Obrazloite.
Izraz
u i
k =1
k k
graf mree (broj grana i vorova je ostao isti). Razliite mree samo moraju imati isti graf
jer za KZS i KZN ne igraju ulogu komponente nego samo kako su meusobno spojene.
Teorija Mrea - 4
10.
Na mrei linearnih vremenski nepromjenjivih otpora M provedena su dva
pokusa. U prvom pokusu narinut je napon E=3V i uz opteretni otpor 1 izmjerena
je struja naponskog izvora iE=1A i napon na opteretnom otporu uR=2V. U drugom
pokusu narinut je napon E =6V i uz opteretni otpor R =2 izmjerena je struja
naponskog izvora iE =1,5A. Odredite napon na opteretnom otporu u R u drugom
pokusu.
= M q /
d
dt
d
dq
=M
dt
dt
u = Mi
Teorija Mrea - 5
14.
b) i = I sin(t + ) - aktivan
c) i = 3 + u + 2u 3 - aktivan
20
15
10
5
-2
-1
-5
-10
-15
d) u = sh3i - pasivan
e) u = 2i + 3i 2 - aktivan
- striktno pasivan
-6
-4
-2
-1
1
-2
-1.5
-3
-1
-0.5
0.5
1.5
15.
Navedite nekoliko primjera naprava s pomou kojih se moe realizirati
poopeni kratki spoj.
Svaki naponski izvor moemo interpretirati kao poopeni kratki spoj (akumulator,
istosmjerni generator, izmjenini generator).
16.
otpor
je
kvazi-aktivan
[u A (t ) u B (t )] [i A (t ) iB (t )] < 0
ako
vrijedi:
u A > uB
i A < iB
Teorija Mrea - 6
17.
u = U sin t
U
i = I sin t = sin t
R
1
2
f = , = 2f
T
T
P=
2
T
1 U 2 T / 2 2
U 2
2
2
= 1U
sin
(
)
sin
(
)
sin
(
)
t
dt
t
dt
t
dt
=
+
0
0 R
T /2
T R 0
1
44244
3 T R
0
2
1 U 2 1 T 1 T
2 2 T
U
sin
(0 0 ) =
2
T R 2 2 4{
4R
T 2
4444244443
1
0
1
T
u (t )i (t )dt =
S = UI =
1
T
1
T
u 2 dt
1 T /2 2
1 2 T 2
1 U 2
sin
(
)
i
dt
U
t
dt
=
0
T 0
T
T R2
T /2
T /2
1
1
2 t 4 sin( 2t )
0
sin 2 (t )dt = * ** =
U 2
R 8
U
1
1
1
1
1
1
T
2
* = U
t
sin(2t ) = U
sin 2
T (0 0) =
T
T 2
4
T 2 14424
T4
4244
2
0
3
0
T /2
U 1
U 1 1
1
U 1 1 T 1 T
2 T
** =
t
sin(
2
t
)
sin
2
(
0
0
)
R T 2
4
R T 2 2 1
4 24
T 424
4424
3
0
R2
0
Q = S 2 P2 =
18.
U 4
U 4
=
8R 2 16 R 2
2U 4 U 4 U 2
=
4R
16 R 2
Odredite valni oblik napona na otporu kao i sve lanove pripadnog Fourierova
reda.
1
[cos(( 1 )t ) cos(( + 1 )t )]
2
a)
ako
zbog
lakeg
raunanja
pretpostavimo 1 = n , n = 1,2,3... tada je da
bk = R0 I, ak =
1
R1 I
2
je:
b) ako nije zadovoljen uvjet 1 = n tada se
koeficijenti raunaju po formuli:
a0
+ (ak cos kx + bk sin kx)
2 k =1
1
ak = f ( x) cos kxdx; k = 0,1,2,...
un =
bk =
f ( x) sin kxdx;
k = 0,1,2,...
Teorija Mrea - 7
19.
Obrazloite koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se realizirao linearni
aktivni otpor?
Linearnost zahtjeva da karakteristika prolazi
kroz ishodite, a aktivnost da karakteristika
ne prolazi kroz ishodite. Kontradikciju
moemo izbjei samo tako da aktivnost
definiramo u odnosu na pogodno odabranu
fiksnu toku karakteristike (U 0 , I 0 ) tako da u
okoliu toke vrijedi (u U 0 )(i I 0 ) < 0 .
20.
U mrei sheme spoja prema slici trai se struja kroz otpor R6. Nacrtati
maksimalno pojednostavljenu shemu spoja zadane mree na temelju koje se
moe odrediti traena struja.
E2 E4
E2 R5 + E4 R4
+
+0
( E2 R5 + E4 R4 ) R6
R
R5
R4 R5
=
U6 = 4
=
1
1
1
R5 R6 + R4 R6 + R4 R5 R5 R6 + R4 R6 + R4 R5
+
+
Po Millmanovom tm:
R4 R5 R6
R4 R5 R6
I6 =
U6
E2 R5 + E4 R4
=
R6 R5 R6 + R4 R6 + R4 R5
C (t ) = uc (t )q(t )
uc (t )
q ( x)duc ( x) .
c (t ) =
q (t )
uc dq = uc
df
dx
dx
t
c (t ) = uc (t ) f (uc (t )) f (uc )
t
c (t ) = uc (t )q(t )
uc ( t )
qduc
uc () = 0
duc
dx
dx
Teorija Mrea - 8
22.
Obrazloite!
Energija je beskonana, tj. onolika koliku je uskladiti izvor. Po konvenciji uskladitena je
beskonana energija, realno onoliko koliko uskladiti izvor.
23.
Kako bi se obzirom na svojstvo upravljivosti nazvali kapacitet karakteristike
na slici? Je li ovaj kapacitet aktivan ili pasivan?
- Naponom je upravljan (jer tada uvijek imamo tono
definiran iznos naboja)
-lokalno aktivan ili kvaziaktivan
vrijedi da je u2>u1 tj. napon raste a pri tome je q2<q1 tj.
naboj opada odnosno kapacitet se prazni ponaa se
q2
24.
a) vremenski promjenjiv
q(t ) = C (t )u c (t )
podruju
q = q(t + 0) q(t 0)
1444
424444
3
=0
dq = Cdu c + u c dC
u c = u c (t + 0) u c (t 0)
C = C (t + 0) C (t 0)
Cu c + u c C = 0
25.
Vrijedi li i za nelinearni kapacitet nejednoznane karakteristike q-uc da je
Ic(0)=0?
I C (0) =
1 t +T
1
ic (t )dt =
T t
T
t +T
dq
1 t +T
dt = dq
dt
T t
Teorija Mrea - 9
26.
Nacrtajte shemu spoja mree dualnu zadanoj mrei. S1 i S2 su periodiki
upravljane sklope koje sklapaju protutaktno.
Dualnsot:
KZN = KZS
L = C
iL = uc
uL = ic
= q
u = i
- jednadbe mree:
KZN: 1. u = L1
3 petlje 3 KZN
di
diL1
+ L2 L 2
dt
dt
di
2. 0 = L1 L1 + u R u S1
dt
4 vora 3 KZS
3. 0 = L2
i=0
u0
i0
u=0
KZS: 1. i = iL1 + iS 1
2. iR = iL1 iL 2
3. iS 2 = iR + iS 1
diL 2
uR uS 2
dt
i = C1
duC1
du
+ C2 C 2
dt
dt
2. KZS
0 = C1
duC1
+ i R iS 1
dt
3. KZS
0 = C2
duC 2
i R iS 2
dt
1. KZN
u = uC 1 + u S 1
2. KZN
u R = uC 1 uC 2
3. KZN
uS 2 = uR + uS1
Teorija Mrea - 10
28.
Je li u mreama sheme spoja prema slikama a) i b) mogua istosmjerna
komponenta napona na kapacitetu C1 u periodikom reimu rada?
U C1 (0) 0
U C1 (0) + U C 2 (0) = 0
U C1 (0) 0
- napon na C1 je izmjenian
uL = L
di
dt
iL =
1
u L dt ;
L
a) 0 0 t t1
u L = b) E t1 t t1
2
T2
T
c) 0 2 t1 t 2
a) 0 = L
diL
iL = const 0 i < 0
dt
b) E = L
iL (t )
di L
E
di L =
i
(
t
)
L 1
L
dt
dt i
t1
diL E
> 0, iL
dt
L
c)
diL
= 0 iL = const > 0
dt
iL (t1 ) = I1
E T
iL (t ) b) I1 = t1 t1 I1
iL (T / 2 t1 ) = I1
L 124243
t
I1 =
Et
2L
E
(t t1 ) + i L (t1 )
L
Teorija Mrea - 11
30.
Sklopke S1 i S2 periodiki i protutaktno sklapaju i to tako da je svaka od
sklopki polovinu periode T uklopljena, a polovinu isklopljena. Odredite srednje
vrijednosti napona na C1 i C2 ako je poznato L1, E, C1=2C2. Obrazloi.
E = U C1 (0) + U C 2 (0)
jer U L1 (0) 0
I C1 I C 2 0
31.
kojeg se ostvaruje vremenska promjenjivost valja shvatiti kao izvor djelatne snage (uvor).
Uloeni mehaniki rad pretvara se u elektrinu energiju (npr. generatori).
Teorija Mrea - 12
Broj prilaza neke naprave ovisi o primjeni naprave odnosno o vrsti spoja naprave.
Npr. ako bipolarni tranzistor radi u spoju pojaala tada je on dvoprilaz, dok ako radi kao
sklopka tada je jednoprilaz. (o primjeni naprave)
33.
u1 (1 A) = Ri1
u1 Au1 = Ri1
u 2 = Au1
(1 A)u1
R
u2 = i2 R2
i1 =
i2 =
u2
Au
= 1
R2
R2
2
u
u
u1i1 + u2i2 = (1 A) 1 A2 1
R
R2
2
0
<
u
u
2
(1 A) 1 A2 1 0 : u1
R
R2
1 A A2
R
R2
(1 A) R2 A2 R
a) 1 A A2
R
- dvoprilaz je pasivan
R2
b) 1 A < A2
R
- dvoprilaz je aktivan
R2
a
k =1
i = 0 .)
jk k
U stvarnosti taj prikljuak ne postoji nego se napon izlaza ui definira u odnosu na srednju
toku izvora za napajanje.
Teorija Mrea - 13
35.
u i = f (u )
ud = u E u = E
ui = EZ
kad u > E
u i = E Z kad u < E
a) linearni reim
ud = 0
ud > 0
i+ = i = 0
ii = i+ = 0
E Z ui < EZ
ui = E Z > 0
u + ud = 0 u = 0
u + ud = 0 u < 0
ui + uv + ud = 0 ui = uv
i = iv
za EZ u < EZ 0 < iV = f ( EZ )
u = 0 i = iv
EZ + uv + ud = 0
uv < 0 i = 0 = iV
uv = EZ u d
Teorija Mrea - 14
37.
Odredite u-i karakteristiku zadane mree ako se idealno OP nalazi samo
u linearnom reimu rada.
- u-i karakteristika jednoprilaza, Rul =
Linearni reim rada
i+ = i = 0
ud = 0
Mrea za KZS
Mrea za KZN
2 KZS-a
3 KZN-a
1. i = iR1 + i
1. u = iR R
2. iR 2 = iR + i+
2. iR1 R1 + iR 2 R2 = 0
3. uizl = iR2 R2 + iR R
(1KZN )
6
78 ( 2 KZS )
( 2 KZN )
R
iR1 R1 (1KZS ) R1
u = iR R = iR 2 R =
R = i
R * i = u 2 **
R1 R
R2
R2
( 3 KZN )
644
7448 ( 2 KZS )
(1KZN )
*
**
u
R 1
R R
uizl = iR 2 R2 + iR R = iR R2 + iR R =
( R2 + R) = i 1 R ( R2 + R ) = u 2 1 ( R2 + R)
R
R2 R
R1 R R2
uizl = u
R2 + R
R
u1
+ u1
u
i
Teorija Mrea - 15
38.
Koji je linearni zavisni izvor realiziran zadanom mreom nakon to uklopi
sklopka S?
ud = 0
i = i+ = 0
SUNI u 2 = f (i1 , R1 )
39.
u1
R2
NUSI
40.
KZN2: uC = R1iR1
KZS2: iC = iR 2 + i+ iC = iR 2
u = ic R2
iC = C
duC
dt
u =C
duC
di
d (R1 (i ) )
d ( R1iR1 )
= CR2
= CR1 R2
R2 = CR2
dt
dt
dt
dt
u = L
di
,
dt
L = CR1 R2
- negativni induktivitet
Teorija Mrea - 16
41.
ud = 0; i+ = i = 0
1KZN: u + ud = uC
1KZS: i2 = i+ + iC i2 = iC
2KZN: 0 = u R1 u R 2
2KZS: i = i + i1 i1 = i
u = uC =
1
1
iC dt = i2 dt
C
C
u R1 = u R 2 i1 R = i2 R i2 = i1 = i
u=
1
( i )dt = 1 idt
C
C
Dualan element:
1
i1
n
1
u 2 = nu1 u1 = u 2
n
i1 = ni2
i2 =
u1 = ri1 '
u1 ' = ri1
0 = uC u1 '
1
u 2 = ri2 ' * i2 ' = u 2
r
u1 ' = uC
1
u1 = ri1 ' = r (i2 'iC ) = r i2 'C C = ri2 ' rC 1 = r u 2 rC
dt
dt
dt
r
2
u1 = u 2 + r{
C
di1
di
= u2 + L 1
dt
dt
Teorija Mrea - 17
U1 = L1
di1
+
dt
di
M 2
12dt
3
di1 =
U1
dt
L1
di
di
U 2 = L2 2 + M 1
dt
12dt
3
=0
M=
=0
U 2 dt U 2 dt
=
U1
di1
dt
L1
U
10
M = L1 2 M = 100 10 3
= 0,01
U1
100
k=
di
di
U1 = L1 1 + M 2
dt
dt
123
|M |
0,01
=
= 0,1
3
L1 L2 100 10
U 2 = L2
U dt
di
di2
+ M 1 di2 = 2
L2
dt
dt 123
=0
U1 = M
10
10
U 2 dt
U U
= L1 2 2 = 100 10 3
L2 dt
U1 L2
100 100 10 3
U1 = 1V
E = L1
di
di
di
di
di
di1
+ L3 3 + R3i3 M 12 2 + M 13 3 + M 31 1 M 32 2
dt
dt
dt
dt
dt
dt
0 = L2
di
di
di
di
di
di2 1
+ i2 dt + U C (0) R3i3 L3 3 M 21 1 M 23 3 M 31 1 + M 32 2
dt
dt
dt
dt
dt
dt C
Teorija Mrea - 18
46.
M 12 < 0
M 13 < 0
M 23 > 0
M 24 > 0
M 14 < 0
M 14 < 0
47.
L1 L2 M 2
. Znai li to da je pri savrenoj
L1 + L2 2M
L2 M 2 ( L + M )( L M ) L + M
=
=
2 L 2M
2( L M )
2
1
( L + M ) L - ovaj je izraz proporcionalan sa L to znai
2
da je postojao samo jedan induktivitet.
48.
Teorija Mrea - 19
49.
Nacrtajte
transformatora.
objasnite
nadomjesnu
Savreni:
shemu
Idealni
nelinearnog
transformator:
savrenog
u1 = nu 2
1
i1 + i2 = 0
n
u1 ' = nu2 = u1
1
i1 '+ i2 = 0
n
nelinearni savreni
savreni linearni
1
1
i1 = i + i1 ' = i i2 = f (1 ) i2
n
n
u1 = nu2
1
i1 = f (1 ) i2
n
Mi di + Mi di
1
=0
W1 (0, T ) > 0 prvi namot se ponaa kao troilo W2 (0, T ) = | W1 (0, T ) |< 0 drugi namot
|M |
1
L1 L2
Teorija Mrea - 20
51.
Objasnite nain prijenosa elektrine energije izmeu dva galvanski
odvojena sustava u periodikom reimu rada s pomou termina TM.
Prijenos elektrine energije izmeu dva galvanski odvojena sustava mogu je ako postoji
meuinduktivitet M 0 i drugi uvjet je da u ravnini (i1 , i2 ) postoji petlja nenulte povrine, da
vrijedi i1di2 = i2 di1 0 . Drugi uvjet je da struje nisu proporcionalne tj. i1 Ai2 , A = konst.
Odredite snagu prenesenu linearnim dvonamotnim transformatorom
troilu ako su poznati valni oblici struja namota. i = I cos t J sin t , i = I cos t ,
52.
1
T
u1i1dt
di1
di
+ M 12 2 = L1 I1 ( sin t ) J1 cos t + M 12 I2 (sin t )
dt
dt
u1i1 = L1 I1 sin t L1 J1 cos t M 12 I2 sin t I1 cos t J1 sin t
2
2
= L1 I1 sin t cos t + L1 I1 J1 sin 2 t L1 J1 I1 cos 2 t + L1 J1 sin t cos t MI1 I2 sin t cos t + MI2 J1 sin 2 t
u1 = L1
)(
P=
1 T
L1 I1 J1 sin 2 t L1 I1 J1 cos 2 t + MI2 J1 sin 2 t dt
0
T
T
1
1
1
sin t = t
sin 2t = t
2 4
0 2
2
1
1
1
cos 2 t = t +
sin 2t = t
2 4
0 2
1
1 1
1
1
L1 I1 J1 T L1 I1 J1 T + MI2 J1 T P = MI2 J1
2
T
2
2
2
Idealni transformator niti rasipa niti uskladitava energiju. Prijenos energije idealnim
transformatorom ne moemo objasniti koristei pojmove vezane uz reaktivne elemente.
Teorija Mrea - 21
55.
Na slici je prikazana nadomjesna shema linearnog dvonamotnog savrenog
transformatora pri emu je induktivitet magnetiziranja podijeljen u dva
induktiviteta LA i LB. A) odredite to je dualno linearnom dvonamotnom
savrenom transformatoru; B) zato je bilo nuno razdijeliti induktivitet
magnetiziranja u LA i LB.
Dualnost:
u = i
L = C
iL = uC
KZN = KZS
u '1 = nu '2
i '2 = ni '1
KZN: u1 = u '1 = L
diLA
dt
u 2 = u '2 = L
diLB
dt
i2 = iLB + i '2
i '1 = ni '2
u '2 = nu '1
KZS: i1 = i '1 = C
duCA
dt
i2 = i '2 = C
duCB
dt
u2 = uCB + u '2
a)
b)
LA i LB nam slue da bi mogli odrediti gubitke transformatora (iz pokusa praznog hoda
odreujemo gubitke u eljezu, a iz pokusa kratkog spoja odreujemo gubitke u bakru).
Poto kod transformatora moemo zamijeniti ulaz s izlazom tada ponovo moramo
imati istu konfiguraciju odnosno zbog toga razdvajamo induktivitet.
6. ZAKON KOMUTACIJA
56.
Promjenom mree ili nekih parametara mree nastaje prijelazno stanje. Prijelaznom stanju
uvijek prethodi komutacija i prvobitno ustaljeno stanje, a slijedi novo ustaljeno stanje ili
nestabilno stanje.
Prijelazno stanje nastaje ako u mrei imamo L i/ili C ili npr. ako prikljuimo mreu na
napon, ako kratko spojimo dio mree, nakon skokovitih promjena amplitude ili frekvencije
itd.
Teorija Mrea - 22
57.
Je li mrea na slici, nakon to uklopi sklopka S dobro ili loe definirana
mrea?
E = L1
di
di1
+M 2
dt
dt
uc = M
di1
di
+ L2 2
dt
dt
uc =
- ako je k = 1 M = L1 L2
di 1
di1
= E M 2
dt L1
dt
EM M 2 di2
di
L2 2
L1
L1 dt
dt
tada je uc =
E L1 L2 L1 L2 di2
di
EM
pa je mrea loe definirana.
L1
- kapacitivna petlja je svaka petlja koja nastaje komutacijom, a tvore ju samo kapaciteti i
naponski izvori.
- obzirom da su naponi na kapacitetu neposredno prije komutacije nezavisni mogua su
dva sluaja:
1)
kj
kj
kC
Prije komutacije:
2)
kC
kC
kj
kE
kE
- za naponske izvore vrijedi da je uk (0) = uk (+0) dakle pod sluaj 1 je i uc (+0) = 0 te mrea
u intervalu [-0,+0] ostaje dobro definirana. U mrei 2 mora doi do skoka napona, a to je
mogue samo uz beskonani impuls struje.
- KZS za n-ti vor kapacitivne petlje:
i
kI
kn
dqn
=0
kC dt
+ ikn + ikn +
kR
kL
kI
+0
ikn dt = 0 ;
kR
- iz toga slijedi:
+0
ikn dt = 0 ;
q
kC
kn
kL
+0
ikn dt = 0 ;
dq n
dt = 0
0 dt
k C
+0
Teorija Mrea - 23
59.
Napiite sustav jednadbi pomou kojega se mogu odrediti naponi na svim
kapacitetima mree neposredno nakon uklopa S. Do uklopa svi kapaciteti
nenabijeni.
Kapacitivna petlja: E , C1 , C2 , C4
q (0) = q(+0)
q = 0 u
C1
(+0)C1 + uC 2 (+0)C2 = 0
uC1 (+0) =
q = 0 u
C2
(+0)C2 uC 4 (+0)C4 = 0
uC 4 (+0) =
E=
uC 2 (+0)C2
u (+0)C2
+ uC 2 (+0) C 2
C1
C4
uC 2 (+0) =
C2
C
+ 1 + 2
C4
C1
C
E
uC1 (+0) = 2
C1 C2
C
+ 1 + 2
C4
C1
uC 4 (+0) =
C2
E
C4 C2
C
+ 1 + 2
C4
C1
uC 3 (0) = uC 3 (+0)
uC 2 (+0)C2
C4
Teorija Mrea - 24
60.
U zadanoj mrei svi su kapaciteti do t=-0 nenabijeni. U t=0 uklopi sklopka S.
Odredite napon na svik kapacitetima u t0.
Loe definirana mrea 2 spremnika energ.
Za loe definiranu mreu KZN:
q = 0
A
- kapaciteti ne nabijeni:
Kapacitivna petlja: C1 , C2 , C3 , E
uC 3 (+0) uC 3 (0) 0
E = uC 2 (+0) + uC 3 (+0) + uC1 (+0)
q = 0 u
C2
(+0)C2 + uC 3 (+0)C3 = 0
q = 0 u
C3
uC 3 (+0)C3
C1
uC 3 (+0)C3 uC 3 (+0)C3
+
+ uC 3 (+0)
E =
uC 3 (+0)C3
C1
C2
uC 2 (+0) =
C2
uC1 (+0) =
E
C3 C3
+
+ 1
C1 C2
C
E
uC1 (+0) = 3
C1 C3 C3
+
+ 1
C
C
2
1
uC 3 (+0) =
uC 2 (+0) =
C3
E
C 2 C3 C3
+
+ 1
C1 C2
Teorija Mrea - 25
61.
U t=0 uklopi sklopka S. Odredite struje primarnog i sekundarnog namota u
trenutku t=+0 ako je transformator linearan i savren.
M = L1 L2
E = L1
di1
di
+M 2
dt
dt
0=M
di1
di
+ L2 2 + Ri2
dt
dt
di1
L di
R
= 2 2 i2
dt
M dt M
R
di
L di
E = L1 2 2 i2 + M 2
dt
M dt M
L L di RL
di
E = 1 2 2 1 i2 + M 2
M dt
M
dt
di L L
di L L + M 2 RL1
RL
E = 2 1 2 + M 1 i2 = 2 1 2
i2
dt M
dt
M
M
M
144244
3
0
E=
RL1
i2
M
i2 (+0) =
M
E
RL1
L2
i2 (+0) = 0 i1 (+0) =
L1
L2 M
E
L1 RL1
62.
Do trenutka t=-0 mrea je bila ustaljenom stanju. U t=0 isklopi sklopka S.
Odrediti struju kroz L1 u t=+0.
i1 (0) =
E
= i1 (+0)[ L1 + L2 ]
R1
L1E
L1E
L1 E
R1
=
=
i1 (+0) =
L1 + L2 R1 ( L1 + L2 ) L1 + L2 R
E
R1
Teorija Mrea - 26
63.
1
2
2
W1 = [ L1i R1 (0) + L2 i R 2 (0)]
2
1
2
W2 = [( L1 + L2 )i L (+0)]
2
- u ustaljenom stanju (sve veliine ili periodike ili konstantne): u L = L
iR1 =
diL
=0,
dt
E
E
; iR 2 =
, t = (0)
R1
R2
= 0
t = 0
t = +0
L1iR1 (0) L2iR 2 (0) = ( L1 + L2 )iL (+0)
L L
E 1 2
R R2
iL (+0) = 1
L1 + L2
2
1 2 L1
L2 L1 L2
W = W1 W2 = E 2 + 2 ( L1 + L2 )
2 R1
R2 R1 R2
- ako
sklopci.
1 L
L
L1 L2
=
tada W = E 2 12 + 22 i pri tome su gubici najvei na
R1 R2
2 R1
R2
Teorija Mrea - 27
64.
Objasnite na primjerima zato neka stvarna mrea (ureaj) koja na razini
najjednostavnijih modela komponenata koje tvore tu mreu predstavlja loe
definiranu mreu najvjerojatnije neu u praksi uspjeno raditi?
a) Kod uzbude motora prilikom otvaranja
sklopka e izgorjeti. Mogua je zatita
reverzno spojena dioda. (bez diode loe
definirana mrea, s diodom dobro
definrana)
b) Uklapanje / isklapanje tranzistora
izrazom uC (t ) = uC (+0)e
t
RC
1 t RC
e u ( x)dx
RC 0
u = u R + uC = Ri + uC
u = RC
iC = C
duC
dt
duC
du
+ uC RC C + uC = u
dt
dt
duC
+ uC = u
dt
Pdx
Pdx
y '+ P( x) y = Q( x) - linearna diferencijalna jednadba; rjeenje: y = e Qe dx + C
u C ' (t ) +
u C (t ) =
P=
u (t )
1
1
dt u (t ) dt
u=e
e dt + C
t
t
1
= e u (t )e dt + C
= Ce
= uC (+0)e
t x
+
u ( x )e
t
dx
tx
u ( x)dx
Q=
u (t )
Teorija Mrea - 28
66.
U mrei sheme spoja prema slici a) djeluje izmjenini strujni izvor valnog
oblika prema slici b). U t=0 isklopi S. A) Odredite valni oblik napona na
kapacitetu, b) odredite valni oblik napona na kapacitetu za nekoliko razliitih
trenutaka isklopa sklopke S. Interpretirajte fizikalno dobivene valne oblike; c)
Odredite valni oblik napona na kapacitetu u periodikom reimu rada.
uC =
I
1 t
Idt = t linearan
0
C
C
67.
Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element kapacitivne mree
prvog reda nakon sklapanja sklopke u t=0. odredite najjednostavniju shemu spoja
te mree.
E
R
I
E
t= i= =
2 2R
t=0 i=I =
68.
Na slici je prikazan valni oblik struje kroz jedan element induktivne mree
prvog reda. Nakon sklapanja sklopke u t=0. odrediti najjednostavniju shemu
spoja.
E
=I
2R
E
E
E 3R 3 E
i=
=
=
=
2
2R R
2R
2R 2
2R
2R + R
3R
E
i = 3I jer I =
2R
t=0 i=
t = 0 i = I
t = i = 3I
Teorija Mrea - 29
69.
Odredite valni oblik struje izvora ako u t=0 uklopi sklopka S. Do t=-0 mrea je
bila u ustaljenom stanju. Nacrtajte mreu dualnu zadanoj.
S otvorena: E = u R1 + u R 2 + uC
S zatvorena: E = u R1 + uC
Dulano:
S otvorena: I = iR1 + iR 2 + iL
S zatvorena: I = iR1 + iL
70.
U trenutku t=0 uklopi sklopka S. Odredite vremenski interval u kojem vrna
vrijednost struje i2 dosegne 99% svoje ustaljene vrijednosti.
Teorija Mrea - 30
71.
Na mreu prvog reda narinuta je struja valnog oblika prema slici a). Prisilni
odziv mree je na slici b) i sastoji se od dvaju segmenata eksponencijalne
funkcije vremenske konstante 1,44ms. Odrediti shemu spoja i vrijednosti
elemenata.
Mrea dobro definirana (jer je 1. reda)
- induktivitet
- 2 otpora
Partikularno
i L prijel = Ke st
s + 1 = 0 s =
iR1 + iL = 1
R1iR1 = L
diL
+ R2iL
dt
L diL
R1
+ iL =
dif. jed. Kruga
R1 + R2 dt
R1 + R2
iL = iL partikularno + iL stacionarno
stacionarno
i L prijel = Ke
K =?
t
iL =
R1
+ Ke
R1 + R2
t = 0 iL = 0 K =
iL =
R1
1 e t /
R1 + R2
R1
R1 + R2
u = R1iR1 ; iR1 = 1 iL
u=
iL stac = 1
R1
R1 + R2
R1
R2 + R1e t /
R1 + R2
t = 0 u (0) = 5V
u (0) R1 = 5
t = 2ms
2=
u (2ms) = 2V
5
( R2 + 5e 2 /1, 44 )
5 + R2
R2 = 1,25
= 1,44ms =
L
L = 9mH
R1 + R2
Teorija Mrea - 31
72.
Obrazloite zato je fizikalno nemogue da u serijskom RL-krugu napajanom
iz istosmjernog izvora napona E i u jednom trenutku struja prisilnog odziva kruga
bude vea od E/R.
E=L
di
+ iR
dt
Prisilni odziv je linearna funkcija vanjskog poticaja, tj. E. U t=0 kada ukljuimo sklopku
zavojnica nema uskladitene energije, tj. ne ponaa se kao izvor.
Jedini poticaj u mrei je E. Kada bi i>E/R bio bi prekren zakon ouvanja energije.
73.
K1 A A = 0 K1 =
K1 B = K 2
dy
+ y = B
dt
prisi ln i
}
}
pretpostavka : y = y1 + y 2
slobodni
y1 (+0) = y (+0) = Ae 0 + B = A + B
y1 = Ke t
y1 (+0) = A + B = Ke 0 = K
y2 = y y1 = Ae t + B Ae t Be t = B(1 e t )
y1 = ( A + B)e t t 0 SLOBODNI ODZIV
y2 = B(1 e t ) t 0 PRISILNI ODZIV
A
K 2 = B
Teorija Mrea - 32
74.
dy
+ y = Ae t .
dt
dy
+ y = 0 mrtva mrea (slobodni odziv) y slob = Ke t
dt
y pris = Ate t
y = yslob + y pris
y = Ke t + Ate t
y = ( y0 + At )e t
y (0) = K 1 + 0 = K
75.
Odredite koliinu energije pretvorene u toplinu u otporu R nakon uklapanja
sklopke S u t=0.
uC1 (0) = u0
uC 2 (0) = 0
1
2
C1u C1 (0) + C 2 u C 2 (0) = C1u C (+0) + C 2 (+0)
14243
( 0) = C 1 u 0 2
C1
C1
u C1 (0) =
u0
C1 + C 2
C1 + C 2
2
C1
1
1
1 2 C1
2
u0 = u0
(+0) = (C1 + C 2 )u C 2 (+0) = (C1 + C 2 )
2
C1 + C 2
2
2
2
(C1 + C 2 )
C1
1
1 2 C1
1
2
2
= C1u o 1
W R = ( 0) ( + 0) = C 1 u 0 u 0
C1 + C 2 2
2
2
C1 + C 2
2
Teorija Mrea - 33
76.
Od trenutka t=+0 kapacitet C prethodno nabijen na U0 prazni se u jednom
sluaju preko linearnog vremenski ne promjenjivog otpora R, a u drugom sluaju
2
U
preko otpora konstantne snage zadanog izrazom: u R iR = 0 . Nacrtati valne oblike
R
napona na kapacitetu za t +0 u oba sluaja.
a)
R=R
du
i=C C
dt
du
U = RC C
dt
t /
U = U 0e
b)
U
U 1
u R iR = 0 i R = 0
R
UR R
a)
du R U 0 dt
=
dt
R C
2
U
udu = 0 dt
RC
2
U
u2 = 2 0 t
RC
2t
u = U0
=K t
RC
uRC
= RC
b)
Teorija Mrea - 34
iL + iC = iR
1
iC dt = 0
C
di
RiR + L L = 0
dt
RiR +
1
iC dt = 0
C
d
RiR + L (iR iC ) = 0
dt
RiR +
iR = K1e st
iC = K 2 e st
iL = ( K1 K 2 )e st
1
K 2 e st dt = 0
C
d
RK1e st + L( K1 K 2 ) e st = 0
dt
RK1e st +
1
1
K 2 e st = 0
C
s
st
RK1e + LK1se st LK 2 se st = 0
RK1e st +
11
K2 = 0
Cs
( R + Ls ) K1 LsK 2 = 0
RK1 +
R
R + LS
1 1
1
( R + Ls ) = 0 (Cs )
C s = RLs
Cs
LS
s 2 RLC + R + Ls = 0
s 2 RLC + sL + R = 0 : RLC
1
1
=0
s+
RC
LC
1
2 =
RC
s2 +
faktor guenja =
1
2 RC
1
LC
Teorija Mrea - 35
78.
diL1
di
+ L2 L 2 = 0
dt
dt
diL 2
= u L 2 = L2
= iR 2 R2
dt
R1iL1 + L1
KZN:
u R2
iL1 iL 2
L2 diL 2
=0
R2 dt
R1iL1 + L1
diL1
di
+ L2 L 2 = 0
dt
dt
iL1 = K1e st
iL 2 = K 2 e st
K1e st K 2 e st
KZS: iL1 = iL 2 + iR 2
L2
sK 2 e st = 0
R2
R1 K1e st + L1sK1e st + L2 sK 2 e st = 0
L
K1 1 + s 1 K 2 = 0 ( R1 + sL1 )
R2
( R1 + sL1 ) K1 + sL2 K 2 = 0
; K1 , K 2 0
L
1 + s 1 (R1 + sL1 ) = sL2
R2
R R R RR
s 2 + 1 + 2 + 2 s + 1 2 = 0
L L2 {
L1 L2
1
1L4
421 443
2
2
Teorija Mrea - 36
79.
iRC = iC iR
1
iC dt + iR R = 0; iR = iC iRC
C
1
iR R iRC R iRC dt = 0
C
1
iC dt + iC R iRC R = 0
C
1
iC R iRC R iRC R iRC dt = 0
C
iC = K1e st
iRC = K 2 e st
iR = ( K1 + K 2 )e st
1
1
K1 e st + K1e st R K 2 e st R = 0
C
s
11
K1e st R 2 K 2 e st R
K 2 e st = 0
Cs
11
K1
+ R K2R = 0
C s
1 1
K1 R K 2 2 R +
=0
C s
1 1
11
+ R 2 R +
+ R = 0
C s
C s
2R
1
R
2 2 2R 2
+ R 2 = 0 (C 2 s 2 )
Cs C s
Cs
2 RCs + 1 + R 2C 2 s 2 + RCs = 0
s 2 R 2C 2 + s (3RC ) + 1 = 0 : R 2C 2
s2 + s
3
1
+ 2 2 =0
RC 1
R2
C3
{
2
s1, 2 = 2 0
s1 =
s1 =
3
9
1
3
94
3
5
2 2 =
2 2
2 2
2 RC
4R C
RC
2 RC
4R C
2 RC 2 RC
3 5
2 RC
s2 =
3+ 5
2 RC
Teorija Mrea - 37
80.
i2 = i3 = iL
2
di
L L R2iL = 0
dt
2
d q R2 dq
=0
dt 2
L dt
R
s2 2 s = 0
L
s1, 2 =
R2
R2
R
R
= 2 2
2
2L
4L
2L 2L
s1 = 0
s2 =
R2
L
81.
Kondenzator kapaciteta C poetno nabijen na napon U0 prazni se od t=0 preko
otpornika R. Idealni valni oblik struje pranjenja dan je na slici. Nacrtajte i
objasnite neke od moguih valnih oblika struje pranjenja.
Za primjer emo se posluiti otpornikom
snage koji je izveden od puno zavoja
debele ice, pa osim to ima svojstvo
otpora, javlja se i svojstvo induktiviteta.
Moemo nacrtati nadomjesnu shemu:
Krug 2. reda diferencijalna jednadba drugog reda. Za
varijablu stanja je zgodno odabrati struju iL je ista na svim
elementima.
.
uC + u L + u R = 0
1 t
di
iL (t )dt + L L + RiL = 0
C
dt
di
d
1 t
iL (t ) u0 + L L + RiL = 0
0
C
dt
dt
2
d i
di
1
iL + L 2L + R L = 0
C
dt
dt
d iL R diL
1
+
+
iL = 0
2
dt
L dt LC
2
s2 +
R
1
s+
=0
L
LC
2 =
R
;
L
s1, 2 =
R
R2
1
0 2 =
1
LC
R2
1
Teorija Mrea - 38
82.
Odredite otpor slabo priguenog serijskog RLC kruga ako je poznat L, C, a
vrna vrijednost napona na C se nakon 5 perioda istitravanja smanji na 10%
poetne vrijednosti.
1
Am
=
= 10
Am + n 0,1
T=
= 2 LC
n=5
d 0
A
R
1
1
2,3
0,073
=
ln m =
=
ln 10 =
2 L nT Am + n 5 2 LC
LC
10 LC
R 0,073
L
=
R = 0,146
2L
C
LC
Teorija Mrea - 39
83.
1
iC dt = 0
C
di
iR R2 + iRL R1 + L RL = 0
dt
iR R2 +
iR R2 +
iR = iC + iRL iRL = iR iC
1
iC dt = 0
C
iR R2 + iR R1 iC R1 + L
iR = K1e st
d
(iR iC ) = 0
dt
iC = K 2 e st
1 1
K 2 e st = 0 : e st 0
C s
st
K1e R2 + K1e st R1 K 2 e st R1 + L( K1 K 2 ) s e st = 0 : e st
K1e st R2 +
K1 R2 = K 2
1 1
C s
K1 ( R1 + R2 + Ls ) K 2 ( R1 + Ls ) = 0
R2Cs =
K2
= R2Cs
K1
K 2 R1 + R2 + Ls
=
K1
R1 + Ls
R1 + R2 + Ls
R1 + Ls
R1 R2Cs R2CLs 2 = R1 + R2 + Ls
s 2 ( R2CL) + s ( R1 R2C + L) + ( R1 + R2 ) = 0 : ( R2CL)
R R C + L R1 + R2
+
s 2 + s 1 2
R2CL R2CL
142
4 43
4 1424
3
2
R1 + R1
R2CL
=
Q= 0 =
2 R1 R2C + L
R2CL
0 2
R1 + R2 R2CL
R1 R2C + L
Teorija Mrea - 40
84.
Odredite faktor dobrote serijskog RL-kruga prikljuenog na izmjenini izvor
frekvencije f.
Faktor dobrote: Q = 2
1
2
L ,mag = LIL 2
PRT =
1 2
RI L T
2
( L je L / VNP )
jer je P = RI 2 uz I = I L
1 2
LI L
2 L
L
=
=
Q = 2 2
1 2
T R
R
RI L T
2
85.
Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi u istosmjernoj mrei sheme spoja prema
slici bio ostvaren periodiki reim rada?
Periodiki reim rada zadovoljen je ako je
t +T
Ri 2 dt = 0 . Ovaj
Teorija Mrea - 41
87.
ustaljeno stanje
prijelazno stanje
1 , 2 > 0
Poticaj: istosmjerni naponski
Rjeenje:
Teorija Mrea - 42
89.
Nakon uklopa koje sklopke ili grupe sklopki se moe u mrei sheme prema
slici postii samo prigueni odziv neovisno o vrijednostima elemenata mree?
Mogue dvije mogunosti:
- APERIODSKI ODZIV
- PRIGUENI ODZIV : ako je > 0 i
prirodne frekvencije s1 i s2 su dva realna
broja.
- ako uklopi S2 mrea je prvog reda, odziv
je eksponencijalan (nije mogu ni prigueni
ni aperiodski odziv)
Teorija Mrea - 43
90.
Na karakteristici kapaciteta grafiki prikaite energetske odnose u
istosmjernom serijskom RLC krugu ako se napon napajanja skokovito mijenja
kao na slici. C je linearan i VNP.
1
2
uskladiteno (3E)
uskladiteno (2E)
uskladiteno (E)
dispipirano (E)
disipirano (2E)
disipirano (3E)
91.
Odredite koliko se energije pretvorilo u toplinu na otporu R za vrijeme
nabijanja kapaciteta karakteristike q = AuC | uC | na napon izvora E. Prikaite
grafike energetske odnose u krugu.
uC (t ) = E
t ustaljeno stanje
q2
WC = uC dq > 0
q1
WR =
uC 2 = E
uC 1 = 0
uC
3
3 E
=A
0
E
3
Teorija Mrea - 44
92.
Na serijski RC krug narinut je napon valnog oblika prema slici. Koji uvjet mora
biti zadovoljen da bi se snaga disipirana na otporu s dovoljnom tehnikom
tonou mogla izraunati prema izrazu: PR = fCU 2 , f =
?
2
(Karakteristika kapaciteta)
/2
1
PRC =
T
3/2
T /4
du
C U
u
1
u RC iC dt = 2 u RC C RC dt = 2 u RC du RC = 2 fC RC
0
0
T
dt
T
2
iC = C
2 U
2
= fCU
du RC
du
iC = C C ako je T >> RC uC u RC
dt
dt
Mora biti zadovoljen uvjet da je T >> RC (tada "odmah" nastupa ustaljeno stanje tj. napon
u = E (1 e t / T ); T > 0
do
t=0
do
uspostava
ustaljenog
stanja
iznosi:
1
T + 2 RC
. Odredite koliinu energije disipiranu na otporu R te
WE = CE 2
2
T + RC
komentirajte sluaj T>>RC i T<<RC.
WR = WE C
t
t
1
1
C = CU 2 = CE 2 1 2e + e
2
2
CE 2 2CE 2 e + CE 2 e
=
t
t
1
T + 2 RC 1
WR = CE 2 =
CE 2 1 2e + e
2
T + RC 2
t
t
T + 2 RC
1
RC
RC
= CE 2
1
2
e
e
+
+
T + RC
2
1) T>>RC
2) T<<RC
1
2 RC 1
WR = CE 2
1 = CE 2
2
RC
2
1
- kapacitet je L/VNP pa je C = CE 2
2
ili
<<T
<< RC
1
T + 2 RC 1
WR (0, ) = WE C = CE 2
CE 2
2
T + RC 2
T + 2 RC 1
1
1
CE 2 = CE 2 CE 2
WR = CE 2
T + RC 2
2
2
WR 0
1
WR = CE 2
2
<<T
<< RC
Koliko
se
energije
uskladiti
na
kondenzatoru toliko se disipira na otporniku.
Teorija Mrea - 45
94.
a) Odredite snagu istosmjernog naponskog izvora E ako sklopke S1 i S2
sklapaju protutaktno, svaka je uklopljena polovinu periode T i T>>RC. B) Da li se
smanjivanjem periode T u odnosu na vremensku konstantu kruga povea ili
smanjuje potrebna snaga istosmjernog naponskog izvora?
1
CE 2 , i u drugoj polovini
2
1
CE 2 , pa je ukupna energije
2
1
W = 2 CE 2 = CE 2
2
b) ako se smanjuje perioda Tu odnosu na vremensku konstantu RC tj. sada je T>RC
energija e se poveati (due treba da doe do ustaljenog stanja tj. da C bude prekid)
95.
Koliina energije pretvorene u toplinu u serijskom RC krugu napajanog iz
naponskog izvora valnog oblika prema slici, do uspostave ustaljenog stanja
1 1 e T / ;
= RC . Odredite koliinu energije
T
T
pretvorene u toplinu za dva posebna sluaja a) T >> , b) T << te objasnite
rezultate.
iznosi:
W R = CE 2
W R = CE 2
1 1 e T / ;
T
T
= RC
a) T >> WR 0
b)
T <<
x x2
Taylor e = 1 + + + ...
1! 2!
T 1 T2
e T / = 1 +
22
1 T
WR = CE 2 1 1 +
2
T T T
x
1 T
1 +1
T T T
2
1T 1
= CE 2 1 1 +
= CE 2
T
2 2
= CE 2
Teorija Mrea - 46
d2y
dy
2
+ 2
+ 0 y = X sin t
2
dt
dt
pretpostavljeno je rjeenje u ustaljenom stanju y = Y sin(t + ) . Odrediti Y i
96.
y = Y sin(t + )
y& = Y cos(t + )
&y& = Y sin(t + ) 2
2
2Y (sin t cos + cos t sin ) + 2 0Y (cos t cos sin t sin ) + 0 Y (sin t cos + cos t sin ) = X sin t
2 + 2 ctg + 0 = 0
2
ctg =
2 0 2
2
tg =
2
0 2
2
= arctg
2
0 2
2
X
2
2Y 20Ytg + 0 Y =
cos
X
2
2
Y 2 20 2
+ 0 =
2
0
cos
2 0 2
X
Y =
cos 4 20 + (0 2 2 )( 2 0 2 )
10. FAZORSKA TRANSFORMACIJA
97.
U& = U / 0 u = U sin t
I& = I / 0 i = I sin t
1
1
(
1
cos
2
)
t
= UI
cos 2t
ui = UI sin 2 t = UI
2
2424
2
1
3
ist {
.
lan
izmj . lan
Teorija Mrea - 47
98.
Metodom fazorske transformacije odrediti valni oblik odziva u ustaljenom
stanju
mree
opisane
diferencijalnom
jednadbom:
0,1
d 2x
dx
+ 0,6 + 2 x = 20 sin 10t , = 10 .
dt
dt
= arctg
{
{
x(t ) = Re Xe j (t + )
X&
dx
= Re jXe j (t + )
jX&
dt
d 2x
= Re 2 Xe j (t + ) 2 X&
2
dt
20 sin 10t 20 / 0
Im
Re
funkcija y = sin(t + ) .
cos( ) + j sin( ) y
100.
funkcija B cos t ?
A sin(t + ) A& = A
A = 2 A
B cos t ? B(sin + j cos )
sin(t + ) 1
cos(t + ) j
101.
funkcija D sin(t + ) ?
A
B
A B
+ j
cos(t + ) j
C
C
C C
sin(t + + ) = sin[(t + ) + ( )] = sin(t + ) cos( ) + cos(t + ) sin( )
sin(t + )
B
A
A B
+ j cos( ) + j sin( )
C
C
C C
BD
AD
AD BD
+ j
D sin(t + )
cos( ) + j
sin( )
C
C
C
C
BD
AD
AD
BD
cos( )
sin( ) + j
cos( ) +
sin( )
D sin(t + )
C
C
C
Teorija Mrea - 48
102.
B cos(t ) ?
cos t j deriviramo
sin t 1
sin t 1
fazorom A + jA ?
t + +
2
2
+ t +
t + +
sin
2
2
2 t + +
2
= 2 cos
sin =
2 cos t + +
2
4
2
4
= 2 cos t + +
4
A 2 cos t + + A + jA
4
104.
a)
Zadan je fazor A+jB. Koje od te tri navedene funkcije prikazuju taj fazor?
A2 + B 2 cos(t + arctg
b) C sin(t + ) C
c)
B
)
A
A2 + B 2 arctg
B
A
A2 + B 2 cos(t + )
4
- sve tri funkcije su rjeenje jer nain preslikavanja nije zadan. Fazorska transformacija
poinje nakon definiranja pravila preslikavanja.
Teorija Mrea - 49
|Z(j)|
Z ( j ) =
U& u
I&u
Slika induktiviteta
1 &
U& C =
IC
j C
U& L = jLI&L
niske frekvencije
visoke frekvenicije
0 | Z ( j ) |
Minimum
podruje
konstantne impedancije.
| Z ( j ) |
- induktivitet
j L
1/jL
- kapacitet
- otpor
106.
Koji se elementi mree nalaze u crnoj kutiji B ako je u = 120 sin(314t + 60) ,
i = 15 cos(314t + 80)
u = 120 sin(314t + 60)
i = 15 sin(314t + 170)
Ako kut izmeu napona i struje nije izmeu -90 i 90 radi se o aktivnim elementima mree.
Zakljuujemo da je u crnoj kutiji B naponski ili strujni izvor.
107.
U& 1 = I&1 jL
jC
&
&
Prijenosna impedancija: Z 21 ( j ) = U 2 = I1 / jC = 1
I&1
I&1
jC
&
U& 2
I&1 / jC
1
=
=
2
&
&
U 1 I 1 1 LC / jC 1 2 LC
&
0
Prijenosna admitancija: Y&21 = I 2 =
=0
U&1 I&1 / jC
Teorija Mrea - 50
108.
U& 2
. Odredite efektivnu
=
&
U 1 + j
vrijednost u2(t) ako je poznat valni oblik poticaja: u1 = U 1 sin t + U 3 sin 3t + U 5 cos 5t .
U 2 ( ) = U1 ( )
+2
3
2
U 2 (3 ) = U1 (3 )
U 2 (5 ) = U1 (5 )
2 + 9 2
5
2 + 25 2
2
9 2
25 2
1
9
25
2
2
2
2
2
+U3 2
+ U5 2
= U1 2
+U3 2
+ U5 2
U 2 = U1 2
2
2
2
2
2
+
+ 9
+ 25
+
+ 9
+ 25 2
2
0 2
(0 2 ) 2 4 2 2
2
, gdje je
2 2
2(0 2 )20
2
2 (0 ) + 4
2
=0
(0 2 ) 2 + 4 2 2
2
20 [(0 2 ) 2 + 4 2 2 ] 20 (0 2 ) = 0
2
0 4 20 2 2 + 4 + 4 2 2 0 4 + 0 2 2 = 0
20 + 2 + 4 2 + 0 = 0
2
0 = 4 2 2
2
0 r = 2 + 4 2
U C (0 r ) = U
2 + 4 2
( 2 + 4 2 2 ) 2 + 4 2 2
U C (0 r ) = U 0 r = U 0 r
2 0 r
2
2
= U
2 + 4 2
16 4 + 4 2 2
= U
2 + 4 2
4 2 (4 2 + 2 )
Teorija Mrea - 51
111.
(t )
(t ) (t + T )
gdje je (t )
Ako u nekoj mrei djeluje npr. poi periodiki poticaj (ems) periode Tr =
, u Fourierovom
N
1
di
+ Ri + idt = U (n) cos(nt + n )
dt
C
n =1
N
i = I(n) cos(nt + n + n )
n =1
1
U (n)
I(n) =
2
L
0 2 n 2 2
+ 4 2
113. Troilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenine mree. Koji uvjet
mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje troila ne bi ovisila o
vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom sluaju promatrana mrea?
jL
1/jC
2
R(1 LC ) + jL jL
Teorija Mrea - 52
113. Troilo otpora R napaja se preko LC kruga iz izmjenine mree. Koji uvjet
mora biti zadovoljen da efektivna vrijednost struje troila ne bi ovisila o
vrijednosti otpora? Koja svojstva posjeduje u tom sluaju promatrana mrea?
jL
1/jC
2
R(1 LC ) + jL jL
j L
1/jC
1
R
R
1 + jRC j
1 j
2 LC + 1
R
jL 2 RLC + R
j C
L
L
Z ul = jL +
= j L +
=
= j L
= j L
1
R 2
R 2
1
+
j
RC
+
j
RC
1+ j
LC
1+ j
R+
LC
j C
L
L
Z1
644
47
444
8
R
2
1 j
1 + LC
L
Z ul = {
j L
R 2
Z3
1+ j
LC
2
L 44
144
3
Z2
| Z ul |= L
R
2
1+
(1 LC )
L
2
izjednaimo 1 2 LC = 2 LC
brojnik i nazivnik
2 LC = 1 / 2 =
R
2
2
1+
( LC )
L
1
i tada je ostvaren uvjet da I f (R)
2 LC
1
2 LC
Teorija Mrea - 53
115. Koliki mora kapacitet C biti da se u zadanoj mrei nakon uklopa sklopke S ne
promijeni efektivna vrijednost struje izvora
| Z ul |=| Z ul * |
1
= 2L
C
2 2 LC = 1
| R + j ( X L X C ) |=| R + jX L |
R 2 + ( X L X C )2 = R 2 + X L
X L XC = X L
C=
XC = 2X L
Nacrtajte amplitudnu karakteristiku funkcije mree H ( j ) =
116.
1
2 2 L
U& 2
. Koji uvjet
U&
1
1
U& 2 = I&1
I&1 = jCU& 2
j C
KZN:
U& 1 = I&1 jL + U& 2 = U& 2 (1 2 LC )
| H ( j ) |=
(1 LC )
2
H ( j ) =
U& 2
1
=
U& 1 1 2 LC
|H(j)|
amplitudna
karakteristika kako
se modul mijenja
ovisno o frekvenciji.
1 LC
2
1 2 LC = 0
1
LC
= r | H ( j ) |
r =
- Niski propust proputa niske frekvencije. Pojaanje do g treba biti konstantno, treba
postojati konstantan omjer struje i napona (R) odnosno treba mreu M opteretiti.
KZN, KZS:
1
j C
1
U& 2 = I&2 R = I&C
j C
I& = I& I&
U& 1 = I&1 jL + I&C
jL + R(1 2 LC )
&
&
U1 = U 2
R
&
U
R
H ( j ) = 2 =
2
U&1 R(1 LC ) + jL
| H ( j ) |=
|H(j)|
R
R (1 LC ) + L
2
2 2
= 0 | H ( j ) |= 1 , lim | H ( j ) |= 0
Teorija Mrea - 54
117.
U& 2
. Koji uvjet mora
U& 1
1/jC
j L
U&
U& 2 = I&1 jL I&1 = 2
j L
U& 2
U& 2
2 LC
=
H ( j ) =
=
1 2 LC 1
U& 1
1
1
&
&
&
&
&
U 2 1 2
U 1 = I1
+ U 2 = U 2 1 2
LC
j C
LC
( 2 LC ) 2
( 2 LC )
| H ( j ) |=
=
( 2 LC 1) 2 ( 2 LC 1)
|H(j)|
2 LC 1 = 0
r =
1
| H ( j ) |
LC
- Visoki propust proputa visoke frekvencije. Pojaanje do g treba biti konstantno, treba
postojati konstantan omjer struje i napona (R) odnosno treba mreu M opteretiti.
1
+ U& 2
U& 1 = I&1
jC
U& = I& R = I& jL
2
U&
U&
I&1 = I&L + I&2 = 2 + 2
R
j L
U& 1 =
2
+ 1 = U& 2
+
j C R
j L
j 2 RLC
jRC LC
U& 2
j 2 RLC
H ( j ) =
=
L jR (1 2 LC ) L jR(1 2 LC )
&
U2
j 2 RLC
RLC
| H ( j ) |=
2
(L) + R 2 (1 2 LC ) 2
|H(j)|
= 0 H ( j ) = 0
H ( j ) =
Teorija Mrea - 55
118.
frekvencija.
j L
1/jC
U&
U& 2 = I&1 R I&1 = 2
R
j L
1 &
1
+ U 2 = U& 2
U& 1 = I&1 jL +
+
+ 1
j C
jCR
R
1
R
j
U& 2
U& 2
R
R
jRC
LC
L
=
=
=
=
=
R
1
U& 1 U& 2
jL + 1 + R 2 LC + 1 + jRC 2 LC + 1 + jRC 1
2
1
+
+ j
jL +
+ R
j
C
LC
LC
L
j
C
R
j C
{
{
2
0
2
2
j
j 2
=
=
2
2
2
2
2
j 2 + (0 ) j 2 j (0 ) 2 + j ( 2 0 )
119. Obrazloite fizikalni smisao pojma jalove snage. Zato dimenzije reaktivnih
elemenata ovise o njihovoj jalovoj snazi?
Jalova snaga je mjera za koliinu energije koja njie izmeu izvora i pasivnog jednoprilaza
i ne sudjeluje u pretvorbi elektrine energije u drugi oblik.
Jalova snaga je amplituda trenutne snage i zato je mjera za dimenzije reaktivnih
komponenti. Vei elementi se lake rashlauju.
120. Valni
oblik
trenutne
snage
p = 4(1 cos 2t ) + 6 sin 2t ,W . Odredite
jednoprilaza
dan
je
izrazom
djelatnu, jalovu i prividnu snagu
10
P2 = 3,211102
7.5
2.5
1
-2.5
1
( P1 P2 ) = 4
2
1
S = ( P1 + P2 ) = 7.211102
2
P=
Q = S 2 P 2 = P1 P2 = 5.9999
-5
Prividna snaga je najvea mogua djelatna snaga koju bi jednoprilaz mogao preuzeti iz
izvora pri danim efektivnim vrijednostima napona i struje jednoprilaza.
Teorija Mrea - 56
P1 P = P2 + P
P=
1
( P1 P2 )
2
S = P1 P = P2 + P
S=
1
( P1 + P2 )
2
Q JALOVA SNAGA
Q = S 2 P2
Q = P1 P2
a
k =1
i = 0 za j-ti vor
jk k
b jkU& k = 0 , iz Tellegena:
k =1
b
1 & &
U
I
=
S&k = 0
k k
2
k =1
k =1
- u svakoj linearnoj vremenski nepromjenjivoj mrei u kojoj djeluju izvori na samo jednoj
frekvenciji ouvana je kompleksna snaga.
Teorija Mrea - 57
123. Troilo i izvor spojeni su parom vodova induktiviteta LV i otpora RV. Neka se
na troilu odrava konstantna efektivna vrijednost napona U i djelatna snaga P.
Dokaite da su gubici u prijenosu energije minimalni ako je jalova snaga troila
potpuno kompenzirana.
GUBICI PRIJENOSA: ono to se izgubilo na
vodu u toku prijenosa energije.
S = UI = P 2 + Q 2
I=
P
Q2
+
;
PR = I RV = RV
U 2 U 2
{
konst .
P2 + Q2
U
PR min za Q = 0
L=1
R = 2
R =1
1/C=1
Z = 12 + 12 = 2
U 10
I= =
A
Z
2
100
= 50W
PR = RI 2 = 1
2
100
= 50VAr
QL = LI 2 = 1
2
50
1
2
PR
=
=
=
cos =
2
2
2
2
2
2
50
+
50
PR + QL
cos T =
PR
PR
=1
2
U = I RT + L
I=
C
U
1
2
RT + L
10
A
2
10
PR = RI 2 = 2
= 50 2W
2
QL = LI 2 = 50VAr
I2
= 50VAr
C
PR
=1
cos =
2
PR + (QL QC ) 2
QC =
cos T =
PR
2
PR + QC
50 2
(50 2 ) + 50
2
2
3
Da, ali maksimalnu djelatnu snagu koju bi jednoprilaz mogao uzeti iz izvora pri danim
1
efektivnim vrijednostima struje i napona je pri cos = 1 PR = RI 2 = UI = S .
2
Teorija Mrea - 58
125.
pomak napona i struje tog prilaza u granicama , ?
2 2
Impedancija u pasivnim mreama dana je izrazom: Z ( j ) =
2 PR + j 4 ( L C )
I 2
( Z ( j ))
4 ( L C )
.
2P
2 P + j 4 ( L ' C ' )
, Z(j) impedancija opeg jednoprilaza, L ' - srednja
2
I1
magnetska energija
malen u odnosu
prema L ' odnosno C ' , tada se sigurno nalazimo u blizini maksimuma amplitudnih
karakteristika. (Uoimo da se pri << 0 fazna rezonancija podudara s ''pravim''
rezonancijama)
127.
U mrei sheme prema slici poznat je valni oblik napona naponskog izvora
u = U 1 sin t + U 2 cos 2t
te
valni
oblik
struje
strujnog
uvora
i = I2 sin( 2t + 2 ) + I3 sin 3t . Nacrtati nadomjesnu shemu za prvi, drugi i trei
harmonik.
n=1
U
n=2
U
n=3
j2 L
1/j2C
j L
1/jC
j3 L
1/j3C
1/jC
j3 L
Teorija Mrea - 59
128. Odredite snagu otpora R ako je RC<<T i to ako je u jednom sluaju valni oblik
napona u(t) kao na slici b), a u drugom sluaju kao na slici c).
a)
P = uidt
du
i=C
dt
4 E
3 T t
u=
0
P=
uC = u
3
0<t < T
4
3
T < t < T
4
zbog RC << T uC = u 1 e{
0
3
4 E
3 T C 0 < t < 4 T
i=
3
0
T
t
T
<
<
1 T
1 34 T 4 E 4 E
u
(
t
)
i
(
t
)
du
t
C +0
=
T 0
T 0 3 T 3 T
3
1 16 2 1 1 2 4
8 1 2 9 2 1 E 2C
P=
E C 2 t
E C T =
=
9 T3
16
2 T
T 9
T 2 0
P=
1 2
fE C
2
b)
E
u=
0
P=0
T
2
i = {0}
T
< t < T
2
1
PR = CE 2 = CE 2 f
T
0<t <
Teorija Mrea - 60
129.
di
+ iR
dt
u = u L + RI (0)
i (t ) I (0) =
u=L
U (0)
ustaljeno stanje
R
U L = U E
1
uL = E
U 0 E
=
R
R
0, T
T , T
jednake povrine
Teorija Mrea - 61
130. Odredite valni oblik struje izvora u ustaljenom stanju za dva granina sluaja
a)T>>RC, b)T<<TC.
Dvije mree linearne na odsjeku
Interval A
Interval B
0 t T
T t T
u = uC + u R
iC R + uC = u
duC
+ uC = u
RC dt
a) T >> , iC '
duCA
+ uCA = E
dt
uCA = K1e
duCB
+ uCB = 0
dt
+E
e T / =
uCB = K 2 e
e
e
t T
T (1 )
T /
1
1
=
0
eT / e
0
e T / 1
1 e T / 1 1 +
E + K1e
K1 = E
T (1 )
= K2
1 e
1 e
uCA = E E
K2 = E
1 e
1 e
1 e
T (1 )
1 e
1 e
T (1 )
11+
T (1 )
2 jed . s 2 nep.
T (1 )
uCB = E
E
e
R
t T
E
e
R
Odreivanje K1 i K2:
E + K1 = K 2 e
A
i ' =
C
B
1 e
1 e
t T
T (1 )
A E 1 e
e
T
u uC
1 e
i = iC =
=
T
R
t T
E 1 e
B
e
T
1 e
(1-)E/R
E/R
A R (1 )
iC ' ' =
B E
Teorija Mrea - 62
131.
E = U L ( 0) + U C ( 0)
KZ za srednje vrijednosti
I L (0) = I C (0) + I (0)
U C ( 0) = E
jer T << 2 LC
I L (0) = I (0)
Pobuda je periodier pa : I C (0) = U L (0) 0
uC = E
I
1 T
1 T
i (t )dt = Idt = T = I
T
T 0
T 0
0 t T
I I = I ( 1)
iC = i L i =
T < t T
I 0 = I
i L = I (0) =
IC =
1
T
1
T
iC dt =
(I I ) 2 dt +
1
T
(I ) 2 dt =
1
1
(I I ) 2 T + (I ) 2 T (1 )
T
T
I C = I 2 ( 1) 2 + 2 I 2 (1 ) = I 2 ( 2 2 + 1 + a 2 ) = I 2 (1 ) = I (1 )
dI c
= 0 za najveajefektivnu vrijednost
d
1
1 2
(1 )
I
1 = 2 =
=0
2
2 (1 )
2 (1 )
U L ( 0) 0
U C = konst. RC >> T u L uC
ET = uC (1 )T
U C = U R (0) = E
Teorija Mrea - 63
L
>> T
R
RC >> T
iL I (0) =
R
U C = U R RI (0) = E
U L + U C U = U E = (1 ) E
(1)
T
Teorija Mrea - 64
134.
L
L
<< T , b) >> T .
R
R
Nadomjesna shema
u=Usint
pozitivni poluval
V1 i V2 su idealne
a)
L
>> T
R
negetivni poluval - tu se
krije vieharmonijski signal,
ne rjeavati fazorima
u LR = u L + u R
diL
+ Ri L : R
dt
L diL
u
1
+ iL = LR
R dt
R T
L / R diL u LR
1
=
iL
T dt 14
R243 T
U L (0) 0
u LR = L
konaon
L
L/ R
>> T
R
T
di
mora L 0, tj. iL = konst. = I L = I L (0)
dt
U
(cos t ) 0 = U [1 (1)] = U
U (0) =
2
2
U (0) =
I L (0) =
U
R
L
<< T ustaljeno stanje je nastupilo trenutno ,
R
U
troilo je isti otpor tj. i = LR , te je valni oblik
R
struje jednak kao i valni oblik napona troila.
b)
Teorija Mrea - 65
135. Za mreu sheme spoja prema slici objasnite postupak odreivanja tipa
periodikog rjeenja ako je L/R>T/2.
KZN, KZS
u = uV 1 + ud
0 = uV 2 + u d
id = iV 1 + iV 2
ud = L
did
+ Rd id
dt
a) V1 i V2 vode
b) V1 ne vodi, V2 ne vodi
c) V1 vodi, V2 ne vodi
d) V1 ne vodi, V2 vodi
a) uv2=0 ud=0 & uv1=0 u=0, a u0 nije mogu
b) id=0 ud=0 uv2=0 (mogue u ishoditu) , uv1=u (ne vodi ako je negativna
poluperioda). b) mogue ako U<0
c) uv1=0, uv2 samo ako je ud pozitivan. ako je ud pozitivan mogue samo ako je U>0.
d) uv2=0 ud=0 ne smije voditi v1 uv1<0 U<0.
- ako U<0 mogua rjeenja B, BD, D, DB.
Rjeenje B i BD nemogue jer pri sluaju C, U>0 imamo struju id, a pri U<0 nemamo
struju odnosno tada bi bio sruen zakon o ouvanju toka. Sluaj D, DB su mogui, struja i
dalje tee i moe pasti na nulu.
U pozitivnoj polu periodi mogu je samo sluaj C, a u negativnoj zbog
Sada dobivamo: L
E
di
+ Ri =
dt
0
L T
> sluaj D.
R 2
0 < t < T / 2
T /2 < t <T
1
idt
C
E = i ( R1 + R2 )
1
T
R1C1 << T
R2C2 << T
T
2
T
<t <T
2
WR
T
PR1+ R 2 = E 2 (C1 + C2 ) f
P=
f =
0<t <
Teorija Mrea - 66
R1C << T
u 0 t T / 2
duC
+ uC = 1
dt
u2 T / 2 t T
u2 T / 2 t T
q = C (u1 u2 ) i =
dq C (u1 u2 )
=
= fC (u1 u2 ) = i ,
dt
T
1
.
jC
R1C << T
R2C << T
0t
T
3
R1i1 + uC = E1
R1C
duC
+ uc = E1
dt
T
t T
3
du
R2C C + uC = E2
dt
E
uC 1
E2
0 t T /3
R1C << T
, zbog
R2C << T
T /3 t T
C=
C ( E1 E2 )
= fC ( E1 E2 ) = i
T
i=
U
R
WR
= fC ( E1 E2 ) 2
T
Teorija Mrea - 67
i = a sin t + b 3 sin 3 t
3
1
sin 3 t = sin t sin 3t
4
4
1
3
i = a sin t + b 3 sin t b 3 sin 3t
4
4
3
I(1) = a + b 3
4
141.
3
I(1) = a + b 3
4
i = a cos t + b 3 cos3 t
uL = L
142.
cos3 t =
3
3
3
3
diL
y = ax 3 narinut je poticaj
x = X (0) + X (1) sin t . Dokaite da istosmjerna komponenta odziva Y(0) ovisi o X(0),
ali i o X (1) . Pod kojim se uvjetom u odzivu pojavljuju parni harmonijski lanovi.
1
1
3
y = a X 3 (0) + 3 X 2 (0) X (1) sin t + 3 X (0) X 2 (1) (1 cos 2t ) + X 3 (1) sin t sin 3t
4
2
4
1
3
3
3
y = a X 3 (0) + 3 X 2 (0) X (1) sin t + X (0) X 2 (1) X (0) X 2 (1) cos 2t + X 3 (1) sin t X 3 (1) sin 3t
4
4
2
2
3
3
- parni harmonijski lanovi pojavljuju se ako se pobuda (poticaj) sastoji od zbroja ili razlike
istosmjerne komponente i jednoharmonijske komponente ili ako je istosmjerna
komponenta dvoharmonijska komponenta.
Teorija Mrea - 68
2Usint
nestabilno
144.
nelinearnog induktiviteta.
- monoharmonijska funkcija
Rjeenje
traimo
u
frekvencijskom podruju
Usint
L je nelinearan, opisujemo
ga funkcijom, ne brojem
KZN:
2
U& = U& C (1) jRC jR ( + j U& C (1)
U = U C (1) 1 + R 2 L U C (1)
2
R
U& = U& C (1) + U& L (1) j
+ jRC
XL
U& L (1)
U& C (1)
=
I&L (1) U& C (1) + U& C 3 (1)
1/jC
Efektivne vrijednosti:
U& (1)
KZS: I&R (1) = I&L (1) + I&C (1) = L + jCU& C (1)
jX L
XL =
j L
)]
2
Teorija Mrea - 69
Usint
i ()
Teorija Mrea - 70
146.
Usint
j3 L
U ()
U (3)
1/jC
1/j3C
U
I()
I(3)
- svaki naponski izvor je popeni kratki spoj ( za harmonik kojeg nema e izvor biti K.S.)
n=3, zbog lakeg crtanja 3=0
U (3)
U
n =1
(3 ) = 0
I(3)
U (3)
U (3)
aktivan ako
147. U linearnoj vremenski nepromjenjivoj mrei djeluju dva naponska izvora. Koji
uvjet mora biti zadovoljen da bi u toj mrei i za djelatne snage vrijedilo naelo
superpozicije?
Superpozicija: Puk = P1 + P2 ,
1
k =1 T
P1 =
ik (u1 ) Rk dt
1 T 2
0 ik (u2 ) Rk dt
k =1 T
P2 =
1 T
(ik (u1 ) + ik (u2 ) )2 Rk dt
0
k =1 T
1 T 2
2
ik (u1 ) + ik (u2 ) Rk dt
0
T
k =1
(i (u ) + i (u )) R dt = (i
T
(u1 ) + ik (u 2 ) Rk dt
Teorija Mrea - 71
151.
=1 T
u i dt = P = 0,
b broj grana
=1
a j i (t ) = 0 za j ti vor
=1
b
b u (t ) = 0
=1
za j tu petlju
a j I (n) = 0,
=1
b
b jU (n) = 0,
=1
a J (n) = 0
=1
a V (n) = 0
=1
=1
=1
U (n) I ( n) = 0, V (n) J ( n) = 0,
n = 0,1,2
P (n) = 0
=1
Ako se neki element mree ponaa kao izvor na frekvenciji n, neki drugi element mora biti
troilo na toj frekvenciji.
Teorija Mrea - 72
152.
energetska
svojstva
ovog
uC = U C (1) sin t + U C (2) sin 2t + U C (3) sin 3t
kapaciteta
ako
je:
153.
koju ovaj kapacitet prima, odnosno predaju drugim dijelovima ako je poznato
i = I (1) sin t + I (2) cos 2t .
C
Teorija Mrea - 73
154.
ulazni signal
frekvencije
lokalni oscilator
frekvencije
P1 + P0 + Pmn = 0
P1
m, n Z
mPmn
=0
m1 + n0
P0
P1
P
=0
0 1
P0
P11=P-
P
=0
0 1
156.
ako su valni oblici napona i struje na n-tom harmonijskom lanu dani kao:
u (n, t ) = U (n) cos nt + V (n) sin nt
.
i (n, t ) = I (n) cos nt + J (n) sin nt
P (n) =
1
T
P (n) =
2
S ( n) =
1
U (n) I (n) + V (n) J (n)
2
1 2
2
2
2
U (n) I (n) + 2U (n) I (n)V (n) J (n) + V (n) J (n)
4
][
1 2
2
2
2
U (n) + V (n) I (n) + J (n)
4
] [
1 2 2
1
U I + U 2 J 2 + V 2 I 2 + V 2 J 2 U 2 I 2 + V 2 J 2 + 2UIVJ
4
4
2
1
1
2
Q (n) = V (n) I (n) U (n) J (n) Q (n) = V (n) I (n) U (n) J (n)
2
4
2
Teorija Mrea - 74
b)
c)
PS =
u S iS dt = 0
SS = U S I S =
SS =
158.
1
T
1
T
u 2 dt
T E2 T
1 T 2
1
2
i
dt
E
T
=
T 0
T
2 R2 2
1
T E2 T 1 T E2 E2
E2
=
=
= QS
T
2 R 2 2 T 2 R 2R
i = I sin t =
P=
1
T
u (t )i (t )dt =
1
T
T /2
2
T
1 U 2 T / 2 2
U 2
2
= 1 U 1 t 1 sin( 2t )
=
sin 2 (t )dt =
sin
(
)
sin
(
)
t
dt
t
dt
+
1T /4
2
4
R
T R 0
4244
3 T R 2
0
0
2
2
1 U 1 T 1 T
2 2 T
U
(
)
sin
0
0
=
2
T R 2 2 4{
4R
T 2
4444244443
1
S = UI =
1
T
u 2 dt
1
T
T /2
i 2 dt =
1 2 T 2
1 U 2
U sin (t )dt
0
T
T R2
T /2
sin 2 (t )dt = * ** =
U 2
R 8
T
U
1 1
1
1 1
1 T
t
T ( 0 0) =
*=U
sin(2t ) = U
sin 2
T
T 2
T
T
4
2
4
2
2
0
14442444
3
0
U 1
** =
R T
T /2
1
1
2 t 4 sin(2t )
0
Q = S 2 P2 =
U 1
U 1 1 T 1 T
2 T
sin 2
=
( 0 0) =
4424
R T 2 2 1
4 24
T 424
3
R2
0
U 4
U 4
=
8R 2 16 R 2
2U 4 U 4 U 2
=
4R
16 R 2
cos =
2
1
P UI / 4 2 2
=
=
=
=
4
2
S UI / 8
2
Teorija Mrea - 75
161.
Teorija Mrea - 76
162.
u1 u 2
2R
u u
1
u11 = u1 Ri1 = u1 1 2 = (u1 + u2 )
2
2
U
u = U1 = U 2 =
2
u1 = 2 Ri1 + u 2 i1 =
Usint
Usin nt
n=1
Djelatna snaga:
1 T
1
u11idt =
0
T
T
P11 =
1
(u u )
1
(u1 + u 2 ) 1 2 dt =
2
2R
4 RT
(u1 u2 )dt =
1
T
1 T 2
2
2
u1 dt u2 2 dt =
U1 U 2 = 0
0
0
2
2
4 RT U 2
4 R U U
U 22
1
Prividna snaga:
2
(ef . vr.)
1 T 2
1 T 1
1
i dt =
(u1 u 2 ) 2 dt =
2
T 0
T 0 4R
4 R 2T
U 11 =
1 T 2
1
u11 dt =
T 0
4T
S11 = U 11 I =
163.
(u1 + u 2 ) 2 dt =
u1 u 2 su
ortogonalni
U2
1
2
2
(U 1 + U 2 ) =
4
2
U 22
U2
1
2
2
U
U
+
=
(
)
1
2
4R 2
2R 2
U 11 =
I=
U
2R
U
2
U
= Q11
2R
Odredite
djelatnu,
jalovu
prividnu
snagu
na
I = 20 A
superpozicija:
3
3 1
1
i11 = i + u = (u + 3i )
4 4
4
3
u11 = u iu = (u i )
4
1
2 2 (15 15 + 75 25) = 1650W
2
S11 = U11 I11 = 752 + 152 252 + 152 = 76,48 29,15 = 2229,756VA
Q = S 2 P 2 = 1499,77VAr
prilazu
ako
je
Teorija Mrea - 77
164.
100
U ef = 70,7V
I ef = 0,707 A
P0
a) induktivitet jL
L=
jL
I = CU
b) kapacitet
C=
1/jC
2) element mree
P=
1 T
u i dt
T 0
U
70,7
=
= 03H
I 314 0,707
I
0,707
=
= 30 F
U 70,7 314
pretvarake komponente
u = 0
K .S .
i 0
u 0
P.H .
i = 0
3)
165. Struja k-te grane rastavljena je na djelatnu, jalovu i rasprenu komponentu, tj:
ik = ik + ikr + iks . Dokaite da KZS za neki vor u mrei vrijedi posebno za svaku od
komponenata rastava struje grane, tj.
ik = 0
k =1
ikr = 0
k =1
i
k =1
ks
= 0 , gdje je sa N
Teorija Mrea - 78
Teorija Mrea - 79
167.
napajaju iz izvora istog valnog oblika u = 2 10(sin t + sin 3t ),V djelatne i prividne
snage troila su jednake. U kojoj od tih mrea se ne moe nikakvim filtrom
paralelno spojenim troilu postii potpuna kompenzacija faktora snage, tj. =1.
1
a)
b)
1 3
Z ( j1) = 1 + j = 1 j1
2 2
1 1 3
Z ( j 3) = 1 + j 3
= 1 + j1
2 3 2
1 7
Z ( j1) = 1 + j = 1 j 3
2 2
2
1
1 1 7
Z ( j 3) = 1 + j 3
= 1+ j = 1+ j
6
3
2 3 2
1
1 1+
G1 = Re
= Re
Z
j
(
1
)
1 j 1 +
j
1 + j 1
= Re
=
j
2 2
1
1 1 j
1 j 1
G3 = Re
= Re
= Re
=
Z
j
j
j
+
(
3
)
1
1
2 2
G1 = G3 moguo je kompenzacija
1 1 + j3
1
1 + j 3 1
G1 = Re
=
= Re
= Re
10 10
1 j 3 1 + j 3
Z ( j1)
1
1 j
1 j 3
1
1
9 j 27 9
3
G3 = Re
=
= Re 10 = Re
= Re
1
1
(
3
)
Z
j
10 10
1 + j 1 j
3
3
9
168. Zato se u mrei sheme spoja prema slici faktor snage ne moe potpuno
kompenzirati spajanjem kapaciteta paralelno troilu?
L=1
R=1
Gn = f (n)
1
Gn = Re
Z ( jn)
Z ( jn) = 1 + jn
1
1 1 jn
1
1 jn
Gn = Re
=
= Re
= Re
2
2
1 + n 1 + n
Z ( jn)
1 + jn 1 jn
vodljivost ovisi o n i ne moemo napraviti kompenziaciju.
Teorija Mrea - 80
169. Objasnite pod kojim uvjetima vrijede Kirchoffov zakon napona koristei
postulate teorije mrea i pojam petlje.
Za svaku petlju vrijedi KZN. On ostaje vrijediti i ako se petlja definira, a to je zbog toga to
prema etvrtom postulatu TM niti jedna nije proeta magnetskim tokom tj. po drugom
postulatu oko vodia nema elektromagnetskog polja. Zakljuujemo da u terminima TM
petlja ne zauzima realan prostor.
170. Poveite stavak o kontinuitetu i pojam reza te dokaite da za svaki rez mora
vrijediti Kirchoffov zakon struje.
U skladu s treim postulatom teorije mrea rezultantni naboj svake naprave jednak je nuli.
Na razini modela znai da je rezultantni
naboj elementa mree svake grane jednak
nuli, to znai da koliina naboja koja ue u
plohu S mora biti jednaka koliini naboja koja
iz te plohe izae, dakle vrijedi KZS za rez.
171. Dokaite da svaka spojnica s odgovarajuim borjem grana stabla odreuje
jednu jedinstvenu petlju.
Ovo je trea toka temeljnog teorema teorije grafova.
Primjer:
- grana 3 i spojnica
2 ine rez
- grana 3 i spojnica 1
- grana 5 i spojnice 1 i 2
- svaka grana stabla zajedno s odgovarajuim brojem spojnica tvori jedan jedinstven rez
temeljni rez
- dogovoreni smjer reza odreuje smjer presjeene grane stabla.
Teorija Mrea - 81
173.
R2 (1,2,5)
R3 (1,4)
i3 = i2
i5 = i2 i1
i4 = i1
i3 , i4 , i5 struje grana
i1 , i2
struje spojnica
- ukoliko su struje spojnica zadane, moemo odrediti struje grana jer u jednom rezu moe
biti samo jedna grana i vie spojnica
174. Oznaimo sa l broj spojnica u mrei od b grana, a sa n broj grana stabla.
Dokaite da je l najmanji broj struja koji treba odrediti u mrei da bi sve struje
mree bile poznate. Pokaite to na primjeru zadanog grafa.
T(1,2,3)
L(4,5)
i4 ,i5 - poznato
R1 (1,4)
i1 i4 = 0
i1 = i4
R2 (2,4,5) i2 i4 i5 = 0 i2 = i4 + i5
R3 (3,4,5) i3 + i4 + i5 = 0 i3 = i4 i5
Da bi odredili sve ostale struje moraju nam biti poznate barem dvije struje (struje spojnica)
ime je pretpostavka dokazana.
175.
P2 (2,3,5) u 2 u3 + u5 = 0
u1 = u5 u 4
u 2 = u3 u5
b broj grana
l(4,5)l=2
u4 = u1 + u2 + u3
u1....un N
u5 = u 2 + u3
T(1,2,3) N=3
u1 , u2 , u3 moramo poznavati da bi
(b=N+l=5)
Teorija Mrea - 82
177. Koji uvjet mora biti zadovoljen da bi se mrea od b grana pri sustavnom
zapisu jednadbi mogla opisati sa 2b jednadbi? Koliko je u opem sluaju od tih
2b jednadbi linearnih?
Uvjet da se mrea od b grana pri
sustavnom zapisu jednadbi mree moe
opisati sa 2b jednadbi je da su sve grane
mree normalne.
u1 + u2 = 0
u4 u1 + u3 = 0
u5 u1 u3 = 0
Broj grana
b=5
Spojnice = 2, 4, 5;
l=3
T = m m2
m broj vorova
I rez : i1 i2 + i4 + i5 = 0
II rez : i3 i4 i5 = 0
179. Za neku mreu poznate su jednadbe struja temeljnih rezova napisanih s
obzirom na jedno stablo grafa pripadne mree. Napiite jednadbe napona
temeljnih petlji s obzirom na isto stablo grafa pripadne mree.
i1 i4 = 0
i2 i4 i5 = 0
i3 i4 i5 = 0
Grane stabla: 1, 2, 3
Spojnice: 4, 5
u1 + u2 + u3 + u4 = 0
u 2 + u3 + u5 = 0
Teorija Mrea - 83
180.
x1 x0
f ( x0 , t0 )
t
x1 = x0 + tf ( x0 , t0 )
M
xn +1 = xn + tf ( xn , t n )
x mora biti neprekinut
Zbog toga za varijable stanja uzimamo napon kapaciteta jer je on neprekinut po zakonu o
ouvanju naboja, odnosno na induktivitetu struju induktiviteta jer je nema skoka struje na
induktivitetu zbog zakona o ouvanju toka.
181. Zato pri izgradnji prikladnog stabla svi nezavisni naponski izvori moraju biti
u stablu a nezavisni strujni izvori u spojnicama?
Nezavisni naponski izvor. U skladu s temeljnim teoremom teorije grafova znamo da napon
svake spojnice odreuju naponi svih grana stabla koje s tom spojnicom ine petlju. Budui
da je po definiciji napon nezavisnog naponskog izvora zadan, to se on ne moe odrediti iz
napona drugih grana koje ine stablo. Zbog toga NNI moraju biti u stablu.
(Naponski izvor - svaki kapacitet je privremeni naponski izvor (pridijelimo mu odreenu
koliinu naboja i nakon toga promatramo evoluciju signala). Ako je privremeni, a ova
mrea vrijedi za svaki trenutak, onda to znai da naponski izvor (koji je trajni i mora vrijediti
za svaki trenutak koji promatramo - mrea mora vrijediti za svaki t>t0 ukljuivo za t0) mora
biti u stablu.)
Nezavisni strujni izvor. Analogno prethodnom objanjenju, struju svake grane stabla
odreuju struje svih spojnica koje s tom granom stabla ine rez. Proizlazi da nezavisni
strujni izvor ne moe biti u stablu budui da bi njegova struja, a koja je zadana, inae bila
odreena strujama spojnica. Zbog toga nezavisni strujni izvori moraju biti u spojnicama.
Primjer su kapacitivna pelja i induktivni rez. Npr. kod
kapacitivne petlje bi napon naponskog izvora bio
odreen naponima na kapacitetima to je kontradikcija
jer je napon naponskog izvora zadan. Kod induktivnog
reza bi struju strujnog izvor odredili poetni uvjeti na
induktivitetima to je ponovno kontradikcija.
Teorija Mrea - 84
182. Zato pri izgradnji prikladnog stabla svi induktiviteti moraju biti u spojnicama,
a svi kapaciteti u stablu?
Svaka jednadba stanja mora imati jednu jedinu derivaciju.
1 spojnica + pripadne grane stabla KZN
1 grana + pripadne spojnice KZS
Kapacitet treba biti u stablu jer ako napiemo KZS tada imamo struju kroz kapacitet koju
du
prikaemo kao C C + preostale spojnice (u kojima nisu kapaciteti) te dobivamo
dt
diferencijalnu jednadbu prvog reda.
Iz istog razloga induktiviteti idu u spojnice za koje piemo KZN ta napon na induktivitetu
di
prikaemo kao L L + pripadne grane stabla (u kojima nisu induktiviteti) te dobivamo
dt
diferencijalnu jednadbu prvog reda.
183.
N = 9 ( 1{ +
C 4 , C 5 ,u
3{ ) = 5
L1 , L2 , L4
L1 , L3 , L4
L2 , L3
184. Kako se zove mrea u kojoj barem 1 kapacitet mora biti u spojnicama i/ili
barem jedan induktivitet u stablu? Koliki je red sloenosti takve mree?
Takva mrea je loe definirana mrea.
Red sloenosti dobijemo da do ukupnog broja reaktivnih elemenata oduzmemo 1 za svaki
induktivni rez i/ili kapacitivnu petlju.
DDM
Teorija Mrea - 85
185. U mrei prema slici nalazi se jedna induktivna petlja. Utjee li to na red
sloenosti mree?
Induktivna petlja ne utjee na red sloenosti
mree. Na red sloenosti utjee kapacitivna
petlja i induktivni rez.
Teorija Mrea - 86
186.
Upravljana
grana
NUNI
Spojnica
Stablo
i1 = 0; u 2 = Au1
NUSI
Spojnica
Spojnica
i1 = 0; i2 = gu1
SUNI
Stablo
Stablo
u1 = 0; u 2 = ri1
SUSI
Stablo
Spojnica
u1 = 0; i2 = i1
Idealni trafo
u1 = nu2 ; i2 = ni1
i1 =
i2
u
; u2 = 1
n
n
dxn
= f ( x1...n , u, in , M n , Rn , Cn )
dt
x varijabla stanja
n broj varijabli stanja
Konstitutivne relacije
transformatora:
di1
di
+M 2
dt
dt
di
di
u2 = L2 2 + M 1
dt
dt
u1 = L1
KZN:
u jednoj jednadbi imamo dvije
varijable stanja i1 i i2. (nemamo
normalni oblik)
di1
di
+M 2
dt
dt
di
di
L2 2 + M 1 + i2 R2 = 0
dt
dt
u = L1
Normalni oblik:
u = ( L1 M )
0 = RFei0 M
di1
+ i0 RFe
dt
di
dt
0 = Ri2 + ( L2 M )
0 = i1 + i2 i0 i
di2
+ RFei0
dt
di1 u RFei0
=
dt ( L1 M )
di2 Ri2 RFei0
=
dt
( L2 M )
di
dt
RFei0
M
Jednadbe stanja moemo pisati ako dodamo otpor Rdod = RFe u induktivni rez. To je otpor
koji s tehnikog stajalita predstavlja gubitke u eljezu (mjeri se pokusom PH)
Teorija Mrea - 87
188.
Odredite valni odziv y(t) za t>t3 za stepenasti poticaj prikazan na slici te ako je
odziv
y (t ) = X 1[ s (t ) s (t t1 )] + X 2 [ s (t t 2 ) s (t t3 )]
pooet
s (t ) = 1 e
kraj
t /
t t
t t
t t
t
1
2
3
y (t ) = X 1 1 e 1 + e + X 2 1 e 1 + e
t t
t
2
t t3
t t1
y (t ) = X 1 e e + X 2 e e
189.
df (t x)
u ( x)dx; t 0 odredite
0
dx
udv = uv vdu
du ( x)
f (t x)dx
0
dx
t du ( x )
i (t ) = f (0)u (t ) u (t ) f (0) + u (0) f (t ) +
f (t x)dx
0
dx
t du ( x )
f (t x)dx
i (t ) = u (0) f (t ) +
0
dx
i (t ) = f (0)u (t ) u ( x) f (t x) 0 +
190.
KZN : 1 = u R + uC
t = +0 i (+0) = K 1 = K
1 t
d
i (t )dt
dt
C 0
di 1
di
0 = R + i RC + i = 0, = RC
dt C
dt
Ri +
1 = iR +
i = Ke st = Ke , K = ?
1 +0
x)dx = 1
0 i(43
C 42
1
0
1
1
i ( + 0) =
i= e
R
R
1
s (t ) = e S (t )
R
Teorija Mrea - 88
191.
Odredite valni oblik odziva y(t) za t>t1 na poticaj zadan valnim oblikom prema
x1
t
x1 (t ) = t1
0
y (t ) = 0 s (t ) +
t1
y (t ) =
t1
du ( x)
f (t x)dx
dt
derivacija
poticaja
0 t t1
t > t1
0 t t1
0
x2 (t ) = x1
t t t > t1
1
t x
t1 x
t x
x1
s (t x)dx + 1 s (t x)dx X 1s (t t1 ) 1 s (t x)dx 1 s (t x)dx
t1 t
t1 t
0 t
t1
1
1
1
x1
s (t x)dx X 1s (t t1 )
t1
192. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik struje i(t) a) u intervalu 0 t t1 , b) u
intervalu t1 t < .
2 E t1
t 0 t t1
u = t1 2
0
t > t1
du ( x)
f (t x)dx
0
dx
i (t ) = U (0) f (t ) +
a) i (t ) = Es (t ) +
2E t
s (t x)dx
t1 0
b) i (t ) = Es (t ) +
2 E t1
s (t x)dx Es(t t1 )
t1 0
0 t t1
t > t1
Teorija Mrea - 89
193. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje poticaj valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik y(t) u a) intervalu t1 t 2t1 , b) u intervalu
2t1 t .
X1
t t
1
X
x = 1 t + 2 X 1
t1
0
a) y (t ) = 0 s (t ) +
t1
b) y (t ) =
t1
0 t t1
t1 t 2t1
t > 2t1
t X
X1
s (t x)dx + 1 s (t x)dx
t
1 t
t1
1
2 t1 X
X
X1
1
s (t x)dx
s (t x)dx + 1 t + 2 X 1 s (t 2t1 )
t
t1
t1
t1
194. Na ulazu jednoprilaza poznatog skokovnog odziva s(t) djeluje napon valnog
oblika prema slici. Odredite valni oblik struje i(t), a)u intervalu 0 t t1 , b) u
intervalu t1 t < .
E
t 0 t t1
u (t ) = t1
E t > t
1
a) i (t ) = 0 s (t ) +
b) i (t ) = 0 s (t ) +
t1
E
s (t x)dx
tl1
0 t t1
t E
E
s (t x)dx + s (t x)dx
t
1 t
t1
1
t > t1
195. Na ulazu dvoprilaza djeluje impuls napona prikazan na slici. Odredite valni
oblik napona na izlazu dvoprilaza u intervalu t1 t < .
t
E RC
e
t
=e
E
s (t ) =
u2
=
u1
h(t ) =
ds
1
= e
dt
t1
t1
1
u 2 (t ) = u1 ( x)h(t x)dx = E e
0
t
t
1
u 2 (t ) = E 1 e e
tx
dx
Teorija Mrea - 90
196.
d
1 t
i ( x)dx =1
0
C
dt
di 1
R + i=0
dt C
di
1
=
dt
i
RC
iR +
i (t ) = u ( x)h(t x)dx
0
i = Ke t /
i (+0) = K
Ri = 1 i =
1
=K
R
1 RC
= s (t )
e
R
t
ds 1 1 RC
=
h(t ) =
e
dt R RC
i (t ) =
h(t ) =
1
e
R 2C
197. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bi se mree mogle analizirati pomou
superpozicijskih integrala?
Svi pasivni elementi mree moraju biti linearni i vremenski nepromjenjivi.
198.
Tada mreu teoremom superpozicije rastavimo na onoliko mrea koliko treba da svaka
bude mrtva i rijeimo svaku posebno.
Teorija Mrea - 91
E
R1
i2 (0) = 0
i1 (+0) = 0 t +0
di1
di
+ M 2 + us
dt
dt
di
di
II : 0 = R2i2 + L2 2 + M 1
dt
dt
I : E = i1 R + L1
t=-0, II .
t=+0
=0
1
Mi1 (0) Mi1 (0)
=
R
R2 + sL2
L2
s+ 2
L2
t
i2 (t ) =
Mi1 (0) M E
e =
e
L2
L2 R1
I 2 ( s ) = i2 (+0)
i2 (t ) = i2 (+0)e
=0
1
R
s+ 2
L2
zadatak
Teorija Mrea - 92
dx
+ x = A
dt
obliku zbroja slobodnog i prisilnog odziva.
201.
f (t ) = s F ( s ) s f (0) s
dx
f ' (t ) =
= sX ( s ) X (0)
dt
( n =1)
n
n2
f ' (0)... f
( n 1)
( 0)
dx
+ x = A
dt
sX ( s ) X (0) + X ( s ) =
x X (s )
(
)
s
t
f ija jed .
skoka
( s + ) X ( s) =
A
s
X ( s) =
A
s
A
+B
s
A
B
+
s( s + ) s +
Prisilni odziv
Slobodni
1
1 t / T
e
L1
sT + 1
T
1
X (s) =
1 e t / T
1
s ( sT + 1) L
1
A
A
A (1 e t )
= L1
L1
1
s(s + )
s + 1
X (s) =
x( s ) = Bet +
B 1
B
1
= Be t
L1
=L
s
s
+
+ 1
(1 e t )
xs = Be t ,
x pr =
(1 e )
202.
L[ f (t )] = e st f (t )dt
L[ f1 (t )] = F1 ( s )
f (t ) = f1 (t kT ) S (t kT )
k =0
k =0
geometrijski red
1
1 e Ts
Teorija Mrea - 93
203.
Ts
1 1
E (1 e )
u1 = Es(t ) Es(t T ) L[u1 (t )] = E e Ts =
s
s s
1 e Ts
L[u (t )] = E
s (1 e Ts )
ili ?
L[u (t )] =
F1 ( s ) E 1 e sT
=
1 e st s 1 e sT
F1 ( s ) = Ee st dt =
0
204.
E st
e
s
=
0
E s T
E
e
1 = 1 e sT
s
s
u1 =
2T
L[u1 (t )] =
E 1
e Ts E e Ts
2 E
= U1 ( s )
T s
s
T s2
E 1
e Ts E e Ts
2 E
U1 ( s )
T
s
s
T s2
=
U (s) =
1 e sT
1 e sT
1/
u (t ) =
[S (t ) S (t )]
1 1 1 s 1 e s
L[u (t )] U ( s ) = e =
s s
s
0
1/
1 e s 0
=
0
s
0
lim U ( s ) = lim
0
direktna
L.t .
1/
(t )dt = 1
Teorija Mrea - 94
206.
Odredite i nacrtajte
1
F ( s ) = (1 e s ) 2 .
s
funkciju
f(t)
Laplaceova
transformacija
koja
je
Laplaceovu
transformaciju
funkcije
2
1
1 2e s + e 2 s 1
e s e 2 s
= 2
+
1 es =
s
s
s
s
s
f (t ) = S (t ) 2 s (t 1) + s (t 2)
F (s) =
207.
Ako
je L[sin t ] =
(s + 2 )
2
odredite
U sin t 0 t /
.
u (t ) =
/ t <
0
u1 = U sin t s (t ) + U sin t s t
/
208.
s +2
s
U
L[u1 (t )] = 2
1+ e
s + 2
2/
Struja
I ( s) =
L[sin t ] =
neke
grane
mree
dana
je
frekvencijskom
podruju
b0 s 2 + b1s + b2
. Svi koeficijenti su realni i pozitivni. to se sve moe zakljuiti
a0 s 2 + a1s + a2
o toj mrei samo na temelju zadanog izraza prije transformacije funkcije I(s) u
vremensko podruje?
- teorem konane vrijednosti: lim f (t ) = lim s F ( s )
t
s 0
b0 s 3 + b1s 2 + b2 s 0
lim s F ( s ) = lim
=
= 0,
s 0
s 0 a s 2 + a s + a
a2
0
1
2
i () = 0 stabilnost mree
b b
1
b0 + 1 + 22
b0 s 3 + b1s 2 + b2 s s 3
s s = b0 = , i (0) = + skok struje LDM
lim s F ( s ) = lim
=
2
s
s a s + a s + a
a0 a1 a2
1
0
0
1
2
+ 2+ 3
3
s
s s
s
Teorija Mrea - 95
209.
Ako su svi poetni uvjeti u t=-0 jednaki nuli, pravila Laplaceove transformacije identina su
pravilima fazorske transformacije samo se varijabla s zamjeni sa j.
Npr. za serijski RLC krug
Fazorska transformacija:
[(
2
0
2
2 ) + j 2 U& C = 0 U&
Laplaceova transformacija: [ s 2 + 2s + 0 ]U C ( s ) = 0 U ( s )
2
Ako se stavi s=j jednadbe su potpuno istog oblika, ali imaju posve razliita znaenja.
210. Vrijedi li KZ za napon i struju u frekvencijskom s-podruju? Posjeduju li
pojmovi transformiranih napona i struja fizikalni smisao?
Laplaceova transformacija je linearna transformacija pa za nju vrijede KZ.
Transformirani napon i struja nemaju fizikalni smisao jer zapravo oni i nisu naponi i struje.
Dimenzija transformiranog napona je Vs, a struje As.
211. Pod kojim uvjetom svaki reaktivni element u frekvencijskom podruju ponaa
kao otpor.
Pod uvjetom da je mrea mrtva, tj. da su svi poetni uvjeti (iL i uC) jednaki nuli.
u L = sLI L
ako su pooet uvjeti 0 , (ako je mrea mrtva)
iC = sCU C
212.
U C ( s) =
U (0)
1
I C (s) + C
sC
s
U C (0)
s
I C ( s ) = sCU ( s ) CU C (0)
Teorija Mrea - 96
213.
a) pomou
Z L (s )
transformirane
I L ( s) =
1
i (0)
U L (s) + L
sL
s
214. Moe li se za bilo koji napon narinut na oba jednoprilaza pronai razlika u
valnom obliku struje? Obrazloite.
Teorija Mrea - 97
M 2 < L1 L2 , b) M 2 = L1 L2
E
= R1 I1 ( s ) + sL1 I1 ( s ) L1i1 (0)+ sMI 2 ( s ) Mi2 (0)
s
=0
=0
0 = sMI1 ( s ) + sL2 I 2 ( s ) + R2 I 2 ( s )
E
= I1 ( s )[ R1 + sL1 ] + I 2 ( s ) sM
s
0 = I1 ( s ) sM + I 2 ( s )[ sL2 + R2 ]
=
R1 + sL1
sM
E
1 = s
0
2 =
sM
= ( R1 + sL1 )( R2 + sL2 ) s 2 M 2
R2 + sL2
sM
R2 + sL2
R1 + sL1
sM
E
( R2 + sL2 )
s
E
E
s = sM = EM
s
0
E
( R2 + sL2 )
1
sEL2 + ER2
s
=
=
I1 =
2
2
2
( R1 + sL1 )( R2 + sL2 ) s M
sR1 R2 + s R1 L2 + s 2 L1 R2 + s 3 L1 L2 s 3 M 2
I2 =
EM
2
=
R1 R2 + sR1 L2 + sL1 R2 + s 2 L1 L2 s 2 M 2
lim I1 = 0,
a)
i1 (+0) = 0
lim I 2 =
s
i1 (+0) +
b)
i1 (+0) =
0
= 0 i2 (+0) = 0
L1 L2 M 2
L2
i2 (+0) = 0
L1
ER2
L1 R2 + L2 R1
i2 (+0) =
EM
L1 R2 + L2 R1
Teorija Mrea - 98
216.
i1 (0) =
E
R
i2 (0) =
E
R2
( sL1 + sL2 + R1 + R2 ) I S ( s ) = L1
E
E
+ L2
R1
R2
L2 R1 L1 R2
L2 R1 L1 R2
E
R1 R2
( L + L2 )( R1 + R2 )
I S ( s) =
= 1
RR
R1 + R2 + s ( L1 + L2 )
s+ 1 2
L +L
11 232
R
R
E L2 R1 2 L1 R2 1
R1 t
R2
i (t ) =
e
( L1 + L2 ) R1 R2
E L2 L1 t
e
L1 + L2 R2 R1
L
L
ako je 1 = 2 i (t ) = 0
R1 R2
i (t ) =
217.
U C1 (0) = E
U C 2 (0) = 0
- svoenje na parcijalne razlomke
1
E
E
= I ( s ) R + I C1 ( s )
+
s
sC1 s
U C 2 ( s ) = I C1 ( s )
1
1
E
+ = I C 2 (s)
sC1 s
sC2
I ( s ) = I C1 ( s ) + I C 2 ( s )
1 + sR (C1 + C2 ) E
=
U C 2 ( s )
s
1 + sRC1
= R (C1 + C2 )
R=
U C 2 (s) =
U C 2 (s) =
E 1 + sR1C1
=
s 1 + s
s s +
E
C1
E
+
1
1 C1 + C2
s+
s s +
+E
C1
Es
A
B
C1 + C2
= +
U C 2 ( s) =
s s+ 1
1
s s +
E
C1
1
Es
A s + + Bs = +
C1 + C2
C1 + C 2
R C1
1 + s
1 E
A = A = E;
U C 2 ( s) =
B = E
C2
C1 + C2
E
C2
E
s C1 + C2 s + 1
C2
L1[U C 2 ( s )] = E
Ee t /
C1 + C2
C2
uC 2 (t ) = E 1
e t /
C1 + C2
Teorija Mrea - 99
218.
i1 (0) =
E
R1
i2 (0) = 0 i2 (+0)
LDM
vezani induktiviteti:
M >0
U1ekv = L1i1 (0) + M i2 (0)
=0
( sL2 + R2 ) I 2 ( s ) = U 2 ekv = M
I 2 (s) = M
E
R1
E
ME 1
1
=
R1 sL2 + R2 L2 R1 s + R2
L2
L2
ME 1
I 2 ( s) =
E2
L2 R1 s + 1
ME 1
L [ I 2 ( s )] = L
1
L2 R1 s +
i2 (t ) =
ME t /
e
L2 R1
219. Zato je pri rjeavanju neke mree s pomou metode jednadbi struja petlji
zgodno sve poetne uvjete prikazati kao naponske izvore?
Ako poetne uvjete prikaemo kao naponske izvore svaka mrea sa reaktivnim
elementima ponaa se kao otporna mrea i lake ju je analizirati i bre dolazimo do
rjeenja. Broj petlji ostaje isti uz minimalan broj jednadbi.
220. Zato je pri rjeavanju neke mree pomou metode jednadbi napona vorova
zgodno sve poetne uvjete prikazati kao strujene izvore?
Transformirana mrea ponaa se kao otporna mrea. Broj vorova ostaje isti uz minimalan
broj jednadbi.
221. Pod kojim uvjetima vrijedi definicija funkcije mree? Koja je osnovna razlika
izmeu definicije funkcije mree u frekvencijskom s-podruju u odnosu na
definiciju funkcije mree u frekvencijskom podruju?
Definicija funkcije mree vrijedi za svaku linearnu vremenski nepromjenjivu mreu u kojoj
djeluje samo jedan nezavisni izvor.
H (S ) =
L[prisilni odziv] R( s )
=
L[poticaj]
E ( s)
Polovi definiranju valni oblik odziva, a nule veliine svakog dijela odziva. polovi su podskup
frekvencija iz skupa prirodnih frekvencija odziva.
223.
Odziv se sastoji od valnog oblika u kojem se nalaze frekvencije pi koje ovise samo o
funkciji mree i zovu se prirodne frekvencije varijable mree r(t).
R 1
1
R
s 2 + 1 + 2 s + 1 + 1
=0
R2 LC
L R C
Y21 =
I 2 (s)
.
U 2 (s)
I 2 (s)
U 2 (s)
I 2 (s)
pa je rjeenje ove karakteristine
I1 ( s )
224.
poticaj oblika i1 = Ie t .
krug drugog reda
karakteristina jednadba ne ovisi o poticaju
s 2 + 2s + 0 = 0
2
a) poticaj naponski izvor k.s. dvije b) poticaj strujni izvor p.h. jedna
prirodne frekvencije
prirodna frekvencija
( sL2 + R2 ) I 2 ( s ) = 0
I 2 ( s ) sL2 R2 [ I1 ( s ) I 2 ( s )] = 0
s+
determinanta sustava:
2
( sL1 + R1 + R2 )( sL2 R2 ) R2 = 0
R R R RR
s + 1 + 2 + 2 s + 1 2 = 0
L1 L2
L1 L1 L2 {
4244
3
14
2
02
2
R2
=0
L2
s1 =
R2
L2
225. Pokaite na primjeru mree sheme spoja prema slici da reciprona funkcjia
neke prijenosne funkcije mree ne mora biti funkcija mree.
A21 ( s ) =
U 2 ( s)
U1 ( s)
A12 ( s ) =
U1 ( s)
poticaj u 2
U 2 ( s)
A21
1
A12
226. Izmeu zadanih racionalnih funkcija odredite one koje mogu biti ulazne
funkcije mree.
Z1 ( s ) =
s 2 + 2s + 2
;
s3 + s + 1
Y2 ( s ) =
s 3
;
2
s + 3s + 1
Y3 ( s ) =
3s + 2
;
4
3
s + s + 2s 2 + s + 1
Y4 ( s ) =
s2 + s +1
s+2
U1 ( s)
I ( s)
; Y1 ( s ) = 1
I1 ( s )
U1 ( s )
Z1 ( s ) ili Y1 ( s )
Z1 ( s ) =
I ( s ) sLekv
= sLekv
I ( s)
227.
A21 ( s ) =
s 3 + 2s
;
s2 + s +1
s 3 + 2s
A21 ( s ) = 2
s + s +1
21 ( s) =
1
s 2s + 2
Z 21 ( s ) =
s2 + s 1
1
s 3 + 2s
.
;
(
s
)
=
;
Y
(
s
)
=
21
21
s 2 + 2s + 2
s 2 2s + 2
s 4 + 3s 2
s2 + s 1
Z 21 ( s ) = 2
s + 2s + 2
s 3 + 2s
Y21 ( s ) = 4
s + 3s 2
U 2 ( s)
I1 ( s )
U1 ( s ) = sLI1 ( s ) + R1 I1 ( s ) +
Y21 ( s ) =
I 2 (s)
U 2 (s)
1
[ I1 ( s ) I 2 ( s )]
sC
1
[ I1 ( s ) I 2 ( s )] R2 I 2 ( s ) = 0
sC
1
1
1
[ I1 ( s ) I 2 ( s )] = R2 I 2 ( s )
I1 ( s ) = R2 I 2 ( s ) + I 2 ( s )
sC
sC
sC
1
I1 ( s ) = I 2 ( s ) R2 +
sC = I 2 ( s ) (1 + R2 sC )
sC
1
1
U1 ( s ) = sLI 2 ( s )(1 + R2 sc) + R1 I 2 ( s )(1 + R2 sC ) +
I 2 ( s )(1 + R2 sC )
I 2 ( s)
sC
sC
U1 ( s ) = sL2 I 2 ( s ) + s 2 LR2CI 2 ( s ) + R1 I 2 ( s ) + R1 R2 sCI 2 ( s ) + I 2 ( s ) R2
U1 ( s ) = I 2 ( s )[ sL2 + s 2 LR2C + R1 + R1 R2 sC + R2 ]
Y21 ( s ) =
I 2 (s)
I 2 ( s)
1
=
= 2
2
U1 ( s ) I 2 ( s )[ s LR2C + sR1 R2C + R1 + R2 ] s LR2C + sR1 R2C + R1 + R2
Z 21 ( s ) =
U 2 ( s)
I 2 ( s ) R2
R2
=
=
I1 ( s ) I 2 ( s )(1 + R2 sC ) 1 + R2 sC
A21 =
U 2 ( s)
Z 2 (s) I (s)
Z 2 (s)
=
=
U1 ( s ) [ Z1 ( s ) + Z 2 ( s )]I ( s ) Z1 ( s ) + Z 2 ( s )
230.
1).
Z1 ( s ) = R
Z 2 ( s ) = sL
A21 =
sL
R + sL
2.)
1
sC
Z 2 ( s ) = sL
Z1 ( s ) =
A21 =
sL
sL +
1
sC
s 2 LC
s 2 LC + 1
y1 (t ) = e t
x(t ) = A cos t
1
L[prisilni odziv] s +
s
funkcija mre
H (s) =
=
=
1
L[poticaj]
s +
s
231.
235.
1
U0
+ I L ( s)
+ I L ( s) R = 0
s
sC
sLI 0 U 0
R
1
2
,
2 = , 0 =
I L ( s) =
R 1
L
LC
L s 2 + s +
L LC
sLI L ( s ) LI 0 +
> 0 - priguenje
Sustav e biti stabilan ako je 0 odnosno
R
0 tj. ako su R i L pasivni.
L
236.
Isin t
237.
Odredite
Q1 ( s ) = s + 5s + 6;
2
koji
je
od
Q2 ( s ) = s + s 6;
2
zadanih
polinoma
Q3 ( s ) = s + 8s + 16 .
4
Hurwitzov
polinom.
238.
240. Kako bi u vremenskom podruju izgledao valni oblik neke varijable stan ja
sustava koja je lokalno nestabilna a globalno stabilna?
snage
p = konst = u i
u i = k u =
Rurere =
du
di
k
i
=
I 0 ,U 0
d k
k
2
= k (1)i = 2
dt i
i
0
I 0 ,U 0
- sve mree koje sadre o.p. ili zavisni izvor (nuni, nusi, suni, susi) su potencijalno
nestabilne mree
243.
e1 = e1 e3
e2 = e1 e2
e1 Ri1 = e3 Ri3
e1 Ri1 = Ri3
e2 Ri2 = e3 Ri3
e2 Ri2 = Ri3
i1 + i2 + i3 = 0
i1 + i2 + i3 = 0
u
k =1
= 0.
1 m
ulk
m l =1
k =2
m=4
1
u 2 = [u12 + u32 + u42 ]
4
- U13 ,U 24
U1 = U sin t
- U12 ,U14 ,U 34 ,U 23
U 2 = U sin t +
2
U = U sin (t + )
3
U 4 = U sin t + 3
2
m U i =
i =1
l q<sm
m broj faza
m=4
) (
4 U1 + U 2 + U 3 + U 4 = U 21 + U 31 + U 32 + U 41 + U 42 + U 43
4 4U 2 = 2Y 2 + 4 X 2 / : 2
8U 2 = Y 2 + 2 X 2
Y2 Y2 Y2
+
=
4
4
2
Y = 2U
8U 2 = 2Y 2
X = 2U
iz dijagrama X 2 =
sq
m U k =
k =1
l q< sm
2
sq
3 U1 + U 2 + U 3 = U 21 + U 31 + U 32
2
3 3U f = 3U l
2
2
2
3Z Y I f = 3 9 Z Y I l
I f = 3I l
1 m
ulk
m k =1
U A = UC =
2
3
U f = UV UV = U f
3
2
cos 30 =
Ul / 2
U
3
=
Uf = l
Uf
2
3
UV =
U 23 U
=
2
2
3 UL
3
3
=
Ul =
U
2 3
2
2
252.
3 -struke efektivne vrijednosti faznog napona ako u faznom naponu postoje vii
harmonici reda 3k, k=1,2,3,...Zato?
2
u 2 = U 22 sin t +
+ U 23 sin (3t )
3
u3 = U 32 sin t +
+ U 33 sin (3t )
3
3 U1 + U 2 + U 3 = U12 + U 23 + U 31
3 | Z | I1 + I 2 + I 3 = U12 + U 23 + U 31
3
U12 = 3 | Z | I k (U 23 + U 31 )
2
k =1
254. Odredite efektivne vrijednosti struje faza i neutralnog vodia ako je simetrini
trofazni sustav napona optereen simetrinim troilom A i B, a struja faze 1 je
i = I sin t + kI sin(3t + 30)
1
1+ k 2
I m = I
, m = 1,2,3
2
3
I 0 = kI
2
A& k = B& kV
k =1
2
( k 1)V
m
, k = 1,...m
j ( k 1)V
1 m
B&V = A& k e m
m k =1
a=e
2
3
1
3
= + j
= 1 / 120
2
2
Z12 = Z 23 = Z 31
ove gornje
258. Zato je pri analizi nesimetrinih trofaznih mrea zgodno uvesti metodu
analize pomou simetrinih komponenti?
Analiza nesimetrinih trofaznih mrea metodom simetrinih komponenti pojednostavljuje
proraun. u nekim sluajevima (npr. rotacijski strojevi u mrei) elemente nadomjesne
sheme spoja mree moemo odrediti samo metodom simetrinih komponenti.
259. to treba znati da bi se nesimetrina viefazna mrea mogla rjeavati bilo
kojom standardnom metodom analize?
Treba poznavati elemente nadomjesne sheme mree ili te elemente treba odrediti
mjerenjem.
1
narinut je direktni sustav napona. Pokaite
C
da struje faza tvore inverzni sustav.
Na troilo za koje vrijedi L =
260.
U& 1 = U
U& = a 2U
U& 3 = aU
U1 = U sin t
X = L =
2 monoharmonijski
U 2 = U sin t +
1
C
jX
1 a
I&1 =
U
jX
2
I&
U
= 1
jX 1 a 2
1+ a + a2 = 0
1 + a = a 2
a 2 = a 1 =
1
a
U
jX
( 1 + a ) = ( 1 + a )
I&1
I&1
=
( 1 + a )( 1 a ) 1 + a
U& d
1 a
& 1
2
U i = 3 1 a
U& 0
1 1
a 2 U& 1
1
3
1
3
a U& 2 , a = + j
, a2 = j
2
2
2
2
1 U& 3
1
3
1
3
j
1 + j
2
2
2
2
U& d
1
1
3
1
3
& 1
U i = 3 1 2 j 2 2 + j 2 1 j 3
U& 0
1 + j 3
1
1
1
1
3
3 3 1
3
3 3
+j
+ + +j
j
+
1 + j
2
2 2 2
2
2 2
5
2
1 1
3
3 3 1
3
3 3 1
= 1
= 1+ + j
+j
+ j
j
3 2
2
2 2 2
2
2 2 3
1
1 1 j 3 1 + j 3
5
1
1
U& d = , U& i = , U& 0 =
3
3
3
262.
1
a
a2
1 U& d
1 U& i
1 U& 0
a Steimmetzov operator
a=e
2
3
= cos
svojstva operatora:
1+ a + a2 = 0
2
2
1
3
+ j sin
= + j
3
3
2
2
a2 = e
4
3
; a3 = 1
a 1 = a 2 ; a 2 = a
U& 1 = 2 + 1 + j = 3 + j
1
3 1
3
3
+ j
U& 2 = 2a 2 + a + j = 2 j
=
+
2
2
2
2
2
3
3
U& 3 = 2a + a 2 + j = + j 1 +
2
2
j 1
Nesimetrini
trofazni.
sustav
napona,
268.
[
[
[
U
I&1 = 3(G1 + G3 ) + j 3 (G1 G3 )
2
U
I&2 = 3G1 j 3 (G1 + 2G2 )
2
U
I&3 = 3G3 + j 3 (G3 + 2G2 )
2
]
]
270.
271.
uC = Au + u
uC = u (1 + A)
iC = C
duC
d
du
= C (u (1 + A) ) = (1 + A)C
dt
dt
dt
273. Odredite valni oblik napona izvora nakon uklopa sklopke u t=0 ako je od t=0
poznat valni oblik napona na C2, uC2(t).
rjeenje:
Nadomjesna mrea:
KZN: u = R1iR1 + uC 2
KZS: i = iR1 + iC1 = iR1 + C
duC
du
iR1 = i C C
dt
dt
Konst. relacije za C: iC = C
duC
du
=C
dt
dt
du
du
+ u = R1i + uC 2
u = R1 i C + uC 2 R1C1
dt
dt
= R1I + uC 2
R1C1 =
u (t ) = u (+0)e
t /
=0
tx
e (R I + u
t
C2
( x) )dx
nadomjesna mrea:
j C
j C
Usin t
1/j L
Usin t
NUNI: u&cd =
Y U&
n =1
n
Y
k =1
U& L 2
U& L 2
1
0
jL2
=
1
jC1 + jC2 +
jL2
2
U& 2 L2C1
L2C1 sin(t + 0)
=
u
(
t
)
=
U
L2
1 2 L2 [C1 + C2 (1 A)]
1 2 L2 [C1 + C2 (1 A)]
jC1U& + jC2 AU& 2 +
= arctg
0
=0
Re
275.
1 n
uk (t ) .
n k =1
ud =
U& Y
k =1
n
k k
k =1
ud =
(U&
jL
1
1
1
1
1
+ U& 2
+ U& 3
+ ... + U& n
U& 1
jL1
jL2
jL3
jLn
=
1
n
jL
&
&
1 + U 2 + ... + U n )
1
1 n
= U& k
1
n k =1
n
jL
276.
PR = i1 R = 2 I1 sin 2 t R
2
PR = i2 R = 2 I 2 sin 2 (t + ) R
2
Ne moe se rijeit jer da bi za snage vrijedio teorem superpozicije ne smije biti interakcije
izmeu odziva nastalih kao rezultat razliitih poticaja.
277. Dokaite da je linearni vremenski nepromjenjivi induktivitet reciproni
element mree.
u1 = L
di1
di
= L 2
dt
dt
u2 = L
di2
di
= L 1
dt
dt
278.
(s)
280.
(s)
(s)
(s)
u 2 = ri1
uz i1 = i2 slijedi u1 = u 2 i slijedi da girator nije reciproec element mreze
u1 = ri2
U ( s ) I ( s ) + U ( s ) I ( s ) = U ( s ) I ( s ) + U ( s ) I ( s )
282.
283.
E = ui + u d
u d = E ui
ui = ET RT i
Aud Ri = ui
A
E
1+ A
R
RT =
1+ A
ET =
ui (1 + A) = AE Ri
ui =
A
R
E
i
1+ A
1+ A
285.
i1 =
uT
R1 + R2
uT
R2 + R0i1
R1 + R2
uT
R2
R1 + R2
i1 = i2
u 2 = i1 ( R1 + R2 ) i1 =
u2
R1 + R2
u0 = i1 R2
u2 = Au0 + i1 R0
RT =
u2
u2
+ R0i2
R1 + R2
R1 + R2
uT = Au1 uT
uT =
uT = Au1 A
R0
u R
uT R2
T 0
R1 + R2 R1 + R2
AR2 + R0
R1 + R2
Au1 ( R1 + R2 )
R0 + R1 + (1 + A) R2
286.
otpor, struja kroz otpor e biti valnog oblika iR = Ie t . Odredite struju tog prilaza
ako se paralelno otporu spoji i kapacitet C.
u1 = uT = E
ZT =
U T ( s ) RI R ( s )
1
= R0 R + R0 = RT +
I R ( s)
s
sCT
1
E
E
RC
=
I ( s) =
sZ ( s ) RT 2 1
1
1
+
+
s + s
RT CT RT CT RC
1RC
3
4424
4
3 1424
s+
'02
1
1
s1 e s1t
s 2 e s 2 t
E RC
RC
i (t ) =
RT
s2 s1
287. U skladu s Thevenin Nortonovim teoremom, mree prikazane na slici su
ekvivalentne, ako za zadanu Nortonovu struju IN i Nortonovu vodljivost GN vrijedi
I
1
da je ET = N ; RT =
. Kako to da je GNU 2 RT I 2 .
GN
GN
GNU 2 RT I 2
zbog
288.
superpozicijom
uT = uT '+ uT ' '+ uT ' ' '
u1
u2
u3
RT =
1
(R1 + R2 + R3 )
2
uT ' =
u1
2
uT =
uR 4
u1 u2 u3
+ +
2 2 2
1
(u1 + u2 + u3 )R4
uT
2
= iR4 =
R4 =
1
RT + R4
(R1 + R2 + R3 ) + R4
2
289.
290. Odredite maksimalnu snagu koja se moe prenijeti troilu ako se u mrei
sheme spoja prema slici moe mijenjati samo prijenosni omjer idealnog
transformatora.
Z1 = R1 + jX 1
Z 2 = R2 + jX 2
U2
P = I1 R2 ' =
R2 '
( R1 + R2 ' ) 2 + ( X 1 + X 2 ' ) 2
2
Z2 ' =
maksimalni prijenos:
1
Z 2 = R2 '+ jX 2 '
n2
P
2
2
= 0 R1 + X 1 =| Z 2 ' |2
| Z '|
uvjet prijenosa
U1 = Z11 I1 + Z12 I 2
U 2 = Z 21 I1 + Z 22 I 2
297.
U 2 = sL2 I1 + 2 sL2 I 2
n
I 2 = nI1 '
298.
I1 = Y11U1 + Y12U 2
I1 = I 2
I 2 = Y21U1 + Y22U 2
Y11 = Y21
Y11 =
Y12 =
I1
U1 U
I1
U2
Y12 = Y22
Y11 =
U1 = 0
I
Y21 = 2
U1 U
Y22 =
I2
U2
2 =0
1
Z
1
Z
1
Y21 =
Z
1
Y22 =
Z
Y12 =
2 =0
U1 = 0
Z11 =
U1 = I1Z11 + I 2 Z12
U 2 = I1Z12 + I 2 Z 22
Z 22 =
U1 = sL1 I1 + sMI 2
u1 = a11u 2 a12 I 2
U 2 = sMI1 + sL2 I 2 / : sm
I1 = a21u2 a22 I 2
I1 =
L
1
U2 2 I2
sM
M
{
{
a 21
a22
L
U
U1 = sL1 2 2 I 2 + sMI 2
sM M
L
LL
U1 = 1 U 2 I 2 s 1 2 sM
M
14M
{
4244
3
a11
b) idealni :
a12
u1 = nu2
a11 = n
1
I1 = I 2
n
a12 = a21 = 0
a22 =
1
n
U1 = h11 I1 + h12U 2
I 2 = h21 I1 + h22U 2
iz KS na izlazu:
h11 =
h21 =
iz PH na ulazu:
h12 =
h22 =
U1
I1 U
I2
I1
I1 R1
= R1
I1
=
2 =0
I1
U 2
I1
U 2 =0
U1
U2
I2
U2
U2
I1 = 0
=
I1 = 0
I2
1
=
I 2 R2 R2
iz KS na ulazu U1=0
I1 = g11U1 + g12 I 2
U 2 = g 21U1 + g 22 I 2
g12 =
g 22 =
iz PH na izlazu I2=0
g11 =
g 21 =
U1
I1
U2
U1
I1 R1
= R1
I1
I 2 R2 I1 R2
R
=
= 2
I1 R1
I1 R1
R1
I 2 =0
I 2 =0
I1
I2
=
U1 = 0
U2
I2
=
U1 = 0
I1
1
=
I1
I 2 R2
= R2
I2
U1 = I1Z11 + I 2 Z12
U 2 = I1Z 21 + I 2 Z 22
U 2 + ZI 2 = 0
ZU 1 =
U1
I1
Z 21
I1
U1 = Z11 I1 + Z12
Z
+
Z
22
U1
Z Z
= ZU 1 = Z11 12 21
I1
Z + Z 22
305. Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da se dvoprilaz pri stalnom ulaznom
naponu ponaa kao strujni izvor, tj. da struja na prilazu 2 ne ovisi o prikljuenoj
impedanciji? Iskoristiti admitancijske parametre dvoprilaza.
I 2 f (Z )
I 1 = Y11U 1 + Y12U 2
I 2 = Y21U 1 + Y22U 2
U 2 = I 2 Z
I 2 = Y21U 1 + Y22 I 2 Z
I2 =
Y21
U1
1 + Y22 Z
Y22 = 0
306. Nacrtajte najjednostavniju shemu mree prema slici za mali izmjenini signal
ako su poznati h-parametri bipolarnog tranzistora. Impedancije kapaciteta
zanemarive su na frekvenciji ulaznog signala ui.
U BE = h11 I B + h12U CE
I C = h21 I B + h22U CE
jednosptepeno tranzistorsko pojaalo
307. Nacrtajte nadomjesnu shemu mree prema slici za mali izmjenini signal ako
su poznati Y-parametri MOSFET-a. Impedancije kapaciteta zanemarive su na
frekvenciji ulaznog signala u1.
308.
309.
310. Pokaite da je lanani spoj prema slici reciproni dvoprilaz ako je dvoprilaz M
reciproan.
1 0 g11
R 1 g
21
g12 1 R
g 22 0 1
311.
312.
313.
314.
315.
serijski
paralelni