Umjetnika akademija Sveuilita u Splitu

PRIPREMA
ZA IZVOENJE NASTAVE LIKOVNE KULTURE

Ime i prezime studenta: Tihana Drai

Semestar: 1.
Datum izvoenja: 05.12.2013.
kola: O Meje
Razred: 7.a

Mentor: Katja Peri, prof.

Nastavno (likovno) podruje:

Plono oblikovanje/ 2D

Nastavna tema:

Boja- Koloristika modulacija

(likovni sadraj rada, osnovni likovni

problem)

Kljuni pojmovi:

Koloristika modulacija, izraajnost (ekspresija), figurativna

likovna kompozicija

Likovni elementi:

Boja

Elementi gradnje likovne sintakse

(strukture):
Motivi (poticaji):
Likovno tehnika sredstva:
Nastavna sredstva:
Nastavna pomagala:
Korelativne veze s nastavnim
sadrajima ostalih predmeta i
podruja:

Koloristika modulacija, ekspresivnost, figurativna likovna

kompozicija
Redefinicija (umjetnikog djela) bojom
Tempera, kist
reprodukcije umjetnikih djela, udbenik
ploa, kreda,
Hrvatski jezik- karakterizacija likova, njihova ekspresivnost
Priroda- redefinicija cvijeta, ovjeka, izmjena dana i noi

(navesti predmete i konkretno podruje

- temu)

Izvrene pripreme za nastavu:

(izvori za pripremanje uitelja i
uenika, literatura s potpunim
bibliografskim podacima...)

Cilj (svrha) obrade metodike

jedinice:
(navesti to od uenika oekujemo
nakon obrade nastavne jedinice)

Rober Tanay, Valovi boja 7, udbenik likovne kulture za 7.

razred osnovne kole, kolska knjiga, Zagreb, 2008.
Uoiti, istraiti i spoznati razliku izmeu tonske modelacije
kojom izraavamo privid volumena na plohi i koloristike
modulacije te izraziti koloristikom modulacijom dinamiku
likovne kompozicije

ZADACI NASTAVE (zadaci koje treba ostvariti za realizaciju cilja)

(Posebno napisati obrazovne materijalne (znanja), funkcionalne (sposobnosti, vjetine, umijea), odgojne
(stavovi, interesi, navike, ponaanje) koji su jasno formulirani i jednoznani te se mogu nedvojbeno provjeriti.)

Obrazovna
postignua

Materijalni zadaci
nastave:

Funkcionalni zadaci
nastave:
Odgojni zadaci nastave:

Metode rada:
Likovne metode rada:

Usvajanje kljunih pojmova i njihova znaenja te primjena u

likovnom zadatku
Razvoj vizualnog, kritikog i stvaralakog miljenja; razvoj
estetskog osjeaja
Razvoj objektivnosti u vrednovanju svojeg i tueg rada;
socijalizacija, razvoj meusobne komunikacije i uvaavanje
razliitog doivljaja, miljenja i pristupa
Metode usmenog izlaganja, dijaloga, demonstracije, rada s
udbenikom, praktini rad uenika, metoda vrednovanja
Oblikovanje bojom

Likovna djela vezana uz nastavnu

jedinicu:

Marino Tartaglia, Autoportret, 1917.god.

Karl Schmidt-Rottluff, Dvostruki portret S. i L., 1925.god.

Socioloki oblik rada:

Psiholoki oblik rada:
Tip sata:

Frontalni i individualni
Rad po promatranju, redefiniranje
Kombinirani

ORGANIZACIJA (RALAMBA) NASTAVNOG RADA:

(Pregledno u tablicu upisati posebno za uvodni (dogovor), glavni (realizacija) i zakljuni (verifikacija) dio, u
tezama: TO SE OBRAUJE sadraj, KAKO SE OBRAUJE metode rada i KOLIKO vrijeme trajanja
nastavnog rada.)

Redni
broj

Faze rada i sadraj

Metodiko oblikovanje

Vrijeme u
minutama

DOGOVOR
1.

2.

3.

IRE ISTRAIVANJE
(ponavljanje odabranih likovnih
sadraja te integriranje korelativnih
sadraja u odabranu nastavnu temu)

Ponavljanje pojma tonska modelacija,

ton, svjetlost i privid zaobljenosti uz
pomo dviju reprodukcija (Leonardo
da Vinci, Marino Tartaglia)

FOKUSIRANO ISTRAIVANJE
(obrada novih likovnih sadraja,
analiziranje likovnog problema,
otkrivanje stvaralake ideje
najava cilja)

Kratko ponavljanje o bojama ( toplohladne, te njihovo prostorno

djelovanje). Obraivanje kljunih
pojmova, koritenje udbenika,
reprodukcija.
Razgovor o redefiniciji, i postupno
prelaenje na zadatak.

