1.

PROGRAM DIPLOMSKOGA STUDIJA

1.1. Trajanje i bodovi diplomskog studija: Diplomski studij turkologije traje etiri semestara (to
donosi ukupno 48 bodova, 4 x12 = 48) , a zavrava se diplomskim radom (30 bodova) kojim
student stjee titulu magistra turkologije. Ukupan zbroj bodova nakon obrane rada iznosi
150.

1.2. Smjerovi: Svi polaznici diplomskog studija duni su poloiti sve obvezatne predmete
navedene u programu diplomskog studija (iz jezika, knjievnosti, povijesti / civilizacije i dr.)
bez obzira na izbor teme magistarskog rada budui da je stjecanje irih opeturkolokih
znanja primaran cilj studija. To znai da na zagrebakom studiju turkologije barem to se
nastavnog procesa tie za sada ne postoje smjerovi; ipak, ve mogunost odabira teme
magistarskog rada iz spomenutih triju oblasti i zaseban mentorski rad studenta s profesorom u
stanovitome smislu impliciraju pojam izbornosti.

1.3. Tema magistarskog rada moe biti turski jezik (suvremeni ili osmanski), knjievnost ili opa i
kulturna povijest Turaka. Dopunska opeteorijska znanja iz bliskih oblasti student
nadopunjuje odabirom odgovarajueg izbornog predmeta (v. popis). Zavrni rad u drugoj
struci moe se priznati i kao zavrni turkoloke struke ako je po tematici i metodologiji
kompatibilan s radom kakav se pie na turkologiji, odnosno ako je po svojoj prirodi
interdisciplinaran.

1.4. Hodogram i opisi predmet diplomskog studija:

I.

SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti
NAZIV PREDMETA (21)
OBLICI NASTAVE
Sintaksa finitnih glagolskih formi Predavanja
Asistentske vjebe
turskog jezika
Lektorske vjebe
Seminari

Broj sati
1
2
3
1

ECTS
1
2
2
1

UKUPNO

6
NAZIV PREDMETA (22)
Osmanski jezik (I)

OBLICI NASTAVE
Predavanja

Broj sati
1

ECTS
1

UKUPNO

Vjebe
Seminari
NAZIV PREDMETA (23)
OBLICI NASTAVE
Uvod u osmansku knjievnost (I) Predavanja
Vjebe: Turska lektira
Seminari

1
1
Broj sati
2
1
1

1
1

ECTS
1
1
1

UKUP.

B) Izborni predmeti
Sintaktiki opis (Odsjek za opu lingvistiku)
Semantiki opis (Odsjek za opu lingvistiku)
Teorija knjievnosti (Odsjek za komparativnu knjievnost ili neki drugi)

II.

SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti
NAZIV PREDMETA (24)
OBLICI NASTAVE
Sintaksa infinitnih glagolskih formi Predavanja
Asistentske vjebe
turskog jezika
Lektorske vjebe
Seminari

Broj sati
1
2
3
1

ECTS
1
2
2
1

UKUPNO

6
NAZIV PREDMETA (25)
Uvod u osmanski jezik (II)

OBLICI NASTAVE
Predavanja
Vjebe
itanje osmanskih tekstova

NAZIV PREDMETA (26)

OBLICI NASTAVE
Uvod u osmansku knjievnost (II) Predavanja
Vjebe: Turska lektira
Seminari

B) Izborni predmeti
Sintaktiki opis (Odsjek za opu lingvistiku)
Semantiki opis (Odsjek za opu lingvistiku)
Teorija knjievnosti (Odsjek za komparativnu knjievnost)

Broj sati
1
1
1
Broj sati
2
1
1

ECTS
1
1
1
ECTS
1
1
1

UKUPNO

3
UKUP.

III.

SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti
NAZIV PREDMETA (27)
OBLICI NASTAVE
Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / Predavanja
Asistentske vjebe
prevoenje (I)
Lektorske vjebe
Seminari

Broj sati
2
3
1

ECTS
2
2
2

UKUPNO

6
NAZIV PREDMETA (28)
Uvod u suvremenu tursku

OBLICI NASTAVE
Predavanja
Vjebe: Turska lektira
Seminari

Broj sati
2
1
1

ECTS
1
1
1

UKUP.

Broj sati
2
1

ECTS
2
1

UKUP.

carstva (I)

OBLICI NASTAVE
Predavanja
Seminari

NAZIV PREDMETA (30)

Osmanska lektira

OBLICI NASTAVE
Vjebe / seminari

Broj sati
2

ECTS
2

UKUP.
2

knjievnost (I)

NAZIV PREDMETA (29)

Kulturna povijest Osmanskog

B) Izborni predmeti
Metodologiju znanstvenog rada (Odsjek za fonetiku ili neki od filolokih odsjeka)
Teorija prevoenja (neki od filolokih odsjeka)
Osmanska paleografija i diplomatika (Odsjek za povijest)
Hrvatska povijest u ranom novom vijeku (Odsjek za povijest)
Istono pitanje u 19. st. (Odsjek za povijest)
Na periferiji Osmanskog Carstva dalmatinsko zalee u 17. i 18. st. (Odsjek za povijest)
Vlake zajednice na mletako-osmanskom krajitu u 16. i 17. st. (Odsjek za povijest)

IV.

SEMESTAR

A) Obvezatni predmeti
NAZIV PREDMETA (31)
OBLICI NASTAVE
Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / Predavanja
Asistentske vjebe
prevoenje (II)
Lektorske vjebe

Broj sati
2
3

ECTS
2
2

UKUPNO

Seminari

2
6

NAZIV PREDMETA (32)

Uvod u suvremenu tursku
knjievnost (II)

NAZIV PREDMETA (33)

Kulturna povijest Osmanskog
carstva (II)

OBLICI NASTAVE
Predavanja
Vjebe: Turska lektira
Seminari

OBLICI NASTAVE
Predavanja
Seminari

Broj sati
2
1
1

Broj sati
2
1

ECTS
1
1
1

UKUP.

ECTS
2
1

UKUP.

B) Izborni predmeti
Metodologija znanstvenog rada (Odsjek za fonetiku ili neki od filolokih odsjeka)
Osmanska paleografija i diplomatika (Odsjek za povijest)
Teorija prevoenja (neki od filolokih odsjeka)
Istono pitanje u 19. st. (Odsjek za povijest)
Na periferiji Osmanskog Carstva dalmatinsko zalee u 17. i 18. st. (Odsjek za povijest)
Vlake zajednice na mletako-osmanskom krajitu u 16. i 17. st. (Odsjek za povijest)
IZRADA MAGISTARSKE RADNJE
Jezik / knjievnost / osmanistika, opa i

NAIN RADA
Mentorski

ECTS
30

UKUPNO
30

kulturna povijest Turaka

Opis predmeta diplomskog studija

21) Sintaksa finitnih gl. formi turskog jezika;
ECTS-bodovi: 6;
Jezik: hrvatski i turski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata asistentskih, 3 sata lektorskih vjebi i 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: ustroj i vrste jednostavnih i sloenih reenica s finitnim gl. predikatom;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:

auevi, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.

Banguolu, T. (1986.), Trkenin Grameri. Ankara.
Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi. Istanbul.
Dopunska literatura:
Atabay, N. & zel, S. & am, A. (1981.), Trkiye Trkesinin Szdizimi, Ankara.
Kononov, A. N. (1956.), Grammatika sovremennogo tureckogo literaturnogo jazyka, Moskva,
Leningrad.
22) Osmanski jezik (I);
ECTS-bodovi: 3;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat vjebi i 1 sat seminara (itanje osmanskih tekstova) na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: kratki uvod u povijest i historijsku gramatiku turskoga jezika; arapsko pismo kod Turaka;
pisanje turskih samoglasnika i suglasnika; dvoglasnik ; pisanje sufiksa; arapski i perzijski gramatiki
i leksiki elementi u osmanskom jeziku;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
Buday, K. (2002.), Osmanlca Dersleri I, II, Ankara.
Hagopian, V. H. (1907.), Ottoman-Turkish Conversation-Grammar, Heidelberg.
Dopunska literatura:
Barjaktarevi, F. (1962.), Osnovi turske gramatike, Beograd.

Kerslake, C. (1998.): Ottoman Turkish, str. 179-202. U: The Turkic Languages (ed. by L. Johanson
and E. A. Csat), London & New York.
Kreutel, R. F. (1965.), Osmanisch-Trkische Chrestomathie, Wiesbaden.
23) Uvod u osmansku knjievnost (I);
ECTS-bodovi: 3;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vjebi i 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: usmeni;
Sadraj: periodizacija turske knjievnosti; narodna knjievnost; vjerska (sufijska, religioznodidaktika) i dvorska knjievnost; rodovi, vrste, motivi i tematske preokupacije;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
Gibb, E. J. W. (1965.), A History of Ottoman Petry, Vol. 1-5. London.
Bombaci, A. (1969.), La Letteratura Turci, Milano.
Dopunska literatura:
Mengi, M. (1997.), Eski Trk Edebiyat Tarihi Edebiyat Tarihi - Metinler, Ankara.
Nametak, F. (1997.), Divanska knjievnost Bonjaka, Sarajevo.
24) Sintaksa infinitnih gl. formi turskoga jezika;
ECTS-bodovi: 6;
Jezik: hrvatski i turski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 2 sata asistentskih, 3 sata lektorskih vjebi i 1 sat seminara na tjedan;

Uvjeti: poloen ispiti iz prethodnog semestra;

Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: preblike finitnih gl. formi u infinitne: nominalizacija, atribucija, adverbijalizacija; tipovi i
klasifikacija infinitnih gl. formi pristupi i nedoumice; reenine funkcije i hrvatski prijevodni
ekvivalenti infinitnih gl. formi turskoga jezika;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
auevi, E. (1995.), Nominalizacija u turskome jeziku (I) - Prilog kontrastivnoj analizi sintakse
turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 40. 1995. 33-50.
auevi, E. (1997.), Nominalizacija u turskome jeziku II. - Prilog kontrastivnoj analizi sintakse
turskog i hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 43-44. 1997. 29-60.
auevi, E. (1997.), Adverbijalizacija u turskome jeziku. u: Prilozi za orijentalnu filologiju
46/1996. (1997). 13 -37.
auevi, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.
Dopunska literatura:
Banguolu, T. (1986.), Trkenin Grameri, Ankara.
Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi, Istanbul.
25) Osmanski jezik (II);
ECTS-bodovi: 3;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 1 sat predavanja, 1 sat vjebi i 1 sat seminara (itanje osmanskih tekstova) na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: itanje starijih i novijih (tiskanih) osmanskih tekstova, prevoenje i gramatika analiza;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:
Buday, K. (2002.), Osmanlca Dersleri I, II, Ankara.
Hagopian, V. H. (1907.), Ottoman-Turkish Conversation-Grammar, Heidelberg.
Dopunska literatura:
Barjaktarevi, F. (1962.), Osnovi turske gramatike, Beograd.
Kerslake, C. (1998.): Ottoman Turkish, str. 179-202. U: The Turkic Languages (ed. by L. Johanson
and E. A. Csat), London & New York.
Kreutel, R. F. (1965.), Osmanisch-Trkische Chrestomathie, Wiesbaden.
26) Uvod u osmansku knjievnost (II);
ECTS-bodovi: 3;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vjebi i 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: usmeni;
Sadraj: najznaajnija imena knjievnosti osmanskog razdoblja;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
Gibb, E. J. W. (1965.), A History of Ottoman Petry, Vol. 1-5. London.
Bombaci, A. (1969.), La Letteratura Turci, Milano.
Dopunska literatura:
Mengi, M. (1997.), Eski Trk Edebiyat Tarihi Edebiyat Tarihi - Metinler, Ankara.

Nametak, F. (1997.), Divanska knjievnost Bonjaka, Sarajevo.

27) Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevoenje (I);
ECTS-bodovi: 6;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata asistentskih vjeni, 3 sata lektorskih vjebi i 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: ustroj turskog jezika / kontrastiranje turskog s hrvatskim jezikom / prevoenje u oba smjera;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
auevi, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.
The Structure of Turkic. In: The Turkic Languages (1998.), ed. by L. Johanson and . . Csat.
London, New York.
Dopunska literatura:
Grnbech, K. (2000.), Trkenin yaps (eviren Akaln, M.), Ankara.
Slobin, D. I. & Zimmer, K. (1986.), Studies in Turkish Linguistics. Amsterdam, Philadelphia.
iljak-Jesenkovi, A. (2003.), Nad turskim i bosanskim frazikonom, Sarajevo.
Banguolu, T. (1986.), Trkenin Grameri, Ankara.
Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi, Istanbul.
Karars, M. (1993.), Trkenin Sz Dizimi ve Cmle Tahlilleri, Kayseri.
Cankay, S. (1988.), Untersuchungen zu den redeeinleitenden Verben im Deutschen und Trkischen:
kontrastive Sprachanalyse, Oberhausen.

28) Uvod u suvremenu tursku knjievnost (I);

ECTS-bodovi: 2;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vjebi i 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: turska knjievnost od druge polovine 19. st. do utemeljenja Republike: promjena tema i
motiva u poeziji i prozi tog razdoblja; raanje novih knjievnih vrsta: drama, kratka pria i roman;
knjievnost Republike: tematske preokupacije, utjecaji, pravci, znaajnija imena suvremene turske
knjievnosti;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
Banarl, N. Smi (1998.), Resimli Trk Edebiyat Tarihi I, II, Istanbul.
Dopunska literatura:
Ggn, . (1991.), Trk Edebiyat Aratrmalar I, II, Konya.
Tuncer, H. (1996.), Cumhuriyet Devri Trk Edebiyat I, II, zmir.
29) Kulturna povijest Osmanskog carstva (I);
ECTS-bodovi: 2;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: usmeni;
Sadraj: dvor i uprava; vjerske i obrazovne ustanove; znanosti, ulema; turski narativni izvori za
kulturnu povijest; umjetnost, graditeljstvo, arhitektura; biblioteke, rukopisi i dr.;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.

Osnovna literatura:
Inalcik, H. (2002.), Osmansko Carstvo, klasino doba 1300-1600 (preveo D. Mujadevi), Zagreb.
Faroqhi, S. (1995.), Kultur und Alltag im Osmanischen Reich: vom Mittelalter bis zum Anfang des
20. Jahrhunderts, Mnchen.
Dopunska literatura:
The Great Ottoman - Turkish Civilisation, Vol. III (Philosophy, Science and Institutions), IV.
(Culture and Arts), (2000.), Ankara.
30) Osmanska lektira;
ECTS-bodovi: 2;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata seminara / vjebi na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: itanje raznovrsnih osmanskih tekstova;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
Kreutel, R. (1965.), Osmanisch-Tkische Chrestomathie, Wiesbaden.
Dopunska literatura:
Osmanski tekstovi po izboru
31) Turski jezik: ustroj / kontrastiranje / prevoenje (II);
ECTS-bodovi: 6
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;

Oblik nastave: 2 sata asistentskih vjeni, 3 sata lektorskih vjebi i 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: ustroj turskog jezika / kontrastiranje turskog s hrvatskim jezikom / prevoenje u oba smjera;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
auevi, E. (1996.), Gramatika suvremenoga turskog jezika, Zagreb.
The Structure of Turkic. In: The Turkic Languages (1998.), ed. by L. Johanson and . . Csat.
London, New York.
auevi, E. (1994.), Struktura turske reenice. Prilog kontrastivnoj analizi sintakse turskog i
hrvatskog jezika. U: Suvremena lingvistika 37. 1994. 5-34.
Dopunska literatura:
Grnbech, K. (2000.), Trkenin yaps (eviren M. Akaln), Ankara.
Slobin, D. I. & Zimmer, K. (1986.), Studies in Turkish Linguistics. Amsterdam, Philadelphia.
iljak-Jesenkovi, A. (2003.), Nad turskim i bosanskim frazikonom, Sarajevo.
Banguolu, T. (1986.), Trkenin Grameri. Ankara.
Gencan, T. N. (1966.), Dilbilgisi. Istanbul.
Karars, M. (1993.), Trkenin Sz Dizimi ve Cmle Tahlilleri, Kayseri.
Cankay, S. (1988.), Untersuchungen zu den redeeinleitenden Verben im Deutschen und Trkischen:
kontrastive Sprachanalyse, Oberhausen.
Sebtekin, H. (1971.), Turkish-English Contrastive Analysis, The Hague, Paris.
32) Uvod u suvremenu tursku knjievnost (II);
ECTS-bodovi: 3;

Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat vjebi i 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: pismeni i usmeni;
Sadraj: najznaajniji turski knjievnici 20. stoljea;
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literatura:
Banarl, N. Smi (1998.), Resimli Trk Edebiyat Tarihi I, II, Istanbul.
Dopunska literatura:
Ggn, . (1991.), Trk Edebiyat Aratrmalar I, II, Konya.
Tuncer, H. (1996.), Cumhuriyet Devri Trk Edebiyat I, II, zmir.
33) Kulturna povijest Osmanskog carstva (II);
ECTS-bodovi: 3;
Jezik: hrvatski;
Trajanje: 1 semestar;
Status: obvezatni;
Oblik nastave: 2 sata predavanja, 1 sat seminara na tjedan;
Uvjeti: poloeni ispiti iz prethodnog semestra;
Ispit: usmeni;
Sadraj: Osmansko carstvo u oima europskih i hrvatskih putopisaca i kroniara; recepcija Turaka u
starijoj hrvatskoj knjievnosti.
Cilj: usvojiti znanja naznaena u opisu sadraja ovoga predmeta.
Osnovna literaratura:
Inalcik, H. (2002.), Osmansko Carstvo, klasino doba 1300-1600 (preveo D. Mujadevi), Zagreb.

Faroqhi, S. (1995.), Kultur und Alltag im Osmanischen Reich: vom Mittelalter bis zum Anfang des
20. Jahrhunderts, Mnchen.
Duki, D. (2004.), Sultanova djeca, Zadar.
Dopunska literatura:
Wheatcroft, A. (1995.), The Ottomans, London.
The Great Ottoman - Turkish Civilisation, Vol. III (Philosophy, Science and Institutions), IV.
(Culture and Arts), (2000.), Ankara.

2. UVJETI IZVOENJA STUDIJA TURKOLOGIJE

2.1. Mjesto izvoenja nastave: predavaonice i drugi prostori Filozofskoga fakulteta u Zagrebu.
2.2. Raspoloiva oprema: Predavaonice (dvije), biblioteka, radna soba za studente, sobe
nastavnika, oprema (knjige, asopisi; raunala, televizor, audio-recorder, video-recorder).

2.3. Nastavnici:
prof. dr. sc. Ekrem auevi, red. prof.
prof. dr. sc. Fehim Nametak, red. prof., gostujui prof. iz Sarajeva
dr. sc. Muhamed dralovi, znanstveni savjetnik Arhiva HAZU, vanjski suradnik
mr. sc. Tatjana Pai-Vuki, znanstvena asistenica Arhiva HAZU, vanjska suradanica
Hediye Diziolu, lektorica iz Turske
Marta Andri, znanstvena novakinja
Azra Abadi-Navaey, znanstvena novakinja

2.4. ivotopis nastavnika (stalno zaposlenih i novaka), popis radova, nadnevak posljednjeg izbora
u zvanje: u posebnom prilogu.

2.5. Optimalan broj studenata: 20.

2.6. Procjena trokova po studenatu: odgovaraju strune slube Fakulteta.
2.7. Nain praenja vrsnoe i uspjenosti: ocjenjivanje, protonost studija, konzultacije, ankete.
VRLO VANA NAPOMENA: Studijski program turkologije nee biti izvodiv ako ne budu
odobrena najmanje dva nova asistentska mjesta. U ovoj kolskoj godini (jednako kao i u svim
prethodnim) na Katedri za turkologiju nastavu izvode (v. i gornji popis):

a) jedan stalno zaposleni nastavnik (redoviti profesor starog i suvremenog jezika);

b) dvije novakinje (minimalno angairane u nastavi jezika i knjievnosti, vjebe);
c) dva vanjska suradnika (magistar i doktor znanosti, arapski jezik i civilizacija);
d) jedan gostujui profesor iz Sarajeva (redoviti profesor, gostuje 4 puta semestralno, turska
knjievnost).

Sve jezine kolegije (predavanja) izvodi jedan profesor na svim studijskim godinama, to dosee
nevjerojatnu satnicu od 14 sati tjedno. S obzirom na dodatne obveze (mentorski rad, diplomski
radovi, pojaane konzultacije i sl.) predviene novim programom, izvoenje temeljne nastave, a ta
je jezina, nije zamisliva bez kadrovske prinove. Usto, nove asistente treba na vrijeme izabrati i
usmjeriti u njihovu razvoju budui da za kolovanje ozbiljna nastavnika i znanstvenika
orijentalistike struke treba dosta vremena.
Plan je Katedre u budunosti podii vlastite kadrove (jo jednog profesora jezika, profesora
knjievnosti i profesora civilizacije) kako ne bi ovisila o gostujuim profesorima (nastava
knjievnosti izvodi se samo etiri tjedna godinje na svim godinama studija) i vanjskim
suradnicima.
(Program izradio E. auevi)