SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET RIJEKA

EU-PROJEKTI MARCO POLO

(seminarski rad)

Mentor: Dr.sc. Sero Kos

Kolegij: Integralni i multimodalni transport
Studenti: Ema Marangoni, Filip Larma, Andrija Luli

Lipanj 2014, Rijeka

SADRAJ

1. UVOD

2. RAZVOJ PROGRAMA MARCO POLO

3. MARCO POLO I (2003.-2006.)

4. MARCO POLO II (2007.-2013.)

5. ZNAENJE PROJEKTA MARCO POLO

6. HRVATSKI PROJEKTI U PROJEKTU MARCO POLO

7. PROJEKT MARCO POLO ostvareni rezultati i planovi za budunost

12

8. ZAKLJUAK
LITERATURA

12
13

1. UVOD
Promet je kljuni faktor u dananjim gospodarstvima. Meutim, postoji raskorak izmeu
drutva, koje zahtijeva sve veu mobilnost, i javnog mijenja, koje ne tolerira kronina
kanjenja i nisku kakvou pruenih prometnih usluga. Da bi se postigla ravnotea u sve veoj
prometnoj potranji, Europska zajednica naglasak stavlja na optimizaciju prometnog sustava
ime bi se udovoljilo potrebama proirenja i odrivog razvoja s gospodarskog, drutvenog i
ekolokog gledita.
Potreba za optimizacijom prometnog sustava proizala je iz niza problema koji optereuju
transportni sustav Europske zajednice, a to su: neujednaeno provoenje zajednike prometne
politike, prometna zakrenost koja je rezultat neprikladne zastupljenosti pojedinanih oblika
prometa, rast prometa u proirenoj Europskoj uniji, nedovoljna integriranost prometa u sustav
odrivog razvoja i nedefinirana strategija europske prometne politike.1
Kao jo jedan kljuan problem javlja se inertnost i otpor sudionika transportnog sustava
prema promjeni ustaljenog naina poslovanja i prijevoza. Naime, jedan ustaljeni prometni
sustav daje svojim korisnicima osjeaj sigurnosti jer su oni upoznati sa svim njegovim
segmentima, a svaki poremeaj unutar uhodanog sustava dovodi do moguih zastoja u
protoku robe, prekida poslovnih veza, gubitaka trita to nije u interesu korisnicima.
Da bi Europska komisija mogla provesti ideju o premjetanju prometa s cestovnih koridora
na alternativne putove, bila je primorana pruiti njenim korisnicima odreene beneficije.
Naime, potrebno je stanovito vrijeme da sa svi sudionici u prometnom sustavu usklade i
stvore neprekinuti i uhodani lanac usluga. To razdoblje prilagodbe dovodi do poremeaja na
tritu, kanjenja s isporukama, uhodavanjem carinskih i drugih administrativnih postupaka,
nastanka poveanih trokova kod sudionika prometnog sustava. Da bi Europska komisija
privukla sudionike prometnog sustava u proces izmjene modaliteta transporta, morala je nai
nain za pokrivanje tih dodatnih trokova.
Kao mogua rjeenja za problematiku europskog transportnog sustava nude se prijedlozi
Europske komisije iznesene u dokumentu Bijela knjiga o transportu i nizu programa koji
imaju za cilj podupirati inovativne projekte preraspodjele prijevoza tereta odreenim vidom
transporta i zatite okolia od oneienja uzrokovanog transportnim sredstvima. Jedan od tih
programa potpore je program Marco Polo.
1

http://www.huka.hr/v2/objekti/zakonodavstvo/zakonodavstvo-eu/bijela_knjiga%20HRV.pdf (14. 05. 2014.)

2. RAZVOJ PROGRAMA MARCO POLO

Program Marco Polo nasljednik je PACT programa (Pilot Actions on Combined Transport
Project) koji je bio aktivan u razdoblju od 1997. do 2001. godine. PACT program bio je
pokrenut u svrhu pruanje financijske pomoi, tj. subvencija za pilot projekte orijentirane na
kombinirani prijevoz tereta. Cilj PACT programa bio je poveati kompetitivnost
kombiniranog prijevoza, promicati veu upotrebu razvijenih tehnologija kombiniranog
prijevoza i poveati opseg kombiniranog prijevoza radi smanjenja cestovnog prijevoza tereta.
Ciljevi programa Marco Polo srodni su ciljevima PACT programa u nastojanju smanjenja
zaguenja cestovnih prometnica kamionima i unaprjeenju ekolokog aspekta cjelokupnog
transportnog sustava. Kao i PACT program, Marco Polo program financijski podupire
komercijalno orijentirane usluge i trite prijevoza tereta. Za razliku od PACT-a Marco Polo
program postavlja kvantitativne i provjerene ciljeve za izmjenu modaliteta transporta.
Godine 2001. izdana je Bijela knjiga pod nazivom Europska prometna politika za 2010:
vrijeme odluke. Mjere su usmjerene na razvoj prometnog sustava koji bi bio sposoban postii
ravnoteu izmeu pojedinih oblika prometa i pridonijeti smanjenju oneienja okolia. U
Bijeloj knjizi iz 2001. godine predloeno je prestrukturiranje postojeih oblika prijevoza na
nain da se regulira konkurencija i poveu razni oblici prijevoza, rijei pitanje uskih grla
rastereenjem glavnih prometnih pravaca, zatim, kreiranje prometne politike s naglaskom na
potrebe korisnika i suoavanje s posljedicama globalizacije u sektoru prometa. 2 Program
Marco Polo slijedi kljune elemente prometne politike Bijele knjige iz 2001. godine koja se
odnosi na prijevoz tereta.
Program Marco Polo jedini je instrument Europske unije kojim je ona potpomagala i
sufinancirala radnje koje se odnose na prijevoz tereta, logistiku i sline usluge na tritu.
Njegova podrka uglavnom je bila usmjerena na prebacivanje prijevoza tereta sa cestovnih
pravaca na one morske, eljeznike, unutarnje plovne putove ili kombinirane vrste prijevoza.
Uspostavljen je Uredbom vijea i Parlamenta, a provedba programa bila je u nadlenosti
Izvrne agencije za konkurentnosti i inovacije (eng. Executive Agency for Competitivness
and Innovation EACI), dok je Opa uprava Europske komisije za mobilnost i promet (DG
MOVE) zadrala nadzor nad provedbom programa. Dijeli se na dva vremenska razdoblja.
Prvo razdoblje trajalo je od 2003. do 2006. godine, a drugo od 2007. do 2013. godine.
2

http://www.huka.hr/v2/objekti/zakonodavstvo/zakonodavstvo-eu/bijela_knjiga%20HRV.pdf (14. 05. 2014.)

3. MARCO POLO I (2003. 2006.)

Marco Polo I program bio je usmjeren na rastereenje cestovnih prometnica i prebacivanje na
ekoloki prihvatljiviji vid transporta. Iznos sredstava za financiranje odobrenih projekata
iznosio je 102 milijuna eura (). Javno su objavljena etiri poziva za prijedlog i prijavu
projekata, svake godine jedan. Tri su razliite vrste aktivnosti koje su se provodile unutar
ovog dijela programa, a to su:
Izmjene modaliteta transporta,
Katalizatorske aktivnosti,
Zajednike obrazovne aktivnosti.
Iskustva s projektima koji su bili u tijeku izmeu 2003. i 2006. godine te pojedinano ispitani
i analizirani pokazali su da je veina projekata uspjeno odradila prijelaznu fazu i da se
smatraju odrivima na dulji vremenski period. Projekti vezani uz prijevoz tereta vodnim
putem pokazali su se uspjenima i perspektivnima za daljnji razvoj i ulaganja, dok su projekti
vezani uz eljezniki prijevoz tereta podloniji utjecaju izazova i stoga riskantniji.
Problemi koji su se javili tijekom trajanja prve faze programa Marco Polo su:
Nezainteresiranost za katalizatorske aktivnosti,
Vrlo niske subvencije za ulaganja u pomonu infrastrukturu,
Ogranien geografski opseg,
Kvaliteta usluga zaostaje za oekivanom.
Analiza je pokazala da na svakih 25 projekata samo etiri ostanu neostvarena ili imaju
znaajnijih problema, odnosno od ta etiri projekta dva rezultiraju bankrotom, a dva prekidom
zapoetog stratekog projekta.
Krajnji rezultat Marco Polo projekta rezultirao je izmjenom modaliteta transporta s neto
manjim ostvarenim tonskim kilometrom nego to je bilo predvieno. Ostvareno je neto
manje od 12 bilijuna tkm/godinu.
4. MARCO POLO II (2007. 2013.)
Marco Polo II nastavlja se na projekt Marco Polo I s poveanim obimom ciljeva i zahtjeva
(vei budet, poveano podruje primjene, uvedene nove aktivnosti).
3

Poboljanja Marco Polo II u odnosu na Marco Polo I:

Inovativni tipovi aktivnosti koji su uvedeni: morske autoceste, aktivnosti izbjegavanja
cestovnog optereenja,
Nadograena potpora za pomonu infrastrukturu,
Proiren opseg djelokruga (ukljuivanje zemalja kandidatkinja za EU i ostalih
europskih zemalja od znaaja za europski transport tereta bliskih treih zemalja),
Dvostruko poveanje godinje budeta. (ukupni raspoloivi budet projekta Marco
Polo II iznosi 450 milijuna eura)

5. ZNAAJKE PROJEKTA MARCO POLO

Marco Polo program je strateki program s namjerom smanjenja meunarodnog prijevoza
tereta cestovnim prometnicama. Budui da transport cestovnim prometnicama stvara puno
vee oneienje okolia isputanjem tetnih plinova po tonskom kilometru (tkm) u odnosu na
ostale vidove transporta, program pridonosi ekolokom aspektu sustava prijevoza tereta
unutar Europske Unije. Ovaj specifian motiv zatite okolia i izmjene modaliteta transporta
predstavlja osnovu strategije koja je razraena u svrhu postizanja uinkovitog i odrivog
transportnog sustava. Program je komplementaran ostalim prijedlozima i mogunostima
Europske komisije, posebice TEN-T3 strategiji.
Ciljevi programa Marco Polo su smanjenje optereenja cestovnog prometa, smanjenje
negativnog uinka teretnog prijevoza na okoli u zemljama Europske unije i jaanje
intermodalnosti, ime se eli pridonijeti uinkovitu i odrivu prometnom sustavu. U svrhu
ostvarenja tog cilja program podupire aktivnosti u teretnom transportu, logistici i drugim
relevantnim tritima, ukljuujui takozvane "morske autoceste" i mjere izbjegavanja
cestovnog preoptereenja.
Program podupire projekte na meunarodnim prometnim dionicama. Projekte mogu
prijavljivati pravne osobe registrirane u dravama lanicama programa (EU, Norveka, Island,
Lihtentajn), samostalno ili u konzorciju sastavljenom od dva ili vie subjekta. S obzirom da

Projekt Europske unije kojim se postojea rascjepkana mrea europskih prometnica (eljeznica, cesta, zranih
luka, morskih i rijenih luka te unutarnjih plovnih putova) povezuje u jedinstvenu transeuropsku prometnu
mreu (Trans European Network Transport, TEN-T)
3

se na natjeajima veinom za financiranje uzimaju u obzir veliki projekti, preporuka je da

mala i srednja poduzea osnuju klastere i nastupaju zajedniki.
Program je namijenjen onima koji:
imaju ideju o novom servisu koji prebacuje teret sa ceste na more, eljeznicu ili
unutarnje plovne putove,
ideju o inovativnoj aktivnosti kojom se uklanjaju strukturalne barijere u teretnom
prijevozu u EU,
ideju o obrazovnoj aktivnosti kojoj je cilj unaprijediti voenje poslovanja ili znanje na
podruju logistike teretnog prijevoza,
ima dodanu vrijednost na europskoj razini,
nije odriv u poetnim godinama,
ali ima velik potencijal i odriv je u budunosti,
projekt nema negativni uinak na trino natjecanje i konkurenciju.

Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i dravnom vlasnitvu koje se bave

prijevoznitvom, poput primjerice morskih ili rijenih prijevoznika, peditera, terminala,
zranih luka, morskih i rijenih luka, velikih proizvoaa koji sami organiziraju svoj prijevoz,
udruenja

ako

su

osnovana

kao

zasebne

pravne

osobe.

okviru

ovog

programa nisu prihvatljivi za financiranje infrastrukturni projekti, istraivaki i razvojni

projekti te projekti iji su rezultati studije (manja infrastrukturna ulaganja, odnosno,
infrastrukturne adaptacije su dozvoljene). Mjere predloene u okviru Marco Polo programa
2013 e doprinijeti postignua ciljeva EU za odrivi rast.
Sudjelovanje u programu podrazumijeva prijavu projektnih prijedloga sukladno zadanoj
proceduri izrade projektne dokumentacije, s time da se pozivi na dostavu projektnih
prijedloga objavljuju jednom godinje.
Natjeaj se objavljuje na internetskoj stranici programa Marco Polo i u Slubenom listu EU.
Kako bi projekti dobili subvenciju, moraju biti trino odrivi, najkasnije do zavretka
razdoblja subvencioniranog iz programa Marco Polo. Podnositelji moraju dostaviti
vjerodostojan poslovni plan te dokazati financijsku odrivost i strune sposobnosti konzorcija.
Vanost kriterija financijske sposobnosti i snano partnerstvo te suradnja u razvijanju
projekta, kao i jasan i vjerodostojan poslovni plan vrlo je bitno za uspjeh projekta.
5

Postupak odabira je rigorozan, a da bi dobili subvenciju projekti moraju biti trino odrivi,
podnositelji moraju dostaviti vjerodostojan poslovni plan te dokazati financijsku odrivost i
strune sposobnosti.
Program podrava aktivnosti koje rade na smanjivanju zaguenja na cestama koje proistjee iz
teretnog prometa s ciljem poboljanja ekolokih performansi prometnog sustava i poveanja
intermodalnog prijevoza, ime se doprinosi uinkovitosti i odrivosti prometnog sustava koji
e osigurati dodanu vrijednost u EU bez negativnog utjecaja na ekonomsku, socijalnu ili
teritorijalnu koheziju. Posebno je namijenjen za pomo u pokrivanju gubitka koji nastaju u
poetnoj fazi prelaska iz teretnog prijevoza u nove ili poboljane intermodalne usluge
prijevoza.
Program podrava pet vrsta aktivnosti:
1. Aktivnosti izmjene modaliteta transporta
Aktivnosti izmjene modaliteta transporta (eng. Modal Shift Actions) podrazumijeva svaku
aktivnost koja direktno, mjerljivo i brzo preusmjerava teretni transport sa ceste na eljeznicu,
unutarnje plovne putove, pomorski teretni prijevoz (eng. Shortsea Shipping - SSS) ili
kombinaciju transportnih modaliteta pri emu su cestovna putovanja to kraa, pod uvjetom
da ona nije katalizatorska aktivnost. To ukljuuje, gdje je mogue, aktivnosti kod kojih je
izmjena modaliteta rezultat razvoja ve postojeih usluga.
Karakteristike i uvjeti projekata izmjene modaliteta transporta su:

Novi ili znaajno izmijenjen postojei servis,

Sufinanciranje u iznosu od 2 za prebaenih 500 tkm ,

Minimalni iznos subvencije 0.5 milijuna eura (najmanje 60 milijuna tkm prebaenih
godinje ili 13 milijuna tkm na unutarnjim plovnim putovima),

Maksimalno se sufinancira 35 posto projekta,

Trajanje projekta do tri godine,

Obavezan izostanak utjecaja na konkurenciju,

Odrivost servisa po isteku financiranja.

2. Katalizatorske aktivnosti

Katalizatorske aktivnosti (eng. Catalyst Actions) se odnose na svaku inovativnu aktivnost s

ciljem savladavanja znaajnih strukturalnih barijera u teretnom prijevozu EU, koje opstruiraju
efikasno funkcioniranje trita, kompetitivnost pomorskog teretnog prijevoza (SSS),
eljeznice, unutarnje plovidbe, i/ili efikasnosti transportnih lanaca koji ove transportne
modalitete koriste, ukljuujui i modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture. Mjerljivi
parametar nije modalno prebacivanje ve smanjenje zaguenja prometa, npr. uspostava
pomorskih autocesta na one-stop shop4 principu.
Karakteristike i uvjeti katalizatorskih aktivnosti:

Minimalni iznos subvencije dva milijuna eura,

Najmanje 30 milijuna tkm prebaeno godinje,

Maksimalno se sufinancira 35 posto projekta,

Trajanje projekta do pet godina,

Obavezan izostanak utjecaja na konkurenciju,

Odrivost servisa po isteku financiranja.

3. Morske autoceste
Morske autoceste (eng. Motorways of the Sea Action) se odnosi na svaku inovativnu
aktivnost koja preusmjerava teretni promet sa ceste na pomorski teretni prijevoz (SSS), ili
kombinaciju SSS-a s ostalim modalitetima transporta pri emu se cesta minimalno koristi.
Aktivnosti ove vrste mogu ukljuivati modifikaciju ili izgradnju sporedne infrastrukture
neophodne za implementaciju intermodalnih pomorskih transportnih usluga visoke
frekvencije i obima. Pri tome se preferira koritenje ekoloki prihvatljivih transportnih modela
kao to su unutarnja plovidba i eljeznica za prijevoz u unutranjosti i integrirane usluge od
vrata-do vrata.
Karakteristike i uvjeti za provedbu aktivnosti prebacivanja teretnog prometa sa casta na
morske autoceste:

Sufinanciranje u iznosu od dva milijuna eura za prebaenih 500 tkm,

Minimalni iznos subvencije 2,5 milijuna eura,

Najmanje 200 milijuna tkm prebaeno godinje,

Maksimalno se sufinancira 35 posto projekta,

Kompanija ili lokacija koja klijentu ili kupcu nudi mnotvo usluga. Cilj je te kompanije pruiti povoljnu i
uinkovitu uslugu klijentima i kupcima i omoguiti prodaju usluga i proizvoda kupcima i klijentima.
4

Trajanje projekta do pet godina,

Obaveza niz ostanak utjecaja na konkurenciju,

Odrivost servisa po isteku financiranja.

4. Aktivnosti izbjegavanja cestovnog preoptereenja

Aktivnosti izbjegavanja cestovnog preoptereenja (eng. Traffic Avoidance Action) ukljuuju
inovativne aktivnosti koje integriraju transport u proizvodnu logistiku kako bi se izbjegla
velika koliina cestovnog transporta, da pri tome nema tetnog utjecaja na proizvodne
kapacitete i radnu snagu. Aktivnosti ove vrste mogu ukljuivati modifikaciju ili izgradnju
sporedne infrastrukture i opreme.
Karakteristike i uvjeti aktivnosti izbjegavanja cestovnog preoptereenja:

Stvarno, mjerljivo i odrivo smanjenje cestovnog prometa za bar 10 posto tereta,

Sufinanciranje u iznosu od dva eura za 500 tkm (ili 25 vozila po kilometru),

Minimalni iznos subvencije jedan milijun eura (najmanje 80 milijuna tkm ili etiri
milijuna vozila po kilometru godinje),

Maksimalno se sufinancira 35 posto projekta,

Trajanje projekta do pet godina,

Obavezan izostanak utjecaja na konkurenciju,

Odrivost servisa po isteku financiranja.

5. Zajednike obrazovne aktivnosti

Zajednike

obrazovne

aktivnosti (eng. Common

Learning

Actions)

kojima

je

cilj

unapreivanje znanja na podruju logistike teretnog prijevoza te poticanje meusobne

suradnje.
Karakteristike i uvjeti zajednikih obrazovnih aktivnosti:

Maksimalno se sufinancira 50 posto projekta,

Minimalni iznos subvencije 0,25 milijuna eura,

Trajanje projekta do dvije godine,

Obavezan izostanak utjecaja na konkurenciju,

Distribucija rezultata.

6. HRVATSKI PROJEKTI U PROJEKTU MARCO POLO

Republika Hrvatska je postala punopravna lanica programa Marco Polo II u 2009. godini, a
kao zemlja kandidatkinja sudjelovala je u projektu i prije ulaska u Europsku uniju. Pristupom
Hrvatske Europskoj uniji sredstva za financiranje njenih projekata znatno su se poveala. U
Hrvatskoj je za pristupanje programu i njegovu provedbu zadueno Ministarstvo mora,
prometa i infrastrukture. Klaster intermodalnog prijevoza kao koordinator projekata prua
pomo svim gospodarstvenicima bilo informacijom ili aktivnim sudjelovanjem u pripremi
projektne dokumentacije.
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture s Klasterom intermodalnog prijevoza
sklopilo je ugovor u vezi s programom Marco Polo II te nastoji poticati sudjelovanje u
natjeaju radi to veega koritenja sredstava iz tog programa. Do sada su u programu Marco
Polo II podnesena dva projektna prijedloga te tri prijedloga u podruju obrazovanja, a samo je
jedan projekt odobren za sufinanciranje. Razlog je slaboga koritenja programa u Hrvatskoj
nedovoljno poznavanje programa ali i strah od komunikacije u vezi s projektom jer je
postupak odabira rigorozan i svake se godine odbija velik broj kandidata.
Zemljopisni profil Republike Hrvatske i njenih luka pridonose uspjenom sudjelovanju zemlje
u Marco Polo II programu. U kontekstu programa Marco Polo II Hrvatska treba vie koristiti
plovne prometne pravce rijeke Save i Dunava, kao i jae se povezati s pomorskim lukama na
Sredozemlju. Ako bi Hrvatska htjela biti konkurentni sudionik unutar zajednice
meuobalnog prometnog povezivanja onda bi trebala nastojati napredovati prirodno,
pravocrtno i pojednostaviti procedure. Oekivani rast pomorskog prometa bi se trebao
apsorbirati kroz infrastrukturu luka Europske unije. Poveana ulaganja unutar luka i u kopno
su potrebna kako bi se poboljale i proirile usluge tako da luke postanu stupovi koji e sve
skupa drati i s kojih e krenuti rast, a ne potencijalni zastoji i uska grla. Manjku lukih
kapaciteta se takoer moe pristupiti kroz poveanu suradnju i specijalizaciju izmeu
europskih luka. Nadalje, uspjene luke strategije e morati kombinirati zdravu konkurenciju
unutar i izmeu luka; jasna pravila za javni doprinos ulaganjima i transparentni pristup lukim
uslugama.
S hrvatskog gledita, termin prihvaen od Ministarstva Mora, turizma, transporta i razvitka,
meuobalno prometno povezivanje (engleski: Short Sea Shipping) ima viestruko
znaenje, a ovo je primarno prometna veza hrvatske i talijanske obale, preusmjeravanje dijela

tereta dovezenog iz Europske Unije u zemlje jugoistonog Balkana, preko Hrvatske, redukcija
tetnih emisija u prometu i poveanje prometa u domaim lukama.
Mogui SSS projekti za Hrvatsku su:

Bakar-Chioggia-Ravenna,

Bakar-Pescara/Ancona,

Bakar/Rijeka-Ploe-Bar-Istanbul,

Bakar/Rijeka-Koper-Ploe-Bar-Crno More,

Bakar/Rijeka-Ploe-Bar-Barcelona/Zapadni Mediteran .

Uspjean primjer meu-obalnog prometnog povezivanja: IN RO SE PROJEKT

IN.RO.SE projekt osnovan je s namjerom stvaranja morskih veza izmeu Emilije-Romagne i
Hrvatske, te je uspjeno implementiran. INTERREG podruje intervencije je transport, a
ukupni odobreni budet je 1.550.000 eura. Vodei partner je Provincija Ravenna (IT).
Hrvatski partneri su Ministarstvo turizma i transporta (HR); Gradsko poglavarstvo grada Pule
(HR).
Projekt planira olakati prekograninu pokretljivost, jaajuu trans-jadransku intermodalnu
mreu transporta, integrirati podruje sjevernog Jadrana sa drugim meunarodnim mreama
transporta (paneuropski koridor V), poboljati odrivost, s obzirom na okoli, veza koje
pridonose unaprjeenju kvalitete turistike ponude na sveobuhvatni nain.
Nakon Studije o provedivosti koja se napravila u okviru IN.RO.SE projekta o morskim
vezama, mogunosti razvoja za putnikog i teretnog prijevoz izmeu Emlije-Romagne i
hrvatskih luka, sa posebnim obzirom na srednje i sjeverne jadranske luke, poelo se s
projektom. Pilot-projekt je promovirao poetnu fazu nove pomorske veze, redovna usluga
izmeu Ravenne i odgovarajue hrvatske luke. Usluga je realizirana na operacionoj razini a
vodio ju je privatni operater (brodovlasnik) kog se izabralo kroz javno nadmetanje na
europskom nivou. Prije samog poetka usluge, potpisnik ugovora je ponudio specifian plan
koji se odnosi na promocijsku i marketinku inicijativu koja je prethodila i pratila poetnu
fazu pomorske veze. Plan je odobrio Upravni Komitet projekta.
Kao rezultat IN.RO.SE projekta, svrha projekta - aktivacija pomorskih veza lakog tipa
(koristei hidrogliser ili katamaran) izmeu luka Rimini, Cesenatico i luka sjeverne obale

10

Hrvatske, bila je uspjena. Brza linija Rimini - Pula - Rimini je realizirana implementacijom
projekta u 2005.
Tijekom razvoja projekta, a kako bi se poboljala i integrirala turistika ponuda izmeu regije
Romagna i hrvatskih regija, paljivo praenje i ustro odobravanje se dogodilo ex post nakon
to su se vidjeli prvi rezultati i mogunosti da se poboljaju, pod trinim uvjetima, veze
izmeu dvije strane Jadrana. Kao rezultat, u 2006, linija se proirila sukladno zahtjevima
trita, na relaciju Rovinj - Pula - Ravenna i Rovinj - Pula - Rimini (dvaput tjedno). Nadalje,
tijekom sezone, nove trajektne usluge povezale su luke Ravenna (dok Porto Corsini),
Cesenatico i Rimini, sa hrvatskim destinacijama Pore, Rovinj, Pula, Mali Loinj, Boava i
Hvar. Zahvaljujui pomorskim vezama odabranim kao prekogranine usluge prijevoza,
cestovni promet se smanjio u korist pomorskog prijevoza, sa izvanrednim prednostima u
smislu okolia i sigurnosti.
Konano, daljnja infrastruktura se razvijala, poboljavajui putnike terminale u lukama
Ravenna, Cesenatico i Rimini, kao i irenje usluge, prenoenje najboljih iskustava, te
aktivnosti informiranja i promocije. Usluge koje su razvijene, odigrale su kljunu ulogu u
smanjivanju nejednakosti izmeu jadranskih regija, jaale su konkurentnost, olakavale
trgovinu i pokretljivost ljudi i razmjenu inae. Implementacijom projekta, jaaju pomorske
veze izmeu dvije obale Jadrana.
IN.RO.SE projekt zapravo predvia jaanje transportnih linija izmeu Emilije-Romagne i
Hrvatske. Oito je on temeljni uvjet za implementaciju ekonomskog, turistikog i kulturnog
integracijskog procesa izmeu te dvije regije. Pozitivno iskustvo pilot-projekta predstavlja
vrsto tlo za nadolazee pregovore o realizaciji stalne suradnje regija ukljuenih u Projekt.
Jo jedan od uspjenih primjera sufinanciran iz europskog programa Marco Polo II je projekt
Go rail Go green, pokrenut u sijenju 2013. godine, koji provodi tvrtka AGIT d.o.o. s
partnerima u projektu, kontejnerskim terminalom AGCT d.d. iz Rijeke i Baltic Container
Terminal (BCT) iz Poljske, iji je glavni cilj poveanje udjela intermodalnog prijevoza,
odnosno smanjenje optereenja cestovnog prometa i njegovog negativnog uinka na okoli.
AGIT-ov projekt cilja poveanju prijevoza tereta eljeznicom iz Luke Rijeka prema
Beogradu, a zahvaljujui ovoj EU subvenciji cijena eljeznikog prijevoza tereta na ovoj
relaciji bit e do 30 posto nia nego cestovnim. Vrijednost subvencije iznosi 1,048 milijuna
eura, a uspjenost projekta mjerit e se preciziranim neto tonskim kilometrima koje je
potrebno preusmjeriti s ceste na eljeznicu i tona relaciji luka Rijeka Beograd.
11

7. PROJEKT MARCO POLO ostvareni rezultati i planovi za budunost

Od 2003. pa do 2012. godine, u sklopu programa Marco Polo, dodijeljena su 172 oblika
bespovratne financijske pomoi za vie od 650 tvrtki. Priopenjem Europske komisije
predstavljene su namjere u pogledu slijedeih koraka koji se planiraju ostvariti u razdoblju
nakon 2013. godine. S ciljem poboljanja energetske uinkovitosti europskog te unaprjeenja
efikasnosti i odrivosti teretnog prijevoza i logistike u razdoblju 2014.- 2020., Europska
komisija predlae novi pristup koji ide u prilog odrivim i inovativnim uslugama prijevoza.
Marco Polo II program u formi kakva je bila do sada, zavrava 2013. godine. Umjesto njega,
okvirni program za podrku razvoju inovativnih i odrivih transportnih usluga ukljuen je u
prijedlog Komisije za reviziju smjernica Trans-European Transport Network guidelines.

8. ZAKLJUAK
Marco Polo je program koji je bio nuan Europskoj uniji u ovom svijetu gdje se tehnologija
razvija eksponencijalno jer samim time se i utjecaj na okoli drastino mijenja, odnosno
okoli se zagauje proporcionalno tome. Potaknuvi svijest o ouvanju okolia Marco Polo je
utjecao na unaprjeivanje alternativnih i isto tako dostupnih naina transporta, odnosno
ekoloki prihvatljivijih modaliteta transporta. Jedna od najbitnijih stavki je ta to je koritenje
alternativnih modaliteta transporta, ekoloki prihvatljivijih, pridonijelo dodatnoj ekonomskoj i
drutvenoj koristi. Zbog velike naglaenosti na eljezniki i pomorski promet Europa je
doivjela veliki napredak u ekolokom i ekonomskom smislu. Na kraju moemo zakljuiti da
promet u Europi nee vie biti isti jer se razvio te se i dalje razvija u veoma pozitivnom
ekoloki prihvatljivom smjeru.

12

LITERATURA

1. http://www.huka.hr/v2/objekti/zakonodavstvo/zakonodavstvo-eu/bijela_knjiga%20HRV.pdf
2. http://www.mrrfeu.hr/default.aspx?id=527
3. http://shortsea.hr/hr/marco-polo
4. Pomorski zbornik 43 (2005)1, 131-140 Prikaz znaenja short sea shipping-a i modaliteti
ukljuivanja u projekt short sea shipping Mr. Sc. Juraj Buka
5. Pomorski zbornik 45 (2008)1, 51-59 Plava autocesta Lorena Vukeli, Jelena Perui,
Helena Gabri

13