PONAVLJANJE
(razumijevanje kljunih pojmova,
naina rada te mogunosti
individualnog izraavanja likovnog
zadatka)

Ponavljanje kljunih pojmova i

likovnog zadatka.

5 min

12-15 min

4 min

REALIZACIJA

4.

REALIZACIJA IDEJE,
PRAKTINI RAD UENIKA I
INDIVIDUALNO PRILAENJE

Samostalni rad uenika. Individualno

prilaenje.

55 min

VERIFIKACIJA
5.

ANALIZA I VREDNOVANJE
Analiza radova. Izvodim nekoliko
(zauzimanje stava) OSTVARENIH uenika da pokau radove uenika koji
LIKOVNIH RADOVA
su uspjeno i onih koji su manje
uspjeno ostvarili likovni zadatak.
Zajedno komentiramo one radove.
Ponavljanje kljunih pojmova preko
analize dovrenih radova.

10 min

TIJEK IZVOENJA NASTAVE:

(Detaljna razrada teza iz tabele organizacije; napisati onako kako e se izvesti s uenicima:
SCENARIO nastavnog procesa.)
-

uloiti nove stranice papira koliko zahtijeva scenario

navesti (umetnuti kada se spominju) sva koritena nastavna sredstva (najee reprodukcije
umjetnikih djela, udbenik, likovni materijali i tehnike) i pomagala

Prije nego to ponemo s novom nastavnom temom, malo emo ponoviti. to to znai
modelirati? Oblikovati; u kiparstvu masa modeliranjem mijenja svoj oblik, u slikarstvu znai
sugerirati zaobljenost. Pogledajte oblike oko sebe? Kakvi su? Jesu li dvodimenzionalni ili
trodimenzionalni? Oblici su trodimenzionalni. Kako znamo da su trodimenzionalni? Zbog
sjene i svjetla. Zato je svjetlo bitno? Svjetlost ima kljunu ulogu u naem shvaanju
trodimenzionalnog oblika. U mraku, vidom ne moemo shvatiti potpuno oblike. Tek kad su
izloeni svjetlu, moemo ih potpuno spoznati. to je to ton (neke) boje? O emu ovisi ton
neke boje? Ton odraava jedan stupanj jaine svjetlosti; dodavanje ili oduzimanje svjetla.
Bitan je kontrast svjetla i sjene. to je to kontrast?Suprotnost, npr.visok-nizak, dan-no,
planina-dolina
Staviti na plau reprodukciju Leonardo da Vinci, Studija draperije, crte, 15. st.
to je prikazano? Koji je motiv ovog crtea? Prikazana je draperija. Koje likovne elemente
uoavate? Kojim likovnim elementima je stvoreno ovo djelo? Kakvo je djelo? Je li plono ili
trodimenzionalno? S koje strane pada svjetlo? Kako to znamo, gdje ga vidi? Tko e pokazati
gdje je ton, poluton i svjetlo? Ako se nitko ne javi, ja prozivam.
Stavljam sljedeu reprodukciju na plou- Marino Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.god.
Promotrite tonsku modelaciju (volumena) lica. Koje su boje? Smekaste, svijetle i tamne.
Znate li mijeanjem kojih boja dobijemo smeu? Tko e od Vas pokazati gdje se na licu
nalazi svjetlo, poluton, a gdje ton?

Osim tonovima, to mislite, ime, odnosno na koji nain jo moemo dobiti privid zaobljenosti
nekog oblika? Privid volumena na plohi moe biti izraen grafiki (linijama i tokama) i
koloristiki (bojom). Koje su to tople, a koje hladne boje? Tople boje su uta, utonaranasta,
naranasta, crvenonaranasta, crvena i crvenoljubiasta. Hladne boje su utozelena, zelena,

plavozelena, plava, plavoljubiasta i ljubiasta. Boje takoer imaju i prostorno djelovanje.

Neke nam se pribliavaju, a neke udaljavaju. Koje nam se pribliavaju, a koje udaljavaju?
Imam jedno pitanje i malo razmislite, pa onda odgovorite. Kad bismo upotrijebili boju za
privid zaobljenosti, koju biste upotrijebili za svjetlo, koju za sjenu, a koju za poluton?
Prikazali bismo toplim i hladnim bojama, Svjetlo sa toplom bojom, a sjenu sa hladnom
bojom. Taj postupak se zove KOLORISTIKA MODULACIJA (napisati pojam na plou).
Modulirati znai zamijeniti ton u tonskoj modelaciji toplom ili hladnom bojom.
Stavljam na plou jo jednu reprodukciju, Marino Tartaglia, Autoportret, 1917.god.
Oba ova autoportreta je naslikao isti autor. Tko e ih usporediti? Po emu se razlikuju? Na
koji nain su oblikovani? Jedan je oblikovan tonskom modelacijom, a drugi koloristikom
modulacijom. Kakve su boje? Jesu li tmurne, ili su snane, intezivne? Boje su intezivne. S
koje strane pada svjetlo? Svjetlo je na desnoj strani lica, pada s desne strane. Koje kontraste
uoavate na ovom autoportretu? Toplo-hladni kontrast, komplementarni.

Kad spomenem rije ekspresija, to vam prvo padne napamet? Na to vas ta rije asocira?
Biti ekspresivan, kada je neto ekspresivno Izraz, izraavanje rijeima, mimikom, gestom.
Da li se susreemo sa ekspresivnou u npr. hrvatskoj knjievnosti? Da. A to mislite gdje? U
karakterizaciji likova,etika, socijalna, psiholoka
to mislite to bi to bila ekspresija u likovnoj umjetnosti? Npr. kada kaemo da je rad
ekspresivan? Ekspresivnost izraava unutarnje stanje umjetnika, on ne eli oponaati prirodu,
prikazati je realno. Umjetnik istie odnos koji je njemu bitan.
Koji je drugi naziv za ekspresiju? IZRAAJNOST (Piem pojam na plou). to mislite, ime
se ta izraajnost postie u umjetnosti? Pojaanim kontrastom crta, boja, ploha, povrina,
volumena. A kod koloristike modulacije, ime se postie izraajnost, odnosno ekspresija?
Pogledajte sliku. ime je postignuta izraajnost umjetnika? Postignuta je kontrastom toplohladnih boja i njihovim ponavljanjem.
Otvorite udbenik na stranicu 32. Pogledajte malo ovu sliku. Koje boje uoavate? Koje su
boje na lijevoj strani lica, a koje na desnoj? to se nalazi po sredini lica? Zelena crta.
Spomenuli smo izraajnost, odnosno ekspresiju. ime je postignuta ekspresija na ovoj slici?
Kontrastom toplo hladnih boja.

Stavljam na plou reprodukciju djela Karl Schmidt-Rottluff, Dvostruki portret S. i L.,

1925.god.
Pogledajte ovu sliku. Kakva je njena kompozicija? Moete li ih nabrojati. Prepoznajete li
motiv na slici. Da. Koji je? Prikazana su dva portreta. to bi to znailo? Je li motiv vizualan
ili nevizualan, odnosno, je li motiv apstraktan ili figurativan? Figurativan. to to znai? To
znai da prepoznajemo ono to je na slici. Kakva bi onda ovo bila kompozicija, ako je motiv
slike figurativan, a ne apstraktan? FIGURATIVNA LIKOVNA KOMPOZICIJA (pojam
piem na plou).
Ubrzo emo prijei na va dananji zadatak, ali prije toga, zna li netko od to znai definirati
(neto), odnosno definiranje? Tono odrediti, opisati, jasno protumaiti. A to bi onda znaila
redefinicija, odnosno redefiniranje? Odreeno, ve postojee, objanjavamo iznova, novim
dodavanjem, oduzimanjem. Redefiniranje mijenja djelomino postojeu stvarnost koja je
vidljiva, prepoznatljiva. Susreemo li se sa redefinicijom u svakodnevnom ivotu? Da. A znate
li gdje? U prirodi, Na primjer, list hrasta je najprije pupoljak, zatim je mladi zeleni list, pa ta
boja prerasta u tamnije zelenu, da bi u jesen dobio arene boje. Je li se ovjek na neki nain
redefinira? Da, I ovjek podlijee redefiniranju: od dojena do zrelog ovjeka.
Da li se ljudi redefiniraju ovisno o godinjim dobima? Jesu. Znate li koji primjer? Zimi smo u
tekim crnim kaputima, alovima, kapama i izmama. Ljeti je odjea lagana, leprava i to bi
to bila redefinicija nekog umjetnikog djela? To su manje izmjene, koje nastaju mijenjanjem
boja, oblika, veliina, struktura, oduzimanjem boje, linija
Upravo je to vas dananji zadatak. Redefiniranje umjetnikog djela BOJOM.
Svatko od Vas e dobiti jednu reprodukciju djela. Trebate prenijeti crte na ovaj drugi papir.
Ne mora biti sve detaljno skicirano. Kad budete gotovi sa prenoenjem, moete zapoeti.
Trebate primijeniti koloristiku modulaciju. Obratite panju na mjesta gdje su sjene,
svjetlost

PLAN PLOE

Leonardo da Vinci, Studija draperije, crte, 15. st.

Marino Tartaglia, Autoportret s lulom, 1920.god.

- Pojmovi:
-

koloristika modulacija

izraajnost (ekspresija)

figurativna likovna kompozicija

Marino Tartaglia, Autoportret,1917.god.

Karl Schmidt-Rottluff, Dvostruki portret S. i L. 1925.god.

OSVRT NA IZVOENJE:
(Saet kritiki osvrt na sadrajnu, struno-teorijsku, organizacijsko-tehniku i subjektivnu komponentu voenja
nastavnog procesa.)

Ocjena:

Potpis ocjenjivaa